Bolesti odraslih pčela

[senad]

Ja sam siguran u jedno ; bilo da se radi o prirodnom staništu ili ono što čovjek napravi ( košnica) shodno potrebama pčela, pčele će uspješno da žive, Zašto je se pojavile satne osnove 5.2 a ne 4.9 .

JA lično nisam sklon da mjenjam saće svako 2-3 godine tako da imam tog starog saća koje je vjerovatno promjer ćelije i manji od 4.9. ali opet varroe ima za izvoza.

JA koristim kako AV podnjače tako i pune podnjače ne vidim neku razliku ,

Kako riješiti vlažnost,? Seleći pčelari nemaju problem sa vlažnoću u košnicama obzirom da idu spaše na pašu tako da preradom nektara dolazi do oslobađanja velike količine vlage.

Dok ovo čitam/pišem već mi neke vijuge rade za iduću sezonu . NApraviti sistem navodnjavanja ispod i oko košnica, kada budu najveće žege i tako će doći vjerovatno do oslobađanja vlažnosti koja će doprijeti u košnice.

[zvones]

Ne radi se o tome kolika je vanjska tempratura ili unutrasnja temperatura kosnice.Radi se o temperaturi legla.
Mislim da prilikom rashladjivanja(mahanje krilima ili pcelinja brada),pcele ne hlade cijelu kosnicu ili staniste...nego iskljucivo leglo.
Iskustvo koje se uci kroz milione godina.

Šahista , prvo idealiziraš pčelinje stanište . Asim je opisao stanište koje bušenjem utvrđuju dokle je rupa , ali sigurno ima i onih gdje pukotina može biti i do zemlje .
Čak što više , mogu se nači stabla koja su počela truliti od zemlje , a u pukotinu može stati po nekoliko ljudi, a drvo živo . To što si ti napisao u stvari je pisao Rudi ,
a meni se čini da on nije nikad vidio šuplje drvo.
Što se tiče temperatura u košnici , jedno je temperatura legla , a sasvim drugo temperature van legla .Temperatura legla ide zaokruženo na 34 do 36°C . Tvrdnja je
da se na temperaturi 34°C legu trutovi .Ja neznam koliko je to tačno , jer trutovskog legla može biti i tamo gdje je radiličko . Druga je stvar tačna .Temperaturu legla
reguliraju pčele koje griju leglo i tu nije bitno jeli šta otvoreno ili zatvoreno . Podhlađeno leglo može biti samo ako ima malo pčela ili ako smo mi svojim intervencijama
razbacali leglo na više strana napr. prevješavanjem .Kako će biti podhlađeno leglo ako je vanjska temperatura iznad 36°C u hladu (jer se tako mjere temperature) , a na
suncu su još više . Kad pčele prave bradu , tada ni intezivno unošenje vode i ventiliranje ponekad ne pomaže , pa se često dešava da matica preskaće čelije i pravi
šareno leglo . Kad nema legla pčele spuštaju temperaturu . Što se tiče moje pojačane ventilacije spominjao sam da nisam mislio na moguče slabljene komunikacije
feromonima. Radi se o sličnoj situaciji kao kad se otvori leto na matičnoj rešetki , pa pčele napr. u trećem nastavku povuku matičnjake .Ovdje je ipak drugačija situcija,
jer su pčele u gornjem nastavku , ali to uzimam kao svoju grešku , jer ovaj dio nisam dobro ispitao . Da se vratim ponovo na temperaturu legla . Kad bi ventilacija
odlučivala o temperaturi legla , tada ga ne bi nikad bilo kod pčela koje sače izgrade na otvorenom .
Što se tiče pčela kod BeeQ , kod nje se radi o vrsti otpornoj na varou .

[sahista]

Ja sam siguran u jedno ; bilo da se radi o prirodnom staništu ili ono što čovjek napravi ( košnica) shodno potrebama pčela, pčele će uspješno da žive, Zašto je se pojavile satne osnove 5.2 a ne 4.9 .

JA lično nisam sklon da mjenjam saće svako 2-3 godine tako da imam tog starog saća koje je vjerovatno promjer ćelije i manji od 4.9. ali opet varroe ima za izvoza.

JA koristim kako AV podnjače tako i pune podnjače ne vidim neku razliku ,

Kako riješiti vlažnost,? Seleći pčelari nemaju problem sa vlažnoću u košnicama obzirom da idu spaše na pašu tako da preradom nektara dolazi do oslobađanja velike količine vlage.

Dok ovo čitam/pišem već mi neke vijuge rade za iduću sezonu . NApraviti sistem navodnjavanja ispod i oko košnica, kada budu najveće žege i tako će doći vjerovatno do oslobađanja vlažnosti koja će doprijeti u košnice.

Hm,da li ce pcele da ostanu u zivotu je veliko pitanje.Ako se ovako nastavi,sigurno ne.Kroz vrijeme pcele su se borile protiv prirodnih nepogoda,a sada se bore protiv covjeka.
Mozda je vlaznost i pozeljna u ljetnom periodu.Mozda kroz termodinamiku pcele koriste vlaznost da ohlade ili zagriju leglo.Mozda i ne.Pcele sigurno nece izumrijeti zbog vrucine.
Mene je ovo pravo zainteresovalo...tako da planiram pronaci neku knjigu i doci do nekih novih podataka.
Pozdrav.

[zvones]

Da , vidio sam da je Asim pisao da nije vidio pčelinje saće izgrađeno vani .Takvih slika imaš koliko hoćeš , Eto i Senad je objavio jednu , pogledaj video
koji je Levstek postavio, slika u Relićevoj knjizi i opis istog pisca .Bilo je još slika i po forumima . Što se tiče vlage , sva su pisanja bila da varoi pogoduje visoka
vlaga , jedino Rudi tvrdi u onom tekstu da joj pogoduje niža vlaga . Ljeti je obično visoka relativna vlaga zbog stalnog isparavanja , osim kad vlage više nema .

[sahista]

Zvones,nije u pitanje kolika je rupa..po meni je poenta da tamo ne postiji fizicka ventilacija koju mi nudimo pcelima.Mislim da je jako mali dio pcela koji ima staniste u otvorenom prostoru,i da to placaju sa jako puno energije.Prije nego sto sam i poceo pisati,ja sam postavio link sa SPOSA.To me je i navelo da razmisljam na ovaj nacin.Procitao sam svasto po nesto, od raznih autora..i sto sam vise citao sve sam manje znao.Mnogi sami sebe u istoj knjizi negiraju.
Rudija sam procitao,i dosao do zakljucka da ono sto je on pisao izuzetno logicno i interesanto...ne tvrdim da je sve tacno...ali covjek zna sta prica.Ja sam vrlo dobro razumio da njegov nacin pcelarenje ne odgovara pcelarima koji zive od toga.Ja cu pokusati napraviti neku kombinaciju od svega toga.Naravno da pcele griju leglo i na otvorenom..samo koliko meda utrose za sve to.Sa druge strane rijetki su dani kada je vanjska temperatura veca nego tem. legla.Sta ce biti sa pcelamas gdje je svaki dan oko 40 stepeni. Mislim da vanjska tem. ne prestavlja nikakav problem.Mene vise interesuje sta se dogadja u unutrasnjosti kosnice i kako to sve utice na zivot Varroe.Mnogo je toga napisano,ali rjesenje nije pronadjeno.
Zvones..sta ti mislim kako pcele prezivljavaju u prirodi i kako se bore protiv Vaaroe.
Pozdrav.

[zvones]

Zvones,nije u pitanje kolika je rupa..po meni je poenta da tamo ne postiji fizicka ventilacija koju mi nudimo pcelima.Mislim da je jako mali dio pcela koji ima staniste u otvorenom prostoru,i da to placaju sa jako puno energije.Prije nego sto sam i poceo pisati,ja sam postavio link sa SPOSA.To me je i navelo da razmisljam na ovaj nacin.Procitao sam svasto po nesto, od raznih autora..i sto sam vise citao sve sam manje znao.Mnogi sami sebe u istoj knjizi negiraju.
Rudija sam procitao,i dosao do zakljucka da ono sto je on pisao izuzetno logicno i interesanto...ne tvrdim da je sve tacno...ali covjek zna sta prica.Ja sam vrlo dobro razumio da njegov nacin pcelarenje ne odgovara pcelarima koji zive od toga.Ja cu pokusati napraviti neku kombinaciju od svega toga.Naravno da pcele griju leglo i na otvorenom..samo koliko meda utrose za sve to.Sa druge strane rijetki su dani kada je vanjska temperatura veca nego tem. legla.Sta ce biti sa pcelamas gdje je svaki dan oko 40 stepeni. Mislim da vanjska tem. ne prestavlja nikakav problem.Mene vise interesuje sta se dogadja u unutrasnjosti kosnice i kako to sve utice na zivot Varroe.Mnogo je toga napisano,ali rjesenje nije pronadjeno.
Zvones..sta ti mislim kako pcele prezivljavaju u prirodi i kako se bore protiv Vaaroe.
Pozdrav.

Pa vidi, ako uzmeš pčelinje stanište u šumi , u pravu si što kažeš nema otvorene podnice , ali nema ni zatvorene , nema hranilice , krova itd . Nalazi se u šupljem drvetu
koje u jesen i zimi kisne i koliko god stablo ne vuće vodu ipak je živo i u njemu ima vlage , dakle nepovoljnije nego kad pogledaš košnicu . O temperaturi pišeš iz pozicije
Švedske , gdje su ove godine bile znatno niže temperature nego ovdje . Ovdje su najmanje dva mjeseca temperature bile 30°C i više , a ljetne su temperature bile gotovo
do kraja devetog mjeseca . Ako misliš pratit Rudija , tada moraš sve na isti način . Kad smo kod toga u prirodnom staništu je manje pčela nego u našim košnicama, jer
njih niko ne stimulira , a kad ih ima malo više izroje se .
Nema tu šta da se misli, pčele u prirodi ( one koje nisu odgojene u košnici ) se nose sa varoom ili ne mogu opstati . Ima pčelara u svjetu da ne tretiraju ničim , samo nije jednostavan put da se stigne dotle .

[sahista]

Ala smo se raspisali.
Ima zatvorene..kako da ne.Uglavnom su sve zatvorene.Imaju prirodni krov.
Medjutim ja te potpuno razumijem da su prirodna stanista i nase kosnice dvije razlicite stvari.Nije problem u tome.
Klimatski uslvi kod mene su drugaciji(holandija).Ja sam ljetos bio u Bosni..i za 4 sedice niti jednom nije bilo preko 33 stepena.Sto vise bilo je hladno. .Posle su nastale vrucine.
Vjerujem da pcelama nije lako na visokim temperaturama,ali im sigurno nece biti nista.Pretrpjele su ogromne klimatske promjene..pa im toplo bosansko ljeto nece prestavljati problem.Hm,ispada da je kosnica revolucionarno otkriće za pcelu.Tu se nazalost nebi slozio.Iz nase perspektive mozda i jeste...ali sa prirodnog aspekta sigurno ne.Nisam mislio pratiti Rudija,jer sam previse neiskusan za to..ali u nekoj blizoj buducnosti odvojiti jednu kosnicu i pokusati pcelariti na taj nacin.Mene ineresuje da li je tem. u prirodnim stanistima veca nego u nasim kosnicama i kako ta temperatura djeluja na Vaarou.Rijesenje postoji..jer inace nebi bilo niti jedne pcele u prirodi.
Laku noc.
Pozdrav.

[zvones]

Ala smo se raspisali.
Ima zatvorene..kako da ne.Uglavnom su sve zatvorene.Imaju prirodni krov.
Medjutim ja te potpuno razumijem da su prirodna stanista i nase kosnice dvije razlicite stvari.Nije problem u tome.
Klimatski uslvi kod mene su drugaciji(holandija).Ja sam ljetos bio u Bosni..i za 4 sedice niti jednom nije bilo preko 33 stepena.Sto vise bilo je hladno. .Posle su nastale vrucine.
Vjerujem da pcelama nije lako na visokim temperaturama,ali im sigurno nece biti nista.Pretrpjele su ogromne klimatske promjene..pa im toplo bosansko ljeto nece prestavljati problem.Hm,ispada da je kosnica revolucionarno otkriće za pcelu.Tu se nazalost nebi slozio.Iz nase perspektive mozda i jeste...ali sa prirodnog aspekta sigurno ne.Nisam mislio pratiti Rudija,jer sam previse neiskusan za to..ali u nekoj blizoj buducnosti odvojiti jednu kosnicu i pokusati pcelariti na taj nacin.Mene ineresuje da li je tem. u prirodnim stanistima veca nego u nasim kosnicama i kako ta temperatura djeluja na Vaarou.Rijesenje postoji..jer inace nebi bilo niti jedne pcele u prirodi.
Laku noc.
Pozdrav.

Neznam zašto sam mislio da si u Švedskoj i tačno je da su u drugom dijelu ljeta bile visoke temperature . Pogrešno si me razumio . Zbog naše prepiske , odnosno Rudijevih
tvrdnji ,ispalo je da je prirodno stanište idealno za pčele po pitanju temperature i vlage , a to nije ni najmanje tačno . Ja se ipak slažem, da je svako prirodno stanište bolje
od onih koje su ljudi izgradili , jer je razvitak pčela bio u prirodnim . Uz to pčele nije čovjek dirao . I da zvršim s ovim , varoa se u prirodnim zajednicama ne razmnožava, ne
zbog temperatura , vlage i kojećega drugog, nego zbog sposobnosti samočišćenja pčela . U tome im pomažu manji ukupan broj pčela , redovno rojenje i visoko ,neprekinuto
saće . Ako neko misli suprotno , mora objasniti kako dvije različite vrste pčela u USA mogu živjeti bez varoe , a to su ruska-primorska pčela , kako protumači schumy i jedna
vrsta talijanke koje ima BeeQ . Obje žive sada u košnicama i nije rečeno da nemaju nikako varoe , nego je imaju malo i očigledno je drže pod kontrolom .

Što se tiče ovog dijela, dali sam ja imao puno varoe ili nisam ? Ja sam objasnio da nisam imao tragova velike zaraženosti .Hoće li ko prihvatiti takav odgovor ili ne, ja
nemogu na to uticati .Ipak, zbog činjenice da sam pokrenuo ovu temu i koliko mi god bilo teško odgovarati na pitanja, to ću i dalje činiti u skladu sa mojim mišljenjem,
a da sam uvijek u pravu , ovo sad ne bi ni imao potrebe pisati .

[zvones]

Danas 10.11. je bilo malo hladnije , pa sam odlučio pregledati sve mreže ( u podnicama , izvlače se ) , a također prebaciti dodati med u posudice , jer sam jučer
primjetio u jednoj ladici da je malo procurio . Nažalost, priča se nastavlja , jer su stradale još tri zajednice , od čega je i jedan nukleus . Ovo nije iznenađenje,
jer sam pri prošlim pregledima ustanovio da je večina zajednica oslabila. Pregledom i ovih zajednica, ustanovio sam isto - sve su imale dovoljno meda, samo malo
poklopljenog. Obzirom da sam imao kod sebe drvene štapiće za ražnjiće, umočio sam u otvoreni med i probao. Apsolutno se radi o šljivi i da nije u saću, rekao bih
da se radi o gušćem pekmezu . Okus je odličan i nema govora o fermentaciji . Zanimljivo mi je bilo društvo br. 12 na kojem nisam brojao varou jer ima duboku
podnicu i koja ima vratanca u zadnjem dijelu , samo tada mogu pčele izlaziti i zbog toga nije bila brojana varoa . Društvo je prošli put bilo još živo ali jako slabo .
Pošto sam kod dizanja ventilacione mreže , primjetio da nema života , izvršio sam detaljan pregled . U podnici je bilo više pčela , nego u ostalim društvima , po
procjeni najmanje za 4 rama . Detaljnijim pregledom stradalih pčela , utvrđeno je u odnosu na broj pčela vrlo malo varoe .Bilo je nešto na ponekoj pčeli, a malo i
na samom podu , ali toliko da se moraju dobro napregnuti oči da se pronađe . Ne treba ni reči kako izgleda podnica kod veće zaraženosti.Otvarajući jedno društvo
primjetio sam da je ventilaciona mreža prema nazad i da je med na toj strani ali nema pčela. Prvo sam podigao med i ugledao samu maticu na satonoši,nepomična.
Podižući komplet sa hranilicom , vidim pčele su se premjestile prema naprijed ali mirne . Pretpostavljam da su se premjestile poslje stavljanja novina na v.mrežu
ali je matica zaostala iz nekog razloga . Vidi se da je zrela matica i bila je iz tihe smjene ali je nisam označio .Premjestio sam je među pčele , jer postoji neka
mogučnost i da je ožive . Svim sam društvima stavio posudice sem nekada najslabijem nukleusu . Ćim sam pokušao podići mrežu pčele su poletile prema gore tako
da sam je odmah vratio . U jednom od stradalih društava je bilo vrlo malo pčela na dva okvira , ćak su pri dodiru malo mrdale nožicama .Nisam ih htio spašavati
dodavanjem u neko od živih društava , zbog mogučnosti da se radi o nekoj bolesti .Saće kod svih zajednica bez tragova nozemoze, čisto . Pregledom pčela, nema
tragova napuhanosti .

[beequeen]

Kod mene su AV podnjace,vlaga je mnogo veca nego kod vas-ne stavljam ni kartone-ama nista-ne izgleda da imaju previse vlage vjerovatno im pomaze ventilacija na dnu

[simke]

danas sam vadio ladice u podnicama i po osipanju sam primjetio da imam društava sa dva i tri rama pčela pa me interesuje oće li moći prezimiti bar do februara dok se ne krene davati stimulatini sirup....

[zvones]

Tako i treba.Pa ljudi smo.
Meni je zao, sto sam daleko.Inace bi od mene dobio drustvo na poklon,kao zahvalnicu za tvoj trud i vrijeme koje dijelis sa pocetnicima.
Mozda i postoji nacin.
Senade odredi jedno drustvo za Zvonesa.Svi troskovi idu na moj racun.Valjda ce se naci neki nacin da se drustvo prebaci kod uvazenog kolege.Ostale detalje mozemo na PP.

Nesikiraj se ,nadam se da će na proljeće biti , nisi ništa dužan,

Da ne pišem u temi "Zahvala Fahrudinu" odgovor pišem ovdje . Bez obzira šta se zaista desilo , isključivi krivac za to sam ja . Bio sam previše samouvjeren i nisam bio
sa pčelama tri sedmice kad je bila najveća žega. Za takvo što sam morao biti kažnjen! Ovu temu sam pisao sa namjerom da obavijestim kolege šta se desilo, kako bi
mogli izvući neku pouku iz svega , iako ni meni samom nije sve potpuno jasno . Nije mi ni u primislima bilo tražiti bezplatnu pomoć, jer pčele su mi prvenstveno hobi,
a nisam bez primanja, jer dobijam penziju . Ovo je u stvari bio udarac više za moj ego , nego za moj đep . Kako sad stvari stoje , tačno stanje će se utvrditi u rano
proljeće , ali vrlo vjerovatno će popravak ići sa paketnim rojevima. Zahvaljujem svima koji su se javljali i osječali moj gubitak . Fahrudin mi je skrenuo pažnju da su
se u Inžinjerovom dnevniku javljali Azem i on , a ja sam to vidio tek kad mi je on rekao , pa se zahvaljujem obojici .

[Marko]

Bio sam previše samouvjeren i nisam bio
sa pčelama tri sedmice kad je bila najveća žega. Za takvo što sam morao biti kažnjen! Ovu temu sam pisao sa namjerom da obavijestim kolege šta se desilo, kako bi
mogli izvući neku pouku iz svega , iako ni meni samom nije sve potpuno jasno .

Zvone od Sarajeva grada nije u pitanju nikakva samouvjerenost, bar kad si ti u pitanju. Posrijedi je viša sila, koliko puta mi se desilo da se idealno preokrene u negativno, u svemu a s pčelama i da ne pričam. Pratio sam tvoje postove i pokušavao izvući zaključke pogotovo što se gotovo identično dogodilo mom kolegi Z.(Z.L.0). Dva su "tjelesuma": nezapamćena višemjesečna suša ( zajednice potrošile vijence meda na othranu legla) i zakašnjelo tretiranje varoe kod njega su u pitanju( predbacuje si toliko da se naziva "neprijateljem" pčela ). Dakle suša i varoa su po meni samo "vrh sante leda"koji smo vidjeli a ostalo što se nadovezalo tek ćemo pokušati utvrditi.
Ps Da nema "plavih odora" jedan nukleus iz Županje bi "doletio"na Stup

[Stipo]

Jako mi je žao Zvone i gubitaka društava. Poznajem prijatelja vrsnog pčelara koji je cijele godine imao jake pčele. Kako se ono kaže prave bombe i odjednom da čovjek ne povjeruje za 10 dana ostao bez cijelog pčelinjaka. Šta je uzrok prijatelj tvrdi da je u pitanju varroa i suša.
Povratkom pčela u bazni pčelinjak krajem 9. mjeseca sa vrijeskove paše nastupio kolaps. Varroa + suša + još neki činbenici + grabež za 10 dana ništa ne ostade. Ostao mu samo med ostavljen za zimnicu koji je uspio spasiti. Društva je tretirao BeeVitalom ( pitam se jeli dovoljno) pa takav med bez bojazni može iskoristiti.
Prijatelj se tuži na BeeVital da je on glavni uzrok jer je se oslonio na njega, a varroe ipak bilo kao pljeve. Ja se sa njim ne slažem i to sam mu osobno rekao. Za previše varroe kriv je isključivo pčelar, a ne BeeVital. ( Kako da kod mene nije stradalo niti jedno društvo ako je krivac BeeVital). Polivati pčele sa BeeVitalom ili tretirati sa bilo kojim drugim srestvom, a kompletni pčelinjak imati sa punim podnicama je rađa izvršena na pamet pa ispadne što bude. Na žalost vrlo često sa pogubnim posljedicama. BeeVital djeluje odlično i sigurno ali na žalost bez nadzora njegovog učinka u ljetnom periodu jaka društva ipak rano uđu u kolaps + grabež i eto štete. Ja sam tu pojavu u svom pčelinjaku nazvao pojava inkubatora gdje varroa stalno pada li pada 1000 varroa svaki mjesec i nikad da prestane padati sve dok ima legla. To je nevjerovatno sve isto tretirano istim sredstvom i dok u većini društava poslije tretmana pad varroe na na kraju dođe na nula varroa. U 3-4 % društava varroa stalno pada u obilnom broju.
Kada pčelar silno stimulira razvoj društava i ona dostignu zavidnu snagu, a nema uvid u stanje varroe većina društava mu do kraja ljeta postanu sve inkubator do inkubatora koje nije lako osloboditi od varroe. Bez nadzora stanja sigurno mu propada cijeli pčelinjak. Onda pčelar udara drvljem i kamenjem po sredstvima koje je koristio protiv varroe ne priznajući da je sve to rezultat njegove greške.

[franevrs]

Stipo žao mi je tvog prijatelja, mi smo skloni sve pripisat varoi. A šta je sa nozema cerana, jer kad društvo
naglo oslabi ako stvarno ne vidiš da je od varoe ( pčele bez krila i sl. ) onda je nedvojbeno nosemoza.
pozz......

[Stipo]

Stipo žao mi je tvog prijatelja, mi smo skloni sve pripisat varoi. A šta je sa nozema cerana, jer kad društvo
naglo oslabi ako stvarno ne vidiš da je od varoe ( pčele bez krila i sl. ) onda je nedvojbeno nosemoza.
pozz......

Varroa je samo okidač, ostalo je u prvom redu nozemoza cernana i onda cijeli niz drugih pčelinjih bolesti. To se jednom riječju zove kolaps društva.
Raspad po svim šavovima. Društvo naglo slabi i propada. Proces je brži ako rezultira sa pojavom grabeži.

[Stipo]

Stipo žao mi je tvog prijatelja, mi smo skloni sve pripisat varoi. A šta je sa nozema cerana, jer kad društvo
naglo oslabi ako stvarno ne vidiš da je od varoe ( pčele bez krila i sl. ) onda je nedvojbeno nosemoza.
pozz......

Varroa je samo okidač, ostalo je u prvom redu nozemoza cernana i onda cijeli niz drugih pčelinjih bolesti. To se jednom riječju zove kolaps društva.
Raspad po svim šavovima. Društvo naglo slabi i propada. Proces je brži ako rezultira sa pojavom grabeži.
Ja sam prošle godine zahvaljujući BeeVitalu i AV podnicama uspio spriječiti kolaps do tada najjačeg društva.
Ove godine uspio sam spriječiti kolaps 3 društva. Bez AV podnice nebi znao stanje i vjerovatno bi izgubi ta društva, a vjerovat je da bi se dio kolapsa prenio i na još nekoliko društava. Ako se još kao rezultat kolapsa pojavi grabež eto velike štete u pčelinjaku. Pčelar je tada potpuno nemoćan bilo što učiniti. Spriječiti grabež kasno u jesen ako ona zahvati cijeli pčelinjak je potpuno nemoguće. Ako pčelar izvrši intervenciju i zatvori leta svih košnica na pčelinjaku. Masa pčele ostaje vani i što raditi sa tim pčelama. Ako se košnice ponovo otvore da se pčele vrate u svoju košnicu treba čekati sumrak.
Međutim grabež se automatski nastavlja i prvim znacima sumraka. Što sutra dan uraditi košnice se ne smiju otvoriti. Ako se otvore leta nakon nekoliko dana miris otvorenog meda kojeg je otvorila grabež danima ostaje u pčelinjaku i pčele odmah napadnu susjednu košnicu vođenu mirisom meda.
Možeš košnice držati 10 dana zatvorenim miris meda će i dalje biti prisutan jer pčele ga nemaju čime zatvoriti. Ako pčele danima držiš zatvorene dnevno svijetlo kroz pukotine iritira i mami pčele i one iscrpljene stradavaju unutar košnice. Još jedan pčelar mi reče za 3 dana da je ostao bez pčela. Bio je nemoćan spriječiti grabež i spasiti 80 društava. Vratio pčele sa vrijeska u bazni pčelinjak u podne nastupio toliko jak grabež da je čovjek izludio pokušavajući to spriječiti i nakon 3 dana borbe ostao bez pčela. Ove jeseni sam čuo za 3 takva slučaja.

[sahista]

Kakav utjecaj ima susa na pcelinju zajednicu ako uzmemo u obzir da su pcele skupilo dovoljno hrane za zimu,kao sto je slucaj kod tvog prijatelja.
Od mojih 8 drustava ja imam dva drustva iz kojih ne mogu da istjeram Varrou.Ove godine sam iz tih drustava oborio preko 3000 Varroe.
Juce sam uradio probni ttretman i opet je otpalo za jedan dan, 210,i 114 Varroe.
Ne znam sta je sa drustava mojih kolega,gdje je otpalo ove godine ukupno oko 150 Varroe.
Da se vratim na susu.Meni je logicno ako je susa da pcele nemaju mogucnosti obnove vlastitih zaliha i da postoji mogucnost da potrose postojuce zalihe hrane...ali to Stipo nije bio slucaj kod tvog prijatelja.Sta treba da uradi pcelar ako je nastao duzi susni period.
Kod brojanja Varroe,ja sam svaki dan cistio podnjacu.Sada to necu uraditi.Posle par dana cu uslikati otpalu Varrou,a sliku cu postaviti na forum.
Pozdrav.

[zvones]

Stipo žao mi je tvog prijatelja, mi smo skloni sve pripisat varoi. A šta je sa nozema cerana, jer kad društvo
naglo oslabi ako stvarno ne vidiš da je od varoe ( pčele bez krila i sl. ) onda je nedvojbeno nosemoza.
pozz......

Varroa je samo okidač, ostalo je u prvom redu nozemoza cernana i onda cijeli niz drugih pčelinjih bolesti. To se jednom riječju zove kolaps društva.
Raspad po svim šavovima. Društvo naglo slabi i propada. Proces je brži ako rezultira sa pojavom grabeži.
Ja sam prošle godine zahvaljujući BeeVitalu i AV podnicama uspio spriječiti kolaps do tada najjačeg društva.
Ove godine uspio sam spriječiti kolaps 3 društva. Bez AV podnice nebi znao stanje i vjerovatno bi izgubi ta društva, a vjerovat je da bi se dio kolapsa prenio i na još nekoliko društava. Ako se još kao rezultat kolapsa pojavi grabež eto velike štete u pčelinjaku. Pčelar je tada potpuno nemoćan bilo što učiniti. Spriječiti grabež kasno u jesen ako ona zahvati cijeli pčelinjak je potpuno nemoguće. Ako pčelar izvrši intervenciju i zatvori leta svih košnica na pčelinjaku. Masa pčele ostaje vani i što raditi sa tim pčelama. Ako se košnice ponovo otvore da se pčele vrate u svoju košnicu treba čekati sumrak.
Međutim grabež se automatski nastavlja i prvim znacima sumraka. Što sutra dan uraditi košnice se ne smiju otvoriti. Ako se otvore leta nakon nekoliko dana miris otvorenog meda kojeg je otvorila grabež danima ostaje u pčelinjaku i pčele odmah napadnu susjednu košnicu vođenu mirisom meda.
Možeš košnice držati 10 dana zatvorenim miris meda će i dalje biti prisutan jer pčele ga nemaju čime zatvoriti. Ako pčele danima držiš zatvorene dnevno svijetlo kroz pukotine iritira i mami pčele i one iscrpljene stradavaju unutar košnice. Još jedan pčelar mi reče za 3 dana da je ostao bez pčela. Bio je nemoćan spriječiti grabež i spasiti 80 društava. Vratio pčele sa vrijeska u bazni pčelinjak u podne nastupio toliko jak grabež da je čovjek izludio pokušavajući to spriječiti i nakon 3 dana borbe ostao bez pčela. Ove jeseni sam čuo za 3 takva slučaja.

Ja sam već ranije pisao da je varoe na podnicama vrlo malo , a tako i na ulošcima , jer ih nisam nikako skidao . Pčele koje sam našao na mrežama su sve odreda mlade ,
možda iz posljednjeg legla. Nije bilo pčela oštečenih krila, puzajučih ili tragova klasične nozemoze.Ja sam prvo sumnjao na med,a sad vjerujem i da je isključivo medljika
da tako brzo nebi stradale. Fahrudin mi je potvrdio da pčele šljivov med ne poklapaju . Sumnja ostaje poprilično na polen, jer je bio potreban i leglu i zimskim pčelama .
Najslabiji nukleusi kao da uopće nisu dodirnuti . Za nekoliko dana ću tretirati oksalnom i imat ću bolji uvid kakvo je stanje .

[Stipo]

Zvones i kod mog prijatelja ostali su svi nukleusi i neka slabija društva koja su se slabo razvijala ili su oslabljena zbog formiranja nukleusa.

Sahista ponovi tretman protiv varroe dok stanje ne dođe na dnevni pad nula.
Nemaš drugog izbora.

[keno83]

koliko je samo ljudi koristeci taj beevital ove sezone ostalo bez pcela, da te bog sacuva, a toliko truda zbog njega, ako necete dimit, odvojite jedan dan, nabavite limeni valjak veliki sa kantom, stresite iz kosnice svu pcelu u kantu, uspite litar vode, u nju kanite 9 kapi amitraza, promuckajte, stavite u strcaljku koju strca u vidu magle, i dobro nakvasite pcelu u limenoj kanti, zatim vratite iz kante u kosnicu, i zatvorite, to ce da napravi masakr od varoe, nece je ostat ni na jednoj pceli, manite se beevitala, i tih eksperimenata, zasto eksperimentisete na svojim kosnicama, cilj nam je med, a ne brojanje varoe...

[Asim]

U bilo kom obliku armitraz je kancerogen , tj. sigurni uzročnik tumoroznih oboljennja. Med i saće koje dolaze u kontakt sa ovom supstancom nisu više lijek . Nije eksperiment sa Bee Vitalom koristim ga drugu godinu počeo sam kada sam imao 4 košnice sada imam 25 ništa drgo i nekoristim za obaranje varoe . Završni tretman radim Bee vitalom ,nesmijem oksalnom jer nisam siguran u sebe a ne u oksalnu , prema tome samo treba koristiti ovo sredstvo po upustvu a ne proizvoljno ili što bi se reklo od ,, okative ,, .

[sahista]

Neka se ljudi koji su izgubili drustva od Bv jave na ovaj forum.Neka uslikaju uginula drustva i flasice Bv,koji su koristili.
Ja koristim BeeVital..i sva drustva su mi za sada u zivotu.To ne mogu reci za kolege koje su koristili mravlju i oksalnu....mozda i nije problem u tretmanu.
Sto se tice Amitraza,u drzavi gdje ja zivim to je srestvo zabranjeno...a ja sam covjek koji postuje zakon i zakonsko uredjenje.
Pozdrav.

[Azem]

Ljudi koji su izgubili društva ne javljaju se, oni šute.

[Stipo]

Ja nisam izgubio ni jedno društvo. prošle godine sam imao 17 društava, a sada sam uzimio 70 društava. Na žalost ljudi mi se žale na BeeVital. Već sam ranije rekao ne može se BeeVitalom malo pošpricati pčele jednom ili 2 puta i očekivati da će nestati varroe. Sada je prilika uništiti varrou, Tko ne nulira varrou sada u sezoni kada krene leglo imat će probleme da je drži na malom broju. Ja sam od proljeća polivao varrou sa BeeVitalom 5 puta ali sam primjetio da je u nekim društvima zbog nuliranja potrebno politi i 6. put. Iduću sezonu ću polivati 7 puta i mislim da neće biti inkubatora i društava sa 1000 i više varroa. Istina u više od 50 % društava bilo je varroe manje od 400 kom. U nekim ni 100 kom dok je bilo nekoliko društava njih 6 % preko 2000 varroa. Ja varrou brojim da znam gdje sam i javno iznosim da to ostali vide. 5 polivanja može proći ali pošto je u nekim društvima bilo ostataka varroe od kojih bi dobar dio ušao u sledeću sezonu i zbog bojazni da će se iduće sezone zbog toga varroa jako razmnožiti morao sam učiniti još jedno polivanje.
AV podnise su zakon jer se bez njih nema pravog uvida. Varroa se ne mora brojati nego se samo izvrši uvid dali je ima ili je nema, a cilj nam je na kraju da je nema.Varroa se ne može u potpunosti uništiti. U nekim društvima sigurno neće biti ni jedne ali u drugim društvima će sigurno opstati po koja ako ne kod nas onda će sigurno biti po koja varroa kod komšije. Ja sam prihvatio BeeVital jer je neškodljiv za pčelinje proizvode i pčele i omogućuje mo da tretiram varrou prije vrijeskove paše. Ranijih godina sam pokušavao držati varrou pod kontrolon izrezujući građevnjake i tretirajući pčele prije vrijeska mravljom kiselinom. Rezultati su bili loši jer sam 2 puta poslje vrijeska ostajao bez pola pčelinjaka na kraju sam otrovima ( amitrazom i fluvalinatom)
spašavao što se spasiti može. Znao sam da su to otrovi ali nisam imao drugog izbora. Sada imam alternativu u BeeVitalu i prezadovoljan sam i sigurno ću ostati na tom sredstvu ili njemu sličnom. Ovo me je ubjedilo da se može uspješno pčelariti i sa ekološki ne škodljivim srestvima. Skuplja su ali kada se malo dublje zbroji isplati se.
Evo prošlo je više od 2 godine kako u moje košnice nije ušao ni jedan insekticid ni antibiotik ni bilo koje drugo otrovno srestvo i ljudi su za to čuli.
Sve propolis tinkture sam odmah prodao i da imam još 100 bočica sve bih prodao. Ima propolisa kupiti i na drugim mjestima ali ljudi hoće baš moj propolis jer vjeruju da kupuju pravi ne zagađen. Ako roba valja brzo se pročuje.