Stipo radovi u pčelinjaku
Tu sam ja. Što se tiče podnica prvo moram izraditi polenarnik koji je sastavni dio podnice pa sam mislio tek tada pobliže prestaviti to moje remek djelo, a fale mi još i veliki limeni češljevi koji su stalni sastavni dio podnice. Pošto trenutno nemam potrebne češljeve umjesto njih stavio sam letvicu s otvorom za leto ali to nije to kako sam zamislio ovu svoju podnicu. Slične podnice ima i Senad s tim što su moje podnice s prednje strane malo drukčije riješene. Polenarnik se umeće s prednje strane kao i Senadov ali je potpuno drukčije konstrukcije. Otom potom malo se strpite.
-
postar
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 232
- Pridružen/a: 27 ožu 2009, 22:26
- Lokacija: Breza/ Sarajevo
Pozdravi za Stipu i sve pohvale od mene.
Naravno za uspjesan rad oko svoji pcela, pojavljivanje u pcelarskom listu a posebno cestitke za duboku podnicu.
Mada neznam nen izgled i njene dimenzije ali vjerujem da ima svoje prednosti na klasicne.
Vidim da spominjes ECO pcelarenje i to trbamo da zaista prihvatimo kao dobronamjeran savjet.
Ja sam o tome dugo razmisljao i svatio sam da je to ono sto bi morali svi koliko toliko da prihvatimo. Ova godina mi je bila samo taj cilj da se ukljucim u Asocijaciju Organske proizvodnje. Mogu samo reci sve pohvale za tu organizaciju i da strucni ludi ljudi koji zele da nam pomognu i upute na pravi put. Dolaze na vas pceljinjak i daju odredene kordinacije upute i savjete ai odredene pomoci.
Evo kodnas u Brezi je prosli mjesec bila izlozba organske hrane. Nisam vjerovao da ljude to jes moje sugradane toliko interesira ta grana i taj nacin rada.
Evo par slikica da se vidi.
Naravno za uspjesan rad oko svoji pcela, pojavljivanje u pcelarskom listu a posebno cestitke za duboku podnicu.
Mada neznam nen izgled i njene dimenzije ali vjerujem da ima svoje prednosti na klasicne.
Vidim da spominjes ECO pcelarenje i to trbamo da zaista prihvatimo kao dobronamjeran savjet.
Ja sam o tome dugo razmisljao i svatio sam da je to ono sto bi morali svi koliko toliko da prihvatimo. Ova godina mi je bila samo taj cilj da se ukljucim u Asocijaciju Organske proizvodnje. Mogu samo reci sve pohvale za tu organizaciju i da strucni ludi ljudi koji zele da nam pomognu i upute na pravi put. Dolaze na vas pceljinjak i daju odredene kordinacije upute i savjete ai odredene pomoci.
Evo kodnas u Brezi je prosli mjesec bila izlozba organske hrane. Nisam vjerovao da ljude to jes moje sugradane toliko interesira ta grana i taj nacin rada.
Evo par slikica da se vidi.
Kisik je pronađen tek 1874. Nije utvrđeno kako su ljudi disali prije toga...
bogami nemogu da odgonetnem na kom djelu breze se ovo događa . Nije na kahavama bogami nije niti kod volana niti kod drvenjače , a valahi ni kod starog mosta uglavnom bez obzira koji je dio breze svaka ćast . Nego reci mi ismetaga da nisi ti ovo pored Heljića
Zadnja izmjena: Asim, dana/u 06 lis 2010, 20:20, ukupno mijenjano 1 put.
-
postar
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 232
- Pridružen/a: 27 ožu 2009, 22:26
- Lokacija: Breza/ Sarajevo
Veliki pozdrav za Asima.
Vidim Asime da poznajes Brezu i to dobro jer nabrojao si skoro svaku kafanu u Brezi.
Kad vec poznajes te urbane djelove po tim imenima onda valjda znas gdje je nekad bio hotel u Brezi.
Sajam se odrzavao upravo u toj ulici.
Trece nisam Ismetaga.
Vidim Asime da poznajes Brezu i to dobro jer nabrojao si skoro svaku kafanu u Brezi.
Kad vec poznajes te urbane djelove po tim imenima onda valjda znas gdje je nekad bio hotel u Brezi.
Sajam se odrzavao upravo u toj ulici.
Trece nisam Ismetaga.
Kisik je pronađen tek 1874. Nije utvrđeno kako su ljudi disali prije toga...
oprosti mi na lapsusu jer je ljudski griješiti a što se kafana tiče nisam brojo ni pola trebo sam početi od dabravina , a što ostaje mladu čovjeku kada ode na okno Kamenice Stipo oprost za ove komentare ali ponekad me povuće moia prošlost pa eto dotaknem se i nebitnih stvari , ama bitna je podnjača , ešto slično kao kod tebe sam imao u rukama u prošlu nedelju moj komšija sa sela je nabavio 20 komada pa sam pomalo ljubomoran obojici jer fakat su funkcionalnije od ovih i bogami i ljepše bez zlobe u ovom svemu pozdrav
Zadnja izmjena: Asim, dana/u 08 lis 2010, 19:55, ukupno mijenjano 1 put.
Beequeen evo napokon ću prestaviti svoju visoku podnicu i navesti njene osobine i prednosti, a vi svi ostali slobodno recite mane.
Nazvao sam je VS podnica ( Visoka Stipina podnica )
Ova podnica na prvi pogled sliči drugim visokim podnicama. Gledajući sve slične podnice izradio sam jednu koja je prilagođena mojim potrebama.
Podnica ima više pokretnih dijelova i komplicirana je za izradu.
Sastavni dijelovi su:
1. Tijelo podnice dimenzija je za LR košnice, D 504 mm X Š 412 mm X V 196 mm.
2. AV mreža koja se vadi.
3. Lim za kontrolu varroe i lakše čišćenje odpadaka koji padaju na dno podnice.
4. Stražnji poklopac koji je ujedno i regulator ventilacije.
5. Stražnja letvica koja služi za zatvarane otvora ako se izvadi mreža.
6. Prednji lim služi kao regulator otvora leta, sprečava padanje otpadaka u prikupljač polena,
ujedno služi kao krov prikupljača polena ako je prikupljač polena umetnut.
7. Unutrrnje koso leto. To je daska koja se po potrebi vadi i na njeno mjesto stavlja prikupljač polena.
8. Kalibarska mreža prikupljača polena. Sastavni je dio podnice, nemože se vaditi ali se može zakretati uzduž duže ose.
9. Letvica za regulaciju leta.
10. Veća posuda zapremine 5-10 lit.
11. Hvatač polena.
Podnica ima sledeće namjene:
1. Kontrola varroe.
2. Jednostavna kontrola položaja zimskog klupka.
3. Dobru kontrolu ventilacije.
4. Veliki prostor za dodavanje velikih količina sirupa 5-10 lit.
5. Sprečavanje rojenja.
6. Hvatanje roja.
7. Formiranje paketnog roja.
8. Unutarnje koso leto koje znatno sprečava grabež.
9. Snijeg i kiša ne padaju po letu.
10. Jednostavnim umetanjem prihvaća sakupljač polena.
tako da sakupljač polena ima položaj unutrašnjeg sakupljača.
Vađenje prikupljenog polena je jednostavno. Izvuče se ladica s prednje strane.
11. Brza priprema košnica za selenje.
12. Prilikom seljenja u podnici se nalaze: prikupljač polena, regulator leta i stražnja letvica.
Ako nem nešto od toga zatreba već je sklonjeno u podnicu. Jednostavno se izvadi potreban dio i montira.
Ovim limom reguliše se prednji otvor ( leto ). S jim se može ako ga gurnemo skroz naprijed potpuno
zatvoriti košnica. Sprečava padaje otpadaka iz košnice u polen ako je umetnut prikupljač polena.
Pritom se prikuplja mnogo čišći polen.
Letvica za regulaciju letnog otvora. Koristi se kada prehranjujemo društvo u bespašnom periodu za
sprečavaje grbeži i zimsko sužavanje leta. Mjesto letvice može se montirati češalj.
Ukoliko nemamo pri ruci prazni nastavak ni novih okvira sa satnim os. da bi spriječili rojevi nagon
možemo izvaditi mrežu i osloboriti prostor pčelama da izgrađuju dojnje okvire skroz do poda VS podnice.
Da bi zatvorili otvor umjesto mreže stavljamo letvicu.
To je pogodno za seleće pčelare dok donesu nove nastavke.
Jednostavno umetanje prikupljača polena.
Ovako montiran prikupljač polena stada u unutračnje prikupljače polena jer se nalazi ispod polodišta
i prilično je zaštićen od iznenadne kiše. Lim iznad čtiti prljanje polena s nečistočana iz košnice.
Nečistoće padaju na lim, a sa lima kroz mrežu iza ladice polenarnika.
Kalibarska mreža za skidanje polena zakretanjem pčelama se oslobađa slobodan prolaz u košnicu.
Ispod limenog leta prikupljača polena trutovi i pčele mogu izlaziti vani. Razmak između mreža je 8 mm
Kada smo stavili hranilicu mrežu izvlačimo oko 2 cm da pčelama omogućimo prolaz do sirupa.
Pčele mnogo brže uzimaju hranu iz podne hranilice nego iz krovne hranilice.
U hranilicu je potrebno dodati malo slame da se pčele ne utapaju.
Trenutno nepotrebni dijelovi mogu se skloniti u podnicu.
Za vrijeme transporta ili ljetnih vrućina okretanjem stražnjeg poklopca povećava se ventilacija.
U podnicu se kada nam ne treba može skloniti i polenarnik.
Pogodno za seleće pčelare.
Polenarnike još trebam obojiti u boje podnica.
Nazvao sam je VS podnica ( Visoka Stipina podnica )
Ova podnica na prvi pogled sliči drugim visokim podnicama. Gledajući sve slične podnice izradio sam jednu koja je prilagođena mojim potrebama.
Podnica ima više pokretnih dijelova i komplicirana je za izradu.
Sastavni dijelovi su:
1. Tijelo podnice dimenzija je za LR košnice, D 504 mm X Š 412 mm X V 196 mm.
2. AV mreža koja se vadi.
3. Lim za kontrolu varroe i lakše čišćenje odpadaka koji padaju na dno podnice.
4. Stražnji poklopac koji je ujedno i regulator ventilacije.
5. Stražnja letvica koja služi za zatvarane otvora ako se izvadi mreža.
6. Prednji lim služi kao regulator otvora leta, sprečava padanje otpadaka u prikupljač polena,
ujedno služi kao krov prikupljača polena ako je prikupljač polena umetnut.
7. Unutrrnje koso leto. To je daska koja se po potrebi vadi i na njeno mjesto stavlja prikupljač polena.
8. Kalibarska mreža prikupljača polena. Sastavni je dio podnice, nemože se vaditi ali se može zakretati uzduž duže ose.
9. Letvica za regulaciju leta.
10. Veća posuda zapremine 5-10 lit.
11. Hvatač polena.
Podnica ima sledeće namjene:
1. Kontrola varroe.
2. Jednostavna kontrola položaja zimskog klupka.
3. Dobru kontrolu ventilacije.
4. Veliki prostor za dodavanje velikih količina sirupa 5-10 lit.
5. Sprečavanje rojenja.
6. Hvatanje roja.
7. Formiranje paketnog roja.
8. Unutarnje koso leto koje znatno sprečava grabež.
9. Snijeg i kiša ne padaju po letu.
10. Jednostavnim umetanjem prihvaća sakupljač polena.
tako da sakupljač polena ima položaj unutrašnjeg sakupljača.
Vađenje prikupljenog polena je jednostavno. Izvuče se ladica s prednje strane.
11. Brza priprema košnica za selenje.
12. Prilikom seljenja u podnici se nalaze: prikupljač polena, regulator leta i stražnja letvica.
Ako nem nešto od toga zatreba već je sklonjeno u podnicu. Jednostavno se izvadi potreban dio i montira.
Ovim limom reguliše se prednji otvor ( leto ). S jim se može ako ga gurnemo skroz naprijed potpuno
zatvoriti košnica. Sprečava padaje otpadaka iz košnice u polen ako je umetnut prikupljač polena.
Pritom se prikuplja mnogo čišći polen.
Letvica za regulaciju letnog otvora. Koristi se kada prehranjujemo društvo u bespašnom periodu za
sprečavaje grbeži i zimsko sužavanje leta. Mjesto letvice može se montirati češalj.
Ukoliko nemamo pri ruci prazni nastavak ni novih okvira sa satnim os. da bi spriječili rojevi nagon
možemo izvaditi mrežu i osloboriti prostor pčelama da izgrađuju dojnje okvire skroz do poda VS podnice.
Da bi zatvorili otvor umjesto mreže stavljamo letvicu.
To je pogodno za seleće pčelare dok donesu nove nastavke.
Jednostavno umetanje prikupljača polena.
Ovako montiran prikupljač polena stada u unutračnje prikupljače polena jer se nalazi ispod polodišta
i prilično je zaštićen od iznenadne kiše. Lim iznad čtiti prljanje polena s nečistočana iz košnice.
Nečistoće padaju na lim, a sa lima kroz mrežu iza ladice polenarnika.
Kalibarska mreža za skidanje polena zakretanjem pčelama se oslobađa slobodan prolaz u košnicu.
Ispod limenog leta prikupljača polena trutovi i pčele mogu izlaziti vani. Razmak između mreža je 8 mm
Kada smo stavili hranilicu mrežu izvlačimo oko 2 cm da pčelama omogućimo prolaz do sirupa.
Pčele mnogo brže uzimaju hranu iz podne hranilice nego iz krovne hranilice.
U hranilicu je potrebno dodati malo slame da se pčele ne utapaju.
Trenutno nepotrebni dijelovi mogu se skloniti u podnicu.
Za vrijeme transporta ili ljetnih vrućina okretanjem stražnjeg poklopca povećava se ventilacija.
U podnicu se kada nam ne treba može skloniti i polenarnik.
Pogodno za seleće pčelare.
Polenarnike još trebam obojiti u boje podnica.
Zadnja izmjena: Stipo, dana/u 17 lis 2010, 20:32, ukupno mijenjano 1 put.
-
Ibrahim Malicbegovic
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 172
- Pridružen/a: 14 tra 2010, 00:01
- Lokacija: Žepče BiH
- Kontakt:
Neznam dali sam ostario previše ili nemogu dozvoliti sebi da mi se pčelice tuše u tim vašim šerpama (zdjelama).Toliko godina pčelarim ali nikad nisam pomislio da bih tušio onoga ko mi zaradi dobru egzistenciju.Kolege nemojte odustati sve je to lijepo zato je forum pa da komentarišemo.Što se tiče prihrane u moju hranilicu stane 3,5l sirupa.sasvim dovoljno i nejmam potrebe tušiti pčelu.Podnjača kao podnjača je dobra i funkcionalna ,ja bih pokušao sa zadnje strane stavljati kuticu za polen.Pozdrav iz Žepča.
-
senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Neznam kako bi se ponašao taj lim ako bibio recimo onaj ofarbani,ima na sebi premaz.. To bi se moglo i ispitati.. podvrgavanjem sunčanim zrakama a u isto vrijeme mjeriti toplotu lima,,,Stipo je napisao/la:Hvala Senade bez problema umjesto lima kao leto može se staviti tanja šrerploča.senad je napisao/la:Odlično, zahtjevno za izradu,, funkcionalno
-kad se skida polen taj lim nije baš dobar zbog upijanja velikekoličine toplote. U proljeće inekako, već ljeti taj lim može dostići visoku tempraturu.
Akobi išla špera , iznenadna kiša bi možda učinila svoje ilibitrebalo nekako zaštiti šperu farbom..Vjerujem Stipo da ćeš ti to da usavršiš .. Još jednom svaka čast, ipak je to zahtjevan posao oko izrade, a znamsigurno i da ne žališ, ni vrijeme, trud a bome i ugrađeni materijal koji odgovara, sigurno više nego jedan LR nastavak zajedno sa okvirima
Pravo riješenje bi bila tanka vodo otporna špera ili standardna dobro impregrirana parafinom ili voskom.
Međutim nema kupiti ni obične špere kamo li te vodo otporne.
Ne bi bilo loše ni bjeli lim on se ne pregrijava previše. Pčela dobro podnosi dodir s većom temperaturom.
Vruć lim bi dobro došao kao toplotna bariera za varrou.
Senade ti s svojim komentarom mi podiže misli ka novom istraživanju hehe. Vrući lim kao barijera za varrou.
Međutim nema kupiti ni obične špere kamo li te vodo otporne.
Ne bi bilo loše ni bjeli lim on se ne pregrijava previše. Pčela dobro podnosi dodir s većom temperaturom.
Vruć lim bi dobro došao kao toplotna bariera za varrou.
Senade ti s svojim komentarom mi podiže misli ka novom istraživanju hehe. Vrući lim kao barijera za varrou.
Vjerovatno si gledao video kako pčele sklupčaju stršljena i skuhaju ga. Tada su mjerili temperaturu i u centrusenad je napisao/la:Da bašpodnose veliku temperaturu nisam siguran, z a preživljavnja , OK,
Mjerio sam ispod krova temperaturu i bilaje nekih 45 C i sve pčele bježe u donje nastavke
klupka je bila 45 celzijusa. Na toj temperaturi se grušaju bjelančevine i stršljen je živ skuhan, a pčele ostale bez posljedica.
Ako pčele mogu proizvesti toplotu i podići temperaturu na 45 celzijusa mora de je mnogo veće temperatura koju mogu izdržati.
Ja imam jedan kupovni limeni prikupljač obojen u bjelo i dosadašnjom primjenom nisam primjetio da ugijan na suncu šteti pčelama.
Pčele kroz taj polenarnik prolaze normalno. Jedino sam mu ja našao manu, a to je:
Preuzak je i stvara veliku gužvu, ladica mu je premalena i pčele je brzo napune. Montira se na ulazu na leto što je vrlo nezgodno izvedivo. U slučaju kiše voda prodre u ladicu i raskvasi polen.
Ma kad je neko majstor onda je majstor.Svaka cast-za mene nedostizno (nisam bas spretna).Ma zauzeta sam ovih dana pa sad malo da pregledam forum.Mozda cu imati finih novosti uskoro 9za moje pcelice)-javicu to je sigurno.Kod nas je jos toplo i ja ih prehranjujem jos uvijek da namire zalihe
Pozdrav svima
a tebi hvala Stipo
Pozdrav svima
a tebi hvala Stipo"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Završni 4. tretman s BeeVitalom izvršio sam 17.10.2010.
Danas sam 23.10 2010. prebrojao opalu varrou. Ne znam dali da plačem ili da se veselim.
Broj opale varroe me zaprepastio ali s druge strane učinak BeeVitala me veseli.
Da ne iznosim podatke za svaku košnicu posebno. Broj opale varroe se kreće od 128-1064 varroe.
Ako k tome dodam broj opale varroe u prva 3 tretmana doista me zabrinjava stanje mog pčelinjaka kada je u pitanju varroa.
Opet s druge strane kada pogledam vitalnost i snagu društava mišljenja sam da neće biti problema prilikom zimovanja.
Ah ta varroa dotući ću ja nju da će 2 puta promislit prije nego što se useli u moje košnice.
Danas sam 23.10 2010. prebrojao opalu varrou. Ne znam dali da plačem ili da se veselim.
Broj opale varroe me zaprepastio ali s druge strane učinak BeeVitala me veseli.
Da ne iznosim podatke za svaku košnicu posebno. Broj opale varroe se kreće od 128-1064 varroe.
Ako k tome dodam broj opale varroe u prva 3 tretmana doista me zabrinjava stanje mog pčelinjaka kada je u pitanju varroa.
Opet s druge strane kada pogledam vitalnost i snagu društava mišljenja sam da neće biti problema prilikom zimovanja.
Ah ta varroa dotući ću ja nju da će 2 puta promislit prije nego što se useli u moje košnice.
-
zvuk_tisine
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 353
- Pridružen/a: 18 svi 2010, 08:55
- Lokacija: zavidovići
E moj Stipo kod mene one pčele ne prestaju umirat, svaki dan kamara ispred sanduka, ali isto kad pogledam to društvo npr jutros u 10 sati nije sunce bilo potpuno se izvuklo iz magle i malo je zasjenjeno ovdje gdje su sada, ima neko drveće ispred, gledajući to drušrvo koliko radi to je za nepovjerovat, dok u ostala dva drustva poneka izleti...
Danas cijeli dan pratim stanje i to društvo nenormalno puno radi za ovo doba godine, ove druge malo slabije...sunce im dode tek oko pola 12. Kad su ovako radine nekako mi taj rad uliva nadu da ce mozda prezimit...
Danas cijeli dan pratim stanje i to društvo nenormalno puno radi za ovo doba godine, ove druge malo slabije...sunce im dode tek oko pola 12. Kad su ovako radine nekako mi taj rad uliva nadu da ce mozda prezimit...
"...a gdje može soha tu ne treba dova..."
Zvuk tisine žao mi je ali to društvo je zabrinjavajuće .Druga dva su vjerovatno namirena i nemaju potrebe izljetati po hladnom vremenu .To društvo, vjerovatno pokušava namirit gubitke,otišlo je u leglo i zato puno izljeću i vuku .zvuk_tisine je napisao/la:E moj Stipo kod mene one pčele ne prestaju umirat, svaki dan kamara ispred sanduka, ali isto kad pogledam to društvo npr jutros u 10 sati nije sunce bilo potpuno se izvuklo iz magle i malo je zasjenjeno ovdje gdje su sada, ima neko drveće ispred, gledajući to drušrvo koliko radi to je za nepovjerovat, dok u ostala dva drustva poneka izleti...
Danas cijeli dan pratim stanje i to društvo nenormalno puno radi za ovo doba godine, ove druge malo slabije...sunce im dode tek oko pola 12. Kad su ovako radine nekako mi taj rad uliva nadu da ce mozda prezimit...
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !