Ma neznam ni sam što bih rekao na ovu temu.
I ja sam jako protiv pesticida. Ali moram bar pokušati biti objektivan. Iznosim svoje viđenje stvari, i slobodne procjene. Nema naučne podloge.
Pošto sam i hobi voćar, ratujem protiv svih vrsta štetnih insekata, gljivica i koristim dozvoljena sredstva, pesticide (fungicide i insekticide).
Prvo citat jer i meni u prvi tren nije bilo jasno što sve pojam pesticidi obuhvaća. Znao sam za herbicide, fungicide, insekticide ali ostalo nisam znao.
Pesticidi su proizvodi hemijskog ili biološkog porijekla koji su namijenjeni zaštiti ekonomski značajnih biljaka i životinja od korova, bolesti, štetnih insekata, grinja i drugih štetnih organizama. Pod štetnošću se podrazumeva ekonomska šteta ljudskoj poljoprivredi i industriji - smanjenje prinosa ili količine i kvaliteta dobijene hrane. Štetnost nije biološka, niti ekološka osobina organizama. Svako korištenje pesticida sa sobom nosi negativne posledice na ekosistem u kome se primjenjuje i okolne ekosisteme. Smanjenje upotrebe pesticida je jedan od temelja održive poljoprivrede i ideja održivog razvoja.
Podjela prema namjeni [uredi]
Akaricidi – sredstva za suzbijanje štetnih grinja
Algicidi – sredstva za suzbijanje algi
Avicidi - sredstva za suzbijanje ptica
Baktericidi - sredstva za suzbijanje bakterija
Fungicidi – sredstva za suzbijanje gljiva
Herbicidi – sredstva za suzbijanje korova
Insekticidi – sredstva za suzbijanje štetnih insekata
Limacidi – sredstva za suzbijanje puževa
Nematocidi – sredstva za suzbijanje štetnih nematoda
Okvašivači – sredstva za poboljšanje kvašljivosti i ljepljivosti
Rodenticidi – sredstva za suzbijanje štetnih glodara
Repelenti – sredstava za odbijanje divljači
Regulatori rasta – sredstva za regulaciju rasta biljaka
Na svakom insekticidu u pravilu piše otrovno za ribe, pčele ...., i na nekim fungicidima se nađe. Ostale grupe nisam koristio.
A sad moje viđenje.
Kraj u kojem živim gusto je naseljen i intenzivno se obrađuje. Gotovo da je svaki pedalj zemlje obrađen. Ali ima još prostora uz dravu koji se ne obrađuje.
I ima šuma, koje ljudi iskorištavaju al bar nema upotrebe pesticida na tim površinama. Procjenjujem da je takvih površina manje od 10%. Ostalo su obradive povšine, ili naseljna mjesta. Na svim obradivim površinama intenzivno se koriste pesticidi. U naseljima svaka kuća ima okućnicu i bar desetak voćaka, koje isto tako nemilice prskaju. Vinogradi i voćnjaci po zagorskim bregima.
Kad sve zbrojim izgleda mi kao prirodna katastrofa. Vinogradi se prskaju od 8 do 10 puta pa i više. Voćnjaci jabuka sličan broj puta. Polja zasijana monokulturama da ne pričamo. Čak se i u vrtovima oko kuća koriste različiti pesticidi.
Uh koja je to ogromna kojičina i koncentracija. Katastrofa.
1. Ali, svih ovih godina nisam primjetio značajne gubitke pčela uzrokovanih pesticidima.
2. Primjer prvi. Lisne uši napale na kruške. Pošpricam ih kasno naveće insekticidom. Izlet pčela minimalan ili ga nema, a kruške su već davno ocvale, pa ih pčele i ne posječuju. I nema više lisnih ušiju na kruškama. Za 5 do sedam dana mladice narastu za 10 do 15 cm, 3 - 5 listića na vrhovima i gle čuda. Lisne uši samo na tim novonaraslim vrhovima ponovo se naselile. Znaći dio biljke koji je narastao nema koncentraciju insekticida pogubnu za lisne uši.
3. Miris insekticida strašno iritira pčele. Poznati su slučajevi kad su ljudi pošteno izbodeni u svojim vrtovima u blizini pčelinjaka ako je netko istovremeno tretirao kukuruz s herbicidima, pa je vjetar nosio miris na pčelinjak. Pčele su znale napadati ljude i na pedesetak metara od pčelinjaka.
4. Cvijetovi koje pčele oprašuju obično traju dan dva. Nakon toga prestaju mediti jer su oprašeni. Na većini mednih biljaka ne ostvaraju se cvijetovi istovremeno nego se otvaraju kroz više dana. grozd bagremovog cvijeta, Uljana repica, Heljda, Zlatošipka i da ne nabrajam. svaki dan oprašeni cvijetovi prestaju mediti a novi se otvaraju i počimaju mediti. Jedino jedino se na voću manje više cvijetovi otvaraju istovremeno. Ali ljudi u pravilu ne prskaju voće koja cvate jer ako poprskaju insekte nema oprašivanja.
Kad sve ovo uzmem u obzir logika mi govori da pčele zbog mirisa po nekoliko dana izbjegavaju tretirane površine. Nakon toga svi cvijetići koji su puni pesticida su već prošli svoju fazu medenja, otvorili su se novi cvijetići. A tu je efekt iz primjera 2 lisnih ušiju na netretiranim mladicama kruške.
Nesumljivo da su pasticidi jako otrovni i štetni za pčele. U kraju u kojem ja pčelarim intenzivno se koriste sve moguće vrste pesticida. Pa ipak nikad nisam primjetio neke značajne gubitke na pčelama. To si tumačim ovako kako sam gore opisao.
Daleko veće štete od pesticida nastaju u prirodnoj ravnoteži. Ali to je već neka druga tema.
Izravne štete na pčelinjacima pčelari su imali u slučaju namjernog trovanja pčela. Netko im je namjerno poprskao košnice insekticidom. I ponekad ako su imali pčele na monokulturi a nisu ih zatvorili na dan prskanja, a bili su upozoreni.
Ne vjerujem da pasticidi završavaju u medu, jer i najmanje količine bi bile pogubne za pčelu sakupljačicu.
Zbog toga bih rekao da nije tako crno kao što se želi prikazati.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
