zanemareno medonosno bilje

[Marin]

Pčela ima razlog što je ne posjećuje ili je u isto vrijeme izobilje drugih paša kad sve drugo daje ponešto.
Plodovi su izuzetno bogati B vitaminima a temparaturom gube blagu otrovnost. Pravio sam sok ,drugi nisu htjeli probati ili vrlo malo.
Evo nekih citata o zovi, bazgi -(Sambucus nigra)

Bazga spada među najstarije i najpoznatije ljekovito bilje naših krajeva i Europe. Spada u jestivo bilje. Bazgu su opisivali svi narodi u našoj bližoj i daljnjoj povijesti. Stablo bazge raste 3-5m visine, kora debla i grana je svijetlosive boje. Pčele obično ne posjećuju bazgu, iako cvijet bazge obiluje cvjetnom peludi. Razlog vjerojatno leži u tome da se cvatnja bazge poklapa s daleko medonosnijim bagremom.

Plodovi bazge se koriste kao kompot ili se jedu zreli,a sadrže vitamin B gdje ga nemožemo više naći ni kod jedne biljke.Inače ko pati od nesanice preporučuje se da jede zrele plodove bazge.Bobice se mogu još koristiti i kao sok koji reguliše i pospješuje krvne cirkulacije.

Svi djelovi ove biljke imaju snažno ljekovito dejstvo-i cvijet,i plod. i list, i kora i korjen.
Ukus cvijeta bazge je gorak i aromatičan dok sirove bobice imaju jako neprijatan ukus ali kad ih pripremimo pa i u kompotu su veoma ukusne i sočne.
Bazga ili zova sadrži velike količine vitamina B,šećer,etarska ulja,tanin,smolu organske kiseline,antocijan,holin i vitamin C. A bazga je bogata i gvožđem,kalijumom i natrijumom,a u bobicama ima jabučne kiseline.

[vrijesak]

Poštovanje gospodo pčelari, student sam agronomskog fakulteta i molio bih pčelare sa područja Hercegovine, ukoliko imate saznanja i volje, da mi kažete je li u zadnjih nekoliko godina došlo do promjena glede medonosnog bilja Hercegovine? Čitajući temu vidim da ste spomenuli Echium vulgare (običnu lisičinu) i škrabutinu/plemenitu pavitinu (Clematis flammula, pa me zanima ima li još takvih biljaka koje su zapostavljene, a imaju određenu važnost u pčelarstvu, a posebno me zanima ima li nekih novootkrivenih vrsta. Srdačan pozdrav!

[Stipo]

Divlje livade imaju svoj ciklus mijenjanja biljaka obično 2 do 20 godina neke biljke se javljaju pa nestaju, a na njihovo mjesto dolaze i prevladaju druge biljke. Naravno riječ je o biljkama kojima odgovara klima i tlo.
Isto tako šume i šikare sa time što je njihov ciklus izmjene jako dugačak nekoliko desetljeća pa i stotina godina.
Kod mene na pčelinjaku kod jezera prošle sušne godine na zapuštanim njivama različka bilo jako mnogo . Ove godine u tragovima djeci za herbar ali je zato bijele djeteline na livadama bilo more .
To ti je naša pčelarska sudbina.
Kod kuće na stacionaru već deset godina nema ništa što dobro medi. Zapravo ima medonosnog bilja ali sve ubrati i u 2 vaze staviti.

[vrijesak]

Hvala Vam velika.