PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

http://www.bhpcelar.com/index.php/pchel ... e-kiseline





Izvor : BH pčelar

Cijeli koncept mi djeluje kao da je neko naručio ovakav tekst. Neka je naručen ali zašto Radivojac?

senad je napisao/la:http://www.bhpcelar.com/index.php/pchel ... e-kiseline

Cijeli koncept mi djeluje kao da je neko naručio ovakav tekst. Neka je naručen ali zašto Radivojac?

Neznam zašto Radivojac , ali čovjek je jednostavno prepisao dijelove teksta "Preporuke za upotrebu oksalne kiseline u Centralnoj Evropi" koji su napisali Jean Daniel
Charriere i Anton Imdorf u Švicarskom centru za istraživanje u pčelarstvu.Istraživanje je urađeno 1998/1999 god.,a nastavljeno sljedeće godine. Oksalnom kiselinom
je rađeno zimsko tretiranje sa različitim procentima , a ljetno je rađeno mravljom kiselinom ili timolom . Na bazi tog rada je napravljena preporuka za tretiranje o.k.
nakapavanjem za Švicarsku i Centralnu Evropu . Pčelar broj 9 iz 2004. god. je tematski časopis o oksalnoj kiselini i preuzeo je prethodni tekst izčasopisa Bee World
br.83/2002.g. Dakle ne radi se o preporuci neke ustanove ( a šta i da je tako ) nego o preporuci dvojice naučnika iz Švicarskog instituta .Ovdje je nejasno,ali je i
nevažno, ko sve spada u Centralnu Evropu . Naravno da su se Rusi odrekli prskanja, jer lako može ići u lice , ali oni su radili i oksalnim prahom, bolje reči prašili
ali priča je o nakapavanju.Što se tiče preporuka naučnika? Pa dosad su najčešće preporučivali insekticide i pesticide, jer ne mogu se maknuti od tretiranja napasnika
na bilju i životinjama, a i kako bi kad većina završi Agronomiju ili Veterinu, a tada zbog konkurencije shvate da se malo "stručnjaka" bave pčelarstvom .Divota , još
samo treba upitati nekog pčelara koji je njegov najveći problem i sve je riješeno. Bolje da stanem ovdje , jer po običaju odoh daleko
Dakle preporuke su od prije 10 godina . Osim što se ja nisam obazirao na njih (a znam za njih od 2005) nisu se ni proizvođaći Bienen Wohla i BeeVitala HC .

zvones je napisao/la:

senad je napisao/la:http://www.bhpcelar.com/index.php/pchel ... e-kiseline

Cijeli koncept mi djeluje kao da je neko naručio ovakav tekst. Neka je naručen ali zašto Radivojac?

Neznam zašto Radivojac , ali čovjek je jednostavno prepisao dijelove teksta "Preporuke za upotrebu oksalne kiseline u Centralnoj Evropi" koji su napisali Jean Daniel
Charriere i Anton Imdorf u Švicarskom centru za istraživanje u pčelarstvu.Istraživanje je urađeno 1998/1999 god.,a nastavljeno sljedeće godine. Oksalnom kiselinom
je rađeno zimsko tretiranje sa različitim procentima , a ljetno je rađeno mravljom kiselinom ili timolom . Na bazi tog rada je napravljena preporuka za tretiranje o.k.
nakapavanjem za Švicarsku i Centralnu Evropu . Pčelar broj 9 iz 2004. god. je tematski časopis o oksalnoj kiselini i preuzeo je prethodni tekst izčasopisa Bee World
br.83/2002.g. Dakle ne radi se o preporuci neke ustanove ( a šta i da je tako ) nego o preporuci dvojice naučnika iz Švicarskog instituta .Ovdje je nejasno,ali je i
nevažno, ko sve spada u Centralnu Evropu . Naravno da su se Rusi odrekli prskanja, jer lako može ići u lice , ali oni su radili i oksalnim prahom, bolje reči prašili
ali priča je o nakapavanju.Što se tiče preporuka naučnika? Pa dosad su najčešće preporučivali insekticide i pesticide, jer ne mogu se maknuti od tretiranja napasnika
na bilju i životinjama, a i kako bi kad većina završi Agronomiju ili Veterinu, a tada zbog konkurencije shvate da se malo "stručnjaka" bave pčelarstvom .Divota , još
samo treba upitati nekog pčelara koji je njegov najveći problem i sve je riješeno. Bolje da stanem ovdje , jer po običaju odoh daleko
Dakle preporuke su od prije 10 godina . Osim što se ja nisam obazirao na njih (a znam za njih od 2005) nisu se ni proizvođaći Bienen Wohla i BeeVitala HC .

A jeli ovo nas Radivojac?Sa knjigom?Originalno

Određeni broj -stručnjaka - sakuplja literaturu prečisti , malo obradi u svoje knjige ugradi i ljepota imamo stručnjaka a mali broj se đapa i dokazuje da je puki plagijator štaćete neisplatna su istraživanja to je u osnovi ključ većine knjiga danačnjice

Ne bih nikako želio da ovo što sam napisao ispadne kritika za knjigu , koju nisam vidio , a koja je možda dobra . Ja istina , volim pčelarsku literaturu ali kako
već nešto znam o pčelarstvu , noviju literaturu procjenjujem letimično pregledom sadržaja i najzanimljivijih djelova . Za to je potrebno imati knjigu pred sobom,
a u ovom slučaju je to teško izvesti.

zvones je napisao/la:Ne bih nikako želio da ovo što sam napisao ispadne kritika za knjigu , koju nisam vidio , a koja je možda dobra . Ja istina , volim pčelarsku literaturu ali kako
već nešto znam o pčelarstvu , noviju literaturu procjenjujem letimično pregledom sadržaja i najzanimljivijih djelova . Za to je potrebno imati knjigu pred sobom,
a u ovom slučaju je to teško izvesti.

U pravu je Zvone,ne vjerujem da se moze tek tako napisati.Obicno knjiga ima predgovor sa recenzijama "iskusnih ljudi" za predmet o kojem je knjiga te daju misljenje.Sumnjam da ce potpisati recenziju ako misle da nije originalno

Ma ljudi ubjedi mene poznati pčelar da kupim od njega knjigu ,ma nisu to novci i čitam dio koji me jako zanima i nemogu da složim sliku kad koji korpus formiram gdje mije matična rešetrka a kdje matica ,gdje leglo i počnem ja sa šemom postavim jedan korpus gdje je reko pa drugi aonda ispade da trečim izbijem prvi i kud sanjim nije mi jasno ma brate i Radivojac je suhoparan , nego to je ovdje na forumu bilo jasno precizno i koncizno uvjek objašnjeno ili od stipe ili schyumija ili nekihdrugih iskusnijih pčelara stoga sam razočaran u ovu literaturu koja je meni dostupna bila onda nikada mi nisu bile dorađene teme koje su mene ko početnika mučile bez ljutnje ali moji utisci su takvi. Amožda sam ja samo prezahtjevan od osoba koje izdaju knjige .

Asim je napisao/la:Ma ljudi ubjedi mene poznati pčelar da kupim od njega knjigu ,ma nisu to novci i čitam dio koji me jako zanima i nemogu da složim sliku kad koji korpus formiram gdje mije matična rešetrka a kdje matica ,gdje leglo i počnem ja sa šemom postavim jedan korpus gdje je reko pa drugi aonda ispade da trečim izbijem prvi i kud sanjim nije mi jasno ma brate i Radivojac je suhoparan , nego to je ovdje na forumu bilo jasno precizno i koncizno uvjek objašnjeno ili od stipe ili schyumija ili nekihdrugih iskusnijih pčelara stoga sam razočaran u ovu literaturu koja je meni dostupna bila onda nikada mi nisu bile dorađene teme koje su mene ko početnika mučile bez ljutnje ali moji utisci su takvi. Amožda sam ja samo prezahtjevan od osoba koje izdaju knjige .

Odlomak sa bloga "Zlatni covjek" pod naslovom "Zasto se pisu knjige"-autor N.Vuckovic
"Volim čitati. Svakoga dana pokušavam naći vremena za barem dvadeset minuta. Baš me zanima i kako je biti autor knjige. Što je sve ili najnužnije potrebno da bi neko napisao knjigu? Iskreno, ne znam, jer nemam to iskustvo. Hajde da skupa hipotetički promislimo o tome, prije nego što možda i napišemo knjigu. Na primjer, u kojim trenucima se piše, koliko dugo, sam ili sa nekim…? Da li baš sve može stati u knjige ili nešto prevazilazi slovo? Kako je moguće verbalizovati bilo koje iskustvo, osim po analogiji? Kako opisati ukus kruške nekome ko je nikada nije jeo? A. Knjige se pišu iz mnogo razloga: da inspirišu, podsjete upućene, podstaknu i motivišu, edukuju, zabave, obrazuju, uvjere, informišu…Ponekad i da dezinformišu, manipulišu, pribave prestiž, uticaj, popularnost, novac… Autori nastoje da drugima prenesu svoja ili tuđa otkrovenja, mudrosne uvide, otkrića i izume, snove, vizije, svjedočanstva, tumačenja i analize, sudove i uvjerenja… B. Smatram da je razlog udruživanja isti kao i u bilo čemu drugom. Ako nešto mogu bolje sa drugim nego sam onda tako i treba, kao i obratno. Kao pragmatičan čovjek, volim knjige koje imaju ’’kako’’. Najviše cijenim životno iskustvo. Npr. jedno je pročitati recept, a drugo sam pokušati spremiti jelo. U knjigama ’’kolači’’ nikada ne zagore, a u životu da. Takođe, u knjigama nema živog autora, pa ni mogućnosti za interakciju sa njim."....

Dakle preporuke su od prije 10 godina . Osim što se ja nisam obazirao na njih (a znam za njih od 2005) nisu se ni proizvođaći Bienen Wohla i BeeVitala HC .

Zvone simptomatično je da se ovakav tekst pojavi u pčelarskom časopisu,, Imali smo iranije Bienen Wohla koji se nije osvrćao baš pretjerano na ove preporuke pa evo imamo i bee vital na istom principu, i svakako da fercera dobro tokom čitave sezone, istina navelikimvrućinama beevital nema baš dobru učinkovitost ali nema štene poslijedice kao što se želi provući kroz ovaj tekst.

ključne riječi

-samo se jedna generacija pčela može tretirati OK
-mjere zaštite pri rukovanju kao da je nuklearka
- oštećenja matica
-rezidue OK u medu
-šta se dešava kada rezidue OK u spoju sa ostalim reziduama
-oboljenja kod čovjeka uzrokovana OK ,oboljenje bubrega,kamenac, reumatoidni artritis,iritira digestivni trakt

Onaj ko nije upućen u najnovija istraživanja koja se rade na prostoru Bosne i Hercegovine shvatit će da je oksalna kiselina zaista otrov ne samo po pčele već i po konzumente i pčelare.

Za sve treba znati o čemu se priča i što se želi reći.
Prvo pitanje dali je oksalna liselina otrovna. Odgovor je jasan
1. Naravno da je jako otrovna i opasna po ljudsko zdravlje ali samo kao ....
2. Nije otrovna ako se prethodno ......
Držim u ruci nešto jer žena pravi salate za zimnicu.
Držim u ruci sirćetnu kiselinu razblaženu 80 %-tnu.
Vjerujem da svi znate čemu služi sirćetna kiselina kod pravljenja zimnica.
Na pakovanji sa druge strane piše citiram.
Upustvo za upotrebu
Jedan dio kiseline iz boce pomješan sa sedam dijelova vode može se koristiti
kao aditiv za prehrambene svrhe.

SIRĆETNA KISELINA 80% je opasna po život!
Ako se unese u organizam izaziva trovanje,
a u dodiru sa kožom izaziva opekotine.
U sličaju da se popije prva pomoć je.... itd.
Kraj citata.
-
Znači li to da sva ova salata što ju je žena napravila nije za jelo jer na boci jasno piše da je kiselina otrovna.
Naravno da je salata za jelo i ja je obožavam jesti.
Slično ponašanje ima i oksalna kiselina jer je otrovna ali u kojoj to koncentraciji nije otrovna.
Nigdje ne mogu da nađem taj podatak odnosno ispod koje koncentracije oksalna nije više otrovna.
Za sirćetnu kiselinu se zna ispod koje koncentracije je za ljudsku upotrebu kao dodatak hrani i ona iznosi ispod 11 %.
Ljudi jedu hranu koja sadrži 0,6 % oksalne i tvrdi se da je oksalna kriva za nastanak bubrežnih kamenaca.
Ja tvrdim da nije to tako i da to ne može biti istina. Ja sam imao 2 puta napad bubrežnih kamenaca i imam artritis koljena , a uopće ne jedem hranu koj sadrži okslnu kiselinu zapravo mrzim špinat i slična jela. Kada sam pitao doktora kako to da sam dobio oksalne kamence na bubregu ito drugi put. Odgovorio je da to nitko ne zna kako i zašto nastaju ali kad sam ih već dobio da moram piti tečnosti preko 2 lit dnevno i da je vjerovatnoća da opet dobijem bubrežne kanemce vrlo mala. Nikakve lijekove da ih istjeram iz bubrega nisam koristio osim što sam pio mnogo tečnosti i kamenci su nestali i već 4 godine moji bubrezi su čisti.
Razlika između lijeka i otrova je u koncentraciji ili u unešenoj količini u organizam u odnosu na tjelesnu masu.
Isti slučaj je i sa organskim kiselinama ovog puta riječ je o oksalnoj kiselini.
Koliko se jednim tretmanom pčela sa oksalnom kiselinom u tijelu pčele može naći okslne kiseline.
Amerikanci su utvrdili tu granicu i Zvone je to ovdje prenio.
Nauka je nauka i ja joj vjerujem, a ne nekom članku u nekim novinama kojeg je napisao tko zna tko i zašto.
Pogotovo ako iznosi pobijene i nedokazane argumente.
Kaže: oksalna na varrou djeluje preko probavnog trakta.
Kako to kada su talijani ispitivali djelovanje oksalne na varrou i kako kaže Naneti
u probavnom traktu varroe nisu našli oksalnu kiselinu ni njene metabolite.
Jedino su našli kiselinu po bokovima varroe i na nožicama i na kraju piše da se točno nezna kako okslna djeluje i uništava varrou ali je njen učinak očito dobar. Analizirali su i pčele i u njenom probavnom traktu su pronašli oksalnu kiselinu i eto im još jedne zagonetke ako se sigurno zna da pčele ne uzimaju rastvor oksalne kiseline otkud kiselina u probavnom traktu.
Odgovor na pitanje kako to djeluje kiselina na varrou dali su Austrijanci u slučaju BeeVitala i svi možete pogledati moj video materijal na mojoj stranici o BeeVitalu. http://www.limed.ba/BeeVital%20Hive%20Clean.html
Neki ljudi čitaju staru prevaziđenu literaturu i nastoje o njoj pisati kao da je to nešto novo. Jednostavno ne prate najnovija dostignuća i novu praksu pa sami sebe iz neznanja diskvalificiraju o tome što su napisali.

Ima pčelara koji ne koriste oksalnu kiselinu u periodu kad nema legla a pogotovo ljetni tretmani,plaše se . Kada pročitaju ovakav koncipiran tekst odmah će svi reći kako su u pravu što ne koriste OK, MNogo je pčelara koji još ne koriste internet pogodnosti tako da ovaj tekst o OK meni djeluje više kao naručen.

senad je napisao/la:Ima pčelara koji ne koriste oksalnu kiselinu u periodu kad nema legla a pogotovo ljetni tretmani,plaše se . Kada pročitaju ovakav koncipiran tekst odmah će svi reći kako su u pravu što ne koriste OK, MNogo je pčelara koji još ne koriste internet pogodnosti tako da ovaj tekst o OK meni djeluje više kao naručen.

Malo kasnim , jer dva dana nisam imao vremena odgovarati na poruke , a ova konstatacija zaista zaslužuje odgovor iz više razloga , a ja ću istaći tri :
U tekstu „ Eksperimenti tretiranja o.k.“ istakao sam dva razloga zašto radim i ljetno tretiranje oksalnom kiselinom 1. Najmanje opasnosti za mene kao pčelara ;
2. Najmanje opasnosti za pčele . Tekst zbog koga je Senad uveo ovu temu , sada u najmanju ruku stavlja pod sumnju moje navode. Prije nego pođem sa obrazlaganjem
želim ispraviti jednu moju rečenicu :

Osim što se ja nisam obazirao na njih (a znam za njih od 2005) nisu se ni proizvođaći Bienen Wohla i BeeVitala HC .

Obazirao sam se ja itekako na sve preporuke , kao i na sve tekstove u tom broju pčelara , ali sam vidio dosta nelogičnosti , pa i nedovoljno utvrđenih činjenica, kao i
pogrešnih predpostavki . Zbog toga ću se osvrnuti na neke od tih dijelova, posebno zbog toga što je tekst o kojem pišemo tendecizno napisan i nije uvažio ono što je
napisano u prilog oksalnoj kiselini. Prvo o opasnosti po pčelara i čovjeka u cjelini: Sve kiseline su manje ili više opasne po čovjeka u odnosu na postotak kojim su
zastupljeni u tečnosti.Pri tome treba razlikovati kiseline koje se uglavnom nabavljaju u tečnom stanju i one koje možemo naći u krutom stanju.Kiseline u tečnom stanju ,
kao što su mravlja ,sirčetna ,mliječna (zanimljivo mravlju po nekim napisima smatraju blagom ) , zahtjevaju također mjere opreza, ali se rijetko o njima piše i još rjeđe upotrebljavaju.Mravlja ćak i iz frižidera kad se uzme i ušpricava ima neugodan miris, a o parama znamo da su agresivne. Vjerovatnoća kumulativne štete po disajne
organe je velika i kad se ne osjeti,tako da bi trebalo pri radu s njom upotrebljavati respirator, koji vjerovatno niko ne koristi . Mogučnost prosipanja i posipanja tom
kiselinom izuzetno velika.O alkoholnoj sirčetnoj kiselini(esenciji), koju je i Stipo spominjao zbog pripreme zimnice,iluzorno je i pričati. Izuzetno jak i neugodan miris,
a često se radi s njom i bez rukavica. Može se kupiti u svakoj samoposlugi. Često korišteno sredstvo u svađama, kako u posipanju protivnika , tako i u suicidima . Solna
30% kiselina (mislim da se tako zvala),mogla se prije rata kupiti također u svim samoposlugama .Služila za razna čišćenja, posebno kod odvoda ,imala jako nagrizajuče
dejstvo za razne materijale , također dosta upotrebljavana u svađama.Osim upozorenja na bocama, nije bilo drugih upozorenja. Ta kiselina u nešto slabijoj koncetraciji
( 15 do 18 % ) i sad se može naći pod različitim nazivima za ćišćenje sanitarija. Ista upozorenja se mogu naći na raznim deterđentima, koji su vrlo otrovni,a o tome niko
ne vodi računa. Na deterđentima za suđe, vrlo često piše„isprati ruke„. Ne samo da se ne ispiru ruke, nego se dobro ne ispire ni suđe. Uvjeravaju me da se suđe temeljito
ne ispire ni u visoko razvijenim zemljama. Što je zemlja „naprednija“ to ima više „teških bolesti“ !
Kiseline u krutom stanju : znam za oksalnu, limunsku(limuntos), takozvanu „živu sodu“. Živa soda se preporučuje za otkuhavanje ramova . Nekad se vrlo mnogo
upotrebljavala (prije veš mašina) pri pranju veša ( otkuhavanje i izbjeljivanje bijelog veša ). Zbog puno poslova u kući žene su ubrzano radile pa bi često sodu u
krupnim kristalima uzimale i golom rukom .Pri tome bi im dlanovi znali biti dobro crveni. Lijek za to je najčešće bila mast, kao i za hemeroide , bronhitis i slične stvari.
Pri sipanju u vodu desila bi se burna reakcija, slična kuvanju i snažno isparavanje, tako da se toga trebalo dosta paziti. Nasuprot tome oksalna i limunska kiselina nemaju
burnu reakciju pri sipanju u vodu. Oksalna ima i slabo rastvaranje pa gotovo ne dolazi do isparavanja ili je beznačajno. Ne postoji burna reakcija pri sipanju u vodu ,
tako da bi se moglo raditi i bez zaštitnih sredstava, ali zbog potpune sigurnosti obavezno je koristiti rukavice i dobro je staviti masku protiv prašine. Što se pčela tiče
citiraću više rečenica kako iz spornog teksta , tako i drugih tekstova navedenog broja Pčelar-a . Iz spominjanog teksta kolega Radivojac je prenio gotovo sve što su
navedene kao negativnosti , a samo jedna djelomice pozitivna i nepotpuno . Zato polazim upravo od te rečenice :

Istraživanja su pokazala da nivo rezidua u pčelinjim proizvodima nije veliki , pa se smatra da nije potrebno određivati njihov maksimalno dozvoljeni limit

U istom Pčelaru Tatjana Krunić piše članak pod naslovom „ Oksalna kiselina primena , ispitivanja u Švajcarskoj „ , pa piše:

Zanimljivo je da rezultati nakon sprovođenja tretiranja varoe oksalnom kiselinom pokazuju zapanjajuću činjenicu, da je koncetracija oksalne kiseline u medu
iz njome tretiranih društava 22,8 do 37,7 mg/kg , dok je u medu iz društava netretiranih oksalnom kiselinom pronađeno od 40 do 400 mg/kg oksalne kiseline

Nemam komentar . U istom tekstu se kaže i ovo:

Oksalnu kiselinu je otkrio Scheele, 1776. godine. Oksalna kiselina se prirodno javlja u velikom broju biljaka.Ljudsko tijelo je također sintetiše iz
vitamina C (askorbinska kiselina ). Ali,pošto ona za sebe vezuje važne hranljive materije u telu i time ih čini nedostupnim,veliko unošenje ove kiseline može
dovesti do nedostatka (napr. kalcijuma) u telu , kao i iritiranja ,posebno stomaka i bubrega (doprinosi formiranju kamena u bubregu)

Svi, a osobito liječnici nam preporučuju što više vitamina C, a eto vidi se da niti s njim ne treba pretjerivati.Osim toga bilo kojom kiselinom ne treba pretjerivati (sirče)
zato što također veže minerale za sebe . U istom tekstu je naznačeno i ovo :

Takođe, u mnogim zemljama sveta se pojavljuju varoe koje su otporne na akaricide.Na primer otkriveno je da se otpornost na Apistan (fluvalinat ) i CheckMite
(coumaphos) pojavila u Kanadi. Apistan je trebalo da ima period efikasnosti od približno 10 godina, a CheckMite oko 5 godina, pre nego što se razvije otpornost .Mnogi
smatraju da upotreba sredstva CheckMite nije dobra, jer je aktivni sastojak organofosfat i postoji opasnost po zagađenje okoline i unutrašnjosti košnice

Šta reči , osim da je CheckMite sponzoniran pčelarima u Hrvatskoj , a da se i dalje upotrebljava u Kanadi . Svoje zaključke bih zasad zadržao za sebe. Dalje piše ovako:

Varoe ne mogu postati otporne na oksalnu kiselinu. Šečerni rastvor oksalne kiseline dovodi do oštečenja tkiva sistema za varenje kod varoa.Znači oksalna kiselina
uništava sposobnost varoe da se hrani i ona umire od gladi. Efikasnost tretiranja ovom kiselinomje veća od efikasnosti tretiranja ostalim supstancama, ali ako je koristite
u pogrešno vreme možete da kontaminirate svoj med

O ovom kontaminiranju sam pisao i naznačio da ne treba pretjerivati kod količine sredstva , kao i da se tretira samo plodište . Sljedeći navod je malo sporan :

Prednosti primene oksalne kiseline nad konvencionalnim metodama su :
- nema ometanja u sakupljanju meda , polena i propolisa, kao i gradnji voska ;
- velika efikasnost, do 99%, u društvima bez legla;
- nema preranog starenja pčela (važno za populaciju pčela u proleće)
- može se koristiti u bilo koje vreme kada se ne sakuplja med i nema legla u košnici;
- veoma je jednostavno rukovanje za pčelara

Šta je sporno ? U neslaganju su prvi i četvrti stav , a takvih neslaganja i pretjerivanja u vezi opasnosti oksalne kiseline ima poprilično . Posebno mi je zapeo za oči ovaj
navod iz teksta kolege Radivojca :

U ove rezultate istraživanja ne treba sumnjati, ali se moramo zapitati šta se dešava kad rezidue oksalne kiseline reaguju sa reziduama drugih hemikalija koje se
nalaze u saću i medu? Kakva nova jedinjenja nastaju i kako ona utiću na pčelinju zajednicu ili čovjeka? Malo je poznato da je još 1985. god. Kurmanalijev u SSSR-u dokazao
da je primjena oksalne kiseline štetna kod odgajivanja matica.

Ja zaista neznam ko govori o reziduama drugih hemikalija ? Kolega Radivojac je u ovom tekstu pisao o štetnosti oksalne kiseline, dakle potiče korišćenje „drugih hemikalija“
Ja u svom pčelarstvu sam dosad koristio samo mravlju kiselinu , timol i oksalnu kiselinu . Šta znači ispitivanje 1985. godine kad Rusi (Sovjeti ) tada nisu znali za nakapavanje.
Šta uz to znači tretiranje pčela pri uzgoju matica i ko uopće tretira tada pčele bilo ćim . Zaista čudno !
Bilo bi još dosta što bi se moglo raspraviti ali i ovako je previše pisanja , a svako može skinuti navedeni časopis na SPOS-u i vidjeti što ga interesuje .

http://www.bhpcelar.com/index.php/pchel ... smrtonosna evo jos jedan tekst o oksalnoj na istoj stranici kao i prosli,posebno je zanimljivo upustvo za upotrebu:''Odaberite suncan i topao dan kada roj napusti klube.''

inzenjer je napisao/la:http://www.bhpcelar.com/index.php/pchel ... smrtonosna evo jos jedan tekst o oksalnoj na istoj stranici kao i prosli,posebno je zanimljivo upustvo za upotrebu:''Odaberite suncan i topao dan kada roj napusti klube.''

Ovo su čiste gluposti. U prevodu hoće da kažu nemojte vi topraviti mi će mo za vas , ali zato će mo masno naplatiti.

Čudim se da API MED se nije uključio u ove rasprave na forumu oko oksalne kiseline, Oni imaju proizvod OKSAL , Uz dobar marketing mogu ponuditi proizvod isto kao i BEEVITAL.H.C jer imaju sistem z a registraciju proizvoda . Uz to kada bi bila pristupačna cijena svima bi bilo dobro.

Zvone hvala ti što nesbično djeliš svoja zapažanja . Suvišan je svaki komentar ,

Postavlja se pitanje kako ove neistine o OK proslijediti do pčelara.
RAdovao sam se kao malo djete kada je krenuo BH pčelar ,, čitajući tekstove stiče se dojam da ima otklon prema raznoraznim lobijima . Teško se može prepoznati objektivnost.

ČAk velikodušno pozdravljaju odluku Lijanovića o podsticaju u pčelarstvu što je van svake pameti i zakon i podrška Lijanoviću.

Stipo je napisao/la:Kako to kada su talijani ispitivali djelovanje oksalne na varrou i kako kaže Naneti u probavnom traktu varroe nisu našli oksalnu kiselinu ni njene metabolite.
Jedino su našli kiselinu po bokovima varroe i na nožicama i na kraju piše da se točno nezna kako okslna djeluje i uništava varrou ali je njen učinak očito dobar.
Analizirali su i pčele i u njenom probavnom traktu su pronašli oksalnu kiselinu i eto im još jedne zagonetke ako se sigurno zna da pčele ne uzimaju rastvor oksalne kiseline
otkud kiselina u probavnom traktu.Odgovor na pitanje kako to djeluje kiselina na varrou dali su Austrijanci u slučaju BeeVitala i svi možete pogledati moj video materijal
na mojoj stranici o BeeVitalu. http://www.limed.ba/BeeVital%20Hive%20Clean.html Neki ljudi čitaju staru prevaziđenu literaturu i nastoje o njoj pisati kao da je to nešto
novo. Jednostavno ne prate najnovija dostignuća i novu praksu pa sami sebe iz neznanja diskvalificiraju o tome što su napisali.

U prošlom tekstu sam mislio naznačiti i ovaj detalj ( o. k. u probavnom traktu pčele ) ali sam tokom pisanja to zaboravio . Naime ja sam taj detalj isticao još 2009.
pišući na HP forumu o oksalnoj kiselini :

Drugi argument je,da kapljice o.k klize po pčelama,ali se dobar dio i zadržava,pa pčele jednostavno moraju jedna drugu čistiti(ne mogu dozvoliti da su umeljane)
Ja neznam da pčele mogu to drugačije raditi nego pomoću rilice.

Ne mogu tvrditi da to pčele zaista rade ali ima dovoljno razloga za takvu pretpostavku . Obično ne pišem o tome, jer autoriteti su rekli drugačije i to je to .
Međutim pretpostavimo ipak da se takvo što može desiti pri čišćenju kod ljetnog tretmana . Šta bi to značilo za pčelu , a šta za varou .Što se tiče pčele , ponovo mislim
da joj nebi smetalo jer radi se o maloj koncetraciji . Osim toga pčelama u digestivnom traktu (crijevima) je ustanovljena mliječna kiselina, što znači da tu borave
bakterije koje je proizvode , pa im još malo kiseline neće smetati . Med je također kiseo i sve to govori u prilog ovome . Što se tiče varoe , mislim da bi ovo moglo
biti objašnjenje produženog djelovanja oksalne kiseline . Naravno , ovo su sve pretpostavke bez argumenata .