Zima - proljeće 2011. godine, Razvoj pčelinjih društava.

[Kreso]

Petar61,vrlo detaljno i hvale vrijedno pisanje i dokumentovanje fotkama o proljetnom razvoju drustava.
Rado bih polemisao stobom, no moje vidjenje ove tematike je oprecno svemu ovome sto si navodio.
Nekad sam citao knjigu autora B.Relica, gdje se navodi kako treba rotirati nastavke naprijed nazad,te gore dole, prevjesavanje okvira, a sve uciljusto boljeg razvoja drustava za iskoristenje pase.Narocito bagrema koji dolazi rano.Pa sam i ja prve godine se kilavio, vrtio nastavke,vrsio stimulativnu prehranu i sta sve ne.Onda mi je do ruke dosla knjiga "HRANA I ISHRANA PCELA".Tu se kaze nakon istrazivanja da pcele stimuliranjem odgoje vise legla, no nakraju balade ne donesu vise meda od ostalih drustava koja nisu stimulirana.Pa onda neki autori tvrde kako je najbolje rasporediti hranu drustvima prije uzimljenja.
Ma hajde molim te!Kao ja znam bolje nego one gdje treba biti med a gdje perga, i utom stilu.
Onda mi je do ruke dosla knjiga njemackog doktora GErhard Liebig-a jednostavno pcelarenje (slobodan prevod).Tip kaze, pcele se ne daju isfolirati.Znaju one najbolje kad i kliko legla treba da nabace, i nikakve aktivnosti oko stimulacije nemaju smisla.
Tako ti ja sad vodim racuna samo da pcele imaju dovoljno hrane,a koliko ce one praviti legla, to jenjihova briga,Naravno dati matica prostora za zalijeganje.Nikakve pogace niti sirupi.
Naravno,buduci da sam ja pcelar iz hobija, mogu izvoditi bijesne gliste.
Ali ovaj sistem fercera.


Uploaded with ImageShack.us
Naravno, nekazem ja da je ovo nastalo mojim umijecem,nego ako ima medenosnog bilja, i zdravih drustava, bit ce i meda.Sa ili bez stimulacije.
Cini mi se da bi kolega Inspektor o ovome mogao sta kazati, No nejavlja se zadnje vrijeme.
Petre, nemoj se obeshrabriti,ovim mojim pisanjem.Ako se covijek osjeca dobro zbog onoga sto radi, i ima raultata,Sta treba jos vise,
Pozdrav i svako dobro, Kreso

[petar61]

Pozdrav svima. Danas sam odvezao pčele na repicu. Jučer i danas je prohladno vrijeme i pčele su se stisnule na leglo. Društva koja su držala 14 ulica stislasu se u donji nastavak na 10 ulica.

Onaj zahvat s otvaranjem dva okvira meda i privlačenjem matice u gornji nastavak je samo djelimično uspio.
Društvo je složeno bilo ovako:
sssSM SMSsss
MLLLL LLLLM


S ciljem da se mlade pčele privuku na otvoreni med u gornjem nastavku, da počm,u odlagai nektar u srednjem okviru saća i da zauzmu dvije ulice ok srednjeg okvira, da ga ugriju i da natica pređe za njima. Pogledao sam dva dana nakon zahvata. U gornjem nastavku je bilo nešto pčela na srednjem okviru ali ne previše. (srednji okvir je u gornjem nastavku između dva okvira s medom)

Utvoreni med su sav uzele i prenijele u donji nastavak, a u srednjem je bilo nešto novog nektara. Nakon zahlađenja pčele su se stisle natrag na 10 ulica.
Zahvat je izveden malo prerano. U donjem nastavku vjerojatno ima još praznih okvira u koje matica leže. A premalo se pčela izleglo u ta dva dana da bi potisnule nešto starije pčele u gprnji nastavak za stalno. Nakon zahlađenja pčele su napustile okvir s nektato u gornjem i sišle dolje grijati leglo.
Gornji nastavak je ostao bez pčela.
Sad treba čekati prvi topliji dan i provjeriti hoće li se pčele vratiti na nektar u srednjem okviru.
Ako se ne vrate i ne zauzmu dvije ulice u gornjem nastavku treba izvršiti prevješavanje. Ako matica ne pređe sama u gornji nastavak, može nam se dogoditi da dobije rojevi nagon i da se izroji iz 10 okvira u donjem nastavku.

Sva pravješena društva su ok, gore drže ulice oko okvirima s leglom, a dolje isto tako. Provjereno danas prilikom selidbe. Kroz mrežicu na podnjači i kroz žičanu mrežic na gornjem nastavku.

Očigledno je sada nakon zahlađenja zašto ne smijemo razbacati leglo prilikom prevješavanja. Pčele nikako nebi mogle grijati sve razbacano leglo i dio bi žrtvovale.

[kudo]

mislim da si ih malo preforsirao,cim su se pcele povukle u donji nastavak.Ali nemora to znacit jer one ce se povuci ako nema legla svakako cim malo zahladni.U svakom slucaju slazem se sa tvojim radom i mislim da je i bolje ih malo preforsirati nego ih pustiti da matica bude blokirana i da nema gdje da zalegne leglo.Citam tvoje komentare i nisam komentarisao jer nije ni bilo potrebe,i ja slicno radim sa svojim pcelama.
Sve pohvale tvojim postovima

[petar61]

mislim da si ih malo preforsirao,cim su se pcele povukle u donji nastavak.Ali nemora to znacit jer one ce se povuci ako nema legla svakako cim malo zahladni.U svakom slucaju slazem se sa tvojim radom i mislim da je i bolje ih malo preforsirati nego ih pustiti da matica bude blokirana i da nema gdje da zalegne leglo.Citam tvoje komentare i nisam komentarisao jer nije ni bilo potrebe,i ja slicno radim sa svojim pcelama.
Sve pohvale tvojim postovima

Pozdrav kudo. U pravu si. Zahvat je izveden malo prerano. Ali da je bilo znati da će doći ovakvo zahlađenje i da će potrajati ovoliko dana.

Često u svojim tekstovima spominjem temperaturu legla od 36 oC, i mislim da se tome treba posvetiti najveća pažnja.

Da pokušamo objasniti. Pčele u košnici formiraju gnijezdo. Kad dignemo poklopac iznad legla, gnijezdo možemo prepoznati jer su pčele na
satonošama gusto poslagane iznad legla. Ako ih podimimo pčele se povuku među okvire, ali nakon par sekundi možemo primjetiti
Ulice u kojima su pčele poslagane gusto jedna do druge s glavama okrenutim prema nama. Vide se glave pčela jedna do druge.
To su mlade pčele, koje se brinu za leglo. Takva formacija nije obrambena, i nije složena u svrhu obrane društva.
Obrana društva u situaciji sastoji se slobodnih starijih pčele koje slobodno i uzbužeđeno trče po satonošama, dižu se iz
košnice i glasno zuje i traže napadača. Formacija koju su pčele složile između okvira služi za očuvanje
topline u gnijezdu. Gusto poslagane između okvira u visini gdje prestaje saće a započinju satonoše, malade pčele
svojim tijelima sprečavaju propuh između okvira i gubitak topline na gnijezdu.

Gnijezdo uvijek možemo prepoznati na taj način. Možemo procijeniti veličinu gnijezda i količinu zaleženog saća.
Unutar gnijezda nalazi se i med i pelud. Okviri na rubu gnijezda obično su popunjeni peludom i medom od vrha do dna.
Matica je uvijek u gnijezdu, i nese jaja na okviru s najmlađim leglom.

Med je unutar gnijezda raspoređen na okvirima iznad legla u vijence i može biti poklopljen ili ne.
U okvirima koji su uz rub gnijezda med se proteže po cijelom okviru do dna i obično nije poklopljen.
Obično pčele popune prvo jednu stranu okvira koja je do legla sviježim nektarom,
pa tek nakon toga pune drugu stranu.

Pelud je složen unutar gnijezda i može biti različito složen. Ali pretežno se nalazi ispod vijenaca
meda, u sredini okvira, na mjestu gdje je inaće idealna pozicija za leglo.
U kasno proljeće i u ljeto kad dnevne temperature prelaze 25 oC i dosežu i preko 35 oC okviri s leglom su
obično popunjeni leglom od vrha do dna, na okvirima tada gotovo da nema meda, samo se može naći peluda unutar gnijezda.

O čemu se radi. Zašto pčele slažu gnijezdo baš na taj način u proljeće?

U ovim danima kad dnevne temperature dosežu i koji stupanj preko 20 oC,
a noćne se spuštaju na oko 10 stupnjeva kako očuvati stalnu temperaturu na gnijezdu.
Normalno je da pčele noću gusto popune gnijezdo i griju leglo. Za grijanje troše med. Ali još je
jedna stvar veoma bitna. Med i pelud u okvirima. Ne samo kao izvor energije za grijanje i hrane
za uzgoj legla. Vijenci meda iznad legla i okviri meda na rubovima legla služe kao
izolator i trajnožareća peć. Pčele u toku proljetnog dana, kad je vanjska temperatura između 18 i 22 oC
troše manje energije da zagriju saće, med i pelud koji se nalaze unutar gnijezda. Med u saću akumulira
toplinu. U toku noći kad je vanjska temperatura niska, akumulirana toplina grije cijelo gnijezdo.
Pčele na taj način noću troše manje meda za grijanje gnijezda jer moraju samo dodatno grijati.
Noću si i sve izletnice u gnijezdu pa je količina pčela u gnijezdu znatno veća nego danju.

Zbog toga prilikom svih zahvata u košnici u ovim proljetnim danima treba voditi računa da se ne pothladi
leglo, ali niti med. Košnice treba otvarati u najtoplijem dijelu dana, bez vjetra i sve zagrijane okvire
vaditi samo ako je neophodno, i držati na dnevnoj temperaturi najkraće moguće vrijeme.

Ako smo ohladili med koji se nalazi u gnijezdu, pčele će ga morati ponovo zagrijati da akumuliraju
energiju za noć.

Kod svih zahvata koje obavljamo treba voditi računa o ovim detaljima tajni pčelinjeg gnijezda.
Pčele su vrlo racionalne u potrošnji energije i štede ju na sve moguće načine,
pa moramo i mi voditi računa o tome.

[petar61]

Zbog navedenih razloga treba voditi računa da se prevješavanje ne vrši prerano. Za prevješavanje moraju biti zatvorene svih devet ulica između 10 okvira u nastvku, i moraju pčele raditi na desetoj ulici koja je podijeljna na dvije i nalazi se uz stijenke nastavka. Pola desete ulice je uz jednu stranu, pola je uz drugu. Ako pčele rade i na vanjskim stranama prvog i desetog okvira, znači da ih pune s nektarom i da formiraju toplotne "zidove meda" oko gnijezda na vanjskim okvirima.

Prevješavanje je neprirodan postupak za pčele i veoma je stresan. Pčelama je ponekad potrebno nekolioko dana da otklone nedostatke u gnijezdu koje smo napravili prevješavanjem. Međutim zahvat je neophodan jer nije rijetka situacija da zbog vanjskih nepovoljnih prilika, višednevnog zahlađenja kao sada i višednevne kiše, pčele nemaju dovoljno energije da savladaju smrtni prostor* između dva nastavka. Zatvorene okvirima meda uz rubove gnijezda i vijencima meda iznad legla i vanjskom nepovoljnim uvijetima, stvara se višak mladih nezaposlenih pčela u dovbi do 21 dan koje uzrokuju rojevi nagon i može nam se dogoditi da nam se pčele izroje iz jednog nastavka a da nisu popunile svih 10 ulica.

Uvo je 5 ili 6 dan zahlađenja, kad najviša dnevna temperatura ne prelazi 15 stupnjeva i ima samo sat ili dva u toku dana kad je temperatura iznad 12 oC.
U ovo doba godine pčele na temperaturi ispod 12 oC ne izlijeću ili vrlo rijetko izleću.

Poslije 6 do 7 ovakvih dana treba prekontrolirati sve neprevješene zajednice da ne odu u rojevo raspoloženje. Ako su započeti matičnjaci, a nisu zaleženi nije nikakav problem, napravimo prevješavanje i rojevi nagon se istog trena gasi. Pčele se zaposle dva dana dok "urede" gnijezdo prema novom rasporedu i ako
smo dodali satne osnove, a stigli su topliji dani i unos nektara poraste. Posla preko glave i pčele zaborave da su se htjele rojiti.


* Smrtni prostor - Prostor izmađu dva nastavka u kojem nema saća. U prirodnim staništima nema takvog prekida u kontinuitetu saća. U šupljem drvetu saće se proteže neprekidno ud vrha šupljine do dna.
U košnicama radimo sa okvirima, pčele se prilagođavaju situaciji i grade saće samo unutar okvira. između dva nastavka postoji prostor koji ne sadrži saće koji je visine do 5 cm. 2cm debljina satonoše u donjem nastavku, 1 cm prostor do donje letvice okvira u gornjem nastavku, 1 cm debljina letvice u gornjem nastavku, i još oko 1 cm neizgrađenog saća unutar okvira.
5 cm bez saća, meda, peluda. Zimi u zimskom klupku pčelama je nemoguće savladati taj prostor i ako je klupko u donjem nastavku i potrošilo sav med iz donjeg nastavka, a gornji može biti pun meda, društvo će stradati od gladi, jer ne može savladati tih 5 cm bez saća. Zbog toga se naziva i smrtni prostor.

Ali i u toku proljetnog razvoja taj prostor ometa razvoj društva. Još ako ubacimo matičnu rešetku između dva nastavka, onemogučili smo pčele da kvalitetno popune taj prostor svojim tijelima. A ako je matična rešetka metalna imamo i vodić topline koji neprekidno oduzima toplinu u dijelu koji pčele griju i odvode lu u dio košnice koji pčele ne zaposjedaju.

[inzenjer]

malo kasnim nisam se mogo nakanit da se registrujem na onu stranicu za slike,ali evo sad slika od 25 marta
http://s1188.photobucket.com/albums/z41 ... 1_1413.jpg

[inzenjer]

ovo mi je drustvo bilo najslabije 25 marta, uskoro moram vadit prvu turu građevnjaka pa ce bit jos slika.

[petar61]

I evo nas na paši. Proljetni razvoj nastavljamo uz 30 dana intenzivne paše na repici.

[nermintz]

pozdrav Petre
prije 7 dana sam kupo dva drustva(pocetnik) i sada imam leglo na nekih 7 okvira i pcele na svih 10 ulica pa bih pitao dali mogu sada da uradim prevjesavanje koje ste tako fino opisali i objasnili a moram i da vam napomenem da imam samo satne osnove.
hvala unaprijed za odgovor

p.s. primam savjete i od ostale ekipe na forumu

[petar61]

U nastavku ima 10 okvira. Između okvira ima 9 ulica. Deseta ulica se nalazi do stijenki nastavka i podijeljena je na dvije polovice. Idealno za prevješavanje je ako su devet ulica među okvirima potpuno ispunjene pčelama, a pčele rade i na desetoj ulici. Tada na vanjskim okvirima ima dosta meda, a unutrašnji 8 okvira su popunjeni vijencima meda, pergom i leglom. Ako je takva situacija u košnici na jednom nastavku, danas je idealno za prevješavanje s satnim osnovama, jer slijedećih 5 do 6 dana prognoziraju najvišu dnevnu temperaturu preko 20 oC. Pošto legla ima na 7 okvira, Moguće je da ima 3 okvira dobro popunjena medom. i još neki s relativno malo legla a debelim vijencem meda i većom količinom perge. Ako u tom jednom nastavku nema slobodnog saća, već su svi okviri popunjeni leglom medom i pergom, tada je krajnje vrijeme da se poduzme prevješavanje. Prilikom prevješavanja provjeriti rojevi nagon.
Ako ima poklopljenog trutovskog legla, to je prvi znak rojevog nagona. Ako su izgrađeni matičnjaci, a nisu zaleženi, to je drugi znak. do tog trenutka prevješavanjem i dodavanjem satnih osnova potpuno se otklanja rojevi nagon, jer idu topliji proljetni dani pa će i dotok nektara porasti.

Ako u košnici ima dva ili više okvira izgrađenog saća koje je prazno, bez meda, legla i bez perge, bez obzira na punih 10 ulica pčela, bolje je napraviti preventivni zahvat da se spreći rojenje bez nastavljanja i prevješavanja.

Prevješavanje s 10 satnih osnova:

prije zahvata(svi okviri su popunjeni ili pretežno popunjeni):

MlLLP LLlMM

M - pretežno med (nešto perge - bez legla).
L - leglo (poklopljeno ili pretežno poklopljeno s vijencima meda)
l - leglo (mlađe pretežno nepoklopljeno)
P - med i pelud i nešto legla

Nakon zahvata:
12345 67890
MOLlL POOOO
MOLlL MOOOO

Čim je u gornjem nastavku igrađena satna osnova do meda (drugi okvir s lijeva) (2-4 dana) možemo izvaditi okvir s osnovom s desne strane koji pčele ne zaposjedaju, pomaknuti sve okvire za jedno mjesto u desno, osim okvira s medom koji je uz lijevu stranu. Uz taj okvir ubacimo satnu osnovu.

18234 56790 (satnu osnovu koja je bila osma s lijeva, pčele ju ne zaposjedaju, ubacili smo na drugo mjesto s lijeva)
MOSLl LPOOO
MOLlL MOOOO

Preventivni zahvat da se spreći rojenje bez nastavljanja i prevješavanja.

prije zahvata(Imamo svih 10 ulica popunjenih pčelama i dva okvira praznog saća ili vrlo malo nektara ili peluda u njima):

MlLLP LLMSS

Ovakva situacija je moguća nakon ovakvih 5-6 dana zahlađenja. Leglo se izlego, pčele su zaposjele svih 10 ulica, ali je nektar i med potrošen za grijanje legla
u toku zahlađenja. Za prevješavanje je prerano za oko 2-3 dana. radilice će napuniti dva okvira saća s nektarom i peludom a matica će zaleći još jedan okvir legla i svi okviri će biti popunjeni. Da nam nebi društvo otišlo u rojenje samo ćemo oduzeti jedan okvir s praznim saćem i dodati okvir s satnom osnovom i presložiti košnicu na slijedeći način:

MOlLL PLLSM

Ubacivanjem satne osnove zaposlili smo dodatno pčele izgradnjom saća, pa rojevog nagona nema. Pričekamo 2 - 3 dana, da se izgradi satna osnova, i obično ju matica zaleže, a prazni okvir saća će pčele popuniti nektarom i peludom.

Nakon što se je satna osnova izgrađena i popunjena,a popunjen okvir saća, izvršimo zahvat prevješavanja s 9 satnih osnova i jednim okvirom saća koji smo izvadili.

[nermintz]

e svaka cast na expresnom i iscrpnom odgovoru Petre
hvala vam a ja odoh trk do kosnica da primijenim novosteceno znanje

pozdrav

[inzenjer]

http://a4.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos- ... 7782_n.jpg
evo moja ponajbolja kosnica.Ali imam sad jedan problem građevnjake koje sam ubacio prije desetak dana pcele su fino izradile ali pored trutovskog legla ima dosta obicnog legla.Sta sada raditi?? Mislim ne pada mi na pamet sjeci i obicno leglo,ali u cemu je problem jel u duzini komada satne osnove koju sam stavljo na građevnjake koja je bila i 3-4 cm ili sto sam građevnjak stavio u sredinu legla umjesto na kraj??

[Stipo]

http://a4.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos- ... 7782_n.jpg
evo moja ponajbolja kosnica.Ali imam sad jedan problem građevnjake koje sam ubacio prije desetak dana pcele su fino izradile ali pored trutovskog legla ima dosta obicnog legla.Sta sada raditi?? Mislim ne pada mi na pamet sjeci i obicno leglo,ali u cemu je problem jel u duzini komada satne osnove koju sam stavljo na građevnjake koja je bila i 3-4 cm ili sto sam građevnjak stavio u sredinu legla umjesto na kraj??

Inzenjeru naveo si jedan od razloga zašto sam ja odustao od građevnjaka. Često se desi da umjesto trutovskih ćelija pčele izgrade lijepe radiličke ćelije.
Još gori slučaj je kada pčele izmješaju radiličke i trutovske ćelije. Takva pojava pčelaru stvara velike probleme jer nezgodno je izrezati trutovske ćelije, a ostaviti radiličke. Tako se na okviru stvaraju velike rupe u kojima pčele često grade matičnjake. Zbog toga je bolje primjeniti neko biološko srestvo u borbi protiv varroe, a za te prilike idealan je BeeVital.

[inzenjer]

http://a4.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos- ... 7782_n.jpg
evo moja ponajbolja kosnica.Ali imam sad jedan problem građevnjake koje sam ubacio prije desetak dana pcele su fino izradile ali pored trutovskog legla ima dosta obicnog legla.Sta sada raditi?? Mislim ne pada mi na pamet sjeci i obicno leglo,ali u cemu je problem jel u duzini komada satne osnove koju sam stavljo na građevnjake koja je bila i 3-4 cm ili sto sam građevnjak stavio u sredinu legla umjesto na kraj??

Inzenjeru naveo si jedan od razloga zašto sam ja odustao od građevnjaka. Često se desi da umjesto trutovskih ćelija pčele izgrade lijepe radiličke ćelije.
Još gori slučaj je kada pčele izmješaju radiličke i trutovske ćelije. Takva pojava pčelaru stvara velike probleme jer nezgodno je izrezati trutovske ćelije, a ostaviti radiličke. Tako se na okviru stvaraju velike rupe u kojima pčele često grade matičnjake. Zbog toga je bolje primjeniti neko biološko srestvo u borbi protiv varroe, a za te prilike idealan je BeeVital.

Malo je rec da su lijepe radilicke celije,ali to mi samo kod nekih kosnica,vecina ih ima samo trutovsko leglo,pa sam konto samo isparat trutovske celije pcele ce ocistit i matica ce zalec nove trutove,bice isti efekat samo bez sjecenja saća. Sto se tice Beevital-a cuo sam i procito sve najbolje o njemu,adzo mi je nabavio vec jedno pakovanje,al meni se bas i ne isplati s njim jer ja od pcela samo med imam,a kod poloski ni njeg nemogu uzet puno.Sve u svemu Beevital cu i ja probat u augustu,pa dokrajcit oksalnom kasnije.

[Marin]

Inženjer je napisao
"Sto se tice Beevital-a cuo sam i procito sve najbolje o njemu,adzo mi je nabavio vec jedno pakovanje,al meni se bas i ne isplati s njim jer ja od pcela samo med imam,a kod poloski ni njeg nemogu uzet puno.Sve u svemu Beevital cu i ja probat u augustu,pa dokrajcit oksalnom kasnije."

U BH pčelaru sam objavio prijedlog -plan godišnjeg tretmana za Beevital Hive clean
sa preporukom da "štednju planirajte dok još nešto imate/Plan za VAROU donesite dok je još nemate "
te osnovnih pet prednosti korištenja sredstva koje možete iskombinirati sa redovnim pregledom pčela tako da radite bar dva posla jednim potezom.
U svakom slučaju predlažem da uradite kontrolni proljetni tretman onda planirajte dalje.

Pozdrav od Marina

[Samir]

@ Inžinjeru zato koristi kraći ram kako bi izvlačile zaperak trutovskog saća ispod donje letvice.
Ja koristim u LR košnici poluram i nemam tih problema, jer u standardnom okviru nebude svo trutovsko leglo zatvorenom pa je i to jedan od problema, a kod mene kad isijecam bude oko 85-90 % bude zatvoreno leglo.

[inzenjer]

@ Inžinjeru zato koristi kraći ram kako bi izvlačile zaperak trutovskog saća ispod donje letvice.
Ja koristim u LR košnici poluram i nemam tih problema, jer u standardnom okviru nebude svo trutovsko leglo zatvorenom pa je i to jedan od problema, a kod mene kad isijecam bude oko 85-90 % bude zatvoreno leglo.

zapravo je stvar kolko osnove damo na građevnjak sto krace to bolje,cent je dovoljan jer ako je sto je kraci dio koji im mi dajemo to ce vise doc do istezanja i celije ce bit vece,i samim tim u vece ce ic trutovsko leglo.Prvo kracenje građecnjaka cu obavit u petak jer vidio sam da je vise od pola zatvorenog trutovskog legla a ostale celije su također pri zatvaranju

[petar61]

@ Inžinjeru zato koristi kraći ram kako bi izvlačile zaperak trutovskog saća ispod donje letvice.
Ja koristim u LR košnici poluram i nemam tih problema, jer u standardnom okviru nebude svo trutovsko leglo zatvorenom pa je i to jedan od problema, a kod mene kad isijecam bude oko 85-90 % bude zatvoreno leglo.

zapravo je stvar kolko osnove damo na građevnjak sto krace to bolje,cent je dovoljan jer ako je sto je kraci dio koji im mi dajemo to ce vise doc do istezanja i celije ce bit vece,i samim tim u vece ce ic trutovsko leglo.Prvo kracenje građecnjaka cu obavit u petak jer vidio sam da je vise od pola zatvorenog trutovskog legla a ostale celije su također pri zatvaranju

Inzenjer mislim da se niste shvatili. Samir ti govori da napraviš ram niži od ovih koje koristiš, pa da ispod donje letvice ostane mjesta za izgradnju trutovskog legla. Znači napraviš ram pola visine ispuniš ga satnom osnovom. Pčele u njemu izgrade radiličko leglo, a na doljnju letvicu s donje strane grade trutovsko do pune visine okvira. Mislim da je problem kod tebe jer su ti ramovi preveliki. Pčele ne žele graditi toliko trutovskog, pa grade dosta radoličkog.

Probaj okvir pregratiti letvicom 5mm debelom po visini na pola. Jednu polovicu ostavi praznu a na drugu stavi satnu osnovu. U prazni dio ne stavljaj niti malo satne osnove. Svi ostali okviri u plodištu ne smiju imati trutovskih stanica. Vidjet ćeš da će u polovici okvira u kojoj nema satne osnove biti isključivo trutovsko saće.
Pošto u plodištu imaš okvire s radiličkim leglom, pčele imaju potrebu za trutovskim, U prazni dio okvira graditi će to trutovsko.

[inzenjer]

@ Inžinjeru zato koristi kraći ram kako bi izvlačile zaperak trutovskog saća ispod donje letvice.
Ja koristim u LR košnici poluram i nemam tih problema, jer u standardnom okviru nebude svo trutovsko leglo zatvorenom pa je i to jedan od problema, a kod mene kad isijecam bude oko 85-90 % bude zatvoreno leglo.

zapravo je stvar kolko osnove damo na građevnjak sto krace to bolje,cent je dovoljan jer ako je sto je kraci dio koji im mi dajemo to ce vise doc do istezanja i celije ce bit vece,i samim tim u vece ce ic trutovsko leglo.Prvo kracenje građecnjaka cu obavit u petak jer vidio sam da je vise od pola zatvorenog trutovskog legla a ostale celije su također pri zatvaranju

Inzenjer mislim da se niste shvatili. Samir ti govori da napraviš ram niži od ovih koje koristiš, pa da ispod donje letvice ostane mjesta za izgradnju trutovskog legla. Znači napraviš ram pola visine ispuniš ga satnom osnovom. Pčele u njemu izgrade radiličko leglo, a na doljnju letvicu s donje strane grade trutovsko do pune visine okvira. Mislim da je problem kod tebe jer su ti ramovi preveliki. Pčele ne žele graditi toliko trutovskog, pa grade dosta radoličkog.

Probaj okvir pregratiti letvicom 5mm debelom po visini na pola. Jednu polovicu ostavi praznu a na drugu stavi satnu osnovu. U prazni dio ne stavljaj niti malo satne osnove. Svi ostali okviri u plodištu ne smiju imati trutovskih stanica. Vidjet ćeš da će u polovici okvira u kojoj nema satne osnove biti isključivo trutovsko saće.
Pošto u plodištu imaš okvire s radiličkim leglom, pčele imaju potrebu za trutovskim, U prazni dio okvira graditi će to trutovsko.

Ma razumio sam ja njega za ovo sam cuo i prije dobra stvar samo sto sad nemam vremena svaki vadit pa pregrađivat,jbg obaveze na faksu,to sam moro uradit jos zimuz kad sam odredio koji ce okviri za građevnjake.Upravu si da mi ramovi preveliki nes skoro ko kod DB-a satonosa 43,visina 27 donja letvica 40.Mada mislim da i ovo moje o skroz malo osnove daje dobre rezultate,tako sam prosle god radio i nije bilo radilickih celija.

[inzenjer]

http://a4.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos- ... 0926_n.jpg
malo sam trzno rukom kad sam sliko,al se ipak dobro vidi,odee varoaaa

[petar61]

Inženjeru, gldam taj tvoj okvir građevnjak i u dilemi sam da li što reći.

U svakom slučaju željeni cilj si vrlo uspješno postigao, i svaka čestitka i pohvala. Ubacio si građevnjak, polovio varou i isjecanjem ćeš je se riješiti.
Bravo još jednom.

Ali. Uvijek ima neki ali.

Dok gledam taj okvir i razmišljam koliko je u njemu uhvaćenih varoa. Ako si kvalitetno odradio zimski tretman protiv varoe, u tom okviru može biti 3-5 varoa.
Pa nek je i 10 varoa, isplati li se davati građevnjak u periodu prije bagrema. Stipo je govorio da pedesetak varoa ne smeta društvu, a pčele su potrošile energije za izgradnju trutovskog saća i odgoj trutova do poklapanja. Istom tom energijom mogle su napraviti 1,5 do 2 okvira radiličkog legla.

Neznam što bih rekao, ali ja ne stavljam građevnjake. Ne usudim se nekome savjetovati da ne stavlja jer nisam siguran radim li ispravno.
Poslije bagrema kad broj varoa u košnici pređe 100, a pčela bude 50-60 tisuća, još društvo ne osjeti teret varoe, ali tada bi na tom građevnjaku bilo uhvaćeno puno više varoe, pa mi ima logike stavljati građevnjak poslije bagrema. Ja radim tri tretmana mravljom kiselinom nakon vrcanja bagrema.
Pa zbog toga ne stavljam građevnjak. Mislim da sam do sada najveću grešku radio u tome da sam sedmi i osmi mjesec bio bez tretmana i bez građevnjaka.
U devetom sam vršio tri tretiranja varolikom i zimsko perizinom ili oksalnom kiselinom. 7,8 i 9, pa i 10 mjesec su najkritičniji što se tiće varoe.

Ove godine planiram izvršiti tri tretmana beevitalom u drugoj polovici 6. mjeseca i nakon toga u osmom mjesecu što je i najvažnije.

S građevnjacima u toku 6,7,8 mjeseca može se populacija varoe držati na puno nižem nivou, ali koliko je to posla pčelama, a koliko pčelaru.

Treba pratiti prirodni pad varoe. I na osnovu njega procjeniti količinu varoe i time ugroženost društva.
Okvir građevnjak, pogotovo ovolikih dimenzija čini mi se najskuplja vatrijanta borbe protiv varoe.

Stavi okomitu letvicu da okvir podijeliš na dvije trećine i jednu trećinu. dvije trečine stavi satnu osnovu za radiličko leglo, a jednu trečinu ostavi praznu za trutovsko. Tako možeš napraviti dva okvira po društvu. Na različitim mjestima unutar gnijezda, biti će sigurno uhvaćeno više varoe, a manja površina trutovskog legla.

[zvones]

Inženjeru, gldam taj tvoj okvir građevnjak i u dilemi sam da li što reći.
Dok gledam taj okvir i razmišljam koliko je u njemu uhvaćenih varoa. Ako si kvalitetno odradio zimski tretman protiv varoe, u tom okviru može biti 3-5 varoa.
Pa nek je i 10 varoa, isplati li se davati građevnjak u periodu prije bagrema. Stipo je govorio da pedesetak varoa ne smeta društvu, a pčele su potrošile energije za izgradnju trutovskog saća i odgoj trutova do poklapanja. Istom tom energijom mogle su napraviti 1,5 do 2 okvira radiličkog legla.

Neznam što bih rekao, ali ja ne stavljam građevnjake. Ne usudim se nekome savjetovati da ne stavlja jer nisam siguran radim li ispravno.
Poslije bagrema kad broj varoa u košnici pređe 100, a pčela bude 50-60 tisuća, još društvo ne osjeti teret varoe, ali tada bi na tom građevnjaku bilo uhvaćeno puno više varoe, pa mi ima logike stavljati građevnjak poslije bagrema. Ja radim tri tretmana mravljom kiselinom nakon vrcanja bagrema.
Pa zbog toga ne stavljam građevnjak. Mislim da sam do sada najveću grešku radio u tome da sam sedmi i osmi mjesec bio bez tretmana i bez građevnjaka.
U devetom sam vršio tri tretiranja varolikom i zimsko perizinom ili oksalnom kiselinom. 7,8 i 9, pa i 10 mjesec su najkritičniji što se tiće varoe.

Petre stavljao ti građevnjake ili ne, pčele će izgraditi onoliko trutovskih čelija koliko njima odgovara ,pa i proširujući radiličke .Ja radim potpuno drugačije .Prvi okvir koji
dajem pčelama je u vrijeme rezdelije /đanarike ,kad vršim i prvi pregled ,ožićen građevnjak . Ako bi me neko pitao za racionalan razlog ja ga ne bih mogao objasniti ,osim
da ne želim presjecati leglo .To sam uveo prošle godine i šta se desilo ? Svi građevnjaci su bili sa trutovskim leglom potpuno do donje letvice .Prošle godine sam imao dosta
društava koja su iz zime izašla sa više od sedam ulica .Ove godine sam uradio isto , samo ove godine su najjača društva imala prosječno 6 ulica i danas sam gledao svi
građevnjaci su urađeni ili potpuno sa radiličkim čelijama ili sa ponekom trutovskom. Ako kažem da je voće tek otvorilo prije par dana , da jabuka tek najavljuje cvjetanje
tada ova društva na 16 do 18 ulica i nisu loša .Danas sam nekoliko društava rotirao vertikalno ,a horizontalno i ne rotiram .Građevnjake ne isjecam ,zato ih žičim . Ništa ne
tvrdim i ništa nisam rekao ,ali mi se čini da bi pčele sve bolje uradile bez moje pomoći . Usput ,ona moja matica loše krvi malo zaostaje za najjačim društvima , ali ima
ubjedljivo najviše donjetog novog meda i peludi , pa sad budi pametan .

[inzenjer]

[quote][/quote]
Dok gledam taj okvir i razmišljam koliko je u njemu uhvaćenih varoa. Ako si kvalitetno odradio zimski tretman protiv varoe, u tom okviru može biti 3-5 varoa.
Pa nek je i 10 varoa, isplati li se davati građevnjak u periodu prije bagrema. Stipo je govorio da pedesetak varoa ne smeta društvu, a pčele su potrošile energije za izgradnju trutovskog saća i odgoj trutova do poklapanja. Istom tom energijom mogle su napraviti 1,5 do 2 okvira radiličkog legla.

zbog specificnosti mojih poloski,to ti ga dođe DB bez polunastavka,ja moram na neki nacin tjerat pcele da trose energiju,jer inace mi odose u rojenje.Kaze se da je pojava trutovskog legla prvi znak rojenja,ja sam na nekim kosnicama pored građevnjaka imo trutovskog legla bar za jos jednog građevnjaka,to leglo nisam diro,nek sam iso da slabija drustva pojacavam sa okvirom legla iz jakih,jer su mi jaka vec popunila sve okvire,prosjecno oko 15-16 okvirova.Kanio sam ove godine formirat nukleuse od po 4 okvira,pa preko rojevih maticnjaka dobijat matice,pa probat posle bagrema na vjestacko razrojavanje.Al pitanje je sad da li ce mi kosnice izdrzat tolko bez rojenja,jer se vec sad prepune legla,meda i polena,pogotovo legla kojeg ima u nekim i po 10 okvirova a tek je jabuka procvala,a maslacak je u naletu.

[Stipo]

Neće ti izdržati. Proširivaj odmah ili pojačavaj slabije inače će otići u rojenje.

[petar61]

Petre stavljao ti građevnjake ili ne, pčele će izgraditi onoliko trutovskih čelija koliko njima odgovara ,pa i proširujući radiličke .

Zvones, u pravu si. i sviđa mi se tvoj stav. I ja što duže živim i raadim s pčelama, sve sam svjesniji da ne možemo imati veliki uticaj na pčele. Jednostavno one će odraditi po svome što god mi napravili. Zbog toga i pokušavam uvijek simulirati situaciju koja se događa u prirodi da bi većina društava odradila onako kako se u toj situaciji pčele ponašaju. Uvijek će biti odstupanja od onoga što bi mi željeli da ščele naprave. Neprekidnim micanjem okvira s trutovskim saćem iz plodišta, pčele osjećaju manjak trutova, pa uvijek grade i trutovske stanice. Ubacivanjem građevnjaka u takva plodišta pčele grade gotovo isključivo trutovske stanice, jer imaju manjak trutovskih u plodištu. Znači, koliko god se mi trudili da nam plodište ima samo radiličke stanice, uvijek će biti i trutovskih.

Međutim, pčele su nevjerojatno racionalne u iskorištenju i štednji energije. Nikad nisam zapazio da su išle prerađivati radiličke stanice u trutovske ako je saće idealno izgrađeno. Neće pčele rušiti što je dobro pa graditi ponovo jer to nije racionalno. Kod dodavanja satnih osnova u plodište, radi sprećavanja rojenja pčele će izgraditi na osnovama trutovsko, bez obzira što je satna osnova s šesterokutima za radiličke stanice. Pčele će pravilno postavljenu i neoštećenu osnovu izgraditi idealno, samo s radiličkim stanicama, bez trutovskih stanica, ako je satna osnova u medištu za vrijeme bagrema (jak dotok nektara) i ako ima dosta pčela.

Ali, Zvones, pokušaj usporediti broj zaleženih trutovskih stanica u dva društva kojoma si neprekidno birao idealno izgrađene okvire za plodište. Jednom dodavaj građevnjake, a drugome ne. Razlika u broju zaleženih trutovskih stanica saća je toliko očigledana.

Znači, ne možemo pčele natjerati da rade onako kako bi mi željeli, ali možemo im stvoriti uvijete u kojima će one odraditi po svome, ali više onoga što bi mi željeli.