PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Nova generacija pesticida kriva je nestajanje pčela širom svijeta.

Hemikalije napadaju sisteme insekata zbog čega pčele postaju ranjivije i manje otporne na bolesti, tvrde naučnici američkog Odjela za poljoprivredu. U Velikoj Britaniji broj pčela se od 1980-ih prepolovio za pola, piše Daily Mail.

"Studija pokazuje kako čak i male količine pesticida, koje se ne mogu otkriti u njihovim tijelima, utiču na njihovo zdravlje", pojasnio je Matt Shardlow, prenosi Dnevnik.hr.

Istraživanje je predvodio Jeffrey Pettis, jedan od najvećih američkih stručnjaka za pčele. Uskoro bi trebalo biti objavljeno u stručnom naučnom magazinu, a o svemu je snimljen je dokumentarac.

bas nek si postavi treba se malo diskutovati na tu temu

Samo državne vlade mogu donositi zakone o upotrebi pesticida u poljoprivredi. Dok vlade daju prednosti upotrebe pesticida u poljoprivredi pčelari će muku mučiti da održe broj košnica u svojim pčelinjacima i imati sve manje prihoda u pčelarstvu.
Na žalost ne vide i ne osjećaju svi ljudi one probleme koje mi pčelari vidimo. U poljoprivredu se uvode novi hibridi raznog bilja čiji cvijetovi ne daju ili daju vrlo malo nektara i još kada se takvim biljem posiju velike površine monokulture te zemljište tretira otrovnim herbicidima i na kraju se primjene i insekticidi. Na tim površinama se pobije sve što gmiže i leti. Tu više nema ni crva ni korova ni insekta ni ptice pa čak ni zeca, lisice, srne ma tu nema ništa živo osim monokulture koja je posijana čiji se plodovi preko velikih trgovina serviraju nama ljudima kao hrana. Eh dok države postiču takvu poljoprivredu, a nas pčelare gledaju kao usputnu djelatnost postičući nas simboličnim posticajima nema budućnosti za pčele i pčelare.

"Tako je,povikase seljaci" jelde Stipo? Ma jadne buduce generacije,ako ne izvade noseve iz kompjutera,okrenu se ocuvanju prirode-pisi propalo.Ovdje svaka kuca skoro koristi pesticide za uzgoj "zelene trave" pcele lete nalijecu i gotove.To si u pravu i za cvijece i ostalo..Ptice se hrane (ovdje ne znam kod vas)vjestacki-ljudi im kupuju sjeme,hrane ih po cijelu godinu tako da one ne jedu biljke iz prirode,i na taj nacin ne rasplodnjavaju ih.Kise kad padnu pesticidi idu u vodu,uskoro ce i voda postati veliki problem na zemlji.samo jedan posto na nasoj plavoj planeti ,vode je pristupacan.Samo 3 posto je neslana svjeza voda!Kod nas se voda preciscava i salje ponovo u sistem-sa svim otrovima jer njih je tesko iscistiti.nece na dobro,vlade zasticuju velike biznise i nece da ih zaustave da koriste pesticide.Da se sta promjeni,sanse su slabe.Hajde da izguramo jos malo sa ovim nasim pcelicama a mladima nek je bog na pomoci
Mi smo u potrazi za kucom koja ima svoj bunar(bar da imamo cistu vodu ):)

evo lista visoko stetnih pesticida za pcele-ako nekoga interesuje

Highly toxic
acephate, Orthene
avermectin
azinphos-methyl, Guthion
bifenthrin, Brigade, Capture
bioethenomethrin
carbaryl, Sevin 80 S
carbofuran, Furadan
chlorpyrifos, Dursban, Lorsban
cyfluthrin, Baythroid
cyhalothrin, Karate
cypermethrin, Ammo, Cymbush
decamethrin, Decis
DDVP, dichlorovos, Vapona
diazinon, D-Z-N
dicrotophos, Bidrin
dimethoate, Cygon, De-Fend
diphenothrin, Sumithrin
EPN
fenitrothion, Sumithion
fenpropathrin, Tame, Danitol
fensulfothion, Dasanit
fenthion, Baytex
lindane
malathion,Cythion
methamidophos, Monitor, Tamaron
methidathion, Supracide
methiocarb, Mesurol
methomyl, Lannate
methylparathion, Penncap-M
mevinphos, Phosdrin
mexacarbate, Zectran
naled, Dibrom
parathion
permethrin, Ambush, Pounce
phosmet, Imidan
phosphamidon, Dimecron
prallethrin, ETOC
propoxur, Baygon
pyrazophos, Afugan
resmethrin, Synthrin
sulprofos, Bolstar
tetrachlorvinphos, Appex, Gardona
tralomethrin, Scout
Moderately toxic
Bacillius thuringiensis, thuringiensis, Di-Beta
carbaryl, Sevin 4 Oil
chloridazon, Pyramet
crotoxyphos, Ciodrin
demeton, Systox
disulfoton, Di-Syston
endosulfan, Thiodan
ethoprop, Mocap
fluvalinate, Mavrik
fonofos, Dyfonate
Relative Toxicity of Pesticides to Honeybeesformetanate, Carzol
oxamyl, Vydate
oxydemeton-methyl, Metasystox,R
phorate, Thimet
phosalone, Zolone
promecarb, Carbamult
sabadilla, Veratrin-D
thiodicarb, Larvin
trichlorfon, Dylo

Ma neznam ni sam što bih rekao na ovu temu.

I ja sam jako protiv pesticida. Ali moram bar pokušati biti objektivan. Iznosim svoje viđenje stvari, i slobodne procjene. Nema naučne podloge.

Pošto sam i hobi voćar, ratujem protiv svih vrsta štetnih insekata, gljivica i koristim dozvoljena sredstva, pesticide (fungicide i insekticide).

Prvo citat jer i meni u prvi tren nije bilo jasno što sve pojam pesticidi obuhvaća. Znao sam za herbicide, fungicide, insekticide ali ostalo nisam znao.

Pesticidi su proizvodi hemijskog ili biološkog porijekla koji su namijenjeni zaštiti ekonomski značajnih biljaka i životinja od korova, bolesti, štetnih insekata, grinja i drugih štetnih organizama. Pod štetnošću se podrazumeva ekonomska šteta ljudskoj poljoprivredi i industriji - smanjenje prinosa ili količine i kvaliteta dobijene hrane. Štetnost nije biološka, niti ekološka osobina organizama. Svako korištenje pesticida sa sobom nosi negativne posledice na ekosistem u kome se primjenjuje i okolne ekosisteme. Smanjenje upotrebe pesticida je jedan od temelja održive poljoprivrede i ideja održivog razvoja.

Podjela prema namjeni [uredi]
Akaricidi – sredstva za suzbijanje štetnih grinja
Algicidi – sredstva za suzbijanje algi
Avicidi - sredstva za suzbijanje ptica
Baktericidi - sredstva za suzbijanje bakterija
Fungicidi – sredstva za suzbijanje gljiva
Herbicidi – sredstva za suzbijanje korova
Insekticidi – sredstva za suzbijanje štetnih insekata
Limacidi – sredstva za suzbijanje puževa
Nematocidi – sredstva za suzbijanje štetnih nematoda
Okvašivači – sredstva za poboljšanje kvašljivosti i ljepljivosti
Rodenticidi – sredstva za suzbijanje štetnih glodara
Repelenti – sredstava za odbijanje divljači
Regulatori rasta – sredstva za regulaciju rasta biljaka

Na svakom insekticidu u pravilu piše otrovno za ribe, pčele ...., i na nekim fungicidima se nađe. Ostale grupe nisam koristio.

A sad moje viđenje.
Kraj u kojem živim gusto je naseljen i intenzivno se obrađuje. Gotovo da je svaki pedalj zemlje obrađen. Ali ima još prostora uz dravu koji se ne obrađuje.
I ima šuma, koje ljudi iskorištavaju al bar nema upotrebe pesticida na tim površinama. Procjenjujem da je takvih površina manje od 10%. Ostalo su obradive povšine, ili naseljna mjesta. Na svim obradivim površinama intenzivno se koriste pesticidi. U naseljima svaka kuća ima okućnicu i bar desetak voćaka, koje isto tako nemilice prskaju. Vinogradi i voćnjaci po zagorskim bregima.

Kad sve zbrojim izgleda mi kao prirodna katastrofa. Vinogradi se prskaju od 8 do 10 puta pa i više. Voćnjaci jabuka sličan broj puta. Polja zasijana monokulturama da ne pričamo. Čak se i u vrtovima oko kuća koriste različiti pesticidi.

Uh koja je to ogromna kojičina i koncentracija. Katastrofa.

1. Ali, svih ovih godina nisam primjetio značajne gubitke pčela uzrokovanih pesticidima.

2. Primjer prvi. Lisne uši napale na kruške. Pošpricam ih kasno naveće insekticidom. Izlet pčela minimalan ili ga nema, a kruške su već davno ocvale, pa ih pčele i ne posječuju. I nema više lisnih ušiju na kruškama. Za 5 do sedam dana mladice narastu za 10 do 15 cm, 3 - 5 listića na vrhovima i gle čuda. Lisne uši samo na tim novonaraslim vrhovima ponovo se naselile. Znaći dio biljke koji je narastao nema koncentraciju insekticida pogubnu za lisne uši.

3. Miris insekticida strašno iritira pčele. Poznati su slučajevi kad su ljudi pošteno izbodeni u svojim vrtovima u blizini pčelinjaka ako je netko istovremeno tretirao kukuruz s herbicidima, pa je vjetar nosio miris na pčelinjak. Pčele su znale napadati ljude i na pedesetak metara od pčelinjaka.

4. Cvijetovi koje pčele oprašuju obično traju dan dva. Nakon toga prestaju mediti jer su oprašeni. Na većini mednih biljaka ne ostvaraju se cvijetovi istovremeno nego se otvaraju kroz više dana. grozd bagremovog cvijeta, Uljana repica, Heljda, Zlatošipka i da ne nabrajam. svaki dan oprašeni cvijetovi prestaju mediti a novi se otvaraju i počimaju mediti. Jedino jedino se na voću manje više cvijetovi otvaraju istovremeno. Ali ljudi u pravilu ne prskaju voće koja cvate jer ako poprskaju insekte nema oprašivanja.

Kad sve ovo uzmem u obzir logika mi govori da pčele zbog mirisa po nekoliko dana izbjegavaju tretirane površine. Nakon toga svi cvijetići koji su puni pesticida su već prošli svoju fazu medenja, otvorili su se novi cvijetići. A tu je efekt iz primjera 2 lisnih ušiju na netretiranim mladicama kruške.

Nesumljivo da su pasticidi jako otrovni i štetni za pčele. U kraju u kojem ja pčelarim intenzivno se koriste sve moguće vrste pesticida. Pa ipak nikad nisam primjetio neke značajne gubitke na pčelama. To si tumačim ovako kako sam gore opisao.

Daleko veće štete od pesticida nastaju u prirodnoj ravnoteži. Ali to je već neka druga tema.

Izravne štete na pčelinjacima pčelari su imali u slučaju namjernog trovanja pčela. Netko im je namjerno poprskao košnice insekticidom. I ponekad ako su imali pčele na monokulturi a nisu ih zatvorili na dan prskanja, a bili su upozoreni.

Ne vjerujem da pasticidi završavaju u medu, jer i najmanje količine bi bile pogubne za pčelu sakupljačicu.
Zbog toga bih rekao da nije tako crno kao što se želi prikazati.

Čitam na SPOSU da su neki pčelari proteklih godina imali značajna trovanja pčela na uljanoj repici. Sumnjaju na neki od herbicida. Herbicidi iako su otrovni za pčelu prskaju se po parceli protiv korova u ranoj fazi kada nema na toj parceli cvijetova pa je pčele i ne posjećuju. Ali se zna desiti da vjetar nanese herbicid prilikom prskanja na susjednu parcelu koja je obilno u cvatu. Neke herbicide i insekticide pčele prepoznaju i zaobilaze. Recimo insekticid protiv krompirove zlatice (FASTAK). Pčela neće ni blizo doći gdje je prskan taj otrov. Na žalost postoje otrovi koje pčele ne osjećaju te dolaze u kontakt s njima i stradavaju. Čitao sam na jednom Američkom sajtu da je kod njih bilo u upotrebi nekoliko herbicida koje je biljka upijala i u njoj su se pretvarali u vrlo stabilne i jake otrove pa je tako dolazilo do zatrovanja cijele biljke, cvijeta i ploda. Na sreću i ta se pojava saznala pa se danas prije puštanja u promet herbicidi testiraju i na takva ponašanja.
Stručnjaci su izračunali kada bi se na cijelom svijetu zabranila proizvodnja umjetnih gnjojiva pola bi zemljinog stanovništva pomrlo od gladi jer zemlja više na prirodan način ne može hraniti ovoliku populaciju ljudi. Nama ne preostaje ništa drugo nego da se borimo skupa s našim pčelama za svoje mjesto u prirodi, a imat ćemo ga toliko koliko se za njega izborimo.

Moderately toxic
Bacillius thuringiensis, thuringiensis, Di-Beta
carbaryl, Sevin 4 Oil
chloridazon, Pyramet
crotoxyphos, Ciodrin
demeton, Systox
disulfoton, Di-Syston
endosulfan, Thiodan
ethoprop, Mocap
fluvalinate, Mavrik
fonofos, Dyfonate
Relative Toxicity of Pesticides to Honeybeesformetanate, Carzol
oxamyl, Vydate
oxydemeton-methyl, Metasystox,R
phorate, Thimet
phosalone, Zolone
promecarb, Carbamult
sabadilla, Veratrin-D
thiodicarb, Larvin
trichlorfon, Dylo

Lista pesticida koji nisu toksicni

Other Relatively Nontoxic Pesticides
Fungicides
anilazine, Dyrene, Kemate
benomyl, Benlate
bordeaux mixture
captafol, Difolatan
captan, Orthocide
copper oxychloride sulfate
copper 8-quinolinate
coppersulfate (monohydrated)
cuprous oxide
dazomet, Mylone
diniconazole, Spotless
dinocap, Karathane
dithianon, Thynon
dodine, Cyprex
fenaminosulf, Lesan
folpet, Phaltan
glyodin, Glyoxide
maneb
nabam, Parzate
Polyphase P-100, Troysan
prochloraz
prochloraz/carbendazin, Sportac
sulfur
thiram
triforine, Funginex
triphenyltin hydroxide, Du-Ter
ziram, Zerlate
Herbicides, Defoliants, Desiccants & PGRs
alachlor, Lasso
amitrole
atrazine, Aatrex
bentazon, Basagran
bromacil, Hyvar
butifos, DEF
chlorbromuron, Maloran
chloroxuron, Tenoran
cyanazine, Bladex
dalapon
DEF
dicamba, Banvel
dichlobenil, Casoron
diquat
diuron, Karmex
EPTC, Eptam
ethalfluralin, Sonalan
etephon, Ethrel
EXD, Herbisan
fluometuron, Cotoran
fluridone, BRAKE, Sonar
hydrogen cyanamide, Dormex
imadagylin, Arsenal
linuron, Lorox
MCPA, Mapica
metaldehyde
methazole, Probe
metribuzin, Lexone, Sencor
monuron
naptalam, Alanap, (cloproxydim), Select
nitrofen, TOK
norflurazon, Zorial
paraquat
phenmedipham, Betanal
– 10 –– 11 –
picloram, Tordon
prometryn, Caparol
pronamide, Kerb
propanil, Stam F-34
propazine, Milogard
propham, IPC, Ban-Hoe
quinchlorac, FACET
simizine, Princep
sodium chlorate, KNOCK ‘UM OFF
terbacil, Sinbar
terbutryn
thiadiazuron, DROPP
tribuphos, Folex 6EC
Uniconazole-P
2,3,6-TBA
2,4-D, 2,4-D
2,4-DB, Butox

Razlika između lijeka i otrova je samo u veličini doze.

Tako je Stipo, odgovor je točan 150%!
I ne samo to! Kod primjene lijekova (otrova) često se javlja netolerantnost na određeni lijek, tj. rezistencija i kontra-produkt želje za izlječenjem.
To nikada ne treba smetnuti s uma pri tretiranju kod pčela. Bilo koji lijek, ako se prečesto i u neodgovarajućim dozama primjenjuje postaje - otrov, koji polučuje sasvim suprtne efekte od očekivanih (željenih)
Pozdrav........schumy