LIJESKA

LIJESKA

PostPostao/la schumy » 16 ožu 2011, 21:53

Naziv: LIJESKA, LJEŠNJAK, OBIČNA LIJESKA, SIVOSMEĐA LIJESKA

Slika
Sl. 1. Lijeska formira dugačke rese sa kojih pčele sakupljaju velike količine peludi
Latinski naziv: CORYLUS AVELLANA L.
Engleski naziv: Filbert, european filbert, hazel, hazel-nut

Lijeska, (lješnjak, obična lijeska, sivosmeđa lijeska) je uistinu za sve nas pčelare prvi vjesnik proljeća koji kreće vrlo rano, već u siječnju (1 mjesec) ako je zima blaga, pa sa kasnijim početkom pojave cvata sve do ožujka (3 mjesec), a izuzetno i u travnju (4 mjesec) ako je proljeće zakasnilo izanduge i oštre zime. Spada u porodicu latinskog naziva betulaceae (brezovke), koje su rasprostranjene na području cijele Europe, u Zapadnoj Aziji i na Kavkazu sve do zapadnog dijela Irana.
Najbrže i najviše se rasprostranila u postglacijalno doba (iza ledenog doba), prije pojave ostalog bilja kada su joj na raspolaganju stajala mineralna tla preostala nakon povlačenja ledenjaka pa nije imala konkurenciju ostalih biljnih vrsta. To se odigralo 5500 godina prije naše ere.
LIJESKA je listopadni grm obično visine do 5m, a katkada se na pogodnom staništu razvije i do manjeg stabla visine do 7m, kod kojih primjeraka je promjer debla i do 20cm. U prirodi su nađeni i primjerci do 15m visine, ali oni su vrlo rijetki i atipične visine za ovu biljku. Kora lijeske je u mlađoj dobi glatka, zadržava dugo vremena sivosmeđu boju, glatka je i sjajna, a u starijoj dobi poprima potpuno sivu nijansu i postaje rahlo ljuskava i grubog izgleda, kako vizualno tako i na opip. Listovi kod lijeske su ovalnog oblika, veliki i sa kratkom peteljkom. Oblikom podsjećaju na srce, koje je usječeno kod kraja prema peteljki, a vrh je lista šiljast. Sa gornje (vanjske) strane je tamnije boje, sa jasno uočljivima žilama, a sa donje je strane malo svjetliji sa obiljem dlačica, koje sakupljaju vodu i vedenu paru iz atmosfere za prihranu biljke.
LIJESKA cvate u veoma rano proljeće, prije nego što prolista. Karakteristčan oblik cvjetova su rese koje su duljine od 5 do 12 cm, boje od svjetložute sa nijansama tamno smeđih obruba na početku cvatnje do tamnije smeđih nijansi na kraju ciklusa cvatnje. Samo cvjetanje traje na pojedinom grmu traje do 7 dana, a cvjetovi su jednodomni, rese su muški cvijet (prašnici), grupirani od 1 do 4 komada u uzdužno formiranom grozdu, a u pregibu početka peteljke rese koja se drži za grančicu nalaze se ženski cvjetići, po jedan do grozda resa, kod kojega iz zelene čahurice izviruje njuška tučka koji je tamnocrvene do purpurne boje, ali u pravilu veličine do 20% cijelog sklopa.
Oplodnja se vrši putem vjetra i pčele medarice.
PČELARSTVO je nezamislivo bez pojave lijeske, jer ona pčelama daje obilje peludi, i to toliko izdašno i obilno da je pojava prvog legla u košnici, početkom sviječnja pa sve do veljače ili ožujka (u oštrim zimama), točno podudarna sa cvjetanjem lijeske.
Pelud lijeske je bogat bjelančevinama (do 40%), što ga čini jednim od energetski najvrjednijih peluda u prirodi. Zato se u krajevima gdje je lijeska gusto zastupljena u raslinju oko pčelinjaka pčelinje društvo ranije razvije od staništa gdje lijeska uopće nije zastupljena. Zato se preporuča sadnja lijeske oko pčelinjaka, kao izvor hrane (peludi) za pčele i kao zaklon košnicama od vjetra i naleta padalina pri pojavi naglih naleta nevremena.
LIJESKA zbog svojih izuzetno malih zahtjeva za sastav i kvalitetu tla, a najviše zbog neprocjenjive vrijednosti po pčelarstvo i svoju korisnost za razvoj pčelinjih društava u rano proljeće, pčelari su obavezni saditi ju u blizini pčelinjaka, kao i oko njega, jer se osim paše može korisno upotrijebiti kao zaklon od vjetra. Budući ne izraste visoko, najkorisnije ju je saditi ispred košnica u smjeru napeta pčela iz košnice, jer tako pčele najracionalnije iskoriste svako zrnce peludi u oskudno vrijeme odlazeće zime. Pozicija sadnje ispred košnica je korisna i prolikom otpuštanja prirodnih rojeva jer se oni zaustave odmah u neposrednoj blizini pčelinjaka, na visini koja je pogodna za pospremanje rojeva i pravovremeno hvatanje na niskom šiblju lijeske....

Slika
Sl. 2. Lijeska raskošno cvate u najranijoj pojavi proljeća, počinje nova pčelarska sezona....

LIJESKA daje plod u obliku orašaste tvorevine, lješnjaka, koja u vegetaciji započinje na mjestu gdje su se rese u proljeće oplodile, tako da raste u grozdovima po broju jednakim broju resa. U početku je budući plod zelene boje i mekan, a sam plod - lješnjak ovijen je plodnim ovojem koji je kraći ili jednako dug kao lješnjak.
Razmnožavanje se vrši pomoću životinja, (vjeverice i ostali mali krznaši), i padom sa stabla i kotrljanjem niz padine uslijed sile teže.
Plod – lješnjak je veoma cijenjena delicija koja se najčešće se koristi u prehrambenoj industriji, za proizvodnju raznih poslastica, čokolada, krema i slično. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Italiji se proslavila poznata tvornica konditorskih proizvoda Ferrero, koja je u oskudici kakaoa zbog rata, najprije za vojnike na frontu a onda kasnije i za ostalo stanovništvo počela proizvoditi pripravak od lješnjaka, kojoj je ime tada bilo poznato samo u Italiji, a danas svjetski poznatog imena Nutella.
Plod je orašast boje tamnosmeđe od vrha do svjetložute-oker boje na dnu, koji je malo izbočen kao tupi trn. Razbijanjem ljuske ispada plod – lješnjak.
U vrednovanju lješnjaka kao hrane, oni su veoma bogati bjelančevinama i nezasićenim masnoćama. Također, značajni su izvor vitamina B6 i tiamina, kao i manjih količina drugih vitamina B grupe. Lješnjaci sadrže i oko 17% ugljikohidrata od čega je najviše celuloze.
LIJESKA je ljekovita biljka kod koje se za lijek koriste list, kora i plod.
Lijeskov list sadrži tanin, vitamin C, etarsko ulje i smole.
Kora sa debljih grana sadrži katehinski tanin, flavonski heterozid, smole, etarsko ulje, gume, lepitin, sluzi, galne i egalne kiseline, masti, pektin i gorke materije.
Plod sadrži etarska i masna ulja, tanin, smole, gumu, bjelančevine i masti.
LIJESKA svoja staništa formira na svim mjestima pa raste u šumama, na rubovima šuma, uz šumske i poljske putove, u šibljacima, u živicama i po livadama.
Za danas toliko,
Pozdrav..................schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar korisnika
schumy
Aktivan
 
Postovi: 879
Pridružen: 30 sij 2010, 11:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: LIJESKA

PostPostao/la schumy » 17 ožu 2011, 07:17

Marin piše: "citat: PČELARSTVO je nezamislivo bez pojave lijeske, jer ona pčelama daje obilje peludi, i to toliko izdašno i obilno da je pojava prvog legla u košnici, početkom siječnja pa sve do veljače ili ožujka (u oštrim zimama), točno podudarna sa cvjetanjem lijeske.
Nešto razmišljam da je kojim slučajem kod nas izvršiti plodored smerke -borovice koja je ozelenila i okupirala cijela brda (više je neprohodno) za lijesku-koje nema nikako južniji krajevi bi mogl raditi samo paketne rojeve.Kakav je način razmnožavanja lijeske (divlje) da li se mogu nabaviti sadnice i gdje?

Pozdrav.. Marin
Odgovor: lijesku možeš nabaviti u svakom rasadniku kao kultivar - Corylus avellana 'Contorta', koja se malo razlikuje po obliku i boji listova, ima vijugave grančice i drukčije formira izbojke, a mi smo govorili o divljoj - običnoj lijeski (Corylus avellana).
Ja kupujem i sadim upravo ovu "contortu", a ove godine će mi prijatelj donijeti par sadnica divlje.
Točno si primjetio za smreku-borovicu, ali ona je autohtona (domaća) biljka, mene više smeta što ljudi veličaju bor, a to je kod nas donesena sorta u vrijeme Mlečana, nije autohtona, potiskuje naše šume, pogotovo graba, hrasta medunca, hrasta cera i hrasta kitnjaka. Zato ju ja proglašavam invazionom sortom i treba ju krčiti i saditi korisnije biljke, jedna od njih je svakako i lijeska, uz bagrem, lipu, pitomi kesten i ostale po pčelarstvo korisne biljke, koje su ujedno meni i ljepše od bora!
Pogotovo treba saditi pitomi kesten jer je u cielom svijetu obolio od raka kore, pa svako stablo u roku od najkasnije 20 godina od pojave raka kore obavezno propada.
Apel -"spasimo naše šume" više nije pusta fraza nego - nasušna potreba!
Pozdrav...........schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar korisnika
schumy
Aktivan
 
Postovi: 879
Pridružen: 30 sij 2010, 11:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: LIJESKA

PostPostao/la zvones » 17 ožu 2011, 10:25

schumy napisao:
Marin piše: "citat: PČELARSTVO je nezamislivo bez pojave lijeske, jer ona pčelama daje obilje peludi, i to toliko izdašno i obilno da je pojava prvog legla u košnici, početkom siječnja pa sve do veljače ili ožujka (u oštrim zimama), točno podudarna sa cvjetanjem lijeske.
Nešto razmišljam da je kojim slučajem kod nas izvršiti plodored smerke -borovice koja je ozelenila i okupirala cijela brda (više je neprohodno) za lijesku-koje nema nikako južniji krajevi bi mogl raditi samo paketne rojeve.Kakav je način razmnožavanja lijeske (divlje) da li se mogu nabaviti sadnice i gdje?

Pozdrav.. Marin
Odgovor: lijesku možeš nabaviti u svakom rasadniku kao kultivar - Corylus avellana 'Contorta', koja se malo razlikuje po obliku i boji listova, ima vijugave grančice i drukčije formira izbojke, a mi smo govorili o divljoj - običnoj lijeski (Corylus avellana).
Ja kupujem i sadim upravo ovu "contortu", a ove godine će mi prijatelj donijeti par sadnica divlje.
Točno si primjetio za smreku-borovicu, ali ona je autohtona (domaća) biljka, mene više smeta što ljudi veličaju bor, a to je kod nas donesena sorta u vrijeme Mlečana, nije autohtona, potiskuje naše šume, pogotovo graba, hrasta medunca, hrasta cera i hrasta kitnjaka. Zato ju ja proglašavam invazionom sortom i treba ju krčiti i saditi korisnije biljke, jedna od njih je svakako i lijeska, uz bagrem, lipu, pitomi kesten i ostale po pčelarstvo korisne biljke, koje su ujedno meni i ljepše od bora!
Pogotovo treba saditi pitomi kesten jer je u cielom svijetu obolio od raka kore, pa svako stablo u roku od najkasnije 20 godina od pojave raka kore obavezno propada.
Apel -"spasimo naše šume" više nije pusta fraza nego - nasušna potreba!
Pozdrav...........schumy


Vidi se koliko je važan latinski naziv ,jer je u Hrvatskoj za smrču ćest naziv smreka .Poslje sam vidio da mislite na smreku (kleku ) .Što se tiče divlje lijeske ,nisam siguran
ali mislim da se ona može lako razmnožavati slično vrbi ili bagremu preko reznica .Znači štap ubosti u vlažnu zemlju ,pusti korijenje i to je sve .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1270
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: LIJESKA

PostPostao/la franevrs » 17 ožu 2011, 20:38

Kolega Schumy, što reći na ove tvoje tekstove o biljnim vrstama osim da ostavljaju bez riječi, barem mene.
Nedavno sam zavidio kolegama iz Slavonije na unosu peluda od lijeske u ovako rano proljeće, dok kod mene na otoku
Braču nema ni približno takvog unosa peluda. Pitanje za tebe, nalazim se na 450 n/m visine zime su dosta
hladne, ove godine je snijeg pao 2-3 puta, zanima me tvoje mišljenje o sadnji lijeske. Zemlja je duboka
crljenica oko 1100 mm godišnje padaline, kako kaže kolega zvones smrča ili smrič raste kao lud ali on je
vjerovatno manje zahtjevna biljka.
pozzz....
Frane Vrsalović
franevrs
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 201
Pridružen: 07 ožu 2011, 21:09
Lokacija: Brač i okolica

Re: LIJESKA

PostPostao/la Asim » 17 ožu 2011, 22:02

Dragi moj prijatelju lijeska može da se razvije ako ima imalo vlažnog zemljišta a ti reče da je zemljište crnica i da može smrča , pa ako može smrča onda može i lijesla sigurno e za sadnice neznam ja imam jednu parcelu koja je veličine 18 dunuma i uglavnom je zarasla u lijeskupa sada kada budem išao na selo pogledaću da vidim imali mogućnosti da se izvade neke mlade sadnice , doduše mi jenismo rasađivali nego krčili i uklanjali ali je uporna u povrćanju i ponovnom izrastanju sada je svo moje rodno mjesto samo pustara ali to jedruga tema pa se čujemo oko mladica iza nedelje-
Avatar korisnika
Asim
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 413
Pridružen: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo

Re: LIJESKA

PostPostao/la Marin » 17 ožu 2011, 23:50

Asime ,
da je bar smča kako kažeš.
Kod nas južnije to je kako se kaže smrika , smreka ili stručno SMREKA - BOROVICA - Juniperus communis prava napas za brda tu više ništa ne može ona sve kontrolira i ne popušta dok sve ne osvoji. Ako bude požar onda je to samo spaljena zemlja.Čak je ljekovita pretpostavljam da bi njezino ulje bilo posebno upotrebljivo ali bode(iglice) puno pa je svak zaobilazi.Puna je smole i kad se napravi kolac može dugo a najduže traje kad majstori od nje prave drvene sude bukare za vino stapove itd.. ... Pozdrav.. Marin
"Tko hoće nešto učiniti, nađe način, tko neće ništa učiniti, nađe opravdanje." Pablo Picasso
Marin
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 561
Pridružen: 03 kol 2010, 00:15
Lokacija: LJubuški

Re: LIJESKA

PostPostao/la schumy » 18 ožu 2011, 03:47

Dobro jutro svima, redom ću vam odgovoriti:
Franevrs, hvala na pohvali, trudim se da prenesem čim više spoznaja o važnosti medonosnog bilja na sve članove foruma. Medonosno bilje volim i to mi je svojevrsna opsesija, tako da sam lani i otvorio ovaj podforum "MEDONOSNO I LJEKOVITO BILJE", jer nema pravog formiranog pčelara koji uz biologiju pčele, tehnnologiju pčelarenja, uzgoja matica za svoje potrebe ne zna ništa o medonosnom bilju.
Što se lijeske tiče, ona je vrlo skromnih zahtjeva, uspijeva na svakom sastavu tla, samo traži malo sjenovitije, zaklonjenije prostore, zato ju i nalazimo u šipražju, rubovima šuma, sklonjenu ispod većih stabala jer voli vlažnu zemlju. Što se tiče tvojih 450m n/v, nemaj brige, ja sam ju u Italiji viđao ispod Dolomita, a u Sloveniji ispod samih Alpa.
Razmnožava se reznicama, i preko plodova koje mali krznaši (vjeverice i puhovi) "zaborave" na mjestima gdje su ih zakopali za "zimnicu".
Zato svima poručujem, sadite medonosno bilje oko pčelinjaka sa sebe i buduće generacije, to nije nimalo naporno, dapače meni svako proljeće pričinjava veliko zadovoljstvo.
Pozdrav..........schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar korisnika
schumy
Aktivan
 
Postovi: 879
Pridružen: 30 sij 2010, 11:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: LIJESKA

PostPostao/la Asim » 18 ožu 2011, 19:34

Dragi moj Marine kod tebe Smreka jeste napast, ali kod mene je zakonom o šumama zaštićerna , znam za dugotrajnost smrekovog kolca ali još nisam probao ni rakiju ni vino od smrekova bureta jer se kod mene preferira hrast koji dugo godina polako pušta taninsku kiselinu koja je u manjoj dozi i ljekovitra a kada smo kod ljekovitosti ja sam veliki ljubitelj SMREKE toje bezalkoholno piće koje sa u Sarajevu priprema samo u jednoj radnji i to u nadaleko poznatoj ašćinici MOŠĆANICA Trenutno je vode mioji dobri prijatelji brat i sestra Mubera Oruč i Memo Olovčić piće je izuzetno traženo i uz Bosanska jela : Pače,Krzatma ,Tripice i da nenabrajam po želji posjetioca se služi a bogami uzimamo ga svi i izuzetno nam prija stoga kada budeš u Sarajevu prozovi me da do tamo odemo na ručak ja častim jer sam u svom gradu domaćin , i da probamo što srce želi . Ovaj predlog važi i na širi Auditorijum ovog foruma gdje na većini nekih mjesta ističem da sam član . A uz ov o želim da naglasim da sam vlasnik nekih 128 dunuma zemljišta u rejonu Sljemenske planine to je uži rejon područja općine Sokolac (16 km od Sokolca prema Olovu )to je ispod moje planine Mednik o kojoj sam pisao zbog njene obrnute vegetacije koja je jedinstvena u Evropi i i eto na tom mom imanju se mogu naćim sadnice : Smrče , Jele ,Crnog HRASTA , Bijelog Hrasta ,LIJESKE , Crne johe, Jasike ama i dosta toga tebi uz pčelarsko druženje nekima mogao i da dobavim ove sadnice uz napomenu da tamo nesmijem da odvozim svoje pčele zbog jedne bande koja sve krade .A sarce me boli jer kao što kaže ime ;Moje ; planine MEDNIK , tamo je bio med i tu sam zarobljen da pratim ovo čudo božijeg stvaranja pčelu ,EE , sve je prazno i od pčela i od ljudiali ovo je mjesto za drgu temu i oprostte na mom izlijevu sentimentalnosti puno pozdava Asim
Avatar korisnika
Asim
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 413
Pridružen: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo

Re: LIJESKA

PostPostao/la Ismet » 19 ožu 2011, 10:30

eh, Asime, podsjetio si me malo na moje studentske dane. naime, često smo pili kafu i smreku u maloj kafani koja se zvala Behar, u srcu Baščaršije. preko puta Behara je Mrkva imao ćevabdžinicu a dolje malo na niže, na prevoju tog sokaka je bio kafić Index. "onoga dana kada dobiješ 10 u index časti te pićem kafić Index", pisalo je na vratima Indexa. ako nemaš ništa protiv baš bih volio da ti se nekada javim kada dolazio u Sarajevo pa da se malo družimo uz smreku. :D
Dobru srcu sreća dođe.
Avatar korisnika
Ismet
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 507
Pridružen: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Re: LIJESKA

PostPostao/la Asim » 19 ožu 2011, 19:02

Bujrum Ismetaga , nekada sam bio druželjubiv , što smatram da sam i sad međutim moja supruga kaže ;postao si gunđalo , a eto stari se i mi htjeli ili ne mjenjamo se mada ja još naročito ljeti volim avliski akšamluk , a bogami psleratnih godina najčešće sam sam sa suprugom rastjeran mije i komšiluk moj Ismetaga Bujrum javi se ja sam sa pslom uvijek negdje u loku Sarajeva rijetko idem dalje i to za veliku ljubav mušterija. :wink:
Avatar korisnika
Asim
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 413
Pridružen: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo


Vrati se na: MEDONOSNO I LJEKOVITO BILJE

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju