Prednosti i mane pojedinih vrsta košnica!?

[SEVDA(H)LIJA]

Evo, da budem malo jasniji.
Ja pčelarim ravnopravno s DB-om i LR-om pa mi to daje neko pravo da upoređujem. Neću ovdje ponavljati davno rečeno o ove dvije košnice u pogledu prednosti i nedostataka jer bi ispalo da papagajski ponavljam i prežvakivam svima već poznato. Bolje je da iznesem praktična iskustva ukratko.
S DB-om lakše deveram jer nepobitno ima manje manipulacija s njom: jedno plodište i dva polumedišta, i to je sve (dabogda da nekad zatreba i treći PN). Uvijek su mi pčele u njima bolje zimovale i pod istim uslovima jače izlazile iz zime u proljeće. Uvijek sam imao manji rojevi nagon. Stalno su davale bolji prinos. Nisam rekao da je DB najbolja niti ću kao ni da je LR najgora niti ću kao što neću ni obratno, a ne pada mi napamet da nekom nešto preporučujem: svako za sebe sam odlučuje i o tome neću ni da razmišljam niti da raspravljam. Nema toga što se ne može nadograditi. Vremenske prilike su očito poremećene. Zbog toga mogu da vjerujem da ima nešto u tzv. "malim" košnicama, ali i shvatam ljude koji imaju brda nastavaka kojim već pčelare te da je bilo kakav prelaz preskup. No, navest ću primjer mog prijatelja (oko 150 društava). Od njega sam kupio prve pčele u LR nastavcima. Kad sam ukomponovao i DB, on me kritikovao, pitajući: "Ma, šta će ti to?!" Dvije godine kasnije, oformio je nekoliko DB-a. Sad je oko pola-pola. Ima dugu porodičnu tradiciju bavljenja pčelarstvom, i nena mu se bavila pčelarstvom pa ju često spomene i njene "stare" tehnike. Pošto znam da se neće na mene naljutiti, mogu dati njegovu i adresu i broj mobilnog pa da ga lično pitajate o ovome.
Poruka: neka me niko ne posluša i nipošto ne nabavlja DB jer ga ja ni javno niti kontekstualno ne preporučujem. Za svoje pare svako bira šta hoće.
Pozdrav svima.

[petar61]

Pozdrav iz Varaždina svim pčelarima dobre volje. Novi sam na ovom forumu. Čitam i sve mi je zanimljivo i puno se može naučiti iz prakse dobrih pčelara.

Volim sve vrste rasprava ako one dovode do riješenje. Sviđaju mi se one pristojne i mirne, kad se iznose argumenti i izvodi zajednički zaključak, ali mi se sviđaju i rasprave, žestoke, kad se sukobljavaju mišljenja i stavovi, niti jedna strana ne želi popustiti.

Polazim od mog zaključka do kojeg sam došao u ovih desetak godina koliko pčelarim:

Pčelar ne posjeduje pčele već zajedno žive, kao u simbiozi. Iz tog zajedničkog života svaka strana ima koristi.

Ako se to ne postigne, pčelinjak se obično zapušta ili prodaje, a čovjek više nije pčelar. To sam vidio više puta i kod "pčelara početnika" i obično kod jako starih onemočalih pčelara, kad nema nikoga da preuzme mjesto onemočalog pčelara.

Za izbor košnice, prednosti i mane, rekao bih da bi se tema morala podijeliti na bar tri teme. Svi forumaši, su iznijeli, ili se slažu u motivima izbora košnice, više ili manje. Ali se ispušta iz vida činjenica da se važnost tih motiva mijenja u zavisnosti od situacije. Moglo bi se podijeliti na još više tema ali ja bih se sada držao podjele na tri.

Teme:

1. Izbor košnice kod osnivanja pčelinjaka, pčelar početnik.
2. Izbor košnice za hobi pčelare
3. Izbor košnice za profesionalno pčelarenje


Već samim pogledom na teme vidimo da nam se važnost svih motiva mijenja.

[Samir]

Pozdrav Petre, e ovaj ti je pravi bolji je od onog kad su farbali liniju na putu.

[petar61]

1. Izbor košnice za pčelara početnika:
Da bi početnik uspješno startao i imao koristi od pčela i pčele od njega, najveću važnost mora posvetiti činjenicama:
- jako malo ili ništa nezna o životu pčelinje zajednice
- jako malo ili ništa nezna o pašnim prilikama
- jako malo ili ništa nezna o tehnikama pčelarenja

u toj situaciji najbolje bi mu bilo:

da planira 2 - 3 godine za učenje, da se nauči živjeti s pčelama
da u najbližoj okolici mjesta gdje planira osnovati pčelinjak pronađe iskusnog pčelara i da ga zamoli da mu bude mentor
da uzme 5 - 10 košnica istog tipa kao i mentor
da pokušava vjerno kopirati mentorove metode

time će postići:
1. dobro upoznavanje s životom pčelinje zajednice
2. dobro upoznavanje s jednom tehnikom pčelarenja
3. smanjiti rizike greška na minimum.

Zaključak: Pčelarima početnicima savjetujem da ne biraju tip košnice, nego da si pronađu mentora i vjerno kopiraju ga u svemu bar 2 - 3 godine, dok ne postignu sigurnost u sebe, dok se, kao mali ptić u gnijezdu, ne opernate i budu spremni za samostalni let. Ovo mi se čini jako bitnim, Vijerno kopiranje samo jednog mentora uspješnog iskusnog pčelara u blizini vlastite lokacije, jer se pčelari slažu samo oko jednoga ..., pa više različitih mišljenja i tehnika mogu mladog pčelara zbuniti i dovesti u zabludu.

[petar61]

Za hobi pčelare(20 - 50) košnica bitno je da se upoznaju sa više tehnika pčelarenja
pa da si odaberu onu koju će moći uz svoje ostale obaveze uspješno prinjenjivati.
Da stignu sve radnje odraditi ispravno i na vrijeme.

Za hobi pčelare koji planiraju dio košnica seliti na jake pače u okolici 10 - 15 km
mogu reći nešto o LR košnicama i AŽ košnicama.

Prednosti i mane:
1. Standardna LR košnica (svi nastavci standardni)
Prednosti:
na stacionarnom pčelinjaku:
smanjenja posla dosta poslova se radi s nastavcima, dobri uvjeti uzimljavanja, dobra mogućnost proširivanja košnica u periodu paše.
pošto su svi nastavci standardne veličine, pa su i svi okviri iste veličine što omogučava seljenje okvira iz plodišta u medište i obratno, uzimanje
jednog izvrcanog nastavka nakon glavne paše za plodište novog roja. Uglavnom rad je puno jednostavniji kad su svi okviri i nastavci istih dimenzija.
što za hobi pčelare može biti veoma bitno.
na paši: ako dobro zamedi, lako proširivanje medišta, dodavanje nastavaka.
nedostatci:
1. i najveći koji sam ja prmjetio: u proljetnom razvoju društva, kad pčele popune jedan nastavak (10 okvira legla i meda) teško prelaze u
drugi prazni nastavak. Tu puno ne pomaže ni rotiranje nastavaka gore dolje, niti staro, niti mlado saće u praznom nastavku, a ni satne osnove.
Teško mi je ocijeniti koliko društava samo pređe u gornji nastavak, a koliko ode u rojenje bez prelaza u gornji nastavak, al onako odoka,
20 - 30% ode u rojenje a da ne pređe u drugi nastavak. Riješenje su različita, ali se svode na to da se pčele privuku u gornji nastavak.
Ja koristim metodu prevješavanja koju sam naučio iz rada s až košnicama i jako mi je draga i uspjeh je zagarantiran.
Rad prilikom te metode svodi se na vađenje okvira iz plodišta i pratnog nastavka i premještanje iz jednog u drugi. Razultat je povećanje rada
s okvirima, i povećanje ukupnog rada na pčelinjaku. Što hobi pčelarima može igrati veliku ulogu.
2. LR košnice su dosta nepogodne za seljenja. I seljenje predstavlja dosta veliki problem za mali broj košnica. Kod seljenja je problem još veći
prilikom povratka sa paše, kad društva ojačaju. Prostor za pčele, prozračnost i gušenje pčela, težina košnice i mogućnost rastavljanja nastavaka
u prijevozu.



2. AŽ košnice.
Ova vrsta košnije je jako raširena u Sloveniji, ali ima je dosta i u Hrvatskom Zagorju. Pogotovo kod starijih pčelara.
Prve 4 košnice koje sam nabavio bile su AŽ i na njima sam se učio. Poslije sam prešao na stadndardne LR košnice.

Za hobi pčelare ova košnica je vrlo praktična, i ja sada svake godine važem nebi li se vratio na nju.
Prednosti:
Fizički napor je sveden na minimum, radi se samo s okvirima, koji su dostupni sa zadnje strane.
Ormari AŽ košnice slažu se jedan do drugoga i jedan na drugi. Što omogućava izgradnju stacionarnog pčelinjaka minimalnih dimenzija za
odgovarajući broj društava.
Površina okvira je veća nego kod LR košnice, pa je uzimljavanje bolje. Košnica uz košnicu, košnica na košnici, zimsko klupko na 10 okvira s dosta
hrane.
Seljenje je jako jednostavno, jer je AŽ ormar napravljen tako da se vrlo lako zatvori leto i gornje i donje, a otraga ima hranilicu i mrežice kao
odzračnike, a na zadnjim vratima vratašca ili zatvorene otvore koji se u selidbi otvaraju, pa nema opasnosti od gušenja. takva 4-5 sanduka se može
složiti u osobni automobil, kad se obore zadnja sjedala. Priprema košnice za selidbu traje minutu, košnica ima pogodne rukohvate i ako nema puno
meda u njoj (izvrcano) prosječan muškarac vitalne dobi može ju sam nositi. Na udaljenos 10 - 20 km na dobru pašu 10-15 košnica u dva do tri navrata
osobnim automobilom, sam čovjek 5 košnica, utovar 10 minuta, istovar na pripremnjeno mjesto 10 min. A ako na prikolici, kamionskoj, traktorskoj, ili
za automobil koja je ujedno prikolica pčelinjak (ne skidaju se sanduci s nje) idealno je iskorištenje prostora.
Nedostaci:
Standardna AŽ košnica ima 20 okvira, 10 plodište i 10 medište, i neda se proširivati. Svi pčelari znaju što to znaći za rojenje kod jakih zajednica.
Za hobi pčelare to znači češći obilazak, oduzimanje okvira poklopljenog legla jakim zajednicama i davanje slabijim za pojačanje, da bi se ujednačile
za glavnu pašu, i sprečilo rojenje.
Obavezno prevješavanje, podizanje okvira s poklopljenim leglom u gornji nastavak.
Prlilikom vrcanja meda, vađenje okvira po okvir, stresanje pčela u sipaonik i posudu, sa okvira i vraćanje u košnicu. Stres za pečele, dodatni posao
za pčelara.
Uglavnom najveći nedostatak je puno rada s pojedinačnim okvirima. I nemogučnost proširenja medišta u toku glavne paše.


Zaključak za hobi pčelare: Ove dvije košnice su moj prijedlog, u navedenoj situaciji (seljenje dijela pčelinjaka na glavnu pašu). Ovime ne želim reči da su tek košnice bolje ili lošije od bilo koje koja je ranije predložena na forumu. S njima sam radio i imam neko iskustvo. I nisu navedene sve prednosti i mane. Problemi koji se pojavljuju kod jedne, ne postoje kod druge ili su neznatni i obratno. I usporedba s ostalim košnicama vjerojatno bi dala slične rezultate. Zato mislim da je prvi korak u odabiru košnice upoznavanje s tehnikama pčelarenja s tom košnicom. Procjena svih radova koji se moraju obaviti, obima i termina, mogućnosti pčelara da ih obavi a da ne trpe njegove ostale obaveze. Iz iskustva rada s obadvije gore navedene košnice, zaključio sam da su obadvije dobre i da se može uspješno pčelariti s njima.
Svi nedostaci jedne ili druge mogu se svesti na minimum ili ukloniti potpuno pravovremenom intervencijom pčelara.
I tu je ključ odgovora za hobi pčelare.
Kod izbora košnice dobro proučite slabije strane, a ne prednosti, tehnike pčelarenja s tom vrstom košnice. Jer slabosti iziskuju aktivnost pčelara u određenom stupnju razvoja pčelinje zajednice. Te aktivnosti, za premošćivanje slabosti košnice, iziskuju dodatni rad pčelara koji kod drugog tipa košnice ne postoji ili je takav rad minimalan. A taj rad za hobi pčelare može predstavljati problem, i izostanak rada rezultirati velikim problemima na pčelinjaku.

Kod osnivanja malog hobi pčelinjaka 20 - 50 košnica, dobro je u svakom slučaju obići više dobrih pčelara u širem krugu mjesta gdje se pčelinjak osniva, zatražiti savjet i upoznati se sa poslovima. Procjeniti vlastite mogućnosti i tada odabrati metodu pčelarenja a samim time i tip košnice.

[petar61]

3. Izbor košnice za profesionalno pčelarenje

Pošto sam kao teće naveo izbor košnica za profeionalno pčelarenje, par rečenica i o tome želim reći. Ali prije toga jedan vic:

Bila dva ribiča. I jedan uvijek upeca ribe a drugi nikad. Pa drugi pita prvoga, daj mi reci kako to da ti uvjek uloviš a ja ne.
Pa kad se pripremam na ribičiju pogledam si u gače. Ako mi on stoji u lijevoj nogavici idem na lijevu stranu rijeke, a ako je u desnoj, na desnu.
A drugi promisli, pa ga pita a što ako ti stoji pravo.
Tada ostanem kod kuće s ženom.

E tako i za profesionalne pčelare mislim da nije forum mjesto gdje bi mogli odlučivati koji je tip košnice bolji, bolje da ostanu doma s ženom.
Za profesionalno bavljenje pčelarstvom. Potrebno je i profesionalno znanje, profesionalni alat i pribor, profesionalni rad.

Sa svojim hobi iskustvom, nebih se usudio nikome sugerirati kako da se profesionalno bavi pčelarenjem i koju tehniku pčelarenja da odabere i samim time koji tip košnice.

Lijepi pozdrav iz Varaždina, Ribičima bistro, a pčelarime medno.

[petar61]

Azeme, još nešto.

Ja sam sebe u tom vicu našao i zato sam ga ispričao. Sad kad se sjetim dana kad sam otvorio svoju prvu košnicu, ponekad mi se učini da sam, kao i ona dva neiskusna iz vica, zakopavao bandere do kraja u zemlju zbog neiskustva. Moj posao je tada bio nepotreban, uzaludan i mukotrpan. Ali kao pčelar početnik jednostvano sam to morao proći. I sad se ponekad sam sebi smijem što sam sve radio, al mi nije žao. Stekao sam nekakvo iskustvo, koje mi pomaže u radu.

Još jednom, pozdrav Azemu i svim forumašima, uz dužno poštovanje.

[Azem]

Period od 2-3 godine suviše je dug za početnike, obeshrabrićeš buduće pčelare ili koji to već jesu.Mislim da je godina dana sasvim dovoljno za početnički staž.

[petar61]

Period od 2 - 3 godine za početnika naveo sam iz više razloga.

broj društava po godinama
godine min max
1. godine 5 10
2. godine 10 20
3. godine 20 30 - 40

Manji broj društava ne pruža pravu sliku su sve što se može dogoditi s društvima. A veći broj može predstavljati veliki proble neiskusnom pčelaru
U tri godine dobra je vjerojatnost da će biti tri različita proljeća, tri različita ljeta, tri različite jeseni i zime. Da početnik stekne iskustvo u različitim vremenskim i pašnim prilikama i neprilikama.

[Azem]

U sadašnjim vremenskim prilikama i iskusni pčelari se sve teže snalaze.

[Stipo]

Pozdrav petar61, dobro nam došao. Odličan ti je početak, za svaku pohvalu i što je najljepše istinu govoriš.
Nadam se da ćemo se dugo družiti s tvojim lijepim postovima.

[petar61]

Stipo, jako mi se sviđaju neki tvoji tekstovi. Puno čovjek može naučiti. kao i tekstovi još nekih iskusnih pčelara.
Na jednom mjestu sam pročitao da planiraš uvesti okvir koji će biti visine nastavka i polunastavka, za riješavanje smrtnog prostora između nastavaka.
Sama ideja mi se čini jako dobra za pčele, ali vrlo loša za pčelara. Pokušavam zamisliti radnje i kako ih izvesti ako u nastavku imamo 1-do 3 okvira koji se spušraju kroz polunastavak, bez ibzira je li polunastavak iznad ili ispod nastavka:

Okretanje nastavka horizontalno za 180 stupnjeva, prenos okvira s poklopljenim leglom iz plodišta u medište, ili za pojačavanje zajednice za medenje.
Za smanjivanje posljedica smrtnog prostora između nastavaka ima već nekoliko okvira standardnih dimentija, na internetu se može naći. Inovatori u pravili predlažu da se svi okviri zamjene s takvim, ali iz tvoje priče mi se čini da bi i negoliko biko dovoljno. Bitna razlika je da su standardnih dimenzija, pa ih lako možeš premještati horizontalno u nastavku ili u druge nastavke. Nadam se da ćeš nam napisati dobra i loša iskustva ako ga primjeniš.

Imam jedno pitanje za tebe, ako možeš odgovoriti. Čini mi se da sam pročitao da si pčelario venerovom metodom s dvije matice.
Meni se baš dopala, i volio bih je primjeniti na svom pčelinjaku. pošto imama samo standardne LR nastvake, a metoda zahtjeva polunastavke u maloj sam dilemi. Mogu nabaviti vrlo kvalitetne Farrar nastavke, a u metodi se govori o polunastavcima. Pitanje glasi: Koje polunastavke si koristio, i mogu li se koristiti Farrar polunastavci u Vener metodi.

Unaprijed hvala i pozdrav.

[Azem]

Za Tvoju informaciju za Venerov metodu se i koriste Fararovi polunastavci.Ali zašto koristiti polunastavak kada je nastavak bolji, ili polunastavak svejedno može ći dvomatični i daje dobre rezultate.

[petar61]

Hvala Azeme. O venerovoj metodi sim dosta čitao i pripremam se uvesti je ove godine. Bar 5 dvomatičnih košnica. Pa ako mi se svidi, vidjeti ćemo.

Jako si me zaintrigirao s dvomatičnim pčelarenjem sa standardnim LR nastavcima. O kojoj metodi se radi, i gdje mogu pročitati detaljno o njoj?

Unaprijed hvala.

[Stipo]

Hvala Azeme. O venerovoj metodi sim dosta čitao i pripremam se uvesti je ove godine. Bar 5 dvomatičnih košnica. Pa ako mi se svidi, vidjeti ćemo.

Jako si me zaintrigirao s dvomatičnim pčelarenjem sa standardnim LR nastavcima. O kojoj metodi se radi, i gdje mogu pročitati detaljno o njoj?

Unaprijed hvala.

Petar61 imaš ovdje postavljen link za film o veneru. Mislim da je u temi filmovi.
Malo je Senad ispremetao teme pa mi je nezgodno naći lint koji te vodi ili posjeti na You Tube:
http://www.youtube.com/results?search_q ... rstvo&aq=0
Imaš tu 4 filma o veneru i još nekih stvari.

[petar61]

Hval Stipo. Venerovu metodu sam sva četiri filma pogledao već 10 puta, izvukao deteljno sve bilješke za svaku fazu. I poročitao sve ostalo što sam mogao naći o njoj. I mislim da za start teorije dosta znam. Fali mi praktičnog iskustva. Pa me zanima kakva su tvoja iskustva.

Čini mi se dosta veliki problem, borba protiv varoe u tako velikim društvima. Ali me jako privlači preusmjeravanje pčela iz jednog društva u zajedničko medište prirodnim putem, Razrojavanje poslije glavne paše i još neke stvari.

Znam da me čeka borba sa gigantima na 6 ili više nastavaka, ali to sam i do sada pokušavao s jednom maticom. Nemam preciznerezultate ali otprilike 10 posto društava u bagremovoj paši napunilo je 5 nastavaka, jedan ili dva nastavka za plodište i ostali medište. 30 - 60 posto društava dostizalo mi je nekakav standardni razvoj od 3 - 4 nastavka u bagremovoj paši.

Uvijek mi je bio problem sa najjačim društvima poslije vrcanja bagrema. Razrojiti, nerazrojiti. Oduzeti nastavak,dva ili ne i količina zaliha hrane u slučaju smanjenog unosa. I sprečavanje prirodnog rojenja. Venerova metoda riješava sve te moje probleme koje nisam znao kako riješiti.

Iz filmova i iz onoga što sam pročitao nigdje nisam našao s kojim polunastavkom je vener radio, pa sam pretpostavio da je 147 mm. Azem kaže da se radi o Faarovom polunastvaku. S kojim tipom polunastavka si ti radio kad si koristio venerovu metodu?

[Stipo]

Stipo, jako mi se sviđaju neki tvoji tekstovi. Puno čovjek može naučiti. kao i tekstovi još nekih iskusnih pčelara.
Na jednom mjestu sam pročitao da planiraš uvesti okvir koji će biti visine nastavka i polunastavka, za riješavanje smrtnog prostora između nastavaka.
Sama ideja mi se čini jako dobra za pčele, ali vrlo loša za pčelara. Pokušavam zamisliti radnje i kako ih izvesti ako u nastavku imamo 1-do 3 okvira koji se spušraju kroz polunastavak, bez ibzira je li polunastavak iznad ili ispod nastavka:

Okretanje nastavka horizontalno za 180 stupnjeva, prenos okvira s poklopljenim leglom iz plodišta u medište, ili za pojačavanje zajednice za medenje.
Za smanjivanje posljedica smrtnog prostora između nastavaka ima već nekoliko okvira standardnih dimentija, na internetu se može naći. Inovatori u pravili predlažu da se svi okviri zamjene s takvim, ali iz tvoje priče mi se čini da bi i negoliko biko dovoljno. Bitna razlika je da su standardnih dimenzija, pa ih lako možeš premještati horizontalno u nastavku ili u druge nastavke. Nadam se da ćeš nam napisati dobra i loša iskustva ako ga primjeniš.

Imam jedno pitanje za tebe, ako možeš odgovoriti. Čini mi se da sam pročitao da si pčelario venerovom metodom s dvije matice.
Meni se baš dopala, i volio bih je primjeniti na svom pčelinjaku. pošto imama samo standardne LR nastvake, a metoda zahtjeva polunastavke u maloj sam dilemi. Mogu nabaviti vrlo kvalitetne Farrar nastavke, a u metodi se govori o polunastavcima. Pitanje glasi: Koje polunastavke si koristio, i mogu li se koristiti Farrar polunastavci u Vener metodi.

Unaprijed hvala i pozdrav.

Zajednički jedan visoki okvir visine nastavka i polu nastavka za rješavanje smrtnog prostora za košnice tipa LR i tipa Farar.
Izradi se 10 takvih visokih okvira i užiče satne osnove te naseli pčelama. Poslje godinu dvije dana kada sve bude do kraja izgrađeno, vadimo okvir i krajem ljeta dodamo u sredinu društvu koje ćemo tako uzimiti. Uz taj visoki okvir dodano sve okvire s leglom te vršimo zimsku nadopunu hrane.
Zbog posticaja matica će brzo početi zaljegati taj visoki okvir odozgo prema dolje. Kako bude izlazilo leglo pčele će polako spuštati vijenac meda.
Primjećeno je da od svih okvira matica najrađe zalježe baš taj visoki okvir te će se na njemu leglo najduže zadržati i tu će se formirati zimsko klupko.
Pošto je to visoki ne prekinuti okvir za vrijeme zime po njemu će se bez poteškoća kretati klupko prateći hranu. Taj okvir ostaje preko zime sve do cvijetanja voća. Prije prve rotacije ako je društvo dovoljno jako taj okvir se pomjera na kraj legla. Do prve rotacije potrebno je dovesti taj okvir u takav položaj prebacujući ga krajem da ga matica više ne leže i da su iz njega izašle mlade pčele. Tako taj okvir možemo bez problema odstraniti iz košnice da nam poslje ne smeta krajem ljeta ga vraćamo natrag.
Još lakše je ako imamo 10 društava sa po jednim takvim okvirom ili 5 društava sa po 2 visoka okvira. Po prvoj rotaciji izvadimo sve visoke okvire iz svih košnica s leglom i pripadajućim pčelama pazeći da ne prenesemo matice. Te s visokim okvirima formiramo novo društvo dodajući maticu iz rezerve. Krajem ljeta rasformiramo to društvo i okvire vraćamo u stare košnice te vržimo zimsku nadohranu.
Treći način je da je okvir prisutan cijele godine. Prilikom rada i potrebe rastavljanja nastavaka visoki okvir se samo izvadi i po završenoj rađi vraća u sredinu.

[Azem]

Knjigu visokoproduktivno dvomatično pčelarenje od nekih 170 stranica može se nabaviti kod nas u Bosni. Autor je Ferid Velagić pčelar praktičar .Cijena ove knjige je cca 7-8 evra. Pisana je vrlo razumljivo i jasno. Vjeruj vrijedi je nabaviti.Ako je nema u Hrvatskoj smislit ćemo nešto da dođeš do ove brošure.
Lijep pozdrav!

[petar61]

Uuuuuuh. Sad si me jako zainteresirao. Jako, jako interesantno. I čini se kao prihvatljivo po obimu dodatnih radova, a korist sam odmah priznao.
Neću moći spavati koliko mi je to zanimljivo postalo.

Do sada sam uzimljavao pčele na dva standardna LR nastavka, time da je doljnji pretežno bio prazan, a gornji popunjen medom. srednji okviri do pola i više,
a krajnji cieli. I pčele su mi solidno prezimljavale, Bolje ako je zima bila jača.

Rojeve sem uzimljavao na jednom LR nastavku i tu isto imam samo pozitivna iskustva.

[petar61]

Uuuuh još jednom, Azemu. Prvi je bio Stipi.

Hvalal ti Azeme. gospodina Ferida Velagića imao sam čast sresti na pčelarskom sajmu u Sloveniji prije 4-5 godina. i tada sam kupio iz njegovih ruku knjugu. Uvjeravao me tada o uspješnosti metode. Ali tada nisam bio spreman na tako drastičan korak, iako sam knjigu pročitao. Moram je potražiti i pronaći, negdje je spremljena i zaboravljena. Hvala ti još jednom. Izgleda da mi je riješenje bilo na dohvat ruke. Ako ju ne uspijem pronaći, javim ti se.

[Stipo]

Petar61 ja nisam radio venerovom metodom s polu nastavcima ali jesam nekoliko dvomatičnih društava držao par godina pa sam odustao iz samo jednog razloga. Previše je pčela i previše nastavaka koje treba često podizati, okvire prevješavati i dodavati nove nastavke i satne osnove. Protiv varroe sam tada koristio dimove koje sam palio u oba društva. Nagona rojenja nije bilo i nisam razrojavao iz dvomatičnih društava. Prehrana je bila nezgodna naročito dojnjeg društva. Da bi dodao pogaču dojnjem društvu morao sam skidati gornje društvo . Ako bi dodavao sirup to sam morao raditi svaku večer.
Istina je to da jedno dvomatično društvo dadne više meda nego 5 jednomatičnih društava u slaboj paši. Perge i do 10 puta. Bar je tako bilo kod mene.
Ponovo planiram uvesti dvomatično pčelarenje, ali ovoga puta s polunastavcima i s visokim podnicama. Namjeravam izraditi i jednu prenosnu dizalicu s kojom ću odjednom moći dizati 5 nastavaka. Puno imam ambicija, a sa svim drugo potrebnim kao i većina nas oskudjevam.

[Azem]

Potvrđujem ovo što si rekao za prinos.I ja radim na izradi dizalice.Već jednu imam koju koristim za čišćenje podnjače i uzimanje polena.