Uvod u temu uzgoj matica

[Azem]

Primjer više nego dobar.Ovo je prilika da se upozna zvuk iz košnice kada nema matice.Dakle kada otvorite košnicu (skinete poklopnu dasku) i čujete ovakav zvuk sa lepezanjem krila to je siguran znak da matice nema u društvu, ne morate je ni tražiti.
Snimak izvanredan. Svaka čast.

[beequeen]

Azeme,
drugo pitanje je bilo-gdje su maticnjaci kod prisilnih matica a gdje kod tihe smjene?Nailazim na razlicita objasnjenja,zato sam pitala

[Azem]

Azeme,
drugo pitanje je bilo-gdje su maticnjaci kod prisilnih matica a gdje kod tihe smjene?Nailazim na razlicita objasnjenja,zato sam pitala

U svemu pa i u ovome osnovno je razdvojiti bitno od nebitnog.Moj odgovor je Prisilni maticnjaci nalaze se obicno na sredini rama; a sad znam da ces opet pitati:A zasto? Zato sto, vec sam napomenuo da drustvo tezi sto hitnije da dođe do matice, i tom prilikom gradi maticnjake na starijim larvama, a one se nalaze blize sredini rama.(Znas kako matica zalijeze jaja ; od sredine prema obodu rama)
A odgovor na drugo pitanje je na slici A5.Ali da opet pojasnim. Drustvo gradi malo maticnjaka ,a ono to u ovom slucaju cini na mladjim larvama , a one se nalaze na obodu saca tako se i maticnjak nalazi na tom mjestu.
Senad je ovo izlaganje izvanredno propratio sa fotografijama.
Jesi li naucila, pocet cu da dajem jedinice.

[beequeen]

Hvala Azeme,ja ucim
zato i pitam-jer ponegdje pisu drugacije,ali posto mislis da je nebitno(meni je bitno da u buducnosti kad otvorim kosnicu znam jeli tiha smjena ili su izgubile maticu ako grade maticnjake)necu ni pitati oko toga vise
P.S.Moze li 2 zbog truda ?

[senad]

MOžda bi bilo dobro napomenuti:

* ugledali smo matičnjake , zavisno od pozicije vršimo procijenu.
* moramo utvrditi vizeuelno da li je matica prisutna u košnici bez obzira na matičnjake,,

* matica nije prisutna - pravimo procijenu,,, ako ima otvoreni matičnjaka bilo bi dobro porušiti sve zatvorene matičnjake i ostaviti samo najmlađe.. ( Ja kod ovakvih zajednica obavezno dodajem planski uzgojenu maticu) ali ima jedan problem ,, Ako pčele čekaju svoju maticu bilo kakvu iz matičnjaka teško će prihvatiti maticu u kavezu, Ako pčele očekuju nesparenu maticu teško da prihvate oplođenu maticu.. Uvjek se mora tražiti kompromis..
Nekada mora ju se pustit pčele da sebi uzgoje maticu kakvu takvu i kada počne da polažejaja onda se vrši zamjena,.

* matica prisutna - opet procijena ,, da li je rojevni nagon, zamjena matice zbog nekih anomalija,,

Veoma je važno dobro sažvakati gradivo vezano za
* biologiju pčele
* ponašanje pčelinje zajednice u različitim situacijama,

Kod: Označite sve

Zahvaljujem se Azemu,, na prezentaciji  teme >Ponašanje pčelinje zajednice u različitim situacijama<. u sklopu teme UZGOJ MATICA.. Hvala još jednom Azemu

Ujedno želim da najavim novu temu GENETIKA instruktor schumy.

[Azem]

Hvala Azeme,ja ucim
zato i pitam-jer ponegdje pisu drugacije,ali posto mislis da je nebitno(meni je bitno da u buducnosti kad otvorim kosnicu znam jeli tiha smjena ili su izgubile maticu ako grade maticnjake)necu ni pitati oko toga vise
P.S.Moze li 2 zbog truda ?

Ništa 2 samo 5, namjerno sam rekao odvojiti bitno od nebitnog, a ti si to uspjesno uradila, uz ovo što je Senad dodao ovo je uvod u gradivo koje vas ocekuje, a to je formiranje startera, presadjivanje larvi iste starosti, formiranje odgajivackih drustava itd.
Opet cu ponoviti mi samo radimo-simuliramo-imitiramo ono što društvo radi u prirodi.
Samo pitajte zadovoljstvo mi je ako ste naucili.
Sretno!

[schumy]

..............................PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Organizacija foruma od strane istinskih pčelara i svih ljudi dobre volje za očuvanjem PRIRODE
Neformalno društvo udruženih pčelara oko pčelarstva "NAHL PČELARSTVO • Grapska Gornja • BIH



GENETIKA I SELEKCIJA KOD PČELE MEDARICE

.........................

...................................SEMINARSKI RAD


VODITELJ SEMINARA: SENAD ĆEHIĆ


ORGANIZATOR:
PČALARSTVO BOSNE IHERCEGOVINE.
PČELARSTVO "NAHL", Grapska Gornja

PČELAR:
Schumy
Centralna Istra, HRVATSKA


Pazin, siječanj (januar)/ 2011.

___________________________________________________________________________


SADRŽAJ SEMINARSKOG RADA

1. GENETIKA KOD PČELA

1.1. Uvod u početke genetike
1.2. Pojava prvih kukaca na Zemlji
1.3. Podjela insekata u životinjskom svijetu

2. VRSTE PČELA KOJE SU PONIKLE U EUROPI

2.1. Apis mellifera ligustica
2.2. Apis mellifera carnica
2.3. Apis mellifera mellifera

3. VRSTE PČELA KOJE SU PONIKLE U AZIJI

3.1. Apis mellifera caucasica
3.2. Ostale vrste pčele medarice

4. NOVE VRSTE PČELA – UMJETNO UZGOJENE KRIŽANJEM PASMINA PČELA

4.1. Buchfast pčele

5. PČELINJE DRUŠTVO – ORGANIZACIJA I SASTAV

5.1. Matica
5.2. Radilice
5.3. Trutovi

6. UZGOJ I GENETIKA KOD PČELA

6.1. Genom
6.2. Genotip
6.3. Kromosomi
6.4. Gamete
6.5. Ženke (radilice, matica)
6.6. Mužjaci (trutovi)
6.7. Partenogeneza
6.8. Mutacije
6.9. Rodovnik kod pčela

7. SELEKCIJA KOD PČELA

7.1. Počeci sekecije pčela
7.2. Tko i kako vrši selekciju kod pčela?
7.3. Ciljevi programa selekcije kod pčela
7.4. Praktični primjer početka selekcije na pčelinjaku

8. GENETIKA PČELA – OSOBITOSTI KOD PČELA

8.1. Mehanizam određivanja spola u pčela
8.2. Anomalije pri razvoju legla u slučaju parenja u srodstvu
8.3. Odabir dobrog uzgojnog programa i primjena kod selekcije pčela


9. UZGOJ MATICA I TRUTOVA

9.1. Uzgoj matica
9.1.1. Starter
9.1.2. Finišeri
9.2. Označavanje matica
9.3. Sparivanje matica
9.4. Uzgoj trutova
9.3. Sparivanje matice i transport do pčelara - kupca


10. UZGOJNI CILJEVI UZGAJIVAČA U SELEKCIJI PČELA

11. UZGOJNI PROGRAM UZGAJIVAČA U SELEKCIJI PČELA

12. PASMINSKA SVOJSTVA I KARAKTERISTIKE PASMINE SIVE PČELE

12.1. Kubitalni indeks
12.2. Diskoidalni pomak
12.3. Dumb-Bell (Hantel) indeks
12.4. Korelacije
12.5. Boja kolutića
12.6. Širina tomentuma na četvrtom kolutiću
12.7. Duljina dlačica na petom kolutiću
12.8. Duljina rilca
12.9. Veličina goljenice zadnje noge


13. BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE PASMINE SIVE PČELE

14. UZGOJNE METODE

14.1. Ispitivanje svojstava matica
14.2. Ispitivanje svojstava matica na pčelinjaku uzgajivača matica
14.3. Testiranja matica na testnim stanicama – "Performance test"
14.4. Povećanje produktivnosti
14.5. Brzina proljetnog razvoja
14.6. Agesivnost
14.7. Mirnoća pčela
14.8. Rojidbeni nagon
14.9. Tolerantnost na bolesti
14.10. Nagon za čišćenjem legla – "Pin test"
14.11. Test tolerantnosti na varrou
14.12. Uzgoj u srodstvu


15. SAŽETO O GENETICI U PČELA

16. ZAKLJUČAK

16.1. Genetika se primjenjuje u pčelarstvu preko selekcije pčela
16.1.1. Sindrom – «idealna pčela»
16.1.2. Kako možemo postići ove zahtjeve selekcije?
16.2. Selekcija
16.2.1. Neaktivnost
16.2.2. Izolirane regije – "otoci u prirodi"
16.2.1. Laboratorijska ispitivanja
16.2.2. Praktična ispitivanja
16.3. Izborpogodnih partnera tj. matice i truta
16.4. Kontrola parenja
16.5. Ponovno ocjenjivanje dobivenih rezultata
16.6. Selekcija pčela ima svoje granice - limite
16.6.1. Sačuvajmo sve genske odlike «krvnih raznolikih linija» na pčelinjaku
16.6.2. Čuvajmo se previše naglašenih rodbinskih veza na pčelinjaku
16.6.3. Ne dozvoliti da «dobre linije» postignute našom selekcijom - odumru
16.6.4. Čuvajmo se pogrešaka - ne donosimo zaključke u afektu i (ili) euforiji

17. ZA KRAJ – ZAPAMTIMO......

-----------------------------------------------------------------------------------------------

Korištena literatura:

1) Kezić N., Bubalo D., Dražić M.& grupa autora.
"Pčelarstvo"..................................................................................Zagreb, 2009.

2) Čerimagić, H. "Pčelarstvo"........................................................Sarajevo, 1882.

3) Umeljić, V. "Enciklopedija pčelarstva"........................................Kragujevac, 2008.

4) Relić, B. "Pčelarenje kao profesija i hobi"........................................Beograd, 2005.

5) Belčić, J. "Moj način pčelarenja"....................................................Zagreb, 1973.

6) Guzman-Novoa E., Hunt G.J., Page R.E., Fondrik, M.K.

7) Genetic correlations among honey bee (Hymenoptera:
Apidae) behavioral characteristics and wing lenght".............................................2002

8 ) Titer D. "Želje, mogućnosti i granice pri selekciji pčela"......................Gudovac, 2009

9) Umeljić, D. "U svijetu pčela"............................................................Split, 2002.

10) Laktić, Z., Šegulja, D. "Suvremeno pčelarstvo"...................................Zagreb, 2008.

11) Rihar, J. "Odgajivajmo bolje pčele"..............................................Ljubljana, 1976.

12) Belčić, J., Katalinić, J., Loc D. & grupa autora.
"Pčelarstvo"....................................................................................Zagreb, 1977.

13) Belčić, J., Sulimanović, Đ. "Zlatna knjiga pčelarstva"..............................Zagreb, 1982.

14) Konstantinović B., "Praktično pčelarstvo II dop. Izdanje".........................Beograd, 1976.

15) Kezić, N., Kobra, M. "Uzgojni program sive pčele
(apis mellifera carnica)".................................................................Zagreb, 2005.
16) Puškadija, Z., "Uzgoj i selekcija pčela".................................................Zagreb, 2004.




_______________________________________________________________________________________
GENETIKA I SELEKCIJA PČELE MEDARICE • SEMINARSKI RAD •
Pazin, HRVATSKA • siječanj (januar)/2011. Pčelar Schumy • Središnja Istra • HRVATSKA

[zvones]

Gledajuči uvod u ovu temu , sadržaj i ozbiljnost prilaza ,čini se da će ovo biti prije knjiga ,nego seminarski rad .Unaprijed čestitke !

[beequeen]

Ama Schumy ja moram godisnji da uzmem da sve naucim
sad sam se stvarno prepala (ne zezam se
Hvala najljepsa za ulozeni trud

[schumy]

Beequeen,
samo pažljivo prati "štivo" i pitaj što ti nije jasno, tu sam za odgovore.
Toliko si me požurivala, da sam se prepao i brže-bolje napisao ovaj "Seminarski rad", za tebe i tebi slične odvažne mlade pčelare, da se i vi svi uključite brzo u ovaj prekrasni hoby i zanimanje.
Pozdrav......schumy

[pasha]

Pa pošto znamo našeg schumiya - nisam iznenađena ... Čestitam Schumy!

[beequeen]

Beequeen,
samo pažljivo prati "štivo" i pitaj što ti nije jasno, tu sam za odgovore.
Toliko si me požurivala, da sam se prepao i brže-bolje napisao ovaj "Seminarski rad", za tebe i tebi slične odvažne mlade pčelare, da se i vi svi uključite brzo u ovaj prekrasni hoby i zanimanje.
Pozdrav......schumy

Pocastvovana sam

[schumy]

1. GENETIKA KOD PČELA

1.1. UVOD U POČETKE GENETIKE

Da bi razumjeli moj seminrski rad iz područja "GENETIKA PČELA MEDARICA", moram krenuti ispočetka:
Sva živa bića se proučavaju kroz evoluciju, koja počinje od povezivanja molekula sa jednostavnom građom u složemije organske molekule a stvaranjem ovih složenijih molekula stekao se uvjet da su se u dalekoj prošlostirazvile i potpuno oblikovale prve stanice, zvane prastanice.
Za vjerodostojnost opstanka i postanka života na Zemlji uzima se onaj čas kada su prastanice poprimile tri osnovna obilježja života:

1.) Metabolizam
2.) Rast
3.) Reprodukciju

Nakon formiranja jednostaničnih organizama pojavljuju se kolonije stanica.
Slijedeći korak pojedini dijelovi ovih kolonija bio je uža specijalizacija za reprodukciju ili za sakupljanje hrane. Ovo je vrijeme kada se jednostanične jedinke preobražuju u višestanične jedinke. Tako su nastale segmentirane životinje.
U građi tijela tu se javlja kolutićavost, koji u nizu sadrže po prilici jednak broj organa ovoga bića.
Kretanje ovakvoga bića može biti samo po dužini tijela. Tako se dešava da je samo jedan dio u češćem kontaktu sa hranom ili sa neprijateljima. Pojedini dijelovi tijela se bolje razvijaju i na ove vanjske podražaje su osjetljiviji. Pojvljuju se najvažniji organi kao što su oči, antene i usta. Zbog potrebe da se koordinira i uskladi cijeli sustav, razvijaju se potom živčani sustav, u vidu dugih vlakana koja se protežu kroz cijelo tijelo kako bi mogla koordinirati sa pojedinim osjetilima u različitim kolutićima, šaljući elektro-impulse koji se pretvaraju u nagon za pokretom i razvijaju mišićno tkivo. U prednjem dijelu tijela su jače izraženi osjetilni organi i tu se razvijaju tzv. gangliji. Taj veliki ganglij je osnova mozga.
Cijeli ovaj opisani slijed počinje već u jajetu, pa se kroz ličinku, lutku i pčelu koja se u potpunosti razvije prije svoga rođenja prenosi na jedinku koja se 21 dan od snesenoj jajeta oslobađa svoga "stana" u saću i izlazi u mraku košnice na svoj prvi kontakt sa ostalim pčelama – svojim sestrama.


1.2. POJAVA PRVIH KUKACA NA ZEMLJI

Prvi kukci su se pojavili u kasnom paleozoiku prije 290 ÷ 350 milijuna godina.
Za današnji svijet kakvoga ga poznamo i doživljavamo danas, važnije je razdoblje kasnog mezozoika, poznatijeg kao razdoblje kreda za koje je razdoblje važna pojava prvih sisavaca koji su počeli zamjenjivati dinosaure, koji su dominirali do ovga razdoblja.
U kredi su se pojavile prve biljke cvjetnice (kritosjemenjače), pa se tako stvorio preduvjet za razvoj pčela.

(s2)
Slika1.Pčele su se pojavile na Zemlji prije80 milijuna godina.......


1.3. PODJELA INSEKATA U ŽIVOTINJSKOM SVIJETU

Pčela medarica ima zajedničke korijene sa osama. Pojavom i burnim razvojem biljaka-cvjetnica ose, koje su mesožderi i prehranjuju se hvatanjem živog plijena, imale su pomanjkanje hrane-mesa u prirodi jer je sve više cvjetnica davalo obilje nektara i peludi. Tako neke ose tada, a i danas (osa kopačica-sphegidae), prelaze na biljnu hranu koja je bila dostupnija. Tako se usni aparat koji je bio prilagođen hvatanju živoga plijena polako adaptira i modificira u sklop koji lakše sakuplja i transportira pelud i nektar.
potpuni preobražaj dogodio se prije 80.000.000 godina kada se ovaj aparat za prikupljnje biljne hrane u osa potpuno preobrazio u aparat za isključivo sakupljanje nektara i peludi.
Dakle pojava pčela medarica u današnjem obliku se uzima prije 80.000.000 godina.
Da bi razumjeli pojavu i razvrstavanje kukaca do naše pčele medarice, prikazati ćemo rodoslovno stablo pčele medarice.

(s3)

Podjela u rodoslovnom stablu dovela nas je do potporodice Apinae –prave pčele.
Za pčelarstvo je važan samo rod – vrsta APIS, kako je gore i navedeno.

Pčela je socijalni kukac, koja može preživjeti jedino u kolonijama, koje su uređene po tipičnom modelu zajedništva koju zovemo pčelinja zajednica ili pčelinje društvo.
Pčelinja zajednica ima tri (3) oblika ustroja svojih članova, koje ćemo najbolje razumjeti ako ih složimo po kastama.

Reproduktivnu mogućnost ima samo jedna spolno dozrela ženka koju nazivamo matica.
Ona nese oplođena jaja iz kojih se razvijaju radilice, koje su spolno nedozrele ženke sa isključivom ulogom oko organizacije i provedbe svih aktivnosti u košnici.
Matica nese i neoplođena jaja iz kojih se razvijaju muški potomci matice koje nazivamo trutovima. Njihova je uloga u pčelinjem društvu isključivo rasplodna, tj. nastavka i održanje svoje vrste.

Međusobna ovisnost biljke-cvjetnice, koja treba pomoć pri oprašivanju i oplodnji svojih budućih plodova i kukca-medonosne pčele koja može izvršiti ovu funkciju je jedno od malih čuda prirode. Da bi privukla kukca i dala mu nagradu za njegov trud oko oprašivanja cvijeta, biljka proizvodi nektar, slatki sok koji biljci uopće ne treba, ali treba kukcu-pčeli da se njime hrani. Nektar biljka proizvodi u nektarijama koji su sastavmi dio svakog cvijeta biljke-cvjetnice. Kod različitih cvjetova je različit sastav nektara, boja, i količina izlučevine. Uljana repica sve više medi što ju više pčela posjećuje, kaduljin cvijet odmah nakon posjeta pčela u jednom danu počinje venuti i ne proizvode više nemtar. Na vrhu grma (stabla) cvjetovi luče manje nektara ali ima veći postotak šećera, i obratno, donji cvjetovi su izdašniji u količinama izlučenog nektara sa manje šećera.

Na lučenje nektara utječu dva faktora: tlo na kojem raste biljka, i vrijeme koje se u određenom trenutku nalazi na staništu biljke. Ova dva faktora su u međusobnoj ovisnosti, pa je za praktično pčelarstvo vrijedno upamtiti da temperatura i vlažnost zraka uvelike ovisi o relativnoj vlazi mikroklime koja okružuje biljku. Najoptimalniji su uvjeti kada je noću temperatura iznad 10C, a danju od 18 ÷ 32*C. Kada je relativna vlaga visoka, izlučivanje nektara je pojačano, ali sa manjim sadržajem šećera, obrnuto kada je relativna vlaga manja, izlučivanje nektara je manje ali je postotak šećera veći. Nektar upija više vlage iz zasićene atmosfere nego iz suhog zraka, a naročito su tome podložni izloženi otvoreni cvjetovi sa količinom nektara koja čeka kukca-pčelu.
Generalna formula za medenje bilja je vlažnost zraka 60÷80%, a tla 50÷60%.
Biljka izlučuje nektar isključivo radi svoje oplodnje, tj. reprodukcije, koju odrađuju kukci, u najvećoj mjeri pčela medarica. Od ubranog nektara pčela medarica jedina proizvodi med, pa se smatra najkorisnijim kukcem u gospodarskom smislu.
Opće je uvriježeno mišljenje da su pčele korisne samo zbog svojih proizvoda – meda, voska, propolisa, peluda, matične mliječi i pčelinjeg otrova, ali prava korist je od oprašivanja biljaka koje izvrši pčela medarica.
Medonosna pčela opraši oko 75% svih cvjetnica, ostatak otpada na bumbare, solitarne pčele i neke ostale manje važne i brojne kukce koji su zanemarivi u doprinosu općem oprašivanju biljaka cvjetnica.

(s4)
Slika 1. Pčelama je pelud – kruh....

Medonosna pčela Apis mellifera danas je rasprostranjema po čitavom svijetu.
Prve pretpotopne (pradavne) postojbine su joj u:
1.) Europi
2.) Africi
3.) Zapadnoj Aziji
Adaptibilnost (mogućnost prilagodbe) medonosne pčele je izuzetna, pa su rasprostranjene od ekvatorijalnih područja do Južnog i Sjevernog polarnog kruga.

U izvornim područjima Europe, Afrike i Zapadne Azije (Bliskog istoka), pčele su ostale naraštajima prepuštene prirodnoj selekciji. Pčele su se prilagodile lokalnom zemljopisnom području gdje su živjele pa ih mnogi definiraju kao zemljopisne pasmine, koje su se prilagodile okolišu, ali ne uvijek i pčelaru.

Pasmine pčela se određuju prema biometričkim i molekularnim metodama.
Mjere se određeni dijelovi tijela:

* Širina prsa
* Širina trbušnih segmenata
* Dužina rilca
* Dužina nogu
* Dužina krila

Zato i postoji klasifikacija medonosnih pčela prema:

1.) Tipu, destinaciji (mjestu) na kojem je otkrivena
2.) Pronalazaču
3.) Destinaciji (mjestu) na kojem je sada raširena i gdje se sa njom pčelari

(s5)
Slika 1. Pčelama je svaki cvijet koji luči nektar – poželjan....

Tako u razredu pčele medarice imamo u globalnoj klasifikaciji:

______________________________________________________________________________________
GENETIKA I SELEKCIJA PČELE MEDARICE • SEMINARSKI RAD •
Pazin, HRVATSKA • siječanj (januar)/2011. Pčelar Schumy • Središnja Istra • HRVATSKA

[beequeen]

Ama Schumy obori me s nogu
predavanje 10-ka slike 11-ka
vracam se poslije da ponovo citam

[schumy]

2.) VRSTE PČELA KOJE SU PONIKLE U EUROPI

Postoje 3 (tri) osnovna tipa po porijeklu iz Europe:

2.1. APIS MELLIFERA LIGUSTICA , pronađena i klasificirana po pronalazaču Spinola-i,
godine 1806 – poznata u cijelom svijetu kao Talijanska pčela. Prva joj je postojbina Apeninski poluotok (Italia), a njeno širenje na sjever su zaustavile Alpe. Vrlo je rasprostranjena i skoro 100% prisutna u USA (Sjeverna Amerika), Južnoj Americi, Australiji i u Južnoj Europi.
Vrlo je prihvaćena, poznata i sačuvana kao komercijalno uspješna u cijelom svijetu.

Ona je vrlo blage ćudi, ne baš poznatih osobina da sačuva i obrazuje pravo zimsko klupko ali proizvodi vrlo puno meda. Nepoželjne osobine su joj da formira velika, ponekad ogromna društva u toku zime, što je osobine njezine prvobitne postojbine – Južne Italije, (Ligurski-Đenovski zaljev), gdje su zime blage, sa ranim početkom proljeća, tako da ne treba brinuti o količinama hrane koju troši zimi. Zato je vrlo neekonomična i troši ogromne količine hrane u toku zime. U USA ju zbog ove osobine ne nastoje očuvati kroz zimu, jer je vrlo neekonomična, pa najesen veliki komerciojalni pčelari uništavaju u sjevernim dijelovima (Montana, Nebraska, Ilinois, Sjeverna Kalifornija), a na proljeće nabavljaju tzv. paketne rojeve iz južnih dijelova USA (San Dijego, Louisiana, Florida), i Meksika. Ove paketne rojeve komercijalni pčelari nastoje brzo i burno razviti do glavnih paša, kada ih maksimalno iskoriste za proizvodnju svih vrsta pčelinjih proizvoda….

Po boji se ova pasmina odmah raspoznaje jer ima izrazito žutu do oker boju, tako da su matice obično obojene kao zlatnom bojom i vrlo lijepo izgledaju. Trutovi su također žute boje, i crtići koje obično djeca (a i mi odrasli) gledamo su nalik na trutove ove pasmine (Maja-pčela i Pavo-trut). Vrlo je popularna vrsta pčela, često je zovu i "zlatna pčela" – (Aurea).
To je sitnija vrsta pčele, sa izduženim tijelom, duljih krila i nogu, a tu osobinu imaju sve pčele iz južnih krajeva.
##MEDONOSNE OSOBINE## Imaju dulje rilce, (6,3÷6,6mm), vrlo su nervozne i agresivne. Imaju polagan proljetni razvoj, zajednica se razvije do vrlo jakih zajednica u kasno ljeto i u jesen. Prezimljavaju u velikim zajednicama i troše ogromne količine hrane za prezimljavanje. U hladnijim područjima teško podnose zimu. Ako su u toku paše prinosi slabi u vrijeme glavnih paša, često znaju stradati od gladi. Ponašanje na saću varira, najčešće su mirne kod pregleda. Nemaju izraženu sklonost rojenju. Sklone su krađi. Imaju slabije razvijen instinkt za sakupljanje hrane. Slabo brane košnicu i nemaju izražen obrambeni nagon.
Dlačice su guste i kratke, kubitalni indeks se kreće od 2,0 do 2,7.

(s6)
Slika 1. Duljina rilca presudna je kod skupljnja nektara......


2.2. APIS MELLIFERA CARNICA, pronađena i klasificirana po pronalazaču Pollmann-u, godine 1879 - poznata u cijelom svijetu kao Kranjska pčela, prema regiji u Sloveniji gdje je izvorno prvi puta zatečena, pronađena i klasificirana. Vrlo je rasprostranjena i 100% prisutna u Sloveniji, i južno od Slovenskih Alpa, prostora Panonske nizine (Hrvatska, Srbija, BiH) i Balkanskog poluotoka (Bugarska, Rumunjska), dakle u cijeloj regiji Sjevernog Balkana. Njezino opće-poznato ime je Kranjska pčela. Vrlo je popularna među pčelarima zbog svoje izrazite blagosti i blagom, skoro nezainteresiranom ponašanju kod pregleda društava. Po veličini spada u serdnje veliku, prema ostalim vrstama (Talijanska pčela) ponekad izgleda mala…

Kranjska pčela zadržava pretežno tamnu do sivo-crnu boju, a društva su preko zime smanjena na mala klupka, koja se zadovoljavaju sa najoskudnijim zalihama hrane od svih poznatih pasmina medonosnih pčela. Razvoj na proljeće je vrlo buran, brz, nalik na "eksploziju" cijele populacije u jednoj košnici, što je opet značajka iz prošlosti budući je izvorno potekla iz hladnih krajeva, južno od Slovenskih Alpa, gdje su proljeća kratka, kišovita, a ljeta suha, vrlo topla i skoro bez paše. Kranjska pčela je ipak u osnovi planinska pčela, gdje je udomaćena stotinama godina i nijedna ju vrsta ovdje ne može po ničemu nadmašiti. Znači poželjna je u hladnijim klimatskim područjima.
Postoje podvrste koje su se nastanile u pojedinim regijama ovih krajeva na Balkanu, pa se mogu nabrojiti podvrste: slovenska primorska, središnjeg masiva, alpska, hrvatska primorska, slavonska, planinska (G. Kotar), isto tako u BIH i Crnoj Gori, te Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj......

Podvarijeteti ove pasmine su:

2.2.1. APIS MELLIFERA CARNICA – alpina (Austrija alpski dio Slovenije)
2.2.2. APIS MELLIFERA CARNICA – pannonica (Južna Austrija i Panonska nizina)
2.2.3. APIS MELLIFERA CARNICA – mediterana (obalni i otočni dio Hrvatske, južni dio BiH)

##MEDONOSNE OSOBINE## Imaju dugo rilce, (6,4÷6,8mm), to su najmirnije od svih vrsta pčela. Imaju buran proljetni razvoj, zajednica se razvije do vrlo jakih zajednica u rano proljeće prije glavnih paša. Ako nema unosa peludi ljeti, razvoj legla za stane, pa nam se često čini da je društvo izgubilo maticu, ali nije tako. Ujesen se veličina zajednice naglo smanjuje. Prezimljavaju u malim zajednicama i troše relativno malo hrane za prezimljavanje. U hladnijim područjima vrlo dobro podnose zimu. Prostor lijepe propolisom manje od drugih europskih pasmina pčela. Jedina im je loša osobina izraženi nagon za rojenjem, što je posljedica razvoja pčelarstva kod nas i težnja proizvodnje čim većega broja rojeva. Ovo se u novije vrijeme nastoji selekcijom smanjiti.

Boja hitina (oklopa) ove naše pčele je tamna, gotovo crna, a tijelo joj je obraslo gustim sivim dlačicama, pa ju naši narodi zovu od milja "sivka". Naša "sivka" je nastala i razvila se u krajevima gdje su promjene u prirodnom okruženju brze, sa dugim i oštrim zimama i vrućim i suhim ljetima. Zato su joj brzina i vitalnost te energična reakcija na svaku promjenu vremenskih uvjeta glavne vrline. Dobro brane košnicu i nisu agresivne.
Dlačice su guste i kratke, boje izrazito sive, a kubitalni indeks se kreće od 2,4 do 3,0,
tipičan je 2,7 (po Ruttner-u, 1988.god).

(s7)
Slika 1. Pčela istovremeno skuplja nektar i pelud na istom cvijetu....


2.3. APIS MELLIFERA MELLIFERA, pronađena i klasificirana po pronalazaču Linnaeus-u,
godine 1758 - poznata u cijelom svijetu kao "tamna nordijska pčela", također zvana i kao Njemačka crna pčela. Ime potiče iz regije Sjeverne Europe, gdje je najranije otkrivena od svih vrsta medonosnih pčela, (1758. god.), gdje se intenzivnije počela udomaćivati u moderno vrijeme, te je prenesena sa prvim iseljenicima iz Sjeverne Europe u Sjevernu Ameriku, u doba kolonizacije. Ekotipovi (podvrste) ove pčele su i francuska, te ukrajinska gdje su nastale i razvile se odijeljeno od tipa u Sjevernoj Europi.

To je velika vrsta pčele, tamne do potpuno crne boje, crnih dlačica po tijelu, rijetko obraslim sa najmanjim nagonom za skupljanje propolisa od svih prije opisanih vrsta.
##MEDONOSNE OSOBINE## Imaju kratko rilce, (5,7÷6,4mm), vrlo su nervozne i agresivne. Imaju polagan proljetni razvoj, zajednica se razvije do srednje veličine i jakosti. U kasno ljeto imaju najrazvijenije zajednice, u zimu ulaze sa sa puno pčela. Nemaju izraženu sklonost rojenju. Sklone su krađi, za vrijeme pregleda košnica su vrlo nemirne, bježe sa saća, razmile se po svim dijelovima košnice, čak po bočnim stranicama pa je pregled otežan. Osjetljive su na bolesti legla, loše se brane od voskovog moljca.
Dlačice su rijetke i duge dlačice, boje izrazito crne, kod trutova sive, a kubitalni indeks se kreće od 1,3 do 2,1

(s8)
Slika 1. Samoniklo medonosno bilje izvor je bogate "gozbe" pčele medarice ....


Podvarijeteti Europskih vrsta pčela su razvijeni oko Mediterana, pa tako poznajemo (ukratko):

a.) APIS MELLIFERA IBERICA, klasificirana po Engel-u, godine 1999.
To je pčela Iberskog poluotoka (Španjolska i Portugal)
b.) APIS MELLIFERA CERCROPIA, klasificirana po Kiesenwetter-u, godine 1860.
To je pčela Južne Grčke.
c.) APIS MELLIFERA CYPRIA, klasificirana po Pollmann-u, godine 1879.

To je pčela otoka Cipra. Ova južna pasmina ima osobinu izraženog bijesnog i razjarenog ponašanja pri pregledu, u usporedbi sa Talijanskom pčelom od koje je vjerojatno i potekla, ali je na njezinu ćud utjecala relativna izoliranost otoka Cipra kroz duga stoljeća ranih srednjovjekovnih doba (Križarski ratovi) i u modernije doba izoliranost od ostatka svijeta (podjela otoka Cipra) i zaustavljanje normalnog kretanja ljudi, roba i trgovine (20 stoljeće do danas). Prirodna granica otoka Cipra je Mediteransko more, koje je ovdje odigralo presudnu ulogu za razvoj i oblikovanje osobina ove pčele.

d.) APIS MELLIFERA RUTTNERI, klasificirana po Sheppard-u, Arias-u, Grech & Meixneru
1997 godine. Toje pčela otoka Malte, koja je potekla sa ovoga otoka i na njemu se
i dalje uzgaja i održava.
e.) APIS MELLIFERA SICULA, klasificirana po Montagan-u, godine 1911.
To je pčela sa otoka Sicilije, sa podvarijetetima iz obalne oblasti i unutrašnjosti
otoka. Najraširenija je na zapadnom dijelu otoka.

SLIKA 1. Na donjoj slici se jasno može uočiti veličina pojedine pasmine, boja zatka te proporcija veličine krila u odnosu na ciejlu duljinu tijela, veličinu glave naspram veličine cijelog tijela te osobitosti oblika i boje zatka, sa obršćenošću zatka dlačicama. Jasno se vidi zašto našu pčelu apis mellifera carnica zovemo "sivka"
(s9)
SLIKA 2 Na gornjoj slici se jasno može uočiti proporcija veličine same pčele koja se nalazi na saću, boja same pčele i saća kao pozadine sa izraženom osobitosti oblika i boje zatka, i položaja krila "u radu". Opet se vidi iizražena boja naše "sivke"

______________________________________________________________________________________
GENETIKA I SELEKCIJA PČELE MEDARICE • SEMINARSKI RAD •
Pazin, HRVATSKA • siječanj (januar)/2011. Pčelar Schumy • Središnja Istra • HRVATSKA

[schumy]

Zahvaljujem Pasha na jučerašnjim lijepim željama, dali čitaš moje/naše štivo? Slabo se javljaš zadnje vrijeme, da nemaš nekih problema? Ako imaš, tu smo da pomognemo (ako možemo)!
Čekam tvoje i beequeen-ine komentare!
Pozdrav...schumy

[senad]

schumy mene interesuje ako smijem da pitam ?

slika 9 ( pored svake slike stoji oznaka) u ovom slučaju (s9) vidim na slici da APIS MELLIFERA LIGUSTICA ima žute prstenove bliže grudima,, dok reciomo kod moji pčela ( imam, misim dvije-tri takve košnice mješance) ali su žuti prstenovi na samom zatku ..

Da li možemo reći da čista rasa APIS MELLIFERA LIGUSTICA ima žute pristenove bliže grudima, dok mješanje sa CARNIKOM žuti prstenovi idu na zadak ili nešto drugo u pitanju..

Da li si se susretao sa ovim podacima?

[schumy]

Senade, zanimljivo pitanje!
Ono što se kod nas počelo u Istri često događati je upravo to što si ti naveo!
To mi ovdje zovemo "žutilo" i nedajbože da se to pojavi u većem broju. Utjecaj Talijanskih pčelara je ovdje velik, ljudi putuju po Italiji i donesu sa sobom matice "u džepu", osnuju nukleus i to je to! To moramo uvelike izbjegavati, već sam o tome dosta pisao, moramo razmjenjivati matice naše "sivke" da im omogućimo da se održe na - i ovako krhkom području.
"Ligustica" ima žute kolombare bliže grudima i sve do zatka, iako neki njezini varijeteti i odskaču po boji, npr. u USA su uzgojili ztv. "zlatnu pčelu" (golden bee), koja je selekcijom uzgojena kao križanac Ligustice i Ciparske pčele.
U USA su ovi žuti koluti još više naglašeni.
Ono što se kod tebe i nas svih koji uzgajamo Carnicu javlja su varijeteti bakreno-crvene, zagasite boje prema kraju zatka i ovo je u selekciji Carnice dozvoljeno!
Senade, moj savjet je da se riješiš tih "žutića", (ako je boja izrazito žuta-do oker!), jer je pravilo ovakve nekontrolirane selekcije (uzgoja) da potomci "križanci" postanu agresivni, nervozni i što se dalje u generacijama događa ovakvo križanje, sve nemirniji na saću, tako da se jako teško sa njima radi. Po meni Carnica ima samo 2 uvjeta na kojim treba intenzivno raditi:
1.) Suzbijati rojivost (to je "rak-rana" Carnnice)
2.) Učiniti ju čim više tolerantnijom na bolesti (to je i temeljna borba svih genetičara kod svih pasmina pčela)
Sve ostale odlike Carnica ima bolje od svojih konkurenata kako ćete dalje u mome "štivu" i vidjeti (pročitati).
Čekam daljnja pitanja!
Pozdrav................schumy

[schumy]

3.) VRSTE PČELA KOJE SU PONIKLE U AZIJI

3.1. APIS MELLIFERA CAUCASICA, pronađena i klasificirana po pronalazaču Pollmann-u,
godine 1889 - poznata u cijelom svijetu kao Kavkaska pčela, prema regiji u planinama Kavkaza gdje je izvorno prvi puta zatečena, pronađena i klasificirana. Vrlo je rasprostranjena u zemljama oko Kavkaza i južnije, te istočnije od toga, oko sjevero-zapadnog dijela Kaspijskog jezera, pa je prema tome i jedna njezina podvrsta IRANSKA PČELA, oko koje je i počeo ovo moje javljanje! Najrasprostranjenija je u Gruziji, Azarbajdžanu i Armeniji te Kavkazu, po čemu je i dobila ime.

Postoje dva ekotipa ove pčele a to su siva kavkaska i siva gruzijska pčela. Općenito je kavkaska pčela sa svojim podvrstama poznata i cijenjena kao marljiva, prilično radišna, a u deformacije oba dva ekotipa ove izvorne pasmine se ubraja prenaglašena osobina lijepljenja cijele košnice propolisom.
Spada u velike do srednje vrste pčela, u velikom postotku je sivkaste boje, što joj je i osnovna boja koja je zatečena još godine 1889, kada je prvi puta pronađena i klasificirana.

##MEDONOSNE OSOBINE## Imaju najduže rilce od svih pasmina pčela, (oko 7,0mm), vrlo su blage, dobro brane košnicu od krađe, a rijetko napadaju ostale zajednice. Slabo se roje, i jako dobro zimuju. Izlijeću iz košnice i pri nižim temperaturama.

3.1.1.) Podvrsta causasice, ali ipak kasnije kada je Kavkaska pčela klasificirana kao zasebna pasmina je i IRANSKA PČELA, APIS MELLIFERA REMIPES, pronađena i klasificirana po pronalazaču Gerstäcker-u, godine 1862 - poznata u cijelom svijetu kao Iranska pčela, koja je pronađena i klasificirana oko Kaspijskoj jezera, na južnom dijelu i u unutrašnjosti Irana (Perzije), u gorskim brdovitim krajevima Irana.

(s10)
Slika 1. Kavkaska pčela ima najdulje rilce kod pčela medarica....


4.2. OSTALE VRSTE PČELE MEDARICE

Prije su nabrojene vrste pčela koje su izvorno poniknule u Istočnoj i Jugoistočnoj Aziji, koje nećemo promatrati, jer za nas u našoj široj regiji nemaju nikakvog gospodarskog značaja (Apis dorsata, Apis cerana, Apis florea).

Isto se odnosi i na orijentalne pčele (Apis mellifera meda), pčela iz Irana i Iraka,
Pčele Primosky (Apis mellifera primorsky), pčela iz regije na istočnoj obali Rusije, na Tihom oceanu. Smatra se da je upravo ovdje prvi puta zabilježena i registrirana pojava nametnika varroa destruktora, kojoj je izvorno domaćin pčela apis cerana, i kojoj je postojbina ova regija. Nakon otvaranja Istočne Rusije naseljavanju u 19. stoljeću, izgradnjom Transibirske željezničke pruge, apis cerana se križala sa apis melliferom koja je donesena iz Europe.
Tako je krenuo ciklus varroe destructor u pohodu na cijeli svijet.

(s11)
Slika 1. Pčela medarica skuplja pelud na cvijetu trešnje.....


4.) NOVE VRSTE PČELA – UMJETNO UZGOJENE KRIŽANJEM PASMINA U PČELA

4.1. BUCHFAST PČELE, uzgoj započeo oko 1920 godine u Engleskoj u samostanu Buchfast Abey, pa su tako i dobile ime. To je križanac Apis mellifere-mellifere (domaće pčele) i uvezene Apis ligustice (Talijanske pčele). Godine 1960 ove dvije vrste pčela kao osnovni varijetet je križan i stabiliziran u uzgoju sa Apis mellifera cercropia (Grčka pčela), zatim Apis mellifera anatolica (Turska pčela).

Osnovna zamisao stručnjaka koji provode ove testove su otpornost i imunitet koji ovi križanci postižu na bolesti, naročito nametnika svih vrsta, uključujući i varrou destructor.
U najnovije vrijeme se ispituju Apis mellifera monitcola (planinske pčele sa istočno-afričkog planinskog pojasa), Apis mellifera sahariensis (pčele sa rubnih područja Sahare iz Maroka) i Apis mellifera lamarckii (pčele iz Egipta)
Osnovna zamisao stručnjaka koji provode ove testove su otpornost i imunitet koji ovi križanci postižu na bolesti, naročito nametnika svih vrsta, uključujući i varrou destructor.


______________________________________________________________________________________
GENETIKA I SELEKCIJA PČELE MEDARICE • SEMINARSKI RAD •
Pazin, HRVATSKA • siječanj (januar)/2011. Pčelar Schumy • Središnja Istra • HRVATSKA

[schumy]

5.) PČELINJE DRUŠTVO – ORGANIZACIJA I SASTAV

Prema načinu života pčela je tzv. socijalni kukac. Živi samo u mnogobrojnim zajednicama, koje broje po nekoliko desetaka tisuća čalnova. Ne može živjeti pojedinačno tj. solitarno, ikako živi nekoliko vrsta njezinih rođaka koje nazivamo solitarnim pčelama. Ovakav ustroj je nastao evolucijom, jer se i dandanas po nekim reakcijama i ponašanjima pojedinih jedinki vidi da su živjele pojedinačno.

Borba za životnu sredinu i uzgoj podmlatka, rezultirao je evolucijom u organizaciju u kakvoj danas nalazimo pčele, sa izrazitim načinom života u zajedništvu, koje se formira kao pčelinje društvo, tj. zivekao kao socijalni kukci.

Tako cjelokupna organizacija u košnici i sav rad koji pčele obavljanu služe pčelinjem društvu kao cjelini.

Članovi pčelinjeg društva su:

a) ŽENSKI – matica i radilice
b) MUŠKI – trutovi

5.1. MATICA je jedina spolno zrela ženka u društvu koja je zadužena isključivo na produljenje i reprodukciju vrste.
U svakom se društvu nalazi samo jedna matica, rijetko dvije (samo u slučaju tihe smjene matica i u vremenu pred rojenje kod pojave tzv. rojeva-drugenaca i trećenaca).

Matica osim nesenja jaja ne obavlja nikakve druge poslove u društvu.
Ona je u svome reprodukcijskom vijeku majka svih pčela koje su se razvile u društvu, kako radilica, tako i trutova, te svojih ženskih nasljednika – novostvorenih matica.

Matica je najveća jedinka u društvu, razvija se iz oplođenog jajeta, a dužina joj je od 15÷20mm, sa težinom od 0,23 grama u vrijeme svoje najveće aktivnosi (nesenju jaja u punoj sezoni medenja biljaka). Lako se raspoznaje i odudara izgledom od ostalih pčela po tome što jojo je zadak dulji za cijelu dužinu krila koja joj pokrivaju polovinu zatka, koji je i širi nego u radilice.

Najvažniji organi su joj reprodukcijski, i po tome se razlikuje od ostalih pčela:

a) jajnici koji ispunjavaju najveći dio volumena zatka
b) spermoteka koja je organ za oplodnju ili neoplodnju jaja

Ostali organi kao košarice za nošenje peluda, voskovne žlijezde su zakržljali
Imaju izrazit osjećaj za orijentaciju i snalaženje u prostoru, i to u potpunom mraku košnice, jer osim na parenje, matica nikada više ne izlazi iz košnice.
Održava sklad i ravnotežu u društvu svojim izlučevinama koji se zovu feromoni.
Matica prosječno živi 3 do 4 godine.

5.2. RADILICE su najbrojniji čalnovi pečlinjeg društva. Spojni organi su im zakržljali jer nemaju kod njih funkciju reprodukcije.
U društvu živi nekoliko desetaka tisuća radilica, u vrijeme glavne paše i do 70.000, a zimi oko 10.000 do 15.000 jedinki u prosjeku.

Radilice obavljaju sve radove u društvu, a to su:

a) uzgoj legla
b) gradnja saća od voska
c) čišćenje košnice
d) obrana društva od vanjskih neprijatelja i uljeza
e) skupljanje hrane

Radilice su u prosjeku duge 12÷14 mm, težina im je prosječno oko 0,1 gr., a razvijaju se iz oplođenog jajeta.
Kod formiranja društva težina od 1 kg pčela je 10.000 kom jedinki pčela.
Spolni organi su zakržljali pa je dužina zatka kratka, jedva prelazi dužinu krila, a ostali Organi za obavljanje funkcija koje smo gore nabrojili su dobro razvijeni (za skupljanje hrane, za gradnju saća, za nošenje peludi, za hranjenje legla, a žalčani je aparat razvijen do savršenstva jer je stalno u punoj funkciji.

U košnici je podjela poslova izvršena prema starosnoj dobi pčela radilica. Kod ulaska u zimu, pri formiranju tzv. dugoživućih (zimskih) pčela one radove koje pčele obavljaju ujesen prije formiranja klupka, nastavljaju raditi u proljeće.
Pčela radilica u prosjeku živi oko 4÷6 tjedana u doba intenzivne paše, a za vrijeme smanjenih aktivnosti (u kasnu jesen i zimi) životni vijek je nekoliko mjeseci.

(s12)
Slika 1. Pčela medarica "u akciji".....


5.3. TRUTOVI su spolno zreli muški čalnovi društva. Njihova brojnost u košnici je od nekoliko stotina do par tisuća, obično oko 1000÷2000 tisuće.
Zaduženje trutova je isključivo u reprodukciji, a i tu ulogu izvrše samo rijetki, i to samo jednom u životu. Ostale radove trutovi ne obavljaju, a u doba najvećeg intenziteta uosa nektara i glavne paše, služe za grijanje legla.
Svako društvo odgaja svoju populaciju trutova, to je životna potrba društva, u društvu koj nema trutova za vrijeme glavne paše aktivnost društva oslabi i javlja se tromost i nevoljkost kod obavljanja zaduženja radilica. Dužina trutova je veća nego kod radilica, širi su i krupniji od njih. Najizraženije su im oči, koje pokrivaju ½ glave, a služe u reprodukcijsku svrhu kod osmatranja gdje se nalazi matica na svadbenom letu.
Trutovi su duži i širi od radilica, dužina im je 15÷17 mm, a težina oko 0,196 gr., pa su kvadratučnog-zdepastog oblika.

Trutovi se razvijaju iz neoplođenih jaja, a ova se pojava naziva partenogeneza.
Prvi ju je uočio i dokazao poznati pčelar i stručnjak Johanes Đerzon, (1811-1906), porijeklom Poljak rođen u mjestu Lovkovic, koje je tada potpadalo pod Njemačku. Njegov je doprinos razvoju suvremenom pčelarstvu nemjerljiv. Godine 1835 konstruirao je košnicu tzv. Đerzonku. To je bila prva košnica sa pokretnim saćem, a konstrukcija okvira kakav danas poznajemo nije postojala, već su pčele gradile saće na satonoši-letvici koja je ležala u utorima bočnih stijena košnice, na «toplo», tako da se zadnji okvir mogao vaditi samo ako su se prednji već izvadili.

Košnica se otvarala sa stražnje strane, slično kao danas AŽ-košnica. Već eć deset godina kasnije 1845. godine, otkrio je partenogenezu, koja je jedno od temeljnih načela genetike u pčela. Originalna tvrdnja o partenogenezi tada neshvaćenog, a poslije itekeo priznatog pčelara-stručnjaka je glasiala: «Od svih jaja iz matičinih jajnika, kada se ne oplode razviju se mužjaci-trutovi, a kada se oplode razviju se ženke-pčele i matice.»

Trutovi ne obavljaju nikakav rad u društvu, tako da nemaju ni organe za skupljanje hrane, a nemaju ni obrambeni mehanizam – žalčani aparat. Životna im je dod 3÷6 mjeseci, a potkraj ljeta i u ranu jesen, budući je obavljena reproduktivna faza oplodnje matica, sa prestankom paše, pčele ih izbacuju iz košnice, a kako nemogu sami opstati, ugibaju vrlo brzo.
izuzetno trutovi ostaju u košnici cijelu zimu, i to u slučaju da društvo ostane bez matice.

(s13)
Slika 1. Pčele svoj "dom" mogu izgraditi i na na oko neprijatnim mjestima za život u svojoj koloniji – pčelinjem društvu.

______________________________________________________________________________________
GENETIKA I SELEKCIJA PČELE MEDARICE • SEMINARSKI RAD •
Pazin, HRVATSKA • siječanj (januar)/2011. Pčelar Schumy • Središnja Istra • HRVATSKA

[senad]

Ono što je možda važno napomenuti u ovom djelu ili kako volimo reći,provući kroz uši,,, kada su trutovi polno zreli.

Znam da će se u narednim tekstovima pojaviti detalj o zrelosti trutova z a parenje bi će korisno i da sada to malo napomenemo.

Trutovi spolno dozrijevaju sa 12 do 16 dana starosti, a od jaja do valenja treba im 24 dana, tako da kompletan reprodukcijski ciklus spolno zrelog truta iznosi 36 do 40 dana.

Matica položila jaje , od tog momenta prođe 24 dana dok se trut izleže/izvali iz ćelije ,,trebamu još 12-16 dana dapostane zreo za oplodnju

24+12/16= 36/40 dana

Pojavom prvi trutova možemo već planirati uzgoj matica .

[beequeen]

ja sam na pola puta ,moram praviti pauzu ali imam pitanje za gospodina instruktora-
sta je kubitalni indeks???
hvala unaprijed

[senad]

sad ne mogu izbrisati post-Senade,Senade,hmmm

evo i jedan osmijeh

postoji vremenski razmak koji mora proći između postova ilik radnji

[schumy]

ja sam na pola puta ,moram praviti pauzu ali imam pitanje za gospodina instruktora-
sta je kubitalni indeks???
hvala unaprijed

**sve će se dalje objasniti, ali "kubitalni indeks" je jedno od mjerila čistoće pasmine u genetskom uzgoju koji glasi...... (izvadak iz daljnjeg teksta)..........12.1. KUBITALNI INDEKS je odnos stranica a i b treće kubitalne stanice na prednjem krilu pčele radilice, a mjeri se na najmanje 50 krila pčela.Kubitalni indeka govorii o čistoći pasmine , odnosno utjecaju drugih pasmina pčela u uzgoju.
1.) Kubitalni indeks za sivu pčelu iznosi 2,7, a kreće se o granicama 2,4 -3,0.
2.) Kubitalni indeks za melliferu je u prosjeku 1,7, a za ligustricu 2,3.
3.) Dopušteno je da 15 % izmjerenih vrijednosti bude ispod 2,33.
Pozdrav................schumy
P.S. Beequeen, budi strpljiva, sve sam objasnio u daljnjem tekstu "štiva"!

[beequeen]

Hvala lijepa ucitelju ali ja ne citam misli,kako da znam da je poslije objasnjeno?
cekacu onda kraj nastave,OK?