Jesensko prihranjivanje se vrsi krajem jula,pocetkom avgusta,tako da zimske pcele nisu zahvacene deponovanjem invertnog sirupa!lukaletunic je napisao/la:Dali se iscrpe zimske pčele prerađivajući ovoliku količinu šećera?medonosa je napisao/la:Ne, nije posljedica dodavanja 20l sirupa pretjerano vrcanje!Vec je preporuka da se pcelama dodaje i jedan dio secernog sirupa,(radi medljike)ono sto pcele ne potrose tokom zime,na proljece si ti ramovi vade pri prosirenju pcelinjeg drustva i dodaju ramovi sa praznim sacem!Oduzeti ramovi sa sirupom se koriste,prilikom vjestackog razrojavanja ili dodavanja prirodnom roju,oplodnjacima,nukleusima,itdlukaletunic je napisao/la:Neznam,dodavanje 20 l sirupa radi osiguravanja zimnice,meni se to ne sviđa,lani sam imao 3 društva kojima je trebalo dodati toliko sirupa ali nisam to napravio nego sam ih spojio sa drugim jer ta društva nisu bila produktivna tj.nisu skupila ni približno koliko im treba za zimu.Možda sam ja u krivu,ali nisam pobornik pretjeranog vrcanja i zimovanja na šećeru najveći djelom.
Što se tiče kalsične hranilice ona je totalno neučinkovita u ovom slučaju jer bi trebalo 15 puta otvoriti košnicu i dodavati sirup.
Pozdrav...
Pčelarstvo u Njemačkoj
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Sa zakašnjenjem ( zbog opravdanih razloga ) ponovo se zahvaljujem na , za mene , veoma važnom prevodu , tim značajnijim , jer Liebig ipak vrijedi kao autoritet umedonosa je napisao/la:Nema na cemu,njegovo misljenje je da ljetna pcela moze podnijeti oksalnu kiselinu i vise puta,ako ima mogucnost da leti (procisti se u prirodi-povracanjem)zvones je napisao/la:Zvones,u prvom videu Liebig zasipa sa 100ml,oksalne kiseline,a u trecem videu je samo prica o timovaru,dok sa dimilicom tjera pcelu sa satonosa,a dimilica se ugasila,pa on navalio!medonosa je napisao/la:Ja znam malo njemačkog ali iz nekih ranijih dana- školski .Naravno, ko će razumjeti dijalekte . Ipak, na prvom videu čini mi se da Liebig radi oksalnom i što
bi rekao kolega Marko mašala zasipa . Ja sam pisao da sam nekad tretirao sa više sredstva , ali ovo je prešlo sve norme . Nadam se da nisam pogriješio .
Na trećem videu ako se nevaram spominje timovar . Znam kako to srredstvo izgleda u originalu ali koliko vidim on nešto dimi . Molio bih za objašnjenje .
Pa izgleda da sam ipak dobro razumio . Kad sam ja pisao da nije problem malo jače zasuti , bilo je dosta mišljenja da nisam sav svoj . Nije bitno jer i ja sad mislim da nije
potrebno pretjerivati iz raznih razloga . Ma i ja sam čekao thymovar i na kraju sam se pitao, jel on to dimi timolom. Sad mi je jasno, hvala .
dok zimska pcela koja ne izlece moze podnijeti 1 tretiranje iz gore navedenih razloga! Citiram"U zimskom periodu dva puta tretiranje oksalnom moze biti jedanput previse"
ovom području .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Kolega Blaško, da li imaš saznanja u vezi vrcanja meda samo iz djevičanskog saća ?. Navodno da u zemljama članicama Eu, postoji pravilo vrcanja meda samo iz istog.
M.B. Mirza=mir-zakon
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Kolega Marko tvoja saznanja su istinita!Med se vrca samo iz djevicanskog saca-iz MEDISTA!Iz plodista se ne vrca,i ako neko vrca vecina pcelara taj med poslije analize na Americku trulez legla,daju pcelama nazad u sirupu i pogacama!Ovo sa djevicanskim sacem se praktikuje iz sumnje prema ostatcima sredstava u medu-mravlja i ostale kiseline,drugi razlog je sto u vrijeme proljeca gdje nema jos tolikog unosa da bi se koristila medista,postoji unos nektara u plodiste sa tragovima herbicida,insekticida,ne stetni za pcele(tzv B4 insekticidi)ali koji su stetni za ljudsko zdravlje!I jos jedan od razloga je sto se ne vrca iz plodista,je radilicko sace koje se dugo vremena "tretira" svim sredtstvima pa i "bioloskim",svi znamo da med prima veoma brzo strane mirise,makar oni bili uzrokovani dobronamjerno prema pceli!Marko je napisao/la:Kolega Blaško, da li imaš saznanja u vezi vrcanja meda samo iz djevičanskog saća ?. Navodno da u zemljama članicama Eu, postoji pravilo vrcanja meda samo iz istog.
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Marko, dobro jutro, ovo sa djevičanskim saćem se već više vremena spremam objaviti ovdje. Naime u kontaktu sa slovenskim pčelarima već više godina sam o tome raspredao. Morati ćemo se naučiti vrcati (a i ČUVATI) samo iz djevičanskog saća u medištima. Plodište ostaje tabu-tema za medobranje. Inače, pravi pčelari rijekto (nikad!) ne vrcaju med iz plodišta-ono je ostava sa hranom samo za pčele!Marko je napisao/la:Kolega Blaško, da li imaš saznanja u vezi vrcanja meda samo iz djevičanskog saća ?. Navodno da u zemljama članicama Eu, postoji pravilo vrcanja meda samo iz istog.
U djevičanskom saću nema rezidua u vosku, med je čist i može proći svaku kontrolu bez problema i doboto certifikat za stavljanje hrane (med je hrana!) na tržište.
Zato sam i pitao Medonošu za PVC kutije za čuvanje djevičanskog saća koje je prikazao na ovom forumu. Ja sam našao iste kutije na našem tržištu i isprobao pohranjivanje. Budući da nije mjera baš po dimenzijama LR nastavka u njega mi stane 10 okvira, od toga dva pljoštimice.
Pozdrav............schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
-
lukaletunic
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 117
- Pridružen/a: 26 vel 2012, 23:22
- Lokacija: Konavle,Dubrovnik,Hrvatska
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Pozdrav schumy,mislim da nije problem vrcanje meda iz plodišta jer većina savjesnih pčelara to ne čini,nego je problem da se u medištu ne zatekne koji okvir iz kojega je izašlo leglo,jer ako se tako radi u EU znači da će većina naših pčelara morati mijenjati navike a i prilagoditi tehnologiju takvom načinu pčelarenja.schumy je napisao/la:Marko, dobro jutro, ovo sa djevičanskim saćem se već više vremena spremam objaviti ovdje. Naime u kontaktu sa slovenskim pčelarima već više godina sam o tome raspredao. Morati ćemo se naučiti vrcati (a i ČUVATI) samo iz djevičanskog saća u medištima. Plodište ostaje tabu-tema za medobranje. Inače, pravi pčelari rijekto (nikad!) ne vrcaju med iz plodišta-ono je ostava sa hranom samo za pčele!Marko je napisao/la:Kolega Blaško, da li imaš saznanja u vezi vrcanja meda samo iz djevičanskog saća ?. Navodno da u zemljama članicama Eu, postoji pravilo vrcanja meda samo iz istog.
U djevičanskom saću nema rezidua u vosku, med je čist i može proći svaku kontrolu bez problema i doboto certifikat za stavljanje hrane (med je hrana!) na tržište.
Zato sam i pitao Medonošu za PVC kutije za čuvanje djevičanskog saća koje je prikazao na ovom forumu. Ja sam našao iste kutije na našem tržištu i isprobao pohranjivanje. Budući da nije mjera baš po dimenzijama LR nastavka u njega mi stane 10 okvira, od toga dva pljoštimice.
Pozdrav............schumy
Volio bih da kolega medonoša ovo malo pojasni jer ako sam dobro razumio u medištu se ne smije naći plodišni okvir?
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
U medistu nebi smio biti okvir iz plodista,u kojem je med,leglo bilo ili je,i koje je tretirano!Moze se naci ram sa trutovskim leglom(ionako je u koristenju samo 2-3 mjeseca,ne tretira se,prirodni vosak je!Ovo koristenje u medistu saca ili SO koja ce na intezivnoj pasi biti veoma brzo izgradjena,ovo je praksa ustaljena,ali uvjek ima onih koji se ne pridrzavaju!Iz plodista ramovi sa medom se koriste za nukleuse,vjestacke rojeve,oplodnjake,sace se sortira iz kosnice i topi i dodaju SO koje sebrzo izgradjuju a ova mjera je i preventiva u suzbijanju Americke trulezi legla!lukaletunic je napisao/la:Pozdrav schumy,mislim da nije problem vrcanje meda iz plodišta jer većina savjesnih pčelara to ne čini,nego je problem da se u medištu ne zatekne koji okvir iz kojega je izašlo leglo,jer ako se tako radi u EU znači da će većina naših pčelara morati mijenjati navike a i prilagoditi tehnologiju takvom načinu pčelarenja.schumy je napisao/la:Marko, dobro jutro, ovo sa djevičanskim saćem se već više vremena spremam objaviti ovdje. Naime u kontaktu sa slovenskim pčelarima već više godina sam o tome raspredao. Morati ćemo se naučiti vrcati (a i ČUVATI) samo iz djevičanskog saća u medištima. Plodište ostaje tabu-tema za medobranje. Inače, pravi pčelari rijekto (nikad!) ne vrcaju med iz plodišta-ono je ostava sa hranom samo za pčele!Marko je napisao/la:Kolega Blaško, da li imaš saznanja u vezi vrcanja meda samo iz djevičanskog saća ?. Navodno da u zemljama članicama Eu, postoji pravilo vrcanja meda samo iz istog.
U djevičanskom saću nema rezidua u vosku, med je čist i može proći svaku kontrolu bez problema i doboto certifikat za stavljanje hrane (med je hrana!) na tržište.
Zato sam i pitao Medonošu za PVC kutije za čuvanje djevičanskog saća koje je prikazao na ovom forumu. Ja sam našao iste kutije na našem tržištu i isprobao pohranjivanje. Budući da nije mjera baš po dimenzijama LR nastavka u njega mi stane 10 okvira, od toga dva pljoštimice.
Pozdrav............schumy
Volio bih da kolega medonoša ovo malo pojasni jer ako sam dobro razumio u medištu se ne smije naći plodišni okvir?
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Uredjaj za otklapanje saca,na vodenu paru!(po principu napravi sam
)








-
franevrs
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 201
- Pridružen/a: 07 ožu 2011, 20:09
- Lokacija: Brač i okolica
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Kolega Medonosa, kod ove interesantne sprave ova bakrena cijev je prolaz za paru, na jednom kraju ulazi a
na drugom kraju se odvodi, ako sam u pravu. Vidim da su ugrađeni nosači kao vijci za štelanje visine noža.
Sve u svemu nije teško za izradu a čini mi se da bi moglo funkcionirati.
pozz.......
na drugom kraju se odvodi, ako sam u pravu. Vidim da su ugrađeni nosači kao vijci za štelanje visine noža.
Sve u svemu nije teško za izradu a čini mi se da bi moglo funkcionirati.
pozz.......
Frane Vrsalović
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Kolega Franevrs,vrlo dobro zapazeno i objasnjeno,sve je onako kako si opisao!Funkcija je vise nego odlicna!P.S ako se odlucis u pravljenje,napravi i meni jednufranevrs je napisao/la:Kolega Medonosa, kod ove interesantne sprave ova bakrena cijev je prolaz za paru, na jednom kraju ulazi a
na drugom kraju se odvodi, ako sam u pravu. Vidim da su ugrađeni nosači kao vijci za štelanje visine noža.
Sve u svemu nije teško za izradu a čini mi se da bi moglo funkcionirati.
pozz.......
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Kako riješiti ovu paru imali kakvih ideja ?
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Ima ,isto kao i za topionik saca,mislim da sam napisao gdje ima kupiti,kod nas, ako nema, ima ovdje!senad je napisao/la:Kako riješiti ovu paru imali kakvih ideja ?
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Nekad prije za čićenje kuće su se upotrebljavali tzv. gradimiri . Moguće da ih i sad ima po buvljacima. Jedna od mogučnosti bi bila i ekspres (pretis) lonac.medonosa je napisao/la:Ima ,isto kao i za topionik saca,mislim da sam napisao gdje ima kupiti,kod nas, ako nema, ima ovdje!senad je napisao/la:Kako riješiti ovu paru imali kakvih ideja ?
Skine se onaj element za izbacivanje pare(pišteći ) i tu se nabije gumeno crijevo .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Ekspres lonac je male zapremine a trebalo bi da fercera od jutra do mraka.zvones je napisao/la:Nekad prije za čićenje kuće su se upotrebljavali tzv. gradimiri . Moguće da ih i sad ima po buvljacima. Jedna od mogučnosti bi bila i ekspres (pretis) lonac.medonosa je napisao/la:Ima ,isto kao i za topionik saca,mislim da sam napisao gdje ima kupiti,kod nas, ako nema, ima ovdje!senad je napisao/la:Kako riješiti ovu paru imali kakvih ideja ?
Skine se onaj element za izbacivanje pare(pišteći ) i tu se nabije gumeno crijevo .
Da li ulazna para se vraća nazad u lonac ili ?
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
senad je napisao/la:Nekad prije za čićenje kuće su se upotrebljavali tzv. gradimiri . Moguće da ih i sad ima po buvljacima. Jedna od mogučnosti bi bila i ekspres (pretis) lonac.zvones je napisao/la:Ima ,isto kao i za topionik saca,mislim da sam napisao gdje ima kupiti,kod nas, ako nema, ima ovdje!medonosa je napisao/la:Kako riješiti ovu paru imali kakvih ideja ?
Skine se onaj element za izbacivanje pare(pišteći ) i tu se nabije gumeno crijevo .
Nije ni ta sprava veća ali se para u ekspres nemože vratiti . Neznam kako na toj spravi fercera . Mene uz to zanima onaj nož . Čini mi se da je aluminijski aliEkspres lonac je male zapremine a trebalo bi da fercera od jutra do mraka.
Da li ulazna para se vraća nazad u lonac ili ?
se na slici ne vidi brid (koliko je oštar)
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Nož ne bi smio biti aluminijski , med bi ga nagrizo ,zvones je napisao/la:
Nije ni ta sprava veća ali se para u ekspres nemože vratiti . Neznam kako na toj spravi fercera . Mene uz to zanima onaj nož . Čini mi se da je aluminijski ali
se na slici ne vidi brid (koliko je oštar)
JA imam od inoksa trake 1 mm ispod bi trebalo samo pričvrstiti bakrenu cijev .
NAjbolje bi bilo da kroz tu cijev ide vrela voda nešto kao u centralnog grijanja sa pumpom stim da konstantno temperatura bude 40 °C
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Sprava ima manji(slabiji)i vecih(jaci),noz je od inoxa,para izlazi kroz crijevo,(80-90C)i u svome kruznom toku se hladi(najvise pod nozem) i prelazi u tecno stanje-vodu,i vraca se u uredjaj,spremnik i jednim djelom se pod uticajem izlazece pare zagrije i prelazi u paru i pravi dalje kruzni tok!senad je napisao/la:Nož ne bi smio biti aluminijski , med bi ga nagrizo ,zvones je napisao/la:
Nije ni ta sprava veća ali se para u ekspres nemože vratiti . Neznam kako na toj spravi fercera . Mene uz to zanima onaj nož . Čini mi se da je aluminijski ali
se na slici ne vidi brid (koliko je oštar)
JA imam od inoksa trake 1 mm ispod bi trebalo samo pričvrstiti bakrenu cijev .
NAjbolje bi bilo da kroz tu cijev ide vrela voda nešto kao u centralnog grijanja sa pumpom stim da konstantno temperatura bude 40 °C
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Po svemu si u pravu, vjerovatno je i onaj od inoksa , a i vide se dva crijeva za paru . Nisam nešto gledao po Sarajevu ima li ovakvih sprava i pitanje je jersenad je napisao/la:Nož ne bi smio biti aluminijski , med bi ga nagrizo ,zvones je napisao/la:
Nije ni ta sprava veća ali se para u ekspres nemože vratiti . Neznam kako na toj spravi fercera . Mene uz to zanima onaj nož . Čini mi se da je aluminijski ali
se na slici ne vidi brid (koliko je oštar)
JA imam od inoksa trake 1 mm ispod bi trebalo samo pričvrstiti bakrenu cijev .
NAjbolje bi bilo da kroz tu cijev ide vrela voda nešto kao u centralnog grijanja sa pumpom stim da konstantno temperatura bude 40 °C
sad se može naći samo ono što ide stalno u prodaju .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
ZAboravih napisat da na nožu bude konstantno 40°C kako med ne bi izgubio svojstva .
Moglo bi se to ispitati ili ugraditi mjerni digitalni istrument nisu ni skupi .
Moglo bi se to ispitati ili ugraditi mjerni digitalni istrument nisu ni skupi .
-
mirsad
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 381
- Pridružen/a: 29 sij 2011, 12:57
- Lokacija: Anderstorp-Svedska-Skandinavija
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
POZ
Zelio bi pitati koja temperatura zadovoliava rad ovog noza.
Ako 40 stepeni zadovoljava radni proces,mnogo je jednostavnije zagrijavati
noz sa toplom vodom[manji bijler i jedna pumpa za cirkulaciju tople vode].
Vodena para ima veliku radnu temperaturu pa me interesuje kako se odrazava
na kvalitet meda[hemiski sastav prilikom kontakta sa nozem koji je zagrijan na 100-125 step].
Imali neko iskustva sa radom ovoga noza.
MK
Zelio bi pitati koja temperatura zadovoliava rad ovog noza.
Ako 40 stepeni zadovoljava radni proces,mnogo je jednostavnije zagrijavati
noz sa toplom vodom[manji bijler i jedna pumpa za cirkulaciju tople vode].
Vodena para ima veliku radnu temperaturu pa me interesuje kako se odrazava
na kvalitet meda[hemiski sastav prilikom kontakta sa nozem koji je zagrijan na 100-125 step].
Imali neko iskustva sa radom ovoga noza.
MK
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Moram ovog pcelara posjetiti jos jednom da prenese mi svoje iskustvo,ovo sam na brzinu slikao ,bio u frci,pa nije bilo vremena za puno price!mirsad je napisao/la:POZ
Zelio bi pitati koja temperatura zadovoliava rad ovog noza.
Ako 40 stepeni zadovoljava radni proces,mnogo je jednostavnije zagrijavati
noz sa toplom vodom[manji bijler i jedna pumpa za cirkulaciju tople vode].
Vodena para ima veliku radnu temperaturu pa me interesuje kako se odrazava
na kvalitet meda[hemiski sastav prilikom kontakta sa nozem koji je zagrijan na 100-125 step].
Imali neko iskustva sa radom ovoga noza.
MK
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Medonoša, dobro jutro, kod filmića dr. Liebiga sam zapazio par zanimljivih stvari:
1.) U NJemačkoj se cijele godine drži nylon-folija kao poklopac sa unutarnje strane gornjeg nastavka.
2.) Kod razrojavanja kada formira novi roj metne staru maticu u Bentonov kavez i formira roj. Ovo mi baš nije jasno jer je od jednog društva "domaćeg" napravio novi nukleus i svejedno maticu izolira u kavezu?! Poznato je da kada se formira novi nukleus bez ikakve bojazni se iz svakog društva mogu povaditi okviri od kojih se formira novi nukleus i pčele se ne "kolju".
3.) Sa kojim je preparatom tretirao u filmiću br. 10. i 11. kada je razrojavao?
4.) Nisam vidio da je dodao ni jednu satnu osnovu a na temelju vremenskih (ne)prilika nisam mogao ocijeniti koje je doba godine? Vjerojatno proljeće jer je bio u košulji sa kratkim rukavima?
5.) Matična rešetka se drži u košnici do kasno u jesen ili se kod zadnjeg medobranja (kod vas u njemačkoj vjerojatno vriština) skida. Stekao sam dojam kod filmića br. 1. i 2. da je početak 3 mjeseca i svejedno je matična rešetka bila u košnici.
Pitanje: Kakva je praksa sa matičnom rešetkom dali se upotrebljava više ona koja je bez okvira direktno na nosivim letvicama satonoša ili ona koja je montirana na okvir pa ima vanjsko leto koje je pomoćno leto za brži unos nektara u vrijeme medobranja?
Moja je praksa da u vrijeme najvećeg unosa otvorim i sva okrugla leta koja imam na svim nastavcima i LR i FR sa kojima pčelarim.
Pozdrav............schumy
1.) U NJemačkoj se cijele godine drži nylon-folija kao poklopac sa unutarnje strane gornjeg nastavka.
2.) Kod razrojavanja kada formira novi roj metne staru maticu u Bentonov kavez i formira roj. Ovo mi baš nije jasno jer je od jednog društva "domaćeg" napravio novi nukleus i svejedno maticu izolira u kavezu?! Poznato je da kada se formira novi nukleus bez ikakve bojazni se iz svakog društva mogu povaditi okviri od kojih se formira novi nukleus i pčele se ne "kolju".
3.) Sa kojim je preparatom tretirao u filmiću br. 10. i 11. kada je razrojavao?
4.) Nisam vidio da je dodao ni jednu satnu osnovu a na temelju vremenskih (ne)prilika nisam mogao ocijeniti koje je doba godine? Vjerojatno proljeće jer je bio u košulji sa kratkim rukavima?
5.) Matična rešetka se drži u košnici do kasno u jesen ili se kod zadnjeg medobranja (kod vas u njemačkoj vjerojatno vriština) skida. Stekao sam dojam kod filmića br. 1. i 2. da je početak 3 mjeseca i svejedno je matična rešetka bila u košnici.
Pitanje: Kakva je praksa sa matičnom rešetkom dali se upotrebljava više ona koja je bez okvira direktno na nosivim letvicama satonoša ili ona koja je montirana na okvir pa ima vanjsko leto koje je pomoćno leto za brži unos nektara u vrijeme medobranja?
Moja je praksa da u vrijeme najvećeg unosa otvorim i sva okrugla leta koja imam na svim nastavcima i LR i FR sa kojima pčelarim.
Pozdrav............schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Dobro jutro-dan Schumy,schumy je napisao/la:Medonoša, dobro jutro, kod filmića dr. Liebiga sam zapazio par zanimljivih stvari:
1.) U NJemačkoj se cijele godine drži nylon-folija kao poklopac sa unutarnje strane gornjeg nastavka.
2.) Kod razrojavanja kada formira novi roj metne staru maticu u Bentonov kavez i formira roj. Ovo mi baš nije jasno jer je od jednog društva "domaćeg" napravio novi nukleus i svejedno maticu izolira u kavezu?! Poznato je da kada se formira novi nukleus bez ikakve bojazni se iz svakog društva mogu povaditi okviri od kojih se formira novi nukleus i pčele se ne "kolju".
3.) Sa kojim je preparatom tretirao u filmiću br. 10. i 11. kada je razrojavao?
4.) Nisam vidio da je dodao ni jednu satnu osnovu a na temelju vremenskih (ne)prilika nisam mogao ocijeniti koje je doba godine? Vjerojatno proljeće jer je bio u košulji sa kratkim rukavima?
5.) Matična rešetka se drži u košnici do kasno u jesen ili se kod zadnjeg medobranja (kod vas u njemačkoj vjerojatno vriština) skida. Stekao sam dojam kod filmića br. 1. i 2. da je početak 3 mjeseca i svejedno je matična rešetka bila u košnici.
Pitanje: Kakva je praksa sa matičnom rešetkom dali se upotrebljava više ona koja je bez okvira direktno na nosivim letvicama satonoša ili ona koja je montirana na okvir pa ima vanjsko leto koje je pomoćno leto za brži unos nektara u vrijeme medobranja?
Moja je praksa da u vrijeme najvećeg unosa otvorim i sva okrugla leta koja imam na svim nastavcima i LR i FR sa kojima pčelarim.
Pozdrav............schumy
1.da folija je cijelu godinu u kosnici,i veoma dobro se pokazala
2.Formiranje roja sluzi u svrhu borbe protiv varoe,a maticu stavlja u kavez iz mjera predostroznosi(uci pcelare pocetnike)
3.Tretiranje je vrsio sa oksalnom kiselinom
4.Schumy bilo je ljeto,nemoze se ovdje ostvariti dojam koje je godisnje doba,zemlja je izmisljenja da radis od jutra do mraka
5.Maticna resetka se vecinom koristi bez drvenog okvira,samo se polozi na satonose,i drze je veoma dugo jer stacionirani pcelari imaju pasu 2-3mjeseca,ne izdasnu ali duzi period traje,sve do avgusta,samo seleci pcelari gdje izdasna pasa otvaraju pomocna leta!Pozdrav
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Dobro jutro-dan Schumy,schumy je napisao/la:Medonoša, dobro jutro, kod filmića dr. Liebiga sam zapazio par zanimljivih stvari:
1.) U NJemačkoj se cijele godine drži nylon-folija kao poklopac sa unutarnje strane gornjeg nastavka.
2.) Kod razrojavanja kada formira novi roj metne staru maticu u Bentonov kavez i formira roj. Ovo mi baš nije jasno jer je od jednog društva "domaćeg" napravio novi nukleus i svejedno maticu izolira u kavezu?! Poznato je da kada se formira novi nukleus bez ikakve bojazni se iz svakog društva mogu povaditi okviri od kojih se formira novi nukleus i pčele se ne "kolju".
3.) Sa kojim je preparatom tretirao u filmiću br. 10. i 11. kada je razrojavao?
4.) Nisam vidio da je dodao ni jednu satnu osnovu a na temelju vremenskih (ne)prilika nisam mogao ocijeniti koje je doba godine? Vjerojatno proljeće jer je bio u košulji sa kratkim rukavima?
5.) Matična rešetka se drži u košnici do kasno u jesen ili se kod zadnjeg medobranja (kod vas u njemačkoj vjerojatno vriština) skida. Stekao sam dojam kod filmića br. 1. i 2. da je početak 3 mjeseca i svejedno je matična rešetka bila u košnici.
Pitanje: Kakva je praksa sa matičnom rešetkom dali se upotrebljava više ona koja je bez okvira direktno na nosivim letvicama satonoša ili ona koja je montirana na okvir pa ima vanjsko leto koje je pomoćno leto za brži unos nektara u vrijeme medobranja?
Moja je praksa da u vrijeme najvećeg unosa otvorim i sva okrugla leta koja imam na svim nastavcima i LR i FR sa kojima pčelarim.
Pozdrav............schumy
1.da folija je cijelu godinu u kosnici,i veoma dobro se pokazala
2.Formiranje roja sluzi u svrhu borbe protiv varoe,a maticu stavlja u kavez iz mjera predostroznosi(uci pcelare pocetnike)
3.Tretiranje je vrsio sa oksalnom kiselinom
4.Schumy bilo je ljeto,nemoze se ovdje ostvariti dojam koje je godisnje doba,zemlja je izmisljenja da radis od jutra do mraka
5.Maticna resetka se vecinom koristi bez drvenog okvira,samo se polozi na satonose,i drze je veoma dugo jer stacionirani pcelari imaju pasu 2-3mjeseca,ne izdasnu ali duzi period traje,sve do avgusta,samo seleci pcelari gdje izdasna pasa otvaraju pomocna leta!Pozdrav
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Medonoša, hvala na objašnjenjima. Kakvo je kod vas vrijeme, kod nas je malo za reći - katastrofa?!
Pozdrav........schumy
Pozdrav........schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica