PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Naziv: DRIJEN, TVRDI DRIJEN, DRENJULA
Latinski naziv: CORNUS MAS L.
Engleski naziv: Male Doogwood



DRIJEN (dren, tvrdi dren, drenjula), je grmoliki listopadni grm ili nisko drvo koje naraste do oko 8 metara visine. Cvjeta prije nego što olista i to u veljači (2 mjesecu) ili ožujku (3 mjesecu), oko šest metara visoko drvo. Cvjet su mu lijepi mali žuti cvjetići na goloj grani bez lišća, koji su prvi glasnik buđenja prirode u kasnu zimu (rano prooljeće)
Grančice su mu, dok su mlade dlakavog, zelenkasto-sivkaste boje. Žuti cvjetići drijena su nasađeni na dugim peteljkama, čineći jednostavnu formu štita, pravilnog oblika sa četverodijelnim pravilnim laticama. Listovi, u kasnijoj fazi olistavanja žbuna su smješteni nasuprotno jedni drugima, jajolikod su oblika, jako zašiljeni i nazubljeni, sa gornje strane izrazito zelene boje, a odozdo su svjetlije nijanse blago-zelenkaste boje.
DRIJEN je medonosna i peludnosna biljka, prva zimsko-proljetna biljka koja daje pčelama i nektar i pelud. Cvjetanjem u vrijeme veoma nepovoljnih uvjeta u prirodi, (veljača, ožujak), kada nema nikakve hrane za pčelinja društva koja polako izlaze iz zimovanja čini nezaobilaznu i neophodnu prvu značajniju pašu za razvoj pčelinjih društava u rano proljeće (kasnu zimu).
Drvo je čvornovato i sporo raste, može doživjeti i 200 godina (!!!). Kod nas su se obijeljene grane i grančice u staro vrijeme upotrebljavale u izradi "spona" za stoku (krave, konje), da se spriječi da stoka ne odluta na paši bez pastira. Od oblikovanih stabala drijena su se izrađivale najbolje i najdugotrajnije drške za sjekire, jer je otporan na udarce i ne lomi se lako. Žilavost i poznata tvrdoća stabla prvobitnom obradom i sušenjem od otprilike godinu dana, prerastala je u površinsku tvrdoću koja se može nositi u usporedbama sa čelikom, a među stablašicama nema premca, pa su ga stari ljudi zvali «čelik-drvo».
DRIJEN raste zajedno sa ostalim grmljašicama na području hrastovih šuma do visine od oko 1300 m.n.v. (metara. nadmorske. visine).
Plod drijena, koji sazrijeva najesen je crvena, duguljasta koštunica, kiselkastog, ugodnog okusa. Sazrijevanjem gubi jarko-crvenu boju koja se polako pretvara u tamno-smeđu, jedva raspoznatljive crvene nijanse. Dok je nedozreo (jarka crvena boja), pri kušanju ploda «zaveže» se usna šupljina, naprotiv, kada sazori (tamno-smeđa, crvena boja) ima izražen blago-kiselkasti okus, ugodne arome. Vrijeme branja je od rujna (9 mjeseca) do studenog (11 mjeseca), znači početkom nastupajuće zime.
DRIJEN je ljekovita biljka, koristi se za liječenje proljeva i oboljenja probavnih organa, katara crijeva i grozničavih stanja ljudskog organizama uslijed pojave proljeva (diureje), a u tu se svrhu koristi samo plod (drenjula), rjeđe i kora i to u manjem opsegu.
Najviše se upotrebljava pripravak čaja, uvarka, koji se pije mlak, češće tokom cijelog dana.
DRIJEN se upotrebljava i kao pripravak pekmeza, džema, voćnog soka, vina i rakije, koja je izvrsnog ukusa kao čista rakija od drijena, ili kao podloga za rakiju travaricu, u koju se svrhu miješa sa ostalim aromatičnim i ljekovitim biljem.
Pozdrav......schumy
P.S. Zvones, poslo sam Senadu originalni tekst sa slikom, ti ju uokviri i postavi na mjasto između naziva i teksta

ma super Schumy,
ja sam mladicu vec kupila evo je u kuci pa cu posaditi ga cim mraz prodje,valjda ce se primiti.Ja sam od onih sretnih koji su odrasli uz drijen.Jeli smo slatko,pili sok,jeli drenjine
Ko zna hoce li ovaj moj drijen i roditi dok sam ziva ali ce nadam se buduce generacije imati koristi

schumy vjerovatno je greška JAZZ je radio na obradi slika pa pretpostavljam da si pogriješio .

schumy je napisao/la: P.S. Zvones, poslo sam Senadu originalni tekst sa slikom, ti ju uokviri i postavi na mjasto između naziva i teksta

senad je napisao/la:schumy vjerovatno je greška JAZZ je radio na obradi slika pa pretpostavljam da si pogriješio .

Nije me bilo malo duže na forumu ,a nije bilo ni potrebe da pišem da se slažem sa napisanim .Poslje ovih poruka zaključujem da sam kolegama nedostajao ; .

Što se tiče same teme , dva stara stabla drijena ( ovdje je čest naziv drenjak ,drenjina ) rastu i rađaju na nekoliko metara od moje zgrade na Skenderiji ,nekih 200 m
od poznatog sportskog centra Skenderija . Nažalost to je oko 10 km. od mog pčelinjaka ,tako da samo mogu zavidjeti onome ko ga ima blizu pčelinjaka.Inače ,pravio
planinarski štap od drijena ,koji je tanak, lagan i nesalomljiv ; jeo pekmez i pio sok ; ćak pio i rakiju od drenjka ,koja neobično smrdi ,za razliku od pekmeza i soka
koji imaju veoma lijep miris .

Dobro jutro svima,
BQueen, roditi će ti sigurno "dok si živa", jer jako brzo raste, a ako mu paše tlo i brzo će procvasti! Ovo ću malo još urediti, moram napraviti grafove za vrijeme cvatnje i za prinose nektara i peludi, pa ću onda ovu temu i jače "zagrabiti" na korist svih nas!
Pozdrav.....schumy

Bogami Zvones prijatelju neprestoji mi ništa drugo nego da ovih dana negdje oko Knežine u kamenjaru Kravarevice brdo iznad izvadim par drenovih mladica pa da te prozovem i da ih usadiš kod sebe jer sam zaključio da si ti negdje dole u Dogladima pa neka ima vremena početi će rađati,sada se sjetih da odma imam ovdje iznad na Grdonju jedan pojas ma sami drijenjci , pa ću i gore da pgledam

Asim je napisao/la:Bogami Zvones prijatelju neprestoji mi ništa drugo nego da ovih dana negdje oko Knežine u kamenjaru Kravarevice brdo iznad izvadim par drenovih mladica pa da te prozovem i da ih usadiš kod sebe jer sam zaključio da si ti negdje dole u Dogladima pa neka ima vremena početi će rađati,sada se sjetih da odma imam ovdje iznad na Grdonju jedan pojas ma sami drijenjci , pa ću i gore da pgledam

Asime , rado prihvatam ponudu . Moj pčelinjak je na početku Azića ,u blizini Čenge , nekad Jugokomerc .Taj dio gdje je Čenga, nekad davno je oduzet obitelji moje
žene . Čujemo se !

E meni se u 11mjesecu želja ispunila .Doneo sam iz Šipaova 2 mlada drijena i 3 iz Visokog.Lijepo sam ih zasadio dok se stabilizuju biče i viška.

Ibrahime kod nas se sada sve po šumi žuti od drinovine ali kiše ili bura pa slaba korist.
Zna li neko kad se drijen presadjiva . Kod nas je to samoniklo kao lijeska po Bosni.
Sad je uočljiv žuti se po šumi ništa drugo nije ni propupilo od divljih vrsta gdje on obitava . Vjerovatno je kasno za ovu godinu jer je krenula vegatacija .Zna li netko da li se može sada razdvojiti panj i mladice i da hoće krenuti. Za jesen ćemo skupiti plodove i košpice pa probati u rasodu. Toliko ga ima u šumi da mi nije padalo na pamat još ga razmnožavati.
Dosta ih pravi pekmez od drinjina pa i sok a i rakiju drinovaču isto tako. Bar me podsjeti na ovaj komentar.
Pozdrav Marin

Gledajuči u ove svoje mladice drijena,koje su napupale i pomalo krenuli lističi mislim da sam potrefio što sam ih sadio um 11 mjesecu.Uvijek je bolja jesenja sadnja vočki zbok toga što kad u prolječe kreče vegetacija vočka se več ustabilila.Može se uspjet i u prolječe ali treba dosta zaljevati sadnice.Pozdrav iz Žepča.

Marine preduhitrili su te oni iz drvara da od drenjina prave brend nema ti druge kombinuj dren i smreku i zovi Đanku. Obadvoga izgleda imaš u izobilju. Nmoj se ljutiti dajem samo ideju.

Znaci da drijen posadim u jesen.Ja imam mladicu(mozda 15 cm) pocela da lista,ali je drzim u kuci u saksijici.Kontam da je izbacim napolje ali da drzim u saksiji do jeseni ili mozda iduce godine,sta kazete strucnjaci.Volila bih da se primi vise nego ista jer sam odrasla uz "drijen" pa mi bilo zaista vazno i lijepo sjecanje