Latinski naziv: CORNUS MAS L.
Engleski naziv: Male Doogwood

DRIJEN (dren, tvrdi dren, drenjula), je grmoliki listopadni grm ili nisko drvo koje naraste do oko 8 metara visine. Cvjeta prije nego što olista i to u veljači (2 mjesecu) ili ožujku (3 mjesecu), oko šest metara visoko drvo. Cvjet su mu lijepi mali žuti cvjetići na goloj grani bez lišća, koji su prvi glasnik buđenja prirode u kasnu zimu (rano prooljeće)
Grančice su mu, dok su mlade dlakavog, zelenkasto-sivkaste boje. Žuti cvjetići drijena su nasađeni na dugim peteljkama, čineći jednostavnu formu štita, pravilnog oblika sa četverodijelnim pravilnim laticama. Listovi, u kasnijoj fazi olistavanja žbuna su smješteni nasuprotno jedni drugima, jajolikod su oblika, jako zašiljeni i nazubljeni, sa gornje strane izrazito zelene boje, a odozdo su svjetlije nijanse blago-zelenkaste boje.
DRIJEN je medonosna i peludnosna biljka, prva zimsko-proljetna biljka koja daje pčelama i nektar i pelud. Cvjetanjem u vrijeme veoma nepovoljnih uvjeta u prirodi, (veljača, ožujak), kada nema nikakve hrane za pčelinja društva koja polako izlaze iz zimovanja čini nezaobilaznu i neophodnu prvu značajniju pašu za razvoj pčelinjih društava u rano proljeće (kasnu zimu).
Drvo je čvornovato i sporo raste, može doživjeti i 200 godina (!!!). Kod nas su se obijeljene grane i grančice u staro vrijeme upotrebljavale u izradi "spona" za stoku (krave, konje), da se spriječi da stoka ne odluta na paši bez pastira. Od oblikovanih stabala drijena su se izrađivale najbolje i najdugotrajnije drške za sjekire, jer je otporan na udarce i ne lomi se lako. Žilavost i poznata tvrdoća stabla prvobitnom obradom i sušenjem od otprilike godinu dana, prerastala je u površinsku tvrdoću koja se može nositi u usporedbama sa čelikom, a među stablašicama nema premca, pa su ga stari ljudi zvali «čelik-drvo».
DRIJEN raste zajedno sa ostalim grmljašicama na području hrastovih šuma do visine od oko 1300 m.n.v. (metara. nadmorske. visine).
Plod drijena, koji sazrijeva najesen je crvena, duguljasta koštunica, kiselkastog, ugodnog okusa. Sazrijevanjem gubi jarko-crvenu boju koja se polako pretvara u tamno-smeđu, jedva raspoznatljive crvene nijanse. Dok je nedozreo (jarka crvena boja), pri kušanju ploda «zaveže» se usna šupljina, naprotiv, kada sazori (tamno-smeđa, crvena boja) ima izražen blago-kiselkasti okus, ugodne arome. Vrijeme branja je od rujna (9 mjeseca) do studenog (11 mjeseca), znači početkom nastupajuće zime.
DRIJEN je ljekovita biljka, koristi se za liječenje proljeva i oboljenja probavnih organa, katara crijeva i grozničavih stanja ljudskog organizama uslijed pojave proljeva (diureje), a u tu se svrhu koristi samo plod (drenjula), rjeđe i kora i to u manjem opsegu.
Najviše se upotrebljava pripravak čaja, uvarka, koji se pije mlak, češće tokom cijelog dana.
DRIJEN se upotrebljava i kao pripravak pekmeza, džema, voćnog soka, vina i rakije, koja je izvrsnog ukusa kao čista rakija od drijena, ili kao podloga za rakiju travaricu, u koju se svrhu miješa sa ostalim aromatičnim i ljekovitim biljem.
Pozdrav......schumy
P.S. Zvones, poslo sam Senadu originalni tekst sa slikom, ti ju uokviri i postavi na mjasto između naziva i teksta