Uvod u temu uzgoj matica

[Azem]

Hajrudine, slikovito poređenje, prvo sa kravama, a sad sa ženama, ovo drugo je bolje .
No šalu na stranu, svi smo mi imali slična iskustva koja ti navodiš i ništa nije sporno.Bitno je u svemu pa i u ovome imati mjeru.Opredjeljenje samo i iskljućivo selekcionisane matice, kao i opredjeljenje samo moje je najbolje mislim da nije ispravno.Rješenje je negdje između.
U jednom od postova rekao si da je dobro vršiti "djelimičnu" selekciju; na što si konkretno mislio, šta bi bila djelimična selekcija?

[trutusa]

Medno!

Vječno pitanje?

1. Kakve su matice najbolje?

Pa... ako mene pitas najbolje su matice s kojima si zadovoljan,ali nismo svi isti, svi imamo svoja htijenja i postavljamo razlicite zahtjeve pred pcele.Puno zavisi odtoga da li je pcelarstvo hobi ili biznis od kog se zivi.Posmatrajuci maticu kroz drustvo doci cemo do saznja da su sva drugacija odnosno da svako drustvo ima svoj karakter i osobenosti.Da bi pcelarenje bilo jednostavnije vazno je da su drustva koliko toliko priblizno ujednacena npr.da dobro zimuju,da imaju priblizno isti proljecni razvoj,da su otporna na kojekakve bolesti,itd...Kroz sve ovo proizilazi da moramo nesto uraditi da bi dobili ovaj rezultat.Znaci odabirati drustva koja zadovoljavaju nase kriterije tj. vrsiti( svjesnu ili nesvjesnu) selekciju.Svim pcelarima, ili skoro svim, je u interesu da im pcele donesu sto vise meda e kad je u pitanju ta osobina (dobre sabiracice)oda je to tesko ostvarljivo ako se neispune i ostali uslovi kao npr.da su pcele zdrave,(samo nozema u kosnici smanjuje prinos meda i do 25%),Pogresno oplodjena matica, odnosno parena u srodstvu moze zalijegati 50%(teoretski i vise) homozigotnih jaja sa genima koji odredjuju pol,a takva jaja pcele uklanjaju i drustvo se nemoze nikad razviti na svoj maksimum,duzina zivota ,duzina jezika,prezimljavanje itd; Znaci kad je prinos meda u pitanju iza stoji puno toga sto se mora popraviti da bi imali maksimalan prihod.Nisam ja protiv prirodne selekcije ali priroda selektuje pcele samo da prezive i produzuju vrstu,a sve ostale karakteristike zanemaruje.Zar nije milina raditi sa drustvima koja su mirna,postojana na sacu,gdje nema skupljanja rojeva po drvecu,gdje nema tretiranja varoe itd,Selekcija je samo alat koji nam pomaze da dodjemo do jedinki koje su ispunile kriterij za RASPLOD.Niko od nas nemora kupovati selekcionisane matice, mozda materijal koji vec posjedujemo zadovoljava nase potrebe i netreba ga mjenjati,treba ga usavrsavati,ali to treba istestirati i uporediti sa onim sta zelimo.
Ja nemogu da se pomirim s cinjenicom da mnogi pcelari odobravaju selekciju kod drugih zivotinja a ne kod pcela,pa pitajte Lovca zasto nepusti kuju da je opari neki lutalica ili zasto proizvodjaci mlijeka ne oplodjavaju junice sa bikovima Buse ili...itd.Mnogi pcelari nevjeruju u selekciju jer su izvarani mnogo puta kupujuci matice koje nisu ni blizu karakteristika kojima su okicene.Cesto su "selekcionari"kontradiktorni jer nemogu isporuciti ono sto obecaju te stoga i nepovjerenje medju pcelarima.Iza dobrih rezultata stoji statistika, predan i ozbiljan posao oko testiranja matica da bi se nasle jedinke koje odgovaraju zahtjevima.Pa i kad nadjete "pravu maticu"ona ce u F1 generaciji dati potomke koji mozda nisu ni blizu zeljenih osobina jer smo parili sa nepoznatim trutovima a oni doprinose sa 50% osobina,u F2 generaciji potomci imaju samo 25% od prvobitnih gena itd.
Da se malo nasalim (nadam se da Hajrudin nece zamjeriti)

vidite na ulici nečiju ženu i onako (ovo je za muški dio pčelara) pomislite možda već i na prvi pogled kako je pa eto recimo zgodnija (bolja) nego Vaša, (nemojte se stidjeti da priznate), ali ostale osobine ne vidite i ne zanima Vas puno u tom trenu, bitno je da ste Vi svoju procjenu dali,

Prevedeno na "selekcionarski jezik"ovo bi bio Fenotip kod matica (znaci ono sto direktno vidimo okom)
A ovo bi bio Genotip

ali ako imate malo više mogućnosti da popričate sa njom i malo bolje je upoznate vidite da nije baš sve tako kako izgleda i kako je više upoznajete dobijate spoznaju da je Vaša supruga u nekim drugim aspektima recimo kao (poštenje, vjernost, govor, ponašanje, vrijednoća ili sl.) pa čak za nekoliko stepeni bolja od iste eto u nečemu drugom i tek onda shvatite šta imate a za čim ste težili,

Znaci ono sto mozes "vidjeti"tek kad dobro istestiras i uporedis.
Srdacan pozdrav iz danas suncane Svedske.

[senad]

Prije 10 godina razgovarao sam sa "iskusnim liscima" u pčelarstvu. Obzirom da se prvi put vidimo uhvatio me je u šemu unaprijed me smatrajući naivnim i neukim. Objašnjavao mi je nekakvu tehniku sa snelgrovom daskom koju je on inprovizovo nešto kao njegova inovacija. Pusito sam čiku da se izlafi i na kraju samo postavio pitanje , koliko više meda dobijete sa tom inovacijom. Dobio sam razočarajući odgovor , 15 kg meda na bagremu i prezadovoljan. KAda sam mu rekao da ja to imam sa najobičnijom maticom bez ikakvih radnji i zahvata ostao je kao ukopan da bi na kraju rekao pa dobro imaš dobru pašu.

Sve je manje nektara u prirodi, Pčelari su postali nekako svako za sebe država i u takvom stanju teško je govoriti o selekcji. BAr kod nas. Države koje imaju izolovana sparivališta ili ručnu oplodnju to je nešto drugo.

-mirne pčele, postojne na saću
-otporne na bolesti
-kompaktno leglo
-sklonosti ka unosu polena


JA se neslažem da samo treba ići selekciju na med. Pored navedenog za selekciju:

Šta je sa matičnom mliječi?
Šta je sa polenom?
Šta je sa prpolisom?

Ako nektara ima u prirodi i vrijme posluži, lahko će one donijeti med.

U našim uslovima selekcija se odnosi samo na odabir najbolje majke teško ko može iskontrolisati trutove u zraku odakle dolaze.

[Vahid]

Pa evo da se i ja javim na ovu temu sve gore receno i ja samo podpisujem ne radi se samo oko selekcionisane matice da je kod mene boje a ne kod tebe mogu ja da imam selekcionisanu maticu a da njene pcele nemaju sta da donesu u kosnicu a ti da imasu neku kojoj se nezna ni porijeklo ni ko joj je majka ni ko otac recimo al imas dobar polozaj za medobranje onako receno al se radi o necemu drugom svi mi idemo na nesto boje i isplatnije licno misjenje je ovo sad sto cu ja rec ja licno idem na to da imam vise meda i da su mi pcele mirne da ne mislim da kad otvorim kosnicu koliko cu uboda da dobijem ako bi moro da biram da imam recimo 100 kg meda po kosnici od bagrema ili lipe i da kad ga moram skidat sa kosnice( drustva) i da me ubode barem 30 pcela ili da imam 50 kg i da me ubode 5 pcela onda bi ja izabro 50 kg al to je moje misjenje i iskustvo evo ja sam prosle sedmice dobijo ponudu da preuzmem par drustava od jednog dede pcelara posto je on u godinama i nemoze vise da oko toga radi ja sam pristo al da mu dam pola meda sto izvrcam u ovoj godini i onda su pcele moje ja odem juce da preuzmem pcele i da ih dovezem al ja to nisam uradijo kad sam doso kod njega i malo poprico sa njim i kreno ka pcelama pocele su odma da lete oko moje glave cudno mi al nista pitam ga jesul agresivne kaze pa onako vratim se da se prvo opremim i uzmem rukavice iz auta pa tek onda da nastavim kad sam otvorijo prvu kosnicu imo sam sta da vidim i dozivim ja sam jednostavno bijo napadnut od pcela da nisam mogo ni da pogledam u kakvom su stanju drustva samo sam vidijo crn oblak pcela i nista vise a zaoka da i ne govorim zatvorim kosnicu bez razmisjanja koliko cu ih potusit pa ga preupitam jel to svaki put ovako kaze pa jest al moze se radit sa njima neka onda ja ih necu pa mozda su u drugim kosnicama mirnije ma neka ja sam dovojno vidijo i vratim se kuci bez pcela ja bi takva drustva samo potusijo i zaradijo samo vise grijeha i nista vise ja ih ne bi pa da mi da jos i novca a da ih ja moram poslije unistavat ja na to ne pristajem pa da mi donesu i po 200kg meda moje licno razmisjanje.E kolege o tome se radi neka su prinosi i manji al da se da radit sa njima sta imas od krave koja daje 25 litara mlijeka a na kraju ga i prospe ili od lijepe i zgodne recimo zene a koja te i vara ili ti joj jednu a ona tebi 10 i.t.d ovo nije moje licno iskustvo al sam imo priliku i to da vidim da me koleginice ljepseg pola ne svate pogresno al nismo svi isti ima nas losih al i dobrih

[zvones]

Prije 10 godina razgovarao sam sa "iskusnim liscima" u pčelarstvu. Obzirom da se prvi put vidimo uhvatio me je u šemu unaprijed me smatrajući naivnim i neukim. Objašnjavao mi je nekakvu tehniku sa snelgrovom daskom koju je on inprovizovo nešto kao njegova inovacija. Pusito sam čiku da se izlafi i na kraju samo postavio pitanje , koliko više meda dobijete sa tom inovacijom. Dobio sam razočarajući odgovor , 15 kg meda na bagremu i prezadovoljan. KAda sam mu rekao da ja to imam sa najobičnijom maticom bez ikakvih radnji i zahvata ostao je kao ukopan da bi na kraju rekao pa dobro imaš dobru pašu.

Sve je manje nektara u prirodi, Pčelari su postali nekako svako za sebe država i u takvom stanju teško je govoriti o selekcji. BAr kod nas. Države koje imaju izolovana sparivališta ili ručnu oplodnju to je nešto drugo.

-mirne pčele, postojne na saću
-otporne na bolesti
-kompaktno leglo
-sklonosti ka unosu polena


JA se neslažem da samo treba ići selekciju na med. Pored navedenog za selekciju:

Šta je sa matičnom mliječi?
Šta je sa polenom?
Šta je sa prpolisom?

Ako nektara ima u prirodi i vrijme posluži, lahko će one donijeti med.

U našim uslovima selekcija se odnosi samo na odabir najbolje majke teško ko može iskontrolisati trutove u zraku odakle dolaze.

U principu je 100 ljudi 100 čudi . Naravno svi žele dobru maticu i da su pčele mirne i još štošta drugo .Međutim teško je dobiti sve i još da nema sklonosti bolestima . Ako
pogledamo zadnjih godina iz najrazvijenijih zemalja gdje je selekcija došla gotovo do savršenstva , smo zatrpani stalno novim vijestima o "genijalnim" otkrićima novih
lijekova i novih načina liječenja .Tamo gdje se priča o lijekovima , tamo ima i bolesti i gubitaka . O CCD-u znamo svašta , a u stvari neznamo ništa , pa se bilo kakav
nestanak društva može podvesti pod CCD. Isto tako nozema cerana . Novija pisanja "stručnjaka" govore da je karakteristika te bolesti nestanak društva u jesen . E sad
bilo kakva greška pčelara (ja znam zašto je stradalo svako moje društvo )se može podvesti pod ovu bolest , a ujedno i pod CCD .Što kažu široko ti polje. Dobro kaže
Hajrudin , dobri selekcionirani bikovi , ama krave ne mogu donijeti plod . Greška je u teladima . Ljudi su megalomani .Bik treba da ima 5 T , tikva barem 500kg . i da
ne nabrajam.
Danas gledam moju maticu koju sam prije dvije godine ofarbao bijelim korektorom.Zalio joj cijelu glavu i mislio da će je pčele zamijeniti .Zanimljivo, njena majka , loša
matica s kojom sam eksperimentirao promijenila 4 košnice .Zbog nje izgubio dvije "selekcionirane" matice jer su je pčele nastojale vrlo brzo zamijeniti .Od nje dobio
dvije matice tihe smjene ,jednu lošu kao i majka , a druga bila solidna . Ipak smatrajuči da joj je majka loša ,prošle godine je zamijenim maticom koju mi je Senad
poslao ,tako što sam oduzeo jedan nastavak sa 6 ramova i ovom maticom. Danas gledam oba društva dosta dobra .Mojoj matici treća godina a leglo poezija .Neću je
mijenjati sve dok je pčele ne zamijene .Šta me briga što je "niskog " roda .

[Asim]

Problem oni iz nizeg roda nisu plave krvi neznaju igrati Brid

[Kreso]

Kolega trutusa mudro zbori.
Kod selekcije je bitno sta hocemo, sta imamo kao postavljeni cilj.Ja sam hobiist.Pcelarim iz razonode, ljubavi, kao bjeg od svakidasnjice i sve u tom stilu.
Stoga mi je na prvom mjestu vazno, mirnoca pcela, postojanost na sacu.Drugi zahtjev mi je slaba sklonost ka rojenju.Ovo prvo sam uspio, sa ovim drugim ne potpuno.
Sto se tice prinosa meda, svako zdravo, jako drustvo ce donijeti meda ako ima pase.Nema greske.
Kad sam poceo prije par godina, ima sam jedno drustvo kamikaza.Rad s njima je bio frustracija i daleko od uzitka i zadovoljstva.Odmah sam skontao, da to necu.
Prosle godine sam radio bez ikakve zastite ( sve do zadnjeg vrcanja), milina.Ti ih pregledas, a one bleje u tebe, kao sto kolega kaze.
Rojevna matica kod carnice je cudo.Sta je u stanju uraditi u proljece za par sedmica, to je fascinirajuce.Ogromne kolicine legla i explozivan razvoj.
Problem je sto je ta sklonost ka rojenju nasljedna, i svaka sljedeca potmak od ovakve matice je ima.A meni se bas nesto i nevere po drvecu.
Leglo ne prevjesavam, tako da mi ova osobina ne pase.
Pozz, Kreso

[zvones]

Kolega trutusa mudro zbori.
Kod selekcije je bitno sta hocemo, sta imamo kao postavljeni cilj.Ja sam hobiist.Pcelarim iz razonode, ljubavi, kao bjeg od svakidasnjice i sve u tom stilu.
Stoga mi je na prvom mjestu vazno, mirnoca pcela, postojanost na sacu.Drugi zahtjev mi je slaba sklonost ka rojenju.Ovo prvo sam uspio, sa ovim drugim ne potpuno.
Sto se tice prinosa meda, svako zdravo, jako drustvo ce donijeti meda ako ima pase.Nema greske.
Kad sam poceo prije par godina, ima sam jedno drustvo kamikaza.Rad s njima je bio frustracija i daleko od uzitka i zadovoljstva.Odmah sam skontao, da to necu.
Prosle godine sam radio bez ikakve zastite ( sve do zadnjeg vrcanja), milina.Ti ih pregledas, a one bleje u tebe, kao sto kolega kaze.
Rojevna matica kod carnice je cudo.Sta je u stanju uraditi u proljece za par sedmica, to je fascinirajuce.Ogromne kolicine legla i explozivan razvoj.
Problem je sto je ta sklonost ka rojenju nasljedna, i svaka sljedeca potmak od ovakve matice je ima.A meni se bas nesto i nevere po drvecu.
Leglo ne prevjesavam, tako da mi ova osobina ne pase.
Pozz, Kreso

Prvo da te pozdravim , jer se nismo odavno "čuli " . Što se tiče matica nemam ni ja ništa protiv toga što si naveo , pogotovo da pčele bleje u mene .Istina je da i ja
nekad blejim u njih . Mislim da je u svemu najspornija selekcija na bolesti . Po tom pitanju je jedini selekcioner "priroda". Onaj ko nije u stanju da se izbori
strada , a prirodni razgrađivaći unište sve , pa i bolest . Stare vrste voća su bile otporne na bolest .Uvedene su selekcionirane vrste .Sada se tretiraju po dvadeset i
više puta. Mnoge vrste se proizvode bez sjemena ,a kod nekih dolazi i do uništenja klice.Šta je tu selekcija ? Što se tiče pčela,evo Senad reče sve je manje medenja!
Kako će biti, kad se korov uništava gdje se god stigne (i bagrem je korov), pa herbicidi,fungicidi, monokulture i što još , a sve su selekcije.Jedemo hranu koja je puna
nabrojanog plus hormoni i antibiotici .Tada se jave valjda njihovi rođaci koji kažu da u toj hrani ima malo neophodnih elemenata za zdrav život i tada idu suplementi.
Kad pogledam sve skupa ,čovjek samo radi negativnu selekciju , pa će tako biti i s maticama , jer stalno sužavanje na nekoliko najvažnijih karakteristika koliko god
nama bilo drago (pa i meni ) je negativna selekcija i nije nikakvo čudo što se sve više čuje da pčele bez čovjeka ne mogu preživjeti , a živjele su milionima godina do
pojave istog .

[Asim]

Dragi moj zvoned mozda i mene treba selekcionirati jer sam ti od one stare radnicke garde radim ujutrood osam navece po potebi do jedanes i mozda nisam podoban jer nemam bolesti krzljav sam i neugledan prinosi su mi ujednaceni ko zna a mozda niti nisi podoban ko ni ona zivinicka kruska ramicka ovdje je potreban plastican sjaj i kada zagrzes trba da bude plasika in opsizvinite svadalicki sam raspolozen cijeli dan . Pozdrav Asim

[franevrs]

Mislim da je u svemu najspornija selekcija na bolesti . Po tom pitanju je jedini selekcioner "priroda". Onaj ko nije u stanju da se izbori
strada , a prirodni razgrađivaći unište sve , pa i bolest .

Pozdrav zvones, podržavam ovo tvoje razmišljanje u smislu selekcije na bolesti i ostalog, a razlog ću navesti
dalje u tekstu.
Naime prije četiri dana na Braču doživjeli smo vjerovatno prvo ovosezonsko rojenje. Rojenje samo po sebi
i nije neka novina i to još u Dalmaciji i na otoku, pa da je i skroz pri moru, još je priznat će te rano.
ali ovo rojenje se dogodilo na 500 n/m, tek je priroda probuđena prije desetak dana. A sudeći po mojim
pčelama i pčelama članova naše udruge taj roj nije izašao iz KOŠNICE. Pregledavajući i danas pčele razvoj
dobar eksplozija zadnjih desetak dana, dodaju se nastavci, unos peluda više nego dobar, ali to je sve u
granicama ajmo reć malo boljeg proljetnog razvoja. Zašto ovo sve govorim. Zvones razmišljao sam na
sličan način kao i ti kad spominješ selekciju na bolest, moja pretpostavka vezana za ovaj roj i moja nadanja
su da je to roj iz PRIRODE, koji su sve rijeđi i koji je na neki način stekao stanovitu otpornost prema bolesti
u prvom redu prema varoi. Ostaje nam nadati se i moliti da će se pčele što skorije izboriti za svoj opstanak
i da će se uzgojit soj koji će biti otporniji na bolesti i nametnike.

pozdrav!

[Kreso]

Uzvracam pozdrave Zvone prijatelju.
Kad je u pitanju selekcija na otpornost na bolesti, tu netreba puno sta raditi.Slabici propadaju, jaka drustva ostaju.
Ovdje niko ne daje nista pcelama protiv nozemoze, ni preventivno, ni kurativno.Entuzijasti ne tertiraju ni protiv varoe.Ja se ne usudjujem.
Mada bih probao nesto sa prirodnim rojem u kosnici manjih dimenzija, sa sacem koje bi same gradile bez SO.
Mislim da cu preci na uzimljavanje bez secera i stvaranjem uvjeta za bolju mikroklimu, smanjiti i tertiranje kiselinama.
Sve u cilju pozitivne selekcije, i stvaranju sto prirodnijih uvjeta pcelama za zivot.Rojenje ostaje problem.
Sto se tice tvrdnje da pcele ne bi mogle bez pomoci covjeka, u to ne vjerujem.Sta mi to sebi umisljamo.Kad bi smo ovog trena prestali voditi nracuna o nasim kosnicama, i pustili ih da se roje, ne bi oduzimali med niti ih lijecili,uspjele bi one bezikakvih problema i bez nas.
Selekcija je neophodna, da bi stvari drzali pod kontrolom.Nasi stari su pcelarenjem pletarama vrsili negativnu selekciju.
Ne vjerujem da ima manje nektara.Manje je bilja koje ga luci.Mislim da netrebamo biti previse nostalgicni za proslim vremenima.
Nacin zivota prouzrokovan globalizacijom je razlog sto jedemo manje prirodnu hranu.Sela opustila,njive neobradjene.Neisplatise.
Sami biramo sve to.Gdje u prirodi ima stotine kosnica na jednom mjestu?
Juce je mom kolegi pobjegao roj.Nije na vrijeme prosirio kosnicu.Stvari idu svojim tokom i bez nas.
Ev o ovako sbrda zdola par misli nabacano.Pozz Kreso

[zvones]

Uzvracam pozdrave Zvone prijatelju.
Kad je u pitanju selekcija na otpornost na bolesti, tu netreba puno sta raditi.Slabici propadaju, jaka drustva ostaju.
Ovdje niko ne daje nista pcelama protiv nozemoze, ni preventivno, ni kurativno.Entuzijasti ne tertiraju ni protiv varoe.Ja se ne usudjujem.
Mada bih probao nesto sa prirodnim rojem u kosnici manjih dimenzija, sa sacem koje bi same gradile bez SO.
Mislim da cu preci na uzimljavanje bez secera i stvaranjem uvjeta za bolju mikroklimu, smanjiti i tertiranje kiselinama.
Sve u cilju pozitivne selekcije, i stvaranju sto prirodnijih uvjeta pcelama za zivot.Rojenje ostaje problem.
Sto se tice tvrdnje da pcele ne bi mogle bez pomoci covjeka, u to ne vjerujem.Sta mi to sebi umisljamo.Kad bi smo ovog trena prestali voditi nracuna o nasim kosnicama, i pustili ih da se roje, ne bi oduzimali med niti ih lijecili,uspjele bi one bezikakvih problema i bez nas.
Selekcija je neophodna, da bi stvari drzali pod kontrolom.Nasi stari su pcelarenjem pletarama vrsili negativnu selekciju.
Ne vjerujem da ima manje nektara.Manje je bilja koje ga luci.Mislim da netrebamo biti previse nostalgicni za proslim vremenima.
Nacin zivota prouzrokovan globalizacijom je razlog sto jedemo manje prirodnu hranu.Sela opustila,njive neobradjene.Neisplatise.
Sami biramo sve to.Gdje u prirodi ima stotine kosnica na jednom mjestu?
Juce je mom kolegi pobjegao roj.Nije na vrijeme prosirio kosnicu.Stvari idu svojim tokom i bez nas.
Ev o ovako sbrda zdola par misli nabacano.Pozz Kreso

Potpisujem u najvećem dijelu .Što se tiče šečera , vjerujem da tebi zaista nije potreban .Premda je kod mene stvarno dosta slabo , ja mislim da bih gotovo i ja mogao .
Rješenje nije u puno pčela i puno hrane , nego na kvalitetnim pčelama i nešto hrane na pravim mjestima , odnosno u ulicama koje zauzima klupko . Već imam gotovo u
potpunosti razrađen plan ( u pitanju su nijanse ) sa 100% prezimljavanjem .

[ErminH]

pratim redovno ovu temu,mozda je rjesenje svega da sve radimo s prirodom a ne da ju mjenjamo,jer ev mnogi primjeri govore da,ako previse umjesamo ruke na kraju bude veca steta nego korist,
mozda se varam

[Hajrudin Zivinice]

mozda je rjesenje svega da sve radimo s prirodom a ne da ju mjenjamo,jer ev mnogi primjeri govore da,ako previse umjesamo ruke na kraju bude veca steta nego korist,
mozda se varam

Ma kolega ne varaš se, pčele još niko nije pripitomio a nadam se da niti neće, sve što dobijemo na jednom polju na drugom ćemo izgubiti, kao što sam rekao svako miješanje "nas" pametnih ljudi rezultira uglavnom izumiranjem pojedinih vrsta nadam se da se to neće dogoditi sa pčelama bar još koji milion godina, uh al sam optimističan

[Vahid]

pratim redovno ovu temu,mozda je rjesenje svega da sve radimo s prirodom a ne da ju mjenjamo,jer ev mnogi primjeri govore da,ako previse umjesamo ruke na kraju bude veca steta nego korist,
mozda se varam

Auuuuuuuuuu kolega sta to rece nisam se tome nado hehehehhehehehhehehe

[ErminH]

pratim redovno ovu temu,mozda je rjesenje svega da sve radimo s prirodom a ne da ju mjenjamo,jer ev mnogi primjeri govore da,ako previse umjesamo ruke na kraju bude veca steta nego korist,
mozda se varam

Auuuuuuuuuu kolega sta to rece nisam se tome nado hehehehhehehehhehehe

sto Vahide dragi,to sam pogrijesio negdje

[Vahid]

pratim redovno ovu temu,mozda je rjesenje svega da sve radimo s prirodom a ne da ju mjenjamo,jer ev mnogi primjeri govore da,ako previse umjesamo ruke na kraju bude veca steta nego korist,
mozda se varam

Auuuuuuuuuu kolega sta to rece nisam se tome nado hehehehhehehehhehehe

sto Vahide dragi,to sam pogrijesio negdje

ma jesi i to mnogo sta to rece

[keno83]

imam jedno pitanje za iskusnije, naime zanima me koji je najkriticniji dio razvoja matice u maticjaku, od ovih uzgajivaca cujem da je to 9 ti dan, ne racunajuci fazu jajeta, znaci negdje 12 ili trinesti tj kad prelazi u zavrsnu fazu razvica, ili kad se stvara ta neka nit ili kao neka pupcana vrpca recimo koja joj omogucava da uzima hranu, samo malo trenje ili vibracija u tom peridu te preobrazbe i prekidanjem te niti dolazi do uginuca matice...sad me zanima da mi neko ko ovo zna malo detaljnije isprica sve vezano za ove navode i teze..zahvaljujem unaprijed pozz

[schumy]

Keno83,
razvoj matice je u kritičnoj fazi od zatvaranja čahure do "rođenja", tj. za to vrijeme je svako pomicanje rama sa matičnjakom rizično. Izuzetak je presađivanje gotovih matičnjaka kada se to izvodi stručno i precizno. Najvažnije je da nema truckanja, da je "baterija" sa matičnjacima na mekanoj podlozi i da svi matičnjaci stoje okomito kao i u prirodnom položaju na ramu.
Zato ti je moja preporuka da u fazi razvoja matičnjaka ne prčkaš previše po oplodnjacima ili nukleusima, pusti normalno razviće matice, sve će ići svojim prirodnim tokom!
Pozdrav.......schumy

[Asim]

Dragi moj prijatelju Schumy moram da budem iskren prema svima pa i prema tebi , meni nije jasno kako sam uspio prošlog ljeta da izvršim vještačko razrojavanje jer sam ja okvirove sa matičnjacima nemilice treso i drmuso u toku prenošenja izjedne košnice u drugu ,Tj u novu kosnicu u kojoj sam formiro novi mladi roj , sve su mise matice izlegle i oplodile i eto ove godine legu i legu mada sam ja mislim nešto uprsko oko rotiranja nastavaka ali ;;; otom potom ;;;; od sad prilikom formiranja novog roja biću daleko njeznjiji i pazljiviji uz vašu sugestiju bće mi to i dodatna sjekiracija a,, ovo će otići pod početničku sreću i ovo je jedan od kvaliteta ovog foruma pozdarv svima Asim

[trutusa]

Medno!
Kriticno vrijeme je 10 i 11 pa i 12(zavisno od temp) dan odnosno prvi,drugi i treci dan stadija lutke Tad se lutka "upreda" u "paucinu"(to je onaj kokon koji ostaje na zidovima maticnjaka) ali i tad uz malo paznje nije problem pomjerati ramove. Ono sto je vaznije od "truckanja" i "zemljotresa" je temperatura.Lutke su jako osjetljive na i najmanju varijaciju temp. obratite paznju pogotovo ako drzite maticnjake da "sazriju u medistu, desava se i to vrlo cesto da pri dobrim pasama pcele izlijecu da sakupljju nektar a manje paznje posvecuju maticnjacima i tako dolazi do pada temp.i ugibanja lutaka i ako ne ugine takva lutka ima ozbiljne nediostatke koji su pogotovo primjetni na jajovodima.Poslije zavrsene 4 faze odnosno prelaz lutke u imago puno toga smo prebrodili ali opet obratite paznju na temp.ako prenosite zrele maticnjake.Najbolje je raditi u toku dana kad su i temp.najvece ali ako se mora onda predlazem da drzite maticnjake blize tijelu ispod npr.radne odjece ili u posebno napravljenim kutijama koje su dobro izolirane sa jednom flasicom tople vode na dnu ili ugrijanim uloskom za rucni frizider.

razvoj matice je u kritičnoj fazi od zatvaranja čahure do "rođenja", tj. za to vrijeme je svako pomicanje rama sa matičnjakom rizično. Izuzetak je presađivanje gotovih matičnjaka kada se to izvodi stručno i precizno. Najvažnije je da nema truckanja, da je "baterija" sa matičnjacima na mekanoj podlozi i da svi matičnjaci stoje okomito kao i u prirodnom položaju na ramu.
Zato ti je moja preporuka da u fazi razvoja matičnjaka ne prčkaš previše po oplodnjacima ili nukleusima, pusti normalno razviće matice, sve će ići svojim prirodnim tokom!
Pozdrav.......schumy

Iako maticnjaci mogu dosta toga podnijeti slazem se sa schumy-jem "neprckajte previse"

[Vahid]

Dragi moj prijatelju Schumy moram da budem iskren prema svima pa i prema tebi , meni nije jasno kako sam uspio prošlog ljeta da izvršim vještačko razrojavanje jer sam ja okvirove sa matičnjacima nemilice treso i drmuso u toku prenošenja izjedne košnice u drugu ,Tj u novu kosnicu u kojoj sam formiro novi mladi roj , sve su mise matice izlegle i oplodile i eto ove godine legu i legu mada sam ja mislim nešto uprsko oko rotiranja nastavaka ali ;;; otom potom ;;;; od sad prilikom formiranja novog roja biću daleko njeznjiji i pazljiviji uz vašu sugestiju bće mi to i dodatna sjekiracija a,, ovo će otići pod početničku sreću i ovo je jedan od kvaliteta ovog foruma pozdarv svima Asim

Kolega Asime i ako si ti razrojavo i prenosijo ramove sa maticnjacima sigurno ti se nisu matice izlegle iz maticnjaka koji su bili stari i u tom kriticnom dobu to ti mogu garantovat sigurno a ti jesi dobijo matice i one su se oplodile i legu (nose jaja ) to je sigurno al ne iz tih maticnjaka to je tako al nista moj kolega svi mi ponesto ucimo pa i ja ovaj jos sam ja na pocetku ko i mi svi ispricacu vam jedan dozivjaj al ne sad drugi put kako sam se obruko .

[Asim]

E sada ste me usrkletili i isprepadali i od sada šetam matice a ne matičnjake ma brate sigurnije drmo nedrmo a nemoze se ni matica tako brzo prehladiti mada sam ja prošle godine biro i dio dana kada je temperatura bila iznada 24 ili 25 stepeni ali prilikom svođenja na dva ili tri matičnjaka ja sam okvir naginjo i onda kada skalpel proleti trznem okviri ruku i košnicu i pola livade okolo i eto bilo kako bilo idem od sada po Stipinom savjetu a, mislim da mije i Senadto predlago drustvo koje formiram nosim sa starom maticom nešto legla i meda perge i šta bude a biće novo društvo ako bog da elem nemogu da se sikiram oko toga dali ću prehladiti matičnjak ili ću da stresem lutku i otkinem je od hrane , ali sve u svemu hvala vam i drago mije na ovim sugestijama pozdrav Asim

[Vahid]

Ma nista se ti meni Asime kolega ne sekiraj nisi ti nista pogrijesijo nego si uradijo onako kako si ti mislijo da to tako treba i kao sto i sam reko pocetnicka sreca. Al eto sad znas kako to treba odradit. .

[trutusa]

Evo opet ja al` sad da progovorimo malo o selekciji jer tema je vrloooo vazna s gledista naprednog pcelarenja a za mnoge je tabu pa malo da prosirimo diskusiju.

Cesto se povezuje genetski inzenjering i izmjena genetskig sekvenci npr.kao sto radi jedna velika americka firma (da joj ne pominjem ime) na kukuruzu,uljanoj repici itd.ili recimo genetske i hormonalne manipulacije u uzgoju nekih zivotinja(al´to je nesto drugo).
Selekcija koja se radi danas nad pcelama je potpuno prirodna.
Ovo sto se danas radi kod pcela nista nije drugo nego ponalazenje i markiranje osobina koje vec postoje kod danasnje pcele.Znaci u svom genomu pcela vec ima te osobine a da li ce one doci do izrazaja ako se prepusti sve prirodi veliko je pitanje,jer priroda selekcionise samo na opstanak,a to znaci 20-ak kg meda(tu kolicinu skupi srednje jako drustvo) i uspjesno prezivljavanje u vrijeme kad nema pase .Znaci od kasne jeseni do ranog proljeca (zavisi gdje) negdje i duze.
Zato se rade testiranja matica na trazenu osobinu kad se to nadje onda se pari sa trutovima koje nose genetske preddispozicije na zeljene osobine.Koji ce geni doci do plejotropnosti i penetrabilnosti ( izrazajnosti i probojnosti ili dominantni i recesivni ) zavisi da li ce se ti geni "sresti"na lokusu.Da neidemo duboko u genetiku bojim se da cemo zamrsiti stvari a mnogi me nece moci razumjeti.Da pokusam objasniti na jednom primjeru:ako je matica nsljedila iste osobine od oca i majke onda je ona homozigotna na tu osobinu,i sva njena jaja ce nositi tu osobunu u sebi, recimo na crnu boju,ako se ta jaja oplode sa trutom koji nosi istu osobinu pcele ce biti crne,ako se jaje oplodi sa trutom koji nosi zutu osobinu pcele ce opet biti crne jer gen crne boje je dominantan.ako je matica heterozigotna (nosi obadvije osobine od oca i majke 50-50%)onda ce pola pcela biti crno a pola zuto .Sjecate se Mendelevih zakona .
Da se vratimo praksi
Zamislite da je matica homozigotna na higijensku osobinu(da pcele pronalaze bolesne larve i ciste leglo i kosnicu)pa od takve matice uzmete larve,odgojite matice i parite ih sa trutovima koji imaju isto takve ososbine, pa mozete samo prertpostaviti kako bi to drustvo "pucalo" od zdravlja.Takva drustva imaju sve preddispozicije da dosegnu svoj maksimum a to znaci izobilje svega u kosnici , i ne samo to takvo drusrtvo sigurno prezimljava i u proljece ima veliku "foru" u odnosu na druga drustva.
kreso je napisao

Kad je u pitanju selekcija na otpornost na bolesti, tu netreba puno sta raditi.Slabici propadaju, jaka drustva ostaju.

Upravo je to tako i tako ce i biti i kad selekcionisemo samo sto cemo sve dici na jedan puuuno visi nivo "izdrzljivosti"i sigurnosti jer cemo izbjeci recimo tretitanja protiv nozemoze ,mozda varoe,krecnog legla itd.Kad su pcele zdrave onda je prezimljavanje sa manje gubitaka.Kao i Kreso i ja pcelarim u zemlji gdje se nista ne tretira osim varoe,vjerovali ili ne jos nisam imao problema ni sa krecnim ni sa kamenim ni sa AGL ni sa EGL javi mi se neeekad nozema al tu nema tretiranja slabici propadaju,odradim sto je moje i to je sve ali radim na intenzivnoj selekciji vec 15-ak sezona(to mi je veca preokupacija).Ja bih se smio opkladiti da se prestane sa prventivnim i kurativnim tretiranjima na ATL i nozemu da bi za tri do cetiri godine nestalo barem 50% ako ne i vise pcelinjih zajednica u BiH.Hocu reci da sa takvim nacinom pcelarenja drzimo prigusene bolesti koje su u svakom trenu prisutne i samo cekaju da buknu jer pcele su izgradile (citaj priroda) balans sa lijekovima u kosnici,a to je ono sto sam rekao priroda selekcionise samo na opstanak i produzenje vrste.
Zamislite koje olaksanje kad nemorate misliti na nozemu (nema onih komplikovanih pogaca kojima fali samo "i jedna zlica vegete") ili da nemorate dodavati kojekakve primjese u pogace i sirupe da stimulisete matice na nosenje jaja jer vec imate maticu koja bez stimulacije nosi i po 3 hiljade jaja u danu koja pravi izuzetno velike kolonije i ne roji prve dvije god.itd itd a do tog ste dosli potpuno prirodno.

Eh... al ne razmisljamo svi isto i to je dobro pa neka i dalje svako radi po svojim ubjedjenjima ovo je bilo po mojim i ja ovako radim.

P.P iz danas suncane Svedske