Pašni tereni
-
Zvoneto
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 230
- Pridružen/a: 28 lip 2010, 10:02
- Lokacija: Mostar
- Kontakt:
Vozili smo ove godine dio pčela baš u Svilaj tako da sam upoznat sa tim problemima koji su bili gore u vezi pašarina. To je dobar teren zato što imaš na jednom mjestu bagrem i amorfu a takva mjesta su rijetka. Rezultat ove godine gore nikakav! Ali zato je Hercegovina dala kao rijetko dosad ovdje smo izvadili oko 25 kg po društvu, medila je tilovina(zanovijet) i drača. Poslije toga totalna katastrofa evo već skoro 2 mjeseca ni kapi nektara nije došlo u košnice - lokacija planina Čabulja zapadno od Mostara. Čujem sa terena Glamoč, Livno i Kupres da ni gore nije ništa bolje, ima dosta i požara tako da vrijeska od ove godine teško da bude išta.
draga gospodo buni me ova takasa za pčele znate ja sam odrastao u kraju gdjhe je bilo puno pošumljavanja i šumari su nas jurili po tzv zabrani sa parolom da ometa stoka rast drveća što ni nakon ovoliko godina niko me nije ubijedio i dokazaom to i eto onda smo se zafrkavali da pišu kaznu salemu mom komši i meni jer nam lete pčele um zabranu i eto sada ovo od proljetos pomalo to posmatram i ljudi ovoa taksa je morbidna iu zadire u ljudsko pravo i ljudske slobode pa pobogu svako ima pravo na držanje pčela i na selenje ta pa nečemo mi juriti po cvijetovima
znam da postoji zakon za sve bez zakona bila bi anarhija ali mislim da u mnogo čemu ima pretjerivanja a i ljudske pohlepe i ljubomore to bi ljudi trebali da kontrolišu a eto mnogi to smatraju vrlinom i onda ja ispadnem rođeni buntovnik ma jok bogami moje mišljenje da je zemlja slobodna i šume i livade kada cvjetaju svačije pa ko hoće da vozi pčele bujrum jer bogami nito nije lako i eto ti stgneš negdje a tamo odbor za doček neselim nigdje a imam gdje i nemogu zamisliti da će se neko ispriječiti i tražiti taksu nisam profesionalac nemam dobiti i neznam je ni ostvariti sa pčelama a kako je ljudima koji žive od pčelarenja i neko traži dio njihove dobiti od stvarno napornog posla e to je razlog što se bunim ja lično nemam sa tim problem a kozna smatram da pčelari trbaju da se o tome zakonu dogovaraju predlažu i odlučuju jer znam da iz okoline bratunca posle bagrema dolaze pčelari na livadu u okolinu knežine kod sokoca pa ako je u ravnici jedan zakon prekrimo sve sa tim i kom opanci kom obojci taksati ćemo se do iznemoglosti
lijep pozdrav svim forumašima=)
ja jedva nađoh vremena da se priključim ovakvoj zajednici koja je za svaku pohvalu..
i da prvo vama ponudim 13 KOŠNICA SA 2 NASTAVKA, SPREMNE ZA ZIMU, OVOGODIŠNJI ROJEVI, NOVE KOŠNICE (SVA OPREMA JE KUPLJENA 2010.) A CIJENA PO KOŠNICI JE 200KM..
kontakt osoba Mujakić Setko 037/537-655
ja jedva nađoh vremena da se priključim ovakvoj zajednici koja je za svaku pohvalu..
i da prvo vama ponudim 13 KOŠNICA SA 2 NASTAVKA, SPREMNE ZA ZIMU, OVOGODIŠNJI ROJEVI, NOVE KOŠNICE (SVA OPREMA JE KUPLJENA 2010.) A CIJENA PO KOŠNICI JE 200KM..
kontakt osoba Mujakić Setko 037/537-655
Pozz za sve na ovom forumu a poseban za Senada, citajuci ovu bas extra temu nisam mogao a da se ne pridruzim vasim komentarima. ja se slazem sa svima tko kaze da je med na tockovima al iskreno kako vrijeme dolazi da ce svaka mj zajednica imati svoj zakon a mi ce mo izgleda svoje pcele u kavezima morati drzati! Ja sam ove godine vozio pcele na sokolac i vjerujte koliko sam problema imao da se pitam dal cu ikad vise u R.S voziti jer ne znam dal ste upoznati da savez pcelara republike srpske imas svoj zakon o pcelarstvu i sve kolege koje su rekli da se naplaciva taxa u pravu su zato svi koji misle da se bave seobom pcela prvo dobro provjerite gdje ih vozite i kakva vam je papirologija potrebna!!!!
Pasni tereni na Dubravskoj visoravni
Dubravska visoravan je povrsine oko 600 km2 i omedjena je rijekama Bunom, Neretvom i Bregavom. Prostire se na tri opcine Mostar, Capljina, Stolac.
Manji dio ove povrsine je obradivo, ali se radi o izuzetno plodnim oazama, koje se intezivno obraduju. Za Dubrave se komotno moze reci da je nasa Kalifornija. Poljoprivrednici najvise uzgajaju rano povrce i voce (breskva, grozdje, smokva). Nemoguce je zamisliti intezivnu poljoprivrednu prozivodnju povrca i voca bez primjene zastitinih srestava. Mislim da ne postoji velika razlika izmedju povrtlara i vocara u primjeni zastitinih sredstava. Razlika je samo u asortimanu.
Svakako da ove obradive oaze nisu najpovoljnije za smjestaj pcelionjaka, zbog rizika kod "prskanja" i drugih hemijskih tretmana.
Ne znam kakva je situacija u zadnih 6 godina, ali znam neke pcelare koji su decenijama stacionarno pcelarili u sred tih vocnjaka i vinograda.
Znatno veci dio Dubravske visoravni je klasicni hercegovacki krs sa asortimanom medonosnih biljaka kao i drugdje u Hercegovini. Taj dio bi bio pogodan za pcelare. To se uglavnom odnosi na dio koji pripada opcini Mostar (Buna, Blagaj, Hodbina, Gubavica, Pijesci, Stanojevici, Varda), te dijelovi Stolacke opcine Rotimlja, Trijebanj, Hodovo, Dabrica...Oko Stoca postoji dosta povoljnih zona za pcelare, ali to ne pripada Dubravskoj visoravni
Na podrucu Dubrava ima nekiliko zemljioradnickih zadruga (Hodbina, Domanovici, Stolac) i udruzenja gradjana koji su pokrenuli organsku proizvodnju ljekobilja, ranog krompira itd. Oni te proizvode izvoze na zapadno organic trziste. Koristi se eko-tehnologija i zastitna srestva na certificiranim parcelama, ali pcela ne trpe "mrginje", pa je tesko i pored toga imati neku veliku pozudanost u ostatk proizvodjaca.
Podrucje Dubravske visoravni moze biti interesantno za pcelare i svakako bi ga trebalo istraziti.
Svaki pcelar ima neku svoju strategiju i kriterije tako da nece bas biti jednostavno naci nekog domacina za partnera.
Nekoliko fotki da vidite kako izgleda ovaj kraj kojeg nasi zemljaci rijetko posjecujujer je malko zabacen od puta za more
http://www.panoramio.com/photo/36422682
Bivolje Brdo
Turaljevina
Stanojevici
Gubavica

dabarsko polje

dabarsko polj




Dubravska visoravan je povrsine oko 600 km2 i omedjena je rijekama Bunom, Neretvom i Bregavom. Prostire se na tri opcine Mostar, Capljina, Stolac.
Manji dio ove povrsine je obradivo, ali se radi o izuzetno plodnim oazama, koje se intezivno obraduju. Za Dubrave se komotno moze reci da je nasa Kalifornija. Poljoprivrednici najvise uzgajaju rano povrce i voce (breskva, grozdje, smokva). Nemoguce je zamisliti intezivnu poljoprivrednu prozivodnju povrca i voca bez primjene zastitinih srestava. Mislim da ne postoji velika razlika izmedju povrtlara i vocara u primjeni zastitinih sredstava. Razlika je samo u asortimanu.
Svakako da ove obradive oaze nisu najpovoljnije za smjestaj pcelionjaka, zbog rizika kod "prskanja" i drugih hemijskih tretmana.
Ne znam kakva je situacija u zadnih 6 godina, ali znam neke pcelare koji su decenijama stacionarno pcelarili u sred tih vocnjaka i vinograda.
Znatno veci dio Dubravske visoravni je klasicni hercegovacki krs sa asortimanom medonosnih biljaka kao i drugdje u Hercegovini. Taj dio bi bio pogodan za pcelare. To se uglavnom odnosi na dio koji pripada opcini Mostar (Buna, Blagaj, Hodbina, Gubavica, Pijesci, Stanojevici, Varda), te dijelovi Stolacke opcine Rotimlja, Trijebanj, Hodovo, Dabrica...Oko Stoca postoji dosta povoljnih zona za pcelare, ali to ne pripada Dubravskoj visoravni
Na podrucu Dubrava ima nekiliko zemljioradnickih zadruga (Hodbina, Domanovici, Stolac) i udruzenja gradjana koji su pokrenuli organsku proizvodnju ljekobilja, ranog krompira itd. Oni te proizvode izvoze na zapadno organic trziste. Koristi se eko-tehnologija i zastitna srestva na certificiranim parcelama, ali pcela ne trpe "mrginje", pa je tesko i pored toga imati neku veliku pozudanost u ostatk proizvodjaca.
Podrucje Dubravske visoravni moze biti interesantno za pcelare i svakako bi ga trebalo istraziti.
Svaki pcelar ima neku svoju strategiju i kriterije tako da nece bas biti jednostavno naci nekog domacina za partnera.
Nekoliko fotki da vidite kako izgleda ovaj kraj kojeg nasi zemljaci rijetko posjecujujer je malko zabacen od puta za more
http://www.panoramio.com/photo/36422682
Bivolje Brdo
Turaljevina
Stanojevici
Gubavica

dabarsko polje

dabarsko polj



