Koju podnjacu koristite?
Koju podnjacu koristite?
Neznam dali vec ima tema, ako ima neka senad prebaci, zanima me koju podnjacu koristite jeli AV podnjace ili standardne, ja licno koristim AV podnjacu mada sam cuo neke pcelare da je izbjegavaju , zbog cega nisam jos skontao:)
Re: Koju podnjacu koristite?
Emkane, dobro jutro,
kao i sve stvari i postupci koje koristimo i AV podnjače nisu dokraja "sjajne" kako ih mnogi opisuju. Moja osobna saznanja o njima su slijedeća:
1.) DOBRE OSOBINE:
1.1.) Lako se kontrolira pad varroe pri svakom tretiranju
1.2.) Pčele se malo ili nikako ne uznemiruju u bilo koje doba kada se lim vadi radi kontrole
1.3.) Na proljeće se lijepo vidi bez otvaranja košnice kako je društvo zimovalo (na kojoj je strani nastavka, kako je trošilo hranu, da li ima dosta perge za ishranu itd.,....)
1.4.) Pažljivom uporabom drži se higijena podnica na zavidnom nivou
1.4.) Kada varroa otpadne nemože se više "prikačiti" novome domaćinu (pčeli), već pada kroz mrežu i ostaje na limenom podlošku
2.) LOŠE OSOBINE:
1.1.) Pčele kod unosa peludi istoga dosta gube jer se kretanjem po mrežici gibaju tako da im nožice propadaju u okca mrežise i grudice peludi se otkače sa stražnjih nogu
1.2.) U kutevima AV podnice sa donje strane ispod mrežice uvijek se nađe kokona voskovog moljca pa je time uvijek prisutan na (u) košnici
1.3.) Ako limeni uložak ne "dihta" savršeno, ujesen se potiče grabež jer se tuđica zavlači ispod mrežice i "isprosi" med od pčela domaćica koje kroz mrežicu dodaju tuđicama med i tako se grabež brzo širi na pčelinjaku
1.4.) Vlaga koja je uvijek ispod košnica na bilo kojem terenu ili podlozi je "stalan gost" u košnici iznad pa zimi povećava opasnost od kondenzacije u košnici
Ovo su moja zapažanja kod uporabe AV podnjača, a dodao bih da se rojevi puno brže i bolje razvijaju na običnim podnjačama u odnosu na AV podnjače.
Mislim da je razlog u tome što se kod svake promjene vremena i naglog pada temperature okolna temperatura brzo prenosi u samu košnicu kod AV podnjače i ako još pčele nisu dovoljno razvijene, nemogu pratiti ovu naglu promjenu temperature zaposjedanjem i pokrivanjem legla, što se najviše osjeća kod rojeva, kako sam prije i naveo.
Ako netko ima još saznanja, mislim da je tema zanimljiva, slobodno napišite svaja zapažanja, svima će nam koristiti!
Za danas toliko,
pozdrav............schumy
kao i sve stvari i postupci koje koristimo i AV podnjače nisu dokraja "sjajne" kako ih mnogi opisuju. Moja osobna saznanja o njima su slijedeća:
1.) DOBRE OSOBINE:
1.1.) Lako se kontrolira pad varroe pri svakom tretiranju
1.2.) Pčele se malo ili nikako ne uznemiruju u bilo koje doba kada se lim vadi radi kontrole
1.3.) Na proljeće se lijepo vidi bez otvaranja košnice kako je društvo zimovalo (na kojoj je strani nastavka, kako je trošilo hranu, da li ima dosta perge za ishranu itd.,....)
1.4.) Pažljivom uporabom drži se higijena podnica na zavidnom nivou
1.4.) Kada varroa otpadne nemože se više "prikačiti" novome domaćinu (pčeli), već pada kroz mrežu i ostaje na limenom podlošku
2.) LOŠE OSOBINE:
1.1.) Pčele kod unosa peludi istoga dosta gube jer se kretanjem po mrežici gibaju tako da im nožice propadaju u okca mrežise i grudice peludi se otkače sa stražnjih nogu
1.2.) U kutevima AV podnice sa donje strane ispod mrežice uvijek se nađe kokona voskovog moljca pa je time uvijek prisutan na (u) košnici
1.3.) Ako limeni uložak ne "dihta" savršeno, ujesen se potiče grabež jer se tuđica zavlači ispod mrežice i "isprosi" med od pčela domaćica koje kroz mrežicu dodaju tuđicama med i tako se grabež brzo širi na pčelinjaku
1.4.) Vlaga koja je uvijek ispod košnica na bilo kojem terenu ili podlozi je "stalan gost" u košnici iznad pa zimi povećava opasnost od kondenzacije u košnici
Ovo su moja zapažanja kod uporabe AV podnjača, a dodao bih da se rojevi puno brže i bolje razvijaju na običnim podnjačama u odnosu na AV podnjače.
Mislim da je razlog u tome što se kod svake promjene vremena i naglog pada temperature okolna temperatura brzo prenosi u samu košnicu kod AV podnjače i ako još pčele nisu dovoljno razvijene, nemogu pratiti ovu naglu promjenu temperature zaposjedanjem i pokrivanjem legla, što se najviše osjeća kod rojeva, kako sam prije i naveo.
Ako netko ima još saznanja, mislim da je tema zanimljiva, slobodno napišite svaja zapažanja, svima će nam koristiti!
Za danas toliko,
pozdrav............schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Re: Koju podnjacu koristite?
Ma kao i uvijek-objasnjenja bez premca.Ja koristim obadvije i sve sto Schumy rece je tacno-tako da na kraju ispada-svejedno jeschumy je napisao/la:Emkane, dobro jutro,
kao i sve stvari i postupci koje koristimo i AV podnjače nisu dokraja "sjajne" kako ih mnogi opisuju. Moja osobna saznanja o njima su slijedeća:
1.) DOBRE OSOBINE:
1.1.) Lako se kontrolira pad varroe pri svakom tretiranju
1.2.) Pčele se malo ili nikako ne uznemiruju u bilo koje doba kada se lim vadi radi kontrole
1.3.) Na proljeće se lijepo vidi bez otvaranja košnice kako je društvo zimovalo (na kojoj je strani nastavka, kako je trošilo hranu, da li ima dosta perge za ishranu itd.,....)
1.4.) Pažljivom uporabom drži se higijena podnica na zavidnom nivou
1.4.) Kada varroa otpadne nemože se više "prikačiti" novome domaćinu (pčeli), već pada kroz mrežu i ostaje na limenom podlošku
2.) LOŠE OSOBINE:
1.1.) Pčele kod unosa peludi istoga dosta gube jer se kretanjem po mrežici gibaju tako da im nožice propadaju u okca mrežise i grudice peludi se otkače sa stražnjih nogu
1.2.) U kutevima AV podnice sa donje strane ispod mrežice uvijek se nađe kokona voskovog moljca pa je time uvijek prisutan na (u) košnici
1.3.) Ako limeni uložak ne "dihta" savršeno, ujesen se potiče grabež jer se tuđica zavlači ispod mrežice i "isprosi" med od pčela domaćica koje kroz mrežicu dodaju tuđicama med i tako se grabež brzo širi na pčelinjaku
1.4.) Vlaga koja je uvijek ispod košnica na bilo kojem terenu ili podlozi je "stalan gost" u košnici iznad pa zimi povećava opasnost od kondenzacije u košnici
Ovo su moja zapažanja kod uporabe AV podnjača, a dodao bih da se rojevi puno brže i bolje razvijaju na običnim podnjačama u odnosu na AV podnjače.
Mislim da je razlog u tome što se kod svake promjene vremena i naglog pada temperature okolna temperatura brzo prenosi u samu košnicu kod AV podnjače i ako još pčele nisu dovoljno razvijene, nemogu pratiti ovu naglu promjenu temperature zaposjedanjem i pokrivanjem legla, što se najviše osjeća kod rojeva, kako sam prije i naveo.
Ako netko ima još saznanja, mislim da je tema zanimljiva, slobodno napišite svaja zapažanja, svima će nam koristiti!
Za danas toliko,
pozdrav............schumy
ne moze se sjesti na dvije stolice
Pozdrav svim forumasima
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Re: Koju podnjacu koristite?
BeeQ, gdje si dosad, slabo se nešto javljaš!!??
Čitao sam tvoje postove od neko dan, NE KUPUJ MATICE, RAZROJAVAJ DRUŠTVA!!!
Ako treba tu sam da pomognem, (bujrum)! Da li sam dobro rekao ovo?!
Pozdrav.....schumy
Čitao sam tvoje postove od neko dan, NE KUPUJ MATICE, RAZROJAVAJ DRUŠTVA!!!
Ako treba tu sam da pomognem, (bujrum)! Da li sam dobro rekao ovo?!
Pozdrav.....schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Re: Koju podnjacu koristite?
Ja koristim visoke AV podnice na 40 društava koje su za specijalnu namjenu.
Upravo se spremam izraditi još 30 niskih AV podnica.
Pune podnice koristim za smještaj rojeva i za nukleuse.
Čim se pčele dovoljno razviju kada dodam drugi nastavak punu podnicu zamjenjujem sa AV podnicom.
Moje je mišljenje da sva jača i proizvodna društva trebaju biti na AV podnicama.
Na prednosti koje je objasnio Schumi dodao bi još da jača društva sa AV podnicama imaju bolju ventilaciju i brže sazrijevanje meda.
U jesen da mlada matica nebi dugo legla i time potrošila zimske zalihe vađenjem lima na podnici dodatno se zahlađuje košnica i matica prestaje s leglom.
Košnica sa AV podnicom nije vlažnija nego suvlja. Nema plesnjivih ramova. Pojava krečnog legla je znatno manja.
Za vrijeme velikih vrućina na letima nema brada.
Mane su joj da pčele zimi u košnici sa AV podnicama potroše do kilo meda više nego s punim podnicama.
Ladica se mora redovno čistiti bar 2 puta mjesečno, a najbolje svakih 10 dana. U ladivu pored moljca ulaze i mravi.
Da bi se spriječila tiha grabež ako se podnice drže bez limene ladice postavlja se dupla mreža.
Gubitak peludi je mali po mom iskustvu možda kašika peludi propadne za mjesec dana pa to i nije neka mana.
Za mene je puna podnica prošlost jer ima mnogo više mana nego prednosti pred AV podnicom ko što je prošlost košnica pletara ili vrškara. Može se i sa pletarom pčelariti li ne po suvremenoj metodi.
Upravo se spremam izraditi još 30 niskih AV podnica.
Pune podnice koristim za smještaj rojeva i za nukleuse.
Čim se pčele dovoljno razviju kada dodam drugi nastavak punu podnicu zamjenjujem sa AV podnicom.
Moje je mišljenje da sva jača i proizvodna društva trebaju biti na AV podnicama.
Na prednosti koje je objasnio Schumi dodao bi još da jača društva sa AV podnicama imaju bolju ventilaciju i brže sazrijevanje meda.
U jesen da mlada matica nebi dugo legla i time potrošila zimske zalihe vađenjem lima na podnici dodatno se zahlađuje košnica i matica prestaje s leglom.
Košnica sa AV podnicom nije vlažnija nego suvlja. Nema plesnjivih ramova. Pojava krečnog legla je znatno manja.
Za vrijeme velikih vrućina na letima nema brada.
Mane su joj da pčele zimi u košnici sa AV podnicama potroše do kilo meda više nego s punim podnicama.
Ladica se mora redovno čistiti bar 2 puta mjesečno, a najbolje svakih 10 dana. U ladivu pored moljca ulaze i mravi.
Da bi se spriječila tiha grabež ako se podnice drže bez limene ladice postavlja se dupla mreža.
Gubitak peludi je mali po mom iskustvu možda kašika peludi propadne za mjesec dana pa to i nije neka mana.
Za mene je puna podnica prošlost jer ima mnogo više mana nego prednosti pred AV podnicom ko što je prošlost košnica pletara ili vrškara. Može se i sa pletarom pčelariti li ne po suvremenoj metodi.
Re: Koju podnjacu koristite?
A V podnica bez kompromisa što zbog ventilacije te ćistoće košnice i pada varoe , nestavljam punu pdnjaču ni novom - mladom - roju i eto sve izgrađeno i matica leže 4 puna okvira a sve se bijeli i saće i leglo -napomena ,prirodni rojevi ,i još da snimim Stipine visoke pdnice i taj dio košnice ću smatrati definitivno riješenim .Scyumi ima pravo za tuđice psebno u jesen kada nema paše tada se uvlače ispod košnice i vise na mrežici podnjače to me nervira stog sam i rekao da morsm snimiti Stipinu visoku podnicu .
Re: Koju podnjacu koristite?
Potpisao bih sve što je Stipo napisao izuzev da će se sa AV podnicom potrošiti više meda . Naizgled izgleda potpuno logično da ako prodire hladniji zrak da je veća potrošnjaStipo je napisao/la:Ja koristim visoke AV podnice na 40 društava koje su za specijalnu namjenu.
Upravo se spremam izraditi još 30 niskih AV podnica.
Pune podnice koristim za smještaj rojeva i za nukleuse.
Čim se pčele dovoljno razviju kada dodam drugi nastavak punu podnicu zamjenjujem sa AV podnicom.
Moje je mišljenje da sva jača i proizvodna društva trebaju biti na AV podnicama.
Na prednosti koje je objasnio Schumi dodao bi još da jača društva sa AV podnicama imaju bolju ventilaciju i brže sazrijevanje meda.
U jesen da mlada matica nebi dugo legla i time potrošila zimske zalihe vađenjem lima na podnici dodatno se zahlađuje košnica i matica prestaje s leglom.
Košnica sa AV podnicom nije vlažnija nego suvlja. Nema plesnjivih ramova. Pojava krečnog legla je znatno manja.
Za vrijeme velikih vrućina na letima nema brada.
Mane su joj da pčele zimi u košnici sa AV podnicama potroše do kilo meda više nego s punim podnicama.
Ladica se mora redovno čistiti bar 2 puta mjesečno, a najbolje svakih 10 dana. U ladivu pored moljca ulaze i mravi.
Da bi se spriječila tiha grabež ako se podnice drže bez limene ladice postavlja se dupla mreža.
Gubitak peludi je mali po mom iskustvu možda kašika peludi propadne za mjesec dana pa to i nije neka mana.
Za mene je puna podnica prošlost jer ima mnogo više mana nego prednosti pred AV podnicom ko što je prošlost košnica pletara ili vrškara. Može se i sa pletarom pčelariti li ne po suvremenoj metodi.
hrane .Već sam objašnjavao u temi " Pčelinje klupko -zanimljivosti " da nije tako . Ako ima onih koji ne prihvataju moje stavove , što može biti također logično , tada ću
stvar pojednostaviti .Ukoliko Stipo kaže da se vađenjem ladice može uticati da ranije prestane leglo , u tom periodu će pčele trošiti manje hrane kako na odgoj legla , tako
i zbog snižavanja temperature , jer bi zbog legla trebalo držati višu temperaturu .Također se može uticati i na kasniju pojavu legla zimi , što ima isti uticaj na potrošnju
hrane kao i prethodno napisano . Ako se misli da će kasnijom pojavom legla usporiti razvoj u proljeće , dokazat ću da nije tako , ali taj tekst će biti nešto kasnije .
Posebna stvar je ako ima vlage u košnici ,a najčešće ima ,tada je pri hladnom vremenu puna podnica hladnija ,zbog stvaranja leda . Ko nevjeruje , nek ne izvadi ladicu na AV
podnici i nek je još dobro zadihtuje da ne ulazi zrak .Tada će vidjeti led svugdje gdje se voda zadržala .
Što se tiče tihe grabeži u nju ne vjerujem pogotovu ovu na mreži .Postoji samo grabež koju smo vidjeli i koju nismo vidjeli .Što se tiče ulaska pčela pod mrežu to je istina
ali najčešće su to zalutale mlade pčele iz košnice .Uđe ponekad i tuđica ali odmah za njom uleti stražarica . A sad pitanje : " Dali zaista mislite da su pčele toliko glupe da bi
pčele hraniteljice silazile na mrežu i hranile tuđice koje "mole " za hranu ? Dali zaista mislite da su pčele toliko pametne da dođu na mrežu i uspiju izmoliti hranu ?"
U vezi ovoga pisao sam poodavno na HPS forumu ,a tema nosi naslov "Jedno moje iskustvo -kako spriječiti grabež " , pa ko voli čitati ... Premda sam tada pisao bez
poznavanja nekih stvari koje sada znam , čini mi se da bih i sada večinu toga potpisao .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !
Re: Koju podnjacu koristite?
Zvones, već cijeli dan razmišljam dali da ti odgovorim ili ne, ali na kraju ću to i učiniti, samo bez ljutnje (sa tvoje strane!), molim!
Pčele nisu i nemogu biti ni "glupe" ni "pametne", jednostavno instinkt za samoodržanjem vrste je kod njih naročito izražen, pa se zaista dešavaju neke stvari u "pčelinjem svijetu" koje mi teško možemo i znamo razumjeti i protumačiti svođenjem njihovih postupaka na svoje "ljudske postulate". Na koncu pčele postoje na Zemlji već 80 miliona godina a čovjek "samo" - 5 miliona godina!
Evo primjera:
1.) Pokušaj skinuti poklopac ljeti sa košnice i ostaviti ventilacionu mrežu par muinuta otvorenom. Redovito se (jer je paša slaba) odmah skuplja roj tuđica koje "komuniciraju" sa pčelama u košnici upravo na način kako sam opisao
2.) Kada se tuđica zavuče ispod donje mrežice ne "hrane" ih pčele sa nastavaka nego pčele koje ulaze sa paše u košnicu, dakle sabiračice.
Zašto je to tako, teško je nama objasniti - ali se događa, sigurno!
3.) "Grbež vidimo ili ne vidimo" - kažeš ti, "nema i ne postoji tiha grabež", mislim da imaš kriva saznanja o grabeži. O njoj su napisane knjige i knjige, kao uostalom i o svim "pčelinjim događanjima" koje ljudi "od pera" pišu i guraju nam svoja papirnata iskustva.
Ne bih se usudio reći da je grabež skoro pa gora od varroe, ali da su stradavanja pčela baš kod tihe grabeži koja se kasnije razbukta u "pravu vatru" na pčelinjaku.
Znam, reći ćeš - pomkni košnice, učini ovo i ono, ali na svoje sam se oči lane uvjerio što može grabež učiniti starom iskusnom pčelaru koji isto nije vjerovao da je to moguće, ali - desilo se!
A sad o AV i "punoj" - konvencionaloj podnjači:
I ja koristim AV podnjače, ali imam ih par običnih koje koristim kada "skupim" prirodni roj. Obavezno ga tretiram sa mliječnom kiselinom (do ove godine), a pojavom BeeVitala (zasluga Stipe!) uvjerio sam se i sve više vjerujem da je on zaista možda i - SPAS ZA NAŠE PČELARSTVO!
Mojim napisom o pozitivnim i negativnim osobinama AV i obične podnjače samo sam pokušao potaći diskusiju i ostalih članova foruma, mislim da svatko od nas koji se bavi pčelarstvom oma o tome štošta reći, pa i pčelari-početnici koji ulaze u svijet pčelarstva.
Kraj - bez ljutnje molim, nisam nikoga htio uvrijediti, samo navodim moja stečena iskustva na dobrobit svih pčelara na ovome forumu koji "traže svoj put"!
Pozdrav.................schumy
Pčele nisu i nemogu biti ni "glupe" ni "pametne", jednostavno instinkt za samoodržanjem vrste je kod njih naročito izražen, pa se zaista dešavaju neke stvari u "pčelinjem svijetu" koje mi teško možemo i znamo razumjeti i protumačiti svođenjem njihovih postupaka na svoje "ljudske postulate". Na koncu pčele postoje na Zemlji već 80 miliona godina a čovjek "samo" - 5 miliona godina!
Evo primjera:
1.) Pokušaj skinuti poklopac ljeti sa košnice i ostaviti ventilacionu mrežu par muinuta otvorenom. Redovito se (jer je paša slaba) odmah skuplja roj tuđica koje "komuniciraju" sa pčelama u košnici upravo na način kako sam opisao
2.) Kada se tuđica zavuče ispod donje mrežice ne "hrane" ih pčele sa nastavaka nego pčele koje ulaze sa paše u košnicu, dakle sabiračice.
Zašto je to tako, teško je nama objasniti - ali se događa, sigurno!
3.) "Grbež vidimo ili ne vidimo" - kažeš ti, "nema i ne postoji tiha grabež", mislim da imaš kriva saznanja o grabeži. O njoj su napisane knjige i knjige, kao uostalom i o svim "pčelinjim događanjima" koje ljudi "od pera" pišu i guraju nam svoja papirnata iskustva.
Ne bih se usudio reći da je grabež skoro pa gora od varroe, ali da su stradavanja pčela baš kod tihe grabeži koja se kasnije razbukta u "pravu vatru" na pčelinjaku.
Znam, reći ćeš - pomkni košnice, učini ovo i ono, ali na svoje sam se oči lane uvjerio što može grabež učiniti starom iskusnom pčelaru koji isto nije vjerovao da je to moguće, ali - desilo se!
A sad o AV i "punoj" - konvencionaloj podnjači:
I ja koristim AV podnjače, ali imam ih par običnih koje koristim kada "skupim" prirodni roj. Obavezno ga tretiram sa mliječnom kiselinom (do ove godine), a pojavom BeeVitala (zasluga Stipe!) uvjerio sam se i sve više vjerujem da je on zaista možda i - SPAS ZA NAŠE PČELARSTVO!
Mojim napisom o pozitivnim i negativnim osobinama AV i obične podnjače samo sam pokušao potaći diskusiju i ostalih članova foruma, mislim da svatko od nas koji se bavi pčelarstvom oma o tome štošta reći, pa i pčelari-početnici koji ulaze u svijet pčelarstva.
Kraj - bez ljutnje molim, nisam nikoga htio uvrijediti, samo navodim moja stečena iskustva na dobrobit svih pčelara na ovome forumu koji "traže svoj put"!
Pozdrav.................schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Re: Koju podnjacu koristite?
Schumy , ne samo da se neljutim (nemam ni razloga ) , nego ja i volim ovakve , otvorene rasprave , što bi neko rekao konstruktivne . To što su knjige napisane o nečemu ,schumy je napisao/la:Zvones, već cijeli dan razmišljam dali da ti odgovorim ili ne, ali na kraju ću to i učiniti, samo bez ljutnje (sa tvoje strane!), molim!
Pčele nisu i nemogu biti ni "glupe" ni "pametne", jednostavno instinkt za samoodržanjem vrste je kod njih naročito izražen, pa se zaista dešavaju neke stvari u "pčelinjem svijetu" koje mi teško možemo i znamo razumjeti i protumačiti svođenjem njihovih postupaka na svoje "ljudske postulate". Na koncu pčele postoje na Zemlji već 80 miliona godina a čovjek "samo" - 5 miliona godina!
Evo primjera:
1.) Pokušaj skinuti poklopac ljeti sa košnice i ostaviti ventilacionu mrežu par muinuta otvorenom. Redovito se (jer je paša slaba) odmah skuplja roj tuđica koje "komuniciraju" sa pčelama u košnici upravo na način kako sam opisao
2.) Kada se tuđica zavuče ispod donje mrežice ne "hrane" ih pčele sa nastavaka nego pčele koje ulaze sa paše u košnicu, dakle sabiračice.
Zašto je to tako, teško je nama objasniti - ali se događa, sigurno!
3.) "Grbež vidimo ili ne vidimo" - kažeš ti, "nema i ne postoji tiha grabež", mislim da imaš kriva saznanja o grabeži. O njoj su napisane knjige i knjige, kao uostalom i o svim "pčelinjim događanjima" koje ljudi "od pera" pišu i guraju nam svoja papirnata iskustva.
Ne bih se usudio reći da je grabež skoro pa gora od varroe, ali da su stradavanja pčela baš kod tihe grabeži koja se kasnije razbukta u "pravu vatru" na pčelinjaku.
Znam, reći ćeš - pomkni košnice, učini ovo i ono, ali na svoje sam se oči lane uvjerio što može grabež učiniti starom iskusnom pčelaru koji isto nije vjerovao da je to moguće, ali - desilo se!
A sad o AV i "punoj" - konvencionaloj podnjači:
I ja koristim AV podnjače, ali imam ih par običnih koje koristim kada "skupim" prirodni roj. Obavezno ga tretiram sa mliječnom kiselinom (do ove godine), a pojavom BeeVitala (zasluga Stipe!) uvjerio sam se i sve više vjerujem da je on zaista možda i - SPAS ZA NAŠE PČELARSTVO!
Mojim napisom o pozitivnim i negativnim osobinama AV i obične podnjače samo sam pokušao potaći diskusiju i ostalih članova foruma, mislim da svatko od nas koji se bavi pčelarstvom oma o tome štošta reći, pa i pčelari-početnici koji ulaze u svijet pčelarstva.
Kraj - bez ljutnje molim, nisam nikoga htio uvrijediti, samo navodim moja stečena iskustva na dobrobit svih pčelara na ovome forumu koji "traže svoj put"!
Pozdrav.................schumy
ne znači ta je to točno , jer kad neko ko ima " jako " pčelarsko ime nešto napiše , to se vrlo često prihvata bez razmišljanja i preispitivanja . U pčelarstvu ima dosta zabluda
upravo zbog toga i ja ću ovaj put navesti samo dvije , koje će vjerovatno izazvati čuđenje , jer to se uzima " zdravo za gotovo " - ramovi ili okviri na toplo i na hladno i
vjerovanje da pčele lijepe u gornjem dijelu propolisom da bi sačuvale toplotu .
Što se tiče ulaska pčela na ventilacionu mrežu i na mrežu na AV podnici o svemu sam pisao u spominjanom tekstu . Zanimljivo je da je moja matica , kako sam je nazvao
"matica loše krvi " , kčerka spominjane matice u tekstu .
Tekst "Jedno moje iskustvo - kako spriječiti grabež " http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php?f=2&t=3409
U odnosu na ovaj tekst , rekao bih da je ipak dobro držati poletaljku u jakoj paši , zbog mogučnosti da se pri kiši manje skvase , jer ih manje padne ispred košnice .
Možda će vam biti zanimljiv i ovaj tekst o crnim pčelama , koji je prouzročila također , spominjana matica :
" Jedno moje iskustvo - crne pčele " http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php ... 360#p37432
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !
Re: Koju podnjacu koristite?
Moje poloske imaju zakovane nepokretne podnice,stari modeli starije dosta i od mene.Otac je zbog toga sto je naucio na njih i na 2 LR-a zakovao pune podnice,kao da se ne odvajaju,njegovo misljenje.U ponediljak stresem roj u novu LR kosnicu sa AV podnicom i svaki dan je izvlacim pregledam i cistim,pa stvarno se puno nakupi ostataka voska i svega neceg samo za jedan dan i ja sam apsolutno za njih bar iz higijenskih razloga,dok ne dođe vrijeme da brojim i varou.
Re: Koju podnjacu koristite?
Zvones reče da se ne slaže da pčela s AV podnicama zimi troše više meda. Slažem se do nekle i ja jer je jednim dijelom u pravu.
Jer ako AV podnica dobro dihta i kroz nju ne struji propuh tada se ponaša se kao puna podnica. Međutim pčelari da bi izbjegli vlagu i hvatanje plijesni izvade limene ladice. Bez ladice zrak i propuh struje kroz leto ulazi između okvira gdje zahvaća topliji zrak iznosi ga kroz mrežu podnice vani. Zavisi od smijera vjetra strujanje zraka može biti i obrnuto da ulazi na mrežu zbog turbulencije raspršuje se između okvira, kupi iz košnice vlagu i topliji zrak i izlazi u vrtlogu vani ili na mrežu ili na leto. ako je košnica na 2 nastavka i klupko se nalazi u gornjem nastavku propuh i vjetar teže dolazi u drugi nastavak pa tako i do klupka i gubitci toplote su mnogo manji.
Ja sam do sada AV podnicu preko zime držao diht zatvorenu, ali sam primjetio na limu ladice vodu poslje kiše i led ako mrzne. Dabi se to izbjeglo ladice se vade. E sada se ja pitam čemu uopće imati ladice na Av podnici osim kontrole pada varroe.
1. Ljeti ne trebaju zbog bolje ventilacije.
2. Zimi ne trebaju ladice zbog zadržavanja leda i vode.
Možda je rješenje gore na AV podnici mreža okca 3,5 mm, a dolje kruta mreža okca 1 mm Koja se može izvaditi i staviti radi čišćenja i pregleda varroe i to bi bilo to. Držimo društvo na više nastavaka pa ni gubitci toplote neće biti veliki.
Morat ću oprobati ovu ideju da za ladicu umjesto lima stavim gustu krutu mrežu.
Jer ako AV podnica dobro dihta i kroz nju ne struji propuh tada se ponaša se kao puna podnica. Međutim pčelari da bi izbjegli vlagu i hvatanje plijesni izvade limene ladice. Bez ladice zrak i propuh struje kroz leto ulazi između okvira gdje zahvaća topliji zrak iznosi ga kroz mrežu podnice vani. Zavisi od smijera vjetra strujanje zraka može biti i obrnuto da ulazi na mrežu zbog turbulencije raspršuje se između okvira, kupi iz košnice vlagu i topliji zrak i izlazi u vrtlogu vani ili na mrežu ili na leto. ako je košnica na 2 nastavka i klupko se nalazi u gornjem nastavku propuh i vjetar teže dolazi u drugi nastavak pa tako i do klupka i gubitci toplote su mnogo manji.
Ja sam do sada AV podnicu preko zime držao diht zatvorenu, ali sam primjetio na limu ladice vodu poslje kiše i led ako mrzne. Dabi se to izbjeglo ladice se vade. E sada se ja pitam čemu uopće imati ladice na Av podnici osim kontrole pada varroe.
1. Ljeti ne trebaju zbog bolje ventilacije.
2. Zimi ne trebaju ladice zbog zadržavanja leda i vode.
Možda je rješenje gore na AV podnici mreža okca 3,5 mm, a dolje kruta mreža okca 1 mm Koja se može izvaditi i staviti radi čišćenja i pregleda varroe i to bi bilo to. Držimo društvo na više nastavaka pa ni gubitci toplote neće biti veliki.
Morat ću oprobati ovu ideju da za ladicu umjesto lima stavim gustu krutu mrežu.
Re: Koju podnjacu koristite?
emkan je napisao/la:Neznam dali vec ima tema, ako ima neka senad prebaci, zanima me koju podnjacu koristite jeli AV podnjace ili standardne, ja licno koristim AV podnjacu mada sam cuo neke pcelare da je izbjegavaju , zbog cega nisam jos skontao:)
pozdrav
ija koristim AV podnjace dobre su u borbi protiv varoe lako se ciste od mrtvih pcela u proljece po meni su puno bolje od
standardnih podnjaca.
pozz
sto prespavamo, nece nam se dogodit
-
zakir cancar
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 114
- Pridružen/a: 25 sij 2011, 22:10
Re: Koju podnjacu koristite?
Pozdrav..Ne nekoristim AV podnjace imam ih par komada,Čitao sam neke opite uvezi otvora 20x20 na podnjaci(otvor u sredini,desno,lijevo,napred,nazad)uglavnom leglo je uvjek bilo kontra rupe...slabije se leglo razvijalo u odnosu pune podnjace,i jos nekih manjkavosti.Nije to razlog nekoristenja AV vec tako..Ovih par sam platio po 25KM jedan od razloga.....Ja sa varoom nemam problema barem dosada...gradevnjak i oksalna a pcelarim od 2003,ako mi drustvo ugine,ugine u smrtnom meduprostoru od gladi,kriv stolar a ne vlaga,led ili varooe.Vlagu i budavost u kosnici rijesavam vadenjem 1 i 10 rama u prvom plodistu.Netreba cjepidlaciti uvjek postoi neka rupa za cirkulaciju zraka a tu je i mreza na hranilici.U vecini slucajeva kad kod sam izmisljao toplu vodu uvjek se to odrazilo na slabije razvijanje drustva u proljece...sto pazim,pazim na ramove koi idu za proljetno leglo...Seleci sam pcelar i selim sa punim podnjacama i nikada nisam imao nikakvih problema u toku transporta. Zasto mijenjati ono sto te dobro sluzi.... zarad neke inovacije ili sto je to trenutno IN. MEDNO..MmirzaA je napisao/la:
ija koristim AV podnjace dobre su u borbi protiv varoe lako se ciste od mrtvih pcela u proljece po meni su puno bolje od
standardnih podnjaca.
Re: Koju podnjacu koristite?
zakir cancar je napisao/la:Pozdrav..Ne nekoristim AV podnjace imam ih par komada,Čitao sam neke opite uvezi otvora 20x20 na podnjaci(otvor u sredini,desno,lijevo,napred,nazad)uglavnom leglo je uvjek bilo kontra rupe...slabije se leglo razvijalo u odnosu pune podnjace,i jos nekih manjkavosti.Nije to razlog nekoristenja AV vec tako..Ovih par sam platio po 25KM jedan od razloga.....Ja sa varoom nemam problema barem dosada...gradevnjak i oksalna a pcelarim od 2003,ako mi drustvo ugine,ugine u smrtnom meduprostoru od gladi,kriv stolar a ne vlaga,led ili varooe.Vlagu i budavost u kosnici rijesavam vadenjem 1 i 10 rama u prvom plodistu.Netreba cjepidlaciti uvjek postoi neka rupa za cirkulaciju zraka a tu je i mreza na hranilici.U vecini slucajeva kad kod sam izmisljao toplu vodu uvjek se to odrazilo na slabije razvijanje drustva u proljece...sto pazim,pazim na ramove koi idu za proljetno leglo...Seleci sam pcelar i selim sa punim podnjacama i nikada nisam imao nikakvih problema u toku transporta. Zasto mijenjati ono sto te dobro sluzi.... zarad neke inovacije ili sto je to trenutno IN. MEDNO..MmirzaA je napisao/la:
ija koristim AV podnjace dobre su u borbi protiv varoe lako se ciste od mrtvih pcela u proljece po meni su puno bolje od
standardnih podnjaca.
25 za AV podnicu
-
zakir cancar
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 114
- Pridružen/a: 25 sij 2011, 22:10
Re: Koju podnjacu koristite?
Znam daje sada 12 kminzenjer je napisao/la:25 za AV podnicu![]()
pa kod nas je svugdje 12 km.
Re: Koju podnjacu koristite?
Kakve li su to AV podnice od 11-12 KM.zakir cancar je napisao/la:Znam daje sada 12 kminzenjer je napisao/la:25 za AV podnicu![]()
pa kod nas je svugdje 12 km.
![]()
Covo u Bugojnu nudi po 11 km uz tijela i ramove 10 i o,60 km
![]()
MEDNO
Ja sam prije par dana izradio 30 niskih AV podnica i materijal za jednu podnicu bez boje košta više od 11 KM.
Pro Crom mreža 3 KM.
Limena ladica 5,5 KM
Daska vijci i ljepilo 3 KM
Moj rad xx KM
Moje podnice su kopija ovih samo sa boljom ladicom:
http://www.limed.ba/AV%20podnica.html
-
zakir cancar
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 114
- Pridružen/a: 25 sij 2011, 22:10
Re: Koju podnjacu koristite?
Po izgledu slicne tvoima... kupio sam dvije AV poodavno i skupo me kostale..pri selenju dosta pcele mi nastradalo,zaglavilo u mrezi itd...Je...ti svakakva majstora i evo ih stoje neiskoristene.Obicna zica kakav inox,siroka okca a kupio od nekog predavaca iz Tuzle kod nas u udruzenju.Sva kupujem od stolara iz Bugojna a hoce i da popusti barem stalnoj musteriji i garancija je tu. Obicne podnice poklopce pravim sam a ostalo kod majstora.Kako neko napisa na forumu "LJude poslusaj a i svoje pameti imaj" MEDNO..Stipo je napisao/la:Kakve li su to AV podnice od 11-12 KM.
Re: Koju podnjacu koristite?
pa ovakve su ove kod nas na trzistu,samo nez koja je zica upotrebljena.Stipo je napisao/la:Kakve li su to AV podnice od 11-12 KM.zakir cancar je napisao/la:Znam daje sada 12 kminzenjer je napisao/la:25 za AV podnicu![]()
pa kod nas je svugdje 12 km.
![]()
Covo u Bugojnu nudi po 11 km uz tijela i ramove 10 i o,60 km
![]()
MEDNO
Ja sam prije par dana izradio 30 niskih AV podnica i materijal za jednu podnicu bez boje košta više od 11 KM.
Pro Crom mreža 3 KM.
Limena ladica 5,5 KM
Daska vijci i ljepilo 3 KM
Moj rad xx KM
Moje podnice su kopija ovih samo sa boljom ladicom:
http://www.limed.ba/AV%20podnica.html
Re: Koju podnjacu koristite?
Naravno stolari jeftinije nabavljaju materijal , a i mreža sigurno nije prokrom . Nadalje ladica nemora biti limena , mnogi je rade od lesonita , šperploče , a moj stolarinzenjer je napisao/la:jer25 za AV podnicu![]()
pa kod nas je svugdje 12 km.
Znam daje sada 12 km![]()
Covo u Bugojnu nudi po 11 km uz tijela i ramove 10 i o,60 km
![]()
MEDNO
Kakve li su to AV podnice od 11-12 KM.
Ja sam prije par dana izradio 30 niskih AV podnica i materijal za jednu podnicu bez boje košta više od 11 KM.
Pro Crom mreža 3 KM.
Limena ladica 5,5 KM
Daska vijci i ljepilo 3 KM
Moj rad xx KM
Moje podnice su kopija ovih samo sa boljom ladicom:
http://www.limed.ba/AV%20podnica.html
pa ovakve su ove kod nas na trzistu,samo nez koja je zica upotrebljena.
u zadnje vrijeme stavlja plastičnu ploču . Ja istina odavno nisam bio na Stipinoj stranici , pa i neznam detaljan opis ove podnice .Dakle neznam jeli mreža pokretna , a
dobro bi bilo da bude , jer kako sam već pisao , kad su pčele u klupku milina je izvuči , očistiti i već po njoj i stradalim pčelama , možeš već u ranoj fazi , a i nadalje
zaključiti kakvo je zimovanje . Nadalje ,kako mreža , tako i ladica bi bilo dobro da se zatvaraju letvicama , jer u tom slučaju se ladica nemora skidati ( napr. zbog
pračenja varoe ) dovoljno je skinuti letvicu i ventilacija je tu ( čini mi se da je nešto slično pisao Senad za svoje ladice )
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !
Re: Koju podnjacu koristite?
zvones je napisao/la:Naravno stolari jeftinije nabavljaju materijal , a i mreža sigurno nije prokrom . Nadalje ladica nemora biti limena , mnogi je rade od lesonita , šperploče , a moj stolarinzenjer je napisao/la:jer25 za AV podnicu![]()
pa kod nas je svugdje 12 km.
Znam daje sada 12 km![]()
Covo u Bugojnu nudi po 11 km uz tijela i ramove 10 i o,60 km
![]()
MEDNO
Kakve li su to AV podnice od 11-12 KM.
Ja sam prije par dana izradio 30 niskih AV podnica i materijal za jednu podnicu bez boje košta više od 11 KM.
Pro Crom mreža 3 KM.
Limena ladica 5,5 KM
Daska vijci i ljepilo 3 KM
Moj rad xx KM
Moje podnice su kopija ovih samo sa boljom ladicom:
http://www.limed.ba/AV%20podnica.html
pa ovakve su ove kod nas na trzistu,samo nez koja je zica upotrebljena.
u zadnje vrijeme stavlja plastičnu ploču . Ja istina odavno nisam bio na Stipinoj stranici , pa i neznam detaljan opis ove podnice .Dakle neznam jeli mreža pokretna , a
dobro bi bilo da bude , jer kako sam već pisao , kad su pčele u klupku milina je izvuči , očistiti i već po njoj i stradalim pčelama , možeš već u ranoj fazi , a i nadalje
zaključiti kakvo je zimovanje . Nadalje ,kako mreža , tako i ladica bi bilo dobro da se zatvaraju letvicama , jer u tom slučaju se ladica nemora skidati ( napr. zbog
pračenja varoe ) dovoljno je skinuti letvicu i ventilacija je tu ( čini mi se da je nešto slično pisao Senad za svoje ladice )
Zvone jel imas mozda neku fotku da postavis od te AV podnice sa pokretnom mrezicom?
Re: Koju podnjacu koristite?
Nemam , ali stvar je jednostavna . Pričvršćena je na okvir od drvenih letvica debljine oko 5 mm . Širina dužih bočnih letvica je oko 2 cm , a ove kraće su nešto šireAhmet je napisao/la:Zvone jel imas mozda neku fotku da postavis od te AV podnice sa pokretnom mrezicom?
(zbog ulaska pčela da ne idu odmah na mrežu ) Okvir treba biti mjere unutrašnje širine košnice ali treba računati i na utore sa obje strane po kojima kliže ,koji će biti
malo širi i viši kako okvir nebi zabrekao ( dobro ga je i nečim namazati ) . Također njegova dužina je unutrašnja dužina podnice ,minus debljina letvice koja je zatvara
sa zadnje strane kako ne bi pčele izlazile u aktivnoj sezoni i pri otvaranju ladice , koja se može zatvarati drugom letvicom . Ove letvice se mogu učvrščivati poznatim
rajberima ili na drugi način .Mreža je na okvir pričvršćena hevtaricom .Nadam se da je jasno , a ako nije oponovo pitaj !
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !
Re: Koju podnjacu koristite?
Ja imam i 40 visokih Av podnica kojima se može vaditi mreža radi čišćenja.
Prošle zime sam pregledavao te mreže i na njima nije bilo mrtvih pčela. Tem ponegdje jedna dvije mrtve pčele.
Kada god sam pogledao mreže su uvijek bile čiste.
I proteklih godina sam ja imao nekoliko AV podnica sa fiksnom mrežom ostale su bile pune podnice.
Zimi je se na nima znalo nakupiti toliko mrtvih pčela da bi u nekima blokirale letne otvore pa sam ih morao čistiti žičanom kukom.
Zato sam prošle godine izradio AV podnice da se mreža može vaditi i očistiti.
Protekle zime nisam imao šta čistiti. Čudno mi je to bilo. Ondah se sjetih BeeVital HIve Clean.
Zahvaljujući njemu košnica je bila čista bez mrtvih pčela. Poslje saznajem da i kod drugih koji su ga koristili tijekom zime na podnicama nije bilo mrtvih pčela. Pčele su ih na vrijeme čistile prije nego se pčelar sjeti da ih očisti.
Znajući za to nedavno sam izradio još 30 AV podnica sa fiksnom mrežom jer namjeravam i dalje koristit BeeVital pa mi ne trebaju u podnicama pokretne mreže.
Prošle zime sam pregledavao te mreže i na njima nije bilo mrtvih pčela. Tem ponegdje jedna dvije mrtve pčele.
Kada god sam pogledao mreže su uvijek bile čiste.
I proteklih godina sam ja imao nekoliko AV podnica sa fiksnom mrežom ostale su bile pune podnice.
Zimi je se na nima znalo nakupiti toliko mrtvih pčela da bi u nekima blokirale letne otvore pa sam ih morao čistiti žičanom kukom.
Zato sam prošle godine izradio AV podnice da se mreža može vaditi i očistiti.
Protekle zime nisam imao šta čistiti. Čudno mi je to bilo. Ondah se sjetih BeeVital HIve Clean.
Zahvaljujući njemu košnica je bila čista bez mrtvih pčela. Poslje saznajem da i kod drugih koji su ga koristili tijekom zime na podnicama nije bilo mrtvih pčela. Pčele su ih na vrijeme čistile prije nego se pčelar sjeti da ih očisti.
Znajući za to nedavno sam izradio još 30 AV podnica sa fiksnom mrežom jer namjeravam i dalje koristit BeeVital pa mi ne trebaju u podnicama pokretne mreže.
-
zakir cancar
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 114
- Pridružen/a: 25 sij 2011, 22:10
Re: Koju podnjacu koristite?
Pozdrav..Jarane ko o cemu ti o BeeVital HIve CleanStipo je napisao/la:Zato sam prošle godine izradio AV podnice da se mreža može vaditi i očistiti.
Protekle zime nisam imao šta čistiti. Čudno mi je to bilo. Ondah se sjetih BeeVital HIve Clean.
-
Safet Sarajlić
- Registrovan
- Postovi: 2
- Pridružen/a: 12 sij 2011, 15:42
Re: Koju podnjacu koristite?
BeeVital Hive Clean je najbolji lijek na planeti protiv varoe. Otkako sam ga prošle godine počeo upotrebljavati (sa mrežastim podnjačama) ja više nemam problema sa varoom.zakir cancar je napisao/la:Pozdrav..Jarane ko o cemu ti o BeeVital HIve CleanStipo je napisao/la:Zato sam prošle godine izradio AV podnice da se mreža može vaditi i očistiti.
Protekle zime nisam imao šta čistiti. Čudno mi je to bilo. Ondah se sjetih BeeVital HIve Clean.![]()
Re: Koju podnjacu koristite?
Pozdrav svima,
Ja bih malo reklame ako nije zabranjeno, a ako jest neka administrator brise, a ja se sigurno necu naljutiti niti buniti
LR krov 8KM, nastavak 8KM, polunastavak 14,7 6KM, podnjaca sa pokretnim limom za varou i fiksnom mrezom 8KM, hranilica 8KM, ramovi smrcevi lijepljeni drvofiksom i ukovani ekserima 0.60 KM.... primam sve narudzbe po dogovoru. 062 505 989
Hvala vam svima na jako korisnom forumu koji mi je, kao pocetniku, jako pomogao...
Ja bih malo reklame ako nije zabranjeno, a ako jest neka administrator brise, a ja se sigurno necu naljutiti niti buniti
LR krov 8KM, nastavak 8KM, polunastavak 14,7 6KM, podnjaca sa pokretnim limom za varou i fiksnom mrezom 8KM, hranilica 8KM, ramovi smrcevi lijepljeni drvofiksom i ukovani ekserima 0.60 KM.... primam sve narudzbe po dogovoru. 062 505 989
Hvala vam svima na jako korisnom forumu koji mi je, kao pocetniku, jako pomogao...