koliko kosnica je potrebno da bi se od njih moglo zivjeti

[keno83]

evo jedna zanimljiva tema, vidio sam je na sposu, pa da prebacim i ovde, pa da razmjenimo neka zapazanja, posebno ovi iskusniji i prekaljeniji, dakle racunice koliko sta kako,prvenstveno meda je potrebno godisnje proizvesti da bi se prezivjelo do sljedec sezone..ovde bi valjalo uzet u obzir i dnevni utrsoak sati provedenih u radu u toku godine zatim prinose meda, troskove, zatim prodaja i na kraju racunica..eto pa sta vi kazete??

[senad]

U ovim burnim vremenima nikakve pretpostavke ne važe glede odnosa košnica i prinosa meda..

Do skora mi je na neki način smetalo kad su neki govorili kako to rade iz ljubavi ,a svake godine im pčele ugibale, i da ih prinosi ne interesuju. MIšljenja sam da su došla, ta vremena LJUBAVI.

2008 = 70 košnica = 0 kg (nula kg) vrcanog meda, ogromni troškovi
2009 = 90 košnica cce 2 t. ogromni troškovi
2010 = 120 košnica = 0 kg ( nula kg) vrcanog meda ogromni troškovi

Neko će reći nisam optimista, . Iskren da budem malo mi sve to uzbrdo, kad se prave računice.. Kao 100 košnica može da izdržava 4-tvoro članu porodicu. Ako pogeldamo 2008 i 2010 neznam kako dolaze do te računice...

Jedino ako se ruka šećer kada počne bagrem,livada, lipa itd.

Da ne bi bio pesimista, uz prinose od 10-20 kg svake godine sa 50-100 košnica može se solidno popraviti kućni budžet . Ovo je ako se samo radi med.

Jedna druga računica je možda realnija , nebitan broj košnica ( 20,50,100) :

Za primjer evo računice 50 košnica min max

* svake godine 10-20 kg meda po košnici 7 500 15 000
* 3 - 5 kg matične mliječ 12 000 20 000
* 30-50 kg polena 1 800 3 000
* 1- 3 kg sirovog propolisa 350 1050
* 300-700 komada mladih matica 3 600 8 400
* 100-300 kg meda u saću 2 500 7 500
* 10-30 rojevi/pčele 500 1 500


Sa ovim računom pod uslovom da se sve distribuira netreba mnogo govoriti , više nego odlično.

Treba uzeti u obzir da se pčelama vrati 20-40%. kroz razne intervencije.

[keno83]

a sta ako selidbom uvecamo prinose na nekih 50 do 70 kg po drustvu, posto mislim da ovih 10 15 si mislio na stacionarno pcelarenje..ako je stacionarno onda se moze pokusavati sa radom i ovih drugih djelatnosti koje si nabrojao, ali ako je selece onda je mnogo teze i treba dosta pomocnika, jer kad su u pitanju mlijec matice propolis pa i rojevi nema tu mnogo manevrisanja i odlaganja sve ima svoj tajming..a bojim se ako ides na svaku jacu pasu od repice bagrema livade mnogo je tesko sve to stici, jer lovci na med isto tako moraju drzati svoje proizvodne zajednice u punoj formi i snazi, posebno sto pri selenju, pase idu jedna iza druge...mada mislim da svaki i seleci pcelar mora da dobro savlada uzgoj matica, jer ako seli recimo sto drustava, a svake godine mjenja ili svake druge matice mislim da ce na tome ustedit godisnje znatan dio sredstava koja moze utrosit recimo u gorivo..a dosta toga zavisi i od cjene otkupa meda na veliko, moram reci da se tu dosta toga pokrenulo sa mrtve tacke zadnjih godina, i da su se cijene podigle..i mislim da svako ko misli da ima neki prihod na koji se moze oslonit kad je u pitanju iskljucivo med, mora da racuna na nekih bar 5 tona godisnje, mada naravno priroda nista ne garantuje, ali mislim da seleci uvijek mogu da imaju neke solidne prinose, jer recimo ove godine u bosni nije bilo nekog vrcanja ali zato je hercegovina bila izuzetno jaka, prosle godine komsija mi je samo od bagrema na 70 uajednica vrcao 2,5 tone meda plus ostalo..tako da su sve to parametri koje treba uzeti u obzir, naravno kod selenja troskovi su veci od prevoza organizaacije pregleda itd...

[Zvoneto]

Keno, zanimljiva je ovo tema, ja nasreću ne živim od pčela jer teško je vrijeme došlo za pčelarstvo. Ovo si sve dobro primjetio, znači da bi se uzelo više proizvoda od pčela trebalo bi imati jedan dobar stacionar sa bar 2 dobre paše a da je jedna od njih bagrem. Selećim pčelarenjem proizvodnja bilo čega osim meda vrlo teško da kažem i nemoguće. Jedno od rješenja je svakako pola pčelinjaka ostavljati na stacionaru i od njih pokušati nešto dodatno profitirati a druga polovica, ona udarna da bude na kontejneru i skuplja med okolo. Ova godina u hercegovini je stvarno bila dobra, ali kad će se to ponoviti ja ne znam, nažalost rijetke su ovakve godine. Mislim da bez bagremove paše teško možemo ozbiljno razmišljati o nekim količinama meda, s tim što je bagrem bar ovdje u Mostaru vrlo teško riješiti ljudi nisu navikli na tu boju meda i nepovjerljivi su. U Bosni je već situacija drugačija, mada meni ove godine i gore traže ovaj tamniji od tilovine, svidio im se. Uglavnom meni kao dodatno zanimanje uz dobar posao u firmi pčelarstvo dođe kao fino ispunjenje, boravak u prirodi a povremeno kapne i koja marka (kao ove godine

[keno83]

slazem se zvoneto sa svim recenim, posebno bih se slozio sa ovim da uz jedan dobar posao pcelarstvo posebno dobro dolazi na popuni kucnog budzeta, cak sta vise po meni tada stvara jednu vecu sigurnost i pruza mogucnosti covjeku za malo vise luksuza nego inace..recimo jedan kontejner sa 60 kosnica ili mozda cak i bolje ja bih bar tako rekao, paletni sistem seljenja poput venera, plus jedan stalan posao uz poprilicno dosta zrtve bar u doba jeka pcelarske sezone stvara izuzetno solidnu popunu kucnog budzeta..a ko ima 2 pase kao sto je bilo ovdje u hercegovini isplati mu se u krugu nekih 30 tak kilometara imati manje vise i stacionarno nekih 50 tak kosnica plus naveden primjer sa selenjam, to je onda sigurno nekih 4 ili 5 pasa u solidnim na dobre godine..to je neko moje misljenje, slicno zvonetovom

[kudo]

mislim da se pcelarstvo financiski uopste ne isplati.radi ti sta hoces ali od pcelarstva se pristojno nemoze zivjeti.neznam kako se uopste ljudima isplati prodavati med po 10 km.ali neke stvari su mi malo jasnije kad sam otisao na Beogradski sajam.Tu sam vidio sve nase uvazene vaznije pcelate koji imaju po 300 kosnica kako kupuju pcelije proizvode na veliko (polen 20 km za kilogram ,med 6 km za kg.).Ali da naglasim nisu svi isti ima ionih koji su otisli da nabave opremu za pcelarstvo.tesko onom pcelaru koji zivi samo od pcelarstva.Koliko ja znam mnogi pcelari se bave nekim dodatnim zanimanjem(stolarstvom isl.)da bi prezivjeli a ja se bavim prodajom polovnih racunara.Nadam se da mi Senad nece zamjeriti na ovoj ''slucajnoj'' reklami.

[senad]

Ma jok bolan šta ću zamjerit. RAčunari su sastavni dio pčelarstva

[Ismet]

danas mi pričao jedan gospodin pčelar: u Krajini bilo bruka pčelara (tj. košnica, društava) ove godine na lokaciji na kojoj su bile i njegove pčele. biva, prebukirano. pa me interesira slijedeće: je li u Hercegovini ove godine bilo prebukirano, gužva? u Svilaju (bagrem) su, navodno (nisam bio, pričao mi jedan pčelar) počeli naplaćivati parcelu na koju dovedeš pčele. taj isti gospodin pčelar mi reče i ovo: ovu sezonu završio sa prinosom meda od 6 kg (seleći pčelar, Krajina - Svilaj). zamolio bih vaš komentar na toliki prinos meda kod selećeg pčelara.
možda će ovo zvučati naivno ali ja ne mogu da se otmem utisku da BiH ipak nema toliko selećih (i stacionarnih, naravno) pčelara da su oni sve "pokrili" pčelama i da najkraće rečeno - meda nema. pardon, u Bosni ga nije bilo ove godine dok u Hercegovini jeste.
već sam i na drugoj temi ovoga foruma predložio: kolege pčelari, povežimo se u smislu informacija o pašama u BiH i tvrdim da će meda biti za svakog pčelara. neka me neko ispravi ako griješim. također smatram da pčelarstvo u BiH nije lutrija koja zavisi od klime u kojoj se pčelari, uslovno rečeno. hoću da kažem da BiH ipak nije toliko malena da kad medi - u cijeloj BiH medi i kad ne medi - u cijeloj BiH ne medi....

[keno83]

ako mozes da proizvedes veliku kolicinu meda i prodas ga na veliko po 10 km itekako se isplati, posebno ako pricamo o nekih stotinjak drustava i 2 ili 3 tone meda uz recimo uzgoj matica bar za sebe..mislim da su pcelari izgubili cast izuzecima kodex casti, i da vise odmazu nego zele pomoci svojim mladim kolegama ili pocetnicima, pocevsi od laganja u vezi sa tretmanom protiv varoe, pa do nekih osnovnih tehnologija pcelarstva.. da ne govorim o nekim ozbiljnijim stvarima, da bi se nesto uspjelo u pcelarstvu treba i ulagati, pa u bih se na prste moze nabrojat recimo neko ko ima neke savremene platforme na kojima seli kosnice, vecina ne zna za venerov nacin pcelarenja uopste za njegov nacin transporta zajednica, o opremi koju pojedini pcelari koriste da ne pricamo, nema bez ulaganja profita ni u jednoj oblasti pa ni u pcelarstvu..pa kod nas je med jedan od skupljih na prostoru bivse juge, a cijena je skoro duplo jeftinija sto se opreme tice u odnosu na hrvatsku, samo treba raditi i usavrsavati se a sreca ce se odmjehnuti..ko hoce realno da kaze sigurno ce to da prizna..evo uzmimo senada koji je stacionaran, i njegov uspjesan nacin rada na pcelinjaku, o cemu mi pricamo na poslu se radi danas deset sati koliko nas bude na i oko pcelinjaka dnevno, koliko toga uradimo..pa senad daje sebe u radu sa pcelama ali i uzima ima svoj oproban sistem i konstantu.. mi drzavu za 5 sati mozemo uzduz i poprijeko obic a ko odvede pcele na neku pasu?ako senad ima stacionarno 10 15 kg na pcelinjaku, svako ko seli moze imat od 30 do 50 kg za sezonu, sto daje senadov rezultat kad tih 15 tak kila doda polen i mlijec..to je neko moje razmisljanje, mislim da je ispravno, posebno kad danas covjek 5 sati kopa u plasteniku i proda papriku po pola marke na kilu ili reze breskve prodaje i slicno i iste da ne struhnu prinudjen je gajbu da proda po 1 ili 2 tako da mislim da je strategija i pozitivnost jako bitna..da napomenem da ovi u plasteniku osim sto lome zivot truju se i budu pod neljudskim uslovima, pcelari imaju priliku sami sebe lijecit ako imaju imalo volje i zelje, propolis polen med.,.ima li ista zdravije??sumnjam

[kudo]

ne slazem se stobom u vezi cijene meda u nasoj regiji.U sloveniji kg meda u maloprodaji je 12 eura.Provjereno

[Stipo]

Danas sam bio u jednom trgovačkom centru i pogledao cijenu meda. Cijene mada 900 gr. se kreću od 16.60 KM do 19,20 KM.
Sav med koji je ponuđen je jednog proizvođača PIP iz Hrvatske. Gdje je nestao med iz BiH. Nekad ga je bilo po policama sada ga više ne viđam. Za nestanak meda s polica od lokalnih proizvođača krivac je zakon koji zabranjuje prodaju meda u trgovinama koji nije termički obrađen i ispravno etiketiran. Pčelari koji ne maju mogućnost termičke obrade i pakovanje meda svoj su med prisiljeni prodavati po vele trgovačkoj cijeni ili ga prodavati s kućnog praga. Zbog tog zakona kao i zbog dobre prošle godine znatno se povećala ponuda meda otkupljivačima i time niža cijena za otkup meda. Samim time pčelari su imali slabiju zaradu naročito mali pčelari koji med isključivo prodaju na malo s kućnog praga. Ove godine je nešto drugo lošija godina lošija ponuda i automatski skaču otkupne i maloprodajne cijene meda. Pitam se kakva je po drugim trgovačkim centrima ponuda meda i kakve su cijene. U Livnu su maloprodajne cijene meda za teglu od 900 gr povećene 3-5 KM.

[beequeen]

Znaci ja bih mogla u biznis
Med je od $14-$18 /900grama a secer $1-$1.25/kilogramu
U sloveniji je skuplji jer je standar veci -jasno ko dan.Pcelarstvo je sporedna grana privrede koja ocito ima vezu sa razvijenoscu i standardom jedne zemlje

[elvir]

Ne znam Keno prijatelju koliko ti imas drustava al nikad ne bi rekao da je pcelarstvo za osnovno zanimanje jedne porodice jer ja imam 51 drustvo i mogu reci da to volim vise nego bilo sta drugo raditi (nemoj te me pogresno svatiti) al vjeruj sto je Senad postavio listu predhodni godina da su 100% prikazane jer mi svi mislimo sto veci broj kosnica vece su sanse za proizvodnju meda al bogami ovih godina je to sasvim rizicno i ja bi svakom predlozio da mu pcelarstvo bude dop zanimanje jer sad se vise ulaze nego dobiva al ja kazem jedno NEK MI ZUJE OKO KUCE! A za dobre prihode dovoljno je i 30 drustava (al ne rojeva) i dobra godina za jednu porodicu da bi solidno zivjela naravno sa selecim pceljnjakom! pozzz

[Stipo]

Da bi se od pčela moglo pristojno živjeti taj posao se mora raditi profesionalno puno radno vrijeme tijekom cijele sezone.
Koliko će pčelar zarađivati ne ovisi samo o tome kakva će medna biti godina. Nego ovisi i o samom pčelaru koliko je on stručan, kakvu
tenologiju primjenjuje, koliko je požrtvovan i snalažljiv i s koliko financijskih srestava raspolaže.

Kudo pčelar koji drži do sebe i stalo mu je da ima stalno široku paletu proizvoda kako bi zadržao svoje kupce naravno da će kupovati med i polen od drugih pčelara kako bi stalno imao kupcu što ponuditi. Ako mu je na primjer nestalo kestenova meda,a ima kupce koji od njega stalno uzimaju kestenov med naravno da će se snaći i nadopuniti zalihe jer nemože sebi dozvoliti da čeka godinu dvije da ponovo ima vrcanje kestena. U protivnom za to vrijeme kupac bi sebi našao drugog pčelara koji ima kestenov med i tko zna oće li se ikad više vratiti svom starom pčelaru. Eto to je primjer kada je pčelar snalažljiv i ima financijska srestva.

U pčelarstvu kao i u svakom biznisu financijska srestva su jako bitna. Pčelar koji nema u rezervi dovoljno novca ni u najboljoj godini
nemože imati dobru zaradu jer da bi došao koliko toliko do novca svoj med je prinuđen dati ispod cijene koja mu je i onako zbog velike ponude za tu godinu znatno pala. Opet ću navesti jedan primjer.

Svi se sjećate prošle godine i usporedite je s ovom godinom. Prošle godine pčelari su na tone svog meda na brzinu prodali ispod cijene i tako ostali bez zaliha meda za ovu godinu. Šta će prodati ove godine " NIŠTA", a novac su potrošili. Da su prošle godine prodali pola svoga meda, sada bi imali šta prodavati po znaztno većoj cijeni.

Znam jednog pčelara koji je prošle godine ispod cijene prodao 15 tona meda, a sada se zbog toga kaje. Novac je potrošio na novo auto, a ove godine nema šta izvrcati i strah ga je da će morati prodati to auto da bi preživjeli godinu i njegova porodica i njegove pčele. Šta će biti ako sledeće godina opet bude loša. Morat će prodavati pčele jer drugih prihoda nema.

GORAK JE MED kako reče Marin. Ja nadodajem DA BI MED BIO SLADAK TREBA GA ZNATI LIZATI.

[jakub]

E pa moram prigovorit na ovo:
-stvaranje zalihe medom od drugog...hmm..
-to je preprodaja-a vjeruj mi da kupci nemaju dobro misljenje o takvima
Ja znam da je bolje reci sad nemam, a moja kvaliteta je SAMO moja..jer ko zna sta ces dobit od drugoga..

[elvir]

Jakube u potpunosti se slazem sa tobom!
A pitanje za kolegu Stipu; Kako i koliko si siguran u taj kvalitet meda ako ga je neko drugi proizveo ja sam jednom prodavao tudji med i vise nikad jer ne bi da izgubim povjerenje vjerni musterija!
Zato je bolje reci nemam nego to raditi i kititi se tudjim perjem!

[Zvoneto]

Vjerojatno je Stipo mislio na uzimanje meda od poštenog kolege pčelara na kojeg može računati skoro kao i na sebe. Takve stvari su sigurno opravdane, ja sam jednom kolegi jedne godine prodao nešto meda (predstavio sam ga kao svoj) ali za med sam znao 100% da je pravi pošto na iste ispaše vozimo i vidim da čovjek ne muti ništa. Znači time sam njemu uslugu učinio,a i sebi jer sam sačuvao tržište. Gubitak kupaca je gadna stvar i mislim da onaj tko živi od meda i pčelarstva ima pravo povremeno posegnuti i za tim činom, ali naravno pod uvjetom da kupci time ništa ne gube.

[Ismet]

trgovina nije preprodaja već trgovina. trgovina nipošto i nigdje nije zabranjena.
u Titinom vaktu je bio popularan naziv šverc. eno ga, kaže, opet šverca nešto
ma samo da ima meda, lako ga je prodati. jedan moj poznanik, pčelar med proizvodi i koristi ga baš kao zlato. sve može dobiti za svoj med. ne pretjerujem. i sve što proizvede proda na kućnom pragu.
bar koliko ja znam niko se nije nešto plaho obogatio na pčelarstvu ali isto tako znam da se od pčelarstva može fino živjeti i to baš pod onim uvjetima što ih Stipo lijepo napisao.

[Stipo]

Naravno da ćeš uzeti med od poznanika i prijatelja i on će uzeti od tebe. Tako zadržavete svoje kupce i pomažete prijatelju da proda svoj med. Ja uvjek navodim da se pčelinji proizvodi uzimaju od poznate osobe u koju se ima povjerenja. Na mom webu na prvoj stranici sam kupcima naveo takvo ponašanje. Velika opasnos se krije u nepoznatom medu. Ima pčelara koji med uzimaju na veliko i prodaju ga po pijacama na malo kao njegov proizvod. Tržišna inspekcija mu ne može ništa jer jer ima mali pčelinjak. K tomu još od instituta nabavi potvrdu o kakvoći meda i nitko mu ništa ne može. Po meni je to u redu samo da ispod pulta ne drži med koji prodaje po 5 KM. Svi mi pčelari znamo kakav je to med ispod pulta. Ako netko posumnja u kakvoću takvog meda on samo pokaže papire o kakvoći meda i svi šute.

[Jazz]

Velika poplava svercera i prevaranata svakako da ugrozava proizvodjace koji proizvode kvalitet, ali ja ne bih prihvatio da mi pcelar na kucnom pragu prodaje tudi med. Prihavaticu i mnogo vecu cijenu od trzisne, ako je proizvodjac zbog stanja na trzuisti, lose pase ili nekog drugog objektivnog razloga u teskoj finaisijskoj situaciji. Spreman sam i da kaparisem zeljeni kavalitet i kolicinu.
Takodje mi je prihvatljivo da pcelar, pod svojim imenom prodaje tudji med, ali da ja ne znam za to. Ako je on spreman da nekom medu poznajmi svoj ugled i reference onda znaci da je siguran u kvalitet toga meda i ja mu u tom slucaju vjerujem i kupit cu mu med. Nemam nikakvo povjerenje prema proizvodjacu koji mi na svom pragu prodaje tudi proizvod. veca mu je referenca da mi kaze da je prodao svoju godisnju proizvodnju, nego da mi nudi tude proizvode. Imam ja i prodavca kojem vjerujem i koji prodaje med za koji mi garantuje da je pravi, ali ja ipak zapuscam kod pcelara na njegov prag samo da bi kupio njegov med.

[Zvoneto]

Ma najpoštenije bi bilo ako prodaješ tuđi med da čovjeku (kupcu) to i kažeš. Ali sa tim ćeš postići kontra efekat i vjerojatno odbiti ga od kupnje. Ovako on dobije med koji je isti brate kao i tvoj samo ga druge pčele donijele a med isti okus, boja sve isto ispaša i naravno pošten pčelar. Ovo ne bi trebalo postati pravilo, nego samo u vanrednim situacijama kad ti nestane meda. Razmislite malo da svakom prodanom teglom pravog meda u BiH, nebitno čiji je izguravate jednu teglu toga lažnog sa Komara i Ivan sedla. Mada u posljednje vrijeme mi se čini da postoje jednostavno kupci koji kupuju "med" i oni koji kupuju med. Ovi prvi rijetko od mene kupe teglu meda jer im je skup .

[keno83]

kudo u sloveniji je kg meda 12 eura, a kosnica kojojm se vecinom pcelari je az, ista kosnica kosta 170 eura, dok ja ovdje svoju bez okvira placam 60 km sa okvirovima nekih 80 tak lr kosnica naravno..standard u sloveniji je tri i vise puta veci nego kod nas pa ti racunaj..ako hocemo zivjeti od pcela treba imat sirok asortiman ponude, i kvalitete, i treba radit 8 sati dnevno, da bi se radilo osam sati dnevno treba 150 proizvodnih kosnica koje se sele, treba 20 tak za proizvodnju matica bar za svoje potrebe, i jos nekih bar 50 tak nukleusa..pa ko voli nek izvoli..o cemu mi pricamo, o svakodnevnom osmocasovnom radu ili o povremenom sekanju treba to dvoje razdvojit, evo nedavno sam bio sa covjekom boras iz vitine, vjerujem da ga zvoneto poznaje, covjek prije mjesec odveo na kamionu sa kranom u tri ture po 150 kosnica na jednu pasu, kod kuce u blizini gdje ima takodjer vrijeska, stacionarno ima takodjer oko 200 kosnica, posjetim ga nedavno, mimo toga covjek ima jos oko 400 nukleusa..kaze covjek ako mu vrijesak zamedi 5 do 7 dana njegova zarada je golema, i tako na svakoj pasi, prema tome da bi se uspjelo nesto treba jako puno ulagati jako se kvalitetno organizirat, i treba imat strategiju i cilj..
sa stipom bi se slozio posebno u onom djelu da ne treba svaku kap meda prodati na veliko, pobornik sam toga da uvijek ako recimo vrcamo 5 tona meda trebamo bar tonu ostavit za prodaju na malo..recimo da tona ode na troskove, dakle sve troskove, prevoz, gorivo, secer, pogace, lijekovi sve moguce, jos sam puno rekao, tri tone prodajemo za zivotne troskove i za u stranu, a ovu tonu ostavljamo, za musterije koje dolaze na malo na kucni prag i da ne dodjemo u situaciju, da gubimo musterije, jer sam misljenja i da se uz dobru organizaciju svakodnevno moze prodato nesto meda na malo..uglavnom treba ulagat u sebe u opremu kosnice i mislim da sa godinama proizvodnja kako meda tako i potraznja za istim bice sve veca..

[Zvoneto]

Borasi su najjači pčelari u Ljubuškom, sa Tomom sam se čuo jednom telefonski ali ih osobno ne poznajem. To pčelarenje je na profesionalnom nivou koji je meni nedostižan ali onaj tko misli živjeti od toga svakako preporuka ujutro ustajanje i na pčelinjak kao što ideš na posao. Također bez obzira na sve cilj mi je maksimalno mehanizirati i seljenje i rad oko pčela jer sa leđima ne mogu više izdržati ovako, a med ne davati na veliko to mi ne pada na pamet. Znači cilj mi je proizvesti koliko godišnje može otići po dobroj cijeni i još malo za poklon i nama za doma, puna šaka brade....

[keno83]

stipo po kojo cijeni je taaj prodao svojih 15 tona meda??

[senad]

Evo kako slovenci reaguju

Inšpektorat za kmetijstvo, gozdarstvo in hrano je na podlagi prijave stranke analiziral med s poreklom iz Srbije. Analize kažejo na dodajanje sladkorjev, kar pomeni, da je med neskladen s pravilnikom in se ga ne sme tržiti. Dodan je bil encim beta-fruktofuranozidaza, ki ga v naravnem medu ni.

Gre za cvetlični 900-gramski med blagovne znamke Mercator z rokom uporabe najmanj do 2013, proizvajalec pa je Timomed Srbija

IZvor: http://www.czs.si/novice_podrobno.php?sif_no=1540

Oko ovog se vodi rasprava i na HPS forumu, a ranije je bilo govora o patvorenom medu u Hrvatskoj od neke firme iz Splita....


I ovoje način da se pčelari zaštite i da bude rentabilno pečlarstvo