Pashin dnevnik!

[pasha]

Eeeeeeee, drago mi je da me niste zaboravili ... )))

Dobro jutro , Schumy i ostali naravno.
Nadam se da sunce kod vas malo izdašnije šalje svoje zrake na zemlju , hehhe, kod mene je baš oblačno i prohladno.

E baš jedva čekam da vidim taj patent sa plastičnom bocom u Milerovoj hranilici (ako sam dobro shvatila) dobro bi mi došao za ovaj udaljeni pčelinjak.
Te pčele u Hercehovini , ako ne budem vrcala i ne planiram prihranjivati za zimu , one se same prihranjuju. A ako ibak bude i za mene, onda ću im svakako ostaviti dovoljno. A ovdje je zimska prihrana skoro završena, pune su! Ne znam šta bih im više.
A nozemoza!!!!
E razmišljala sam i čitala o njoj, ali još nisam našla da kupim neki "eko prihvatljiv" preparat protiv nozemoze. Našla sam pogače i planirala im dati sad i u jesen po jednu za svaki slučaj , ali unutra je nozecid (ili sl.) , a to nije ono što ja želim za svoje pčele.

Sad sam i na Sajmu tražila, ali nisam našla ono što meni treba. Ne sumnjam da ću naći , ako ne u Bosni , onda svakako u Hrvatskoj ili EU. Uglavnom , itrkako mislim na nozemozu , ali nisam još primjetila da sam je imala i u jednoj od svojih košnica.

...i znam da mi neće biti lako sa dva pčelinjaka, jako udaljena.
Ali šta je lako ...?
Sve naše ljubavi traže puno našeg truda i ulaganja i davanja , ali samo kad puno dajemo , puno i dobijemo . Ništa ne može samo i tek tako ...
Trudiću se , koliko mogu , a koliko ne mogu i ne moram. Uvijek mogu pčele iz Hercegovine vratiti u svoje dvorište, ako ne mognem izdržati putovanja... Ali ako ne probam , neću ni znati ...

Meni je olakšavajuća okolnost što tu imam dva tri pčelara i mogu ih zamoliti da stave pogače ili naspu sirup, znam da će to rado uraditi za mene. Ostalo ipak moram ja.

Sve vas srdačno pozdravljam !!!

[schumy]

Dobro jutro Pasha,
O nozemozi pročitaj moja zapažanja u rubrici "nozemoza" na ovome forumu. Nozemoza je opaka bolest i australski pčelari ih zovu "tihi ubojica". Kod njih kada zamedi eukaliptus – e, to je čudo od pčelarenja, tako da pčele koje izađu iz zime slabe sa sporama nozemoze u svojem probavnom traktu brzo stradavaju. Inače varroe u Australiji nema, oni strogo kontroliraju svu uvezenu robu, naročito hranu i životinjski svijet koji sav mora u karantenu, tako da su skoro do savršenstva razvili borbu protiv nozemoze, koju nažalost i oni imaju.
Pasha, najbolji lijek u preventivi za obranu od nozemoze, prije uzimljavanja su prirodne trave koje djeluju umirujuće i pospješuju normalan rad digestivnog sustava u životinja i u ljudi, i to su redom: pelin, majčina dušica, hajdučica, bijeli luk (češnjak), koji se spremaju kao čajevi u koje se sipa šećer i napravi sirup. Ja imam par mojih recepata koje pročitaj u rubrici "nozemoza". Još nas jedno čudo od bolesti čeka, a ta se zove "nozemoza cerana", koja je dijagnosticirana u Aziji, i za koju se samo zna da ju naše vrste pčela medarica teško ili nikako ne podnose, a poznavajući ćud naših ljudi ("sve je tuđe bolje i ljepše"), sigurno će ju neki "srećković" preko komercijalnih kanala "uvesti" i u naše krajeve.
"Našu" nozemozu prepoznajemo preko izmeta pčela, a ceranu nikako, tako da će borba protiv nje biti teška i mukotrpna.
Zato "navali" na prihranu sa čajevima, a kako si rekla u Hercegovini imaš svih ovih ljekovitih trava "na izvoz". Još nešto, kada bereš ljekovito bilje ne čupaj ga, naročito majčinu dušicu jer se teško ukorjenjuje, a samo je gorni dio stapke 3÷4 cm ispog cvjetne glavice ljekovit, ostalo ne. Uvoijek ostavi bar 1/3 neubranih cvjetova da se biljka osjemeni i produži životnu reprodukciju i vijek trajanja na toj poziciji…..probaj i piši mi o svojim učincima koje ćeš najbolje vidjeti na proljeće jer pčele "startaju" orne i čile i burno se razvijaju.
Pozdrav..........schumy

[pasha]

Schumy, dobro jutro, već sam čitala tvoje postove i uradila sam onako kako si pisao. Ali nažalost samo za ove četiri košnice u dvorištu. Dobile su čajeve od m.dušice, vrijeska i metvice, naizmjenično, uglavnom je uvijek omjer 1:1 rijetko gušće. Hajdučke trave se nisam sjetila , a imam je dosta u dvorištu , pa bih mogla i to koji put dok je još ovih lijepih dana. Hvala ti za savjet u vezi branja ljekovitih trava . Takođe sam bila prilično uporna i sa dodavanjem bijelog luka. Sadila sam svoj luk , ali nisam baš vrijedna u pripremanju i gnječenju za pčele, tako da su dobivale onaj sušeni u granulama (također po tvojoj preporuci). To je sve išlo poslije prihrane sa sirutkom , jer se radilo o jako mladim rojevima. Sad su to društva koja nimalo ne zaostaju za bilo kojim "starim" društvom.

Nažalost , nemam mogućnost prihrane u Hercegovini , osim ponekad obični sirup (voda, šećer) , ali mislim da im je najbolje ono što one same donesu.
Ipak mi treba savjet - koji lijek da nabavim, a pogodan je za eko-pčelarenje??? U slučaju da se nozemoza ipak pojavi , moram brzo odreagovati.

Naravno da ću i dalje pisati o svojim radovima i zapažanjima na pčelinjaku.

****

Ismete, valjda smo jučer pisali u isto vrijeme pa ne vidjeh tvoj post.
Ne znam da li sam najbolje razumjela o čemu pišeš , ali sam naravno za razmjenu iskustva, zato i jesmo ovdje. Možeš li mi pobliže reći gdje ti je pčelinjak i koliko često ideš tamo?


Srdačan pozdrav za sve iz maglovitog Sarajeva...

[Ismet]

pčelinjak je kod Ljubuškog, a idem kad god uhvatim vremena (tj. novca ). preko zime ću ići rjeđe a već od februara, ako Bog da, što češće. jednom do dva puta mjesečno, po potrebi.

[schumy]

Dobro jutro Pasha,
Da ti odgovorim na tvoje pitanje o eko-tretmanu protiv pojave nozemoze:
Sredstvo koje se daje u preventivi je kuhinjska sol u higijenskoj pojilici na pčelinjaku u toku godine. Zato je bitno na pčelinjaku uvijek imati higijensku pojilicu sa dodatkom kuhinjske soli, koja u sebi sadrži jod. Ujesen se mora dodati šećerni sirup u zimskoj prihrani pčela upravo radi toga jer ih čeka duga zima kada se ne mogu pročisnim letovima olakšati od nakupina izmeta u debelom crijevu, pa je šećerni sirup idealan za to jer ga u zimskom klupku prvo potroše, lakše je probavljiv od nekoh vrsta medova koje pčele ipak sjeseni prikupe i pohrane oko gnijezda (klupka) pa kad ase hrane u zimi sa njime dobiju zatvor, koji na krajuu rezultira razvojem spora nozemoze i oboljenje, počinju balegati u košnici, a u rano proljeće se na letu košnice i po samoj košnici vide žućkasto-smeđe mrlje, što je siguran znak oboljenja. Bolesne pčele slabo iskorištavaju hranu pa je zato češće i više (!) uzimaju.
U toku proljeća i ljeta bolest ostaje prikrivenai
Razvoj bolesti: ulazi u organizam pčele u obliku spore sa hranom ili vodom. Bolest se pojavljeuje sa kolebanjem temperature, uzimljavanju na nekvalitetnom medu, medu medljikovcu, uznemiravanju, pri dugim zimama bez toplih dana za pročisni let, pri čestim i dugim proljetnim pregledima u proljeće, te selenje pčela.
Širenje bolesti: pčele sa izmetom izlučuju i znatne količine neprobavljenog meda u kojemu se nalaze spore nozemoze. Ostale pčele rado i često ližu saltki izmet i tako se bolest širi u košnici geometrijskom progresijom, bolest bukne i često se kasno uočava pa pčelac propada.
Liječenje: Mora se zamijeniti staro saće i raskužiti cijelu košnicu vatrom. Odijelimo matičnom rešetkom zaraženo saće sa leglom od matice koju postavimo na novo zdravo saće ili satne osnove, u kojem slučaju prihranimo pčele sa sirupom u kojemu ima joda. Kada se izlegu sve pčele zaraženo saće je najbolje pretopiti. Ako imamo potrebu za dakljnjom upotrebom saća onda ga tretiramo sa 80% octenom kiselinom. To se provodi na način da se poslože nastavci sa starim saćem u piramidu koja dobro brtvi. Na vrh gornjeg nastavka se stavi plitka posuda sa 80%-tnom octenom kiselinom, a pare koje su teže od zraka padaju prema dolje, oplakujući stijenke zakuženog saća.
doza: na 1 litru prostora stavlja se 2ml octene kiseline. Nakon 5 dana raskužba je gotova, pare su izvjetrile i više nisu teže od zraka pa ostatak koji eventualno ostaje u plitkoj posudi treba baciti, (oprez-to je kiselina!!!). Košnica se raskužuje plamenikom (vatra), a ostali pribor potapanjem i kuhanjem u vreloj vodi.
Moj odgovor na tvoje pitanje o eko-suzbijanju nozemoze bi ovako glasio:
1.) Uvijek djelovati preventivn, tj. unaprijed sprječavati nozemozu
2.) Držati samo jaka društva
3.) Postavljati higijensku hranilicu na pčelinjaku, sa uvijek puno vode, malo zasoljene na koju će pčele ići cijelu godinu
4.) Najesen obavezno prihraniti pčele sa gustom otopinom sirupa tako da svaka košnica primi 6÷7 kg (litara) ovakvoga sirupa u koji se stavlja opet malo soli ili elementarni jod prema uputama apotekara, šro se teško postiže jer je on dosta osjetljiv na temperatruru i svjetlo pa se mora miješati sa stabilizatorom, pa to ne preporučam.
5.) Od lijekova koji su dostupni u pčelarskim prodavaonama su nozecid (ja ga dodajem eventualno samo jedanput u jesenjem tretiranju i to prvom ili drugom po redu, a nakon toga više ne. Na tržištu se pojavio novi pripravak koji se komercijalno zove nozevit (nešto kao vitaminska kura), koji još nisam isprobao jer sam protivnik upotrebe kemije u pčelarstvu.
6.) Moja preporuka i sigurno preventivno djelovanje su ti moji tipovi čajeva-sirupa koje sam već opisao i koji su u 30-godišnjoj praksi isprobani i testirani kao zdravi i učinkoviti, a ja ih redovito koristim.
Kod nas je sada nastupilo "bablje ljeto" dani su kao iz priče, ja sam izvršio 2 prihranjivanja po 1,5 litara i još ću 2 do 3, znači 6 do 7,5 litara sirupa, omjer (1:1 ili 1:2), čaj – šećer. Sirup lijevaj predvečer topao, skoro vruć, a pčele rađe uuzimaju rjeđi nego gušći sirup tako da je omjer 10 lit čaja i 12 kg šećera najoptimalnija mjera koju sam ja isprobao.
Znam da sam bio poduži ali to je moj stil, želim uvijek pomoći sa iscrpnim obajveštenjima i prenošenjem svoga znanja, pa se nadam da sam ti malo i pomogao….
Pozdrav....................schumy

[beequeen]

Kuc,kuc Pasho,ma gdje si nam?Moram ove vase postove da procitam cim malo dograbim vremena
Pozdrav

[pasha]

Tu sam , tu sam , dušo, svaki dan ponešto pročitam. Ne uključujem se toliko u razgovore. Pčelice se polako smiruju pa i ja ...
Pripremila sam im poklopne daske sa otvorom za ventilaciju - za zimu. Stavila stiropor ispod poklopaca. Početkom novembra trebala bi ih tretirati oksalnom. One u Hercegovini imaju drugi tretman. Idem iduće sedmice pa ću pogledati. Danas mi je otac malo povirio - kaže da u nekoliko košnica koje je pogledao ima 7-8 okvirova poklopljenog meda i još nepoklopljenog. Tamo još ima paše. To je 100% med , od vrijeska i metvice, bez truna šećera. Sad ja baš i ne znam koliko je tu kilograma. Moram to detaljno pregledati.

Jedva čekam da počne Senadova škola!!! Nadam se da će uskoro.
Srdačan pozdrav za sve!

[pasha]

Opat ja sa vijestima iz mog malog pčelinjaka.
Danas sam obišla košnice u Hercegovini. Ima još podosta legla, metvica još pomalo medi , dan je bio skoro pa pravi ljetnji.

Izvadila sam nešto meda, dosta ostavila, malo ih presložila unutra, ostavila nastavke sa po devet okvirova - radi ventilacije , stavila pogače i to je to ... Varoe nema puno , društva mi super izgledaju (mašaAllah)...

Ovdje ( u Bosni ) su pčele već u klubetu i otpale varoe ima prilično , predpostavljam da beevital odrađuje svoje. Pčele zdravo izgledaju.

Uskoro ovdje tretman oksalnom , a Hercegovina (predpostavljam ) u decembru. (akoBogda)

Pitanje za iskusne: Da li mogu pripremiti oksalnu odma za sve , koliko ona uopšte može stajati , kad se već rastvori?

P.S.
Danas sam brala malo metvice za čaja , ima je "more" (mašaAllah) )))


Uploaded with http://imageshack.us

[zvones]

Opat ja sa vijestima iz mog malog pčelinjaka.
Danas sam obišla košnice u Hercegovini. Ima još podosta legla, metvica još pomalo medi , dan je bio skoro pa pravi ljetnji.

Izvadila sam nešto meda, dosta ostavila, malo ih presložila unutra, ostavila nastavke sa po devet okvirova - radi ventilacije , stavila pogače i to je to ... Varoe nema puno , društva mi super izgledaju (mašaAllah)...

Ovdje ( u Bosni ) su pčele već u klubetu i otpale varoe ima prilično , predpostavljam da beevital odrađuje svoje. Pčele zdravo izgledaju.

Uskoro ovdje tretman oksalnom , a Hercegovina (predpostavljam ) u decembru. (akoBogda)

Pitanje za iskusne: Da li mogu pripremiti oksalnu odma za sve , koliko ona uopšte može stajati , kad se već rastvori?

P.S.
Danas sam brala malo metvice za čaja , ima je "more" (mašaAllah) )))
[url]http://img98.imageshack.us/img98/7312/img2646n.jpg[/url]

Uploaded with http://imageshack.us

Za kraće vrijeme čuvanja dovoljno je da temperatura bude ispod + 15 *C i kao za sve ostalo tamno mjesto ili tamna plastična boca.Za duže od 15 dana najbolja je temperatura frižidera ,a nesmeta niža.Pri višim temperaturama javlja se u oksalnoj HMF ,koji se povećava tokom vremena .Paziti da je ko ne zamijeni sa sokom,a
pogotovo to vrijedi za djecu koja su vrlo radoznala i neoprezna .

[pasha]

Uploaded with ImageShack.us

Danas malo vrcali i degustirala. Ma preukusan med.... mmmmmmmmmmm....

Ništa bez Hercegovine!

[keno83]

eto pasha super..kako je lijepo plodove svojih pcela okusit, siguran sam da je sad posebno lijep med..kazu nije isti sipak kad ga kupis i kad ga uberes u svojoj avliji, slicno je i sa medom heheheh

[keno83]

gdje u hercegovini rece da su ti pcele, sa koje je pase med?

[pasha]

Oko Stoca! Metvica i vrijesak.

[Ismet]

ma nije da se hvalim ali moj med je garant ukusniji. ko god ga je probao rekao je da je čudesan i da bolji u životu nije probao.
i nije hercegovački, već bosanski

[pasha]

ma nije da se hvalim ali moj med je garant ukusniji. ko god ga je probao rekao je da je čudesan i da bolji u životu nije probao.
i nije hercegovački, već bosanski

Čisto sumnjam ...

[beequeen]

ma moj je najukusniji

[pasha]

)))))

[Stipo]

Moj pčelinji med je najukusniji.
Ove godine je ukusniji nego inače.
Toliko se sviđa pčelama da sve što skupe to i pojedu.

[Asim]

pasho pogledaj moj avatar onaj okvir je jedini što sam ga uzeo ove godine i uglavnom je bagrem , ali niko ga u mojoj kući još nije probao , n ije da nevolimo med već eto onako . Kada je moja supruga vidjela kako ih četkom skidam sa tog okvira uzrujala se i eto sada stoji u frižideru a , vagao sam ga puna 3,5Kg baš su ga pošteno nabile i razlog što sam ga izvadio je štomije smetao pri pregledu ukus mije nepoznat , pase nemogu da hvalim aaa biće još još vremenena . Ima i ona dogodine

[Marin]

Jedan moj kum mi davno govorio kako on nije razumio( kad je bio djete) jednu komšinicu stariju ženu kad bi vrcala med oko nje se okupljala djeca i iz komšiluka , a tada je bilo velikog komšiluka (ne ko danas),kaže malo ,malo ona vazda govori "dico moja gorak je med ".Kaže on ja to nisam razumio dok nije počeo meni malo pomagati oko nekih poslova i kad mu utuži ono vrućina , ili one ljute ili se prevoze , vazda bi ponavljao tu uzračicu, i govorio imala je ona pravo " gorak je med". Pozdrav svima , Marin

[Samir]

Posebno ove godine je med gorak ko pelin.

[Asim]

dajte biće i ovo lanjske godine samo da moje zujalice lijepo provedu zimu

[pasha]

Posebno ove godine je med gorak ko pelin.

Meni nije, valjda što je prva, pa mi plaho slatka ... )))

[Ismet]

hahaha, dobra ti ta Marine, a ja kontah da je to govorila djeci s namjerom da manje ližu prstiće istina je da je i komšiluka sve manje, tj. maltene ga i nema, nejse.
meni, kao i tebi Pašo, med nipošto i nikada nije bio gorak (ma znam da se to da je gorak kaže "ćisto figurativno"). med konzumiram puuuuuuno godina, hiljade vrsta i okusa ali ovaj što su proizvele moje lepršavice je neprevaziđen. džaba je.
nadam se da mi nikada i neće biti gorak, a to i svima vama od srca želim.

[irko]

Hahaha Fala ti na zeljama Ismete