PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

šta reći osim njegovo veličanstvo - bagrem.
pokrećem ovu temu sa željom da u njoj objedinimo sve vezano za pašu bagrema 2011. u BiH. koliko znam glavna paša bagrema je u okolini Orašja - Svilaj. međutim, prošlo proljeće-ljeto sam vidio ogromne šume bagrema uz rijeku Bosnu između Zavidovića i Maglaja. pričao sam i s jednim pčelarem koji mi reče da bagrem u tom području "ide" jedan za drugim (u ovisnosti od nadmorske visine) pa se može "uhvatiti" nekoliko cvjetanja bagrema. koliko znam zvuk_tišine je s tog kraja pa će nam vjerovatno malo pomoći. naime, smatram da ako bagrem bude medio ove godine da ga može biti za sve pčelare ako se organiziramo i fino rasporedimo. primjera radi, pouzdano znam da u Svilaju bude izuzetno velika koncentracija pčela, a to nije dobro za prinos meda koliko god bagrem medio.
nadam se (i želim) da ćemo uspjeti i da sve oko bagrema 2011. neće ipak ostati u sferi skrivenog, tajne.

Dobru pašu je teško preopteretiti pčelama. To se navodi u gotovo svim knjigama o pčelarstvu, a i iz iskustva znam. Ako bagrema ima dosta i ako dobro zamedi teško je reči da se paša može preopteretiti. Velika koncentracija pčela na dobroj paši ne smeta.

Problemi mogu nastati pri velikoj koncentraciji pčela ako paša izostane, i ako po završetku paše nema neke izrazite paše koja slijedi, a ostane ista koncentracija pčela na području. Što je duži period bez izrazite paše a koncentracija se ne smanjuje mogu nastati sve veći problemi. Pogotovo nakon vrcanja bagrema. Kad su društva jaka, med izvrcan, paše više nema, a koncencentracija pčelinjih društava se ne smanjuje.

Drugi problem je varoa. pri velikoj koncentraciji pčela povečana je invazija varoe iz zaraženih košnica u ostale. Ako smo sigurni da nemamo varoe u značajnim količinama u košnicama prije dolaska na mjesto gdje je koncentracija pčelinjih društava velika, isto tako možemo biti sigurni da prilikom odlaska s takvog mjesta da nam se populacija varoe uvečala nekoliko desetaka puta.

petar61 je napisao/la:Dobru pašu je teško preopteretiti pčelama. To se navodi u gotovo svim knjigama o pčelarstvu, a i iz iskustva znam. Ako bagrema ima dosta i ako dobro zamedi teško je reči da se paša može preopteretiti. Velika koncentracija pčela na dobroj paši ne smeta.

Problemi mogu nastati pri velikoj koncentraciji pčela ako paša izostane, i ako po završetku paše nema neke izrazite paše koja slijedi, a ostane ista koncentracija pčela na području. Što je duži period bez izrazite paše a koncentracija se ne smanjuje mogu nastati sve veći problemi. Pogotovo nakon vrcanja bagrema. Kad su društva jaka, med izvrcan, paše više nema, a koncencentracija pčelinjih društava se ne smanjuje.

ali upravo sam čitao drukčije nego što ti Petre kažeš, naime preporučuje se do 30-ak društava (to je optimalno) na tom nekom prečniku od 3-4 km. tako da si me doveo u dilemu...

Krug radiusa 3 km je više od 27 kilometara kvadratnih, ako u tome imaš 50 - 100 ili više hektara bagrema onda je to dobra paša.
Spomiljao si rani i kasni bagrem pa sam pretpostavio bagremove šume na brdima. Hektar šume je 100x100 metara.

Ta preporuka se odnosi na stacionarne pčelinjake, koji se ne sele. Pretpostavlja se da ćeš imati bar dvije dobre paše i ostalo vrijeme osrednje i slabe.
U periodu osrednje ili slabe paše, ako je veća koncentracija košnica, slični problemi kao i kad završo dobra paša a pčelari ne rasele košnice još 15 ili više dana.

petar61 je napisao/la:Ta preporuka se odnosi na stacionarne pčelinjake, koji se ne sele. Pretpostavlja se da ćeš imati bar dvije dobre paše i ostalo vrijeme osrednje i slabe.
U periodu osrednje ili slabe paše, ako je veća koncentracija košnica, slični problemi kao i kad završo dobra paša a pčelari ne rasele košnice još 15 ili više dana.

u pravu si, preporuka je upravo za stacionarne pčelinjake. ali zar taj kriterij ne bi trebao važiti i za seleći pčelinjak koji je stacionarni ono vrijeme koje nije na točkovima? k'o da gledam odosmo mi pomalo i do Ajnštajnove teorije ralativiteta

nego, hoće li itko na bagrem ove godine?

Maksimalni broj društava kod stacioniranih pčelinjaka se odnosi kao maksimalni broj košnica na nekom području uzimajući u obzir najlošije godine i najlošiji dio godine. Tako je se izračunalo da na određenom terenu može biti X broj pčelinjih društava u vrijeme loše sezone, a da pčele prežive godinu i sakupe dovoljno meda za zimovanje bez veće intervencije i prihrane od strane pčelara.
Koliki je taj maksimalni broj košnica na nekom području teško je izračunati. Sve ovisi od mjesta do mjesta kakve ih paše pokrivaju.
Tako ima mjesta gdje je u promjeru 3 km i 50 košnica previše dok ima mjesta i gdje je taj broj košnica 10 puta veći i neiskoriste svu pašu. Kada su u pitanju seleći pčelari oni sele pčele iz razloga što znaju da negdje ima dobra paša. Ako dobro medi teško je preopteretiti neko područje s košnicama. Čitao sam jedan podatak na vrijeskovoj paši šezdesetih godina na Troglavu se nalazilo 3000 košnica i unos vrijeska je bio 4-5 kg. Brzo se pročulo i za narednih 7 dana dovezeno je još 5000 košnica i na tom malom području Troglavskih livada nalazilo se 8000 košnica. Za čuđenje dnevni unos vrijeska nije padao nego je porastao još za nekoliko kg. Kada zamedi kod stacioniranih pčelara javlja se ljubomora i negodovanja ako netko na njegovo područje doveze svoje pčele. Na žalost nekad ima pravo što se ljuti i negoduje jer ima selećih pčelara koji ne poštuju propise pa tako zna da se dogodi da postavi svoj seleći pčelinjak preblizo i ispred stacioniranog pčelinjaka. Seleći pčelar zna dovesti nekoliko dana prije početka paše pčele bez meda i tako izazove grabež u okolnim stacioniranim pčelinjacima. Ja sam imao jedan takav neugodan slučaj grabeži koji mi je nanio velike štete. Međutim ako zamedi i seleći pčelari poštuju propise štete za stacionirane pčelinjake su nikakve.

Pčelar ima uvjek nešto za naučiti.

Slučaj grabeži prije paše nisam to znao. Znao sam za rizike nakon paše. Ali dobri je znati i ovo, a pogotovo ovo s postavljanjem pčelinjaka jednog ispred drugog. Sve to negdje imamo u znanju ili iskustvima samo se isto događa i u novim situacijama.

Prvi red košnica u vlastitom pčelinjaku je uvijek najjači.

kada dobro zamedi pčela ne samo da svaraća u prvi red na pčelinjaku nego i na prvi pčelinjak na par stotina metara ispred svog.
Od silnog uzbuđenja prilikom dobre paše pčele se mnogo zaliću u bliže košnice pa i u bliži pčelinjak jedva čekajući da istovari nektar i brže bolje leti po drugi. Neki pčelari to ponašanje znaju i namjerno postavljeju seleći pčelinjak između paše i drugog pčelinjaka
Zabilježeno je da se pčele zaljeću da iskrcaju med u prvu košnicu i do 500 metara prije njene. Pogotovo je to čest slušaj ako je taj pčelinjak obojen istim bojama kao njen pčelinjak. Ja sam imao u praksi pokušaj jednog pčelara koji je dotjerao pčele na vrijeskovu paču nekoliko dana poslje mene i htio je postaviti svojih 20 košnica na 50 m ispred mojih. Kada sam vidio da priprema postolja lipo ssam mu rekao da tu ne stavlja pčele jer će moje letjeti preko njegovih. Lijepo sam ga zamolio da ako hoće da blizu mene postavi svoje pčele da ih postavi iza mojih jer lijevo i desno nije imalo mjesta. Odgovorio mi je da nije lud da svoje pčele postavlja iza moih jer će 30 % njegovih pčela nositi u moje košnice. Na to sam mu odgovorio da sada razumi zašto se ja bunim na njegovo izabrano mjesto. Pokušao me je prevariti i pokupio stvari i nikad nije pčele poslje dovezao na to područje gdje ja selim svoj pčelinjak.
Mislio je čova mene prevariti ali mu nije uspjelo jer imam i ja neko znanje.

A šta je sa situacijom kada se paša nalazi sa npr. lijeve strane pčelinjaka, a imamo kolegu pčelara između paše i naših pčela. Znači jedan pčelinjak do drugog.

Stipo đaba ti objašnjavati nekome šta je paše i kako se rasporediti ,ako on vidi samo sebe.Ja sam 25 godina išao u Svilaj dok mnogi nisu znali ni na karti pokazati.Jednog dana navališe ko tatari i ja morado seliti,a u Svilaju imam predivnu parcelu od 5 duluma sve bagrem.Pojedinci se ubaciše ispred mene drugi sa strane,a ja bježi.Oni nevjeruju da se pčele zaleču u druge košnice kada je dobar unos nektara.U to sam se uvjerio 1979 na suncokretu u Čepinu(HR).Dovuko ja pčele komšiji i svoje.On me rasporedi u jedan klanac.Sreča moja suncokret zamedi sa moje strane i ja sam tada prvi puta po košnici imao 60kg meda.Komšija stari pčelar nije mogao da vjeruje da se pčele zaleču.Pozdrav iz Žepča

zahvaljujem kolegama na savjetu oko smještaja pčelinjaka prilikom selenja.
interesantno je to sa zalijetanjem pčela kod dobre paše. imam jednog komšiju pčelara koji mi se nalazi iza leđa. elem, paše ima i iza njegovih leđa i meni sprijeda. pa kada bude medilo njemu iza leđa moje pčelice će se zalijetati kod njega. međutim, zamedi li meni sprijeda (a hoće, ima šta da medi) onda će se njegove pčelice zalijetati meni. vidi zavrzlame, vidi vraga/šejtana. kako ćemo znati koji je med kod komšije moj a koji li je njegov kod mene?

nego opet isto pitanje: planira li iko od vas gospodo, kolege pčelari na bagrem ove godine?

Prije selidbe trebalo bi se obavezno upoznati i raspitati kakvi su propisi-Odluke koje važe na određenom području.
konkretno pominješ Svilaj, tamo ti je taksa-pašalina kako je zovu 20 KM po košnici uz obavezno pribavljanje kojekakvih odobrenja. Ja ove godine tamo nisam selio iz tog razloga.

piricm je napisao/la:A šta je sa situacijom kada se paša nalazi sa npr. lijeve strane pčelinjaka, a imamo kolegu pčelara između paše i naših pčela. Znači jedan pčelinjak do drugog.

Bitan je prelet pri povratku s paše da pčele ne lete preko drugog obližnjeg pčelinjaka.

ova se tema malo "usutila"

pa da je malo pokrenem s pitanjem,gdje bi se ove godine mogle pcele odvuci bez placanja ovih taxa itd?

ErminH je napisao/la:ova se tema malo "usutila"

pa da je malo pokrenem s pitanjem,gdje bi se ove godine mogle pcele odvuci bez placanja ovih taxa itd?

Ono što znam, na području moje opštine nema takse, ali je obavezna potvrda o zdravstvenom stanju pčela.

Bagrem je uveliko zamedio. Vaga pokazuje +5,67kg.

Aprililili

Ermine dragi moj prijatelju ako mozes da sjedis uz pcele da ih bagra nepokrade bujrum na moje imanje ispod Sljemenske planine , hiljade dunuma nepokosene livade a nigdje nema pcele samo , jeproblem jedna grupa klasicnih lopova koji su bili lopovi i kriminalci i prije rata sada tu nema nikoga i oni sve kradu pcele nisu bezbjedne ,taksu ti nemoze niko naplatiti ali eto moralo bi se sidjeti pored dok su na pasi a tu pasa pocinje posle bagrema i traje do kasno u jesyen mada ima dosti cetinara i bojim se da bi tu bilo i medljike . ako zelis samo reci i ja cu te da odvedem tamo. EEE OVO BI OD MENE ZA ERMINA a sada da se zahvalim Stipi na jos jednom dijelu o pcelarenju tacnije o zalijetanju pcela to me uvjek bunilo kada sam cito tekstove koji sadrze i taj dio o zalijetanju u tudu kosnicu

piricm je napisao/la:Bagrem je uveliko zamedio. Vaga pokazuje +5,67kg.

Aprililili

Nije to ništa u mene danas izašao roj od 5 kg, jedva stao u tri nastavka.

piricm je napisao/la:Bagrem je uveliko zamedio. Vaga pokazuje +5,67kg.

Aprililili

Osiguraj mi plac sutra dovozim kamion pčela nek se i moje pčele časte bagremom.

Azem je napisao/la:

piricm je napisao/la:Bagrem je uveliko zamedio. Vaga pokazuje +5,67kg.

Aprililili

Nije to ništa u mene danas izašao roj od 5 kg, jedva stao u tri nastavka.

Eh tek zamedijo ja juče već i vrcao med bagrema samo nije najbolje sazrio ali nadoće on?????

ah! te puste želje.

Ibrahim Malicbegovic je napisao/la:ah! te puste želje.

Makar može bar ovako da se izvrca po koja kila .

Sad će maj šta se sekirate pa vrcaljke u pogon biće meda ako bogda ove godine.

Kad smo već kod bagrema, evo nekoliko narodnih izreka :
"Ako je mart lijep i suh biće nam čabar meda pun"
"Ako je hladan i košovit , bagrem će biti slabo medovit"
"Koliko je zimi leda, toliko je u bagremu meda"
"Ko u pašu nosi otvoreno leglo, sa paše vraća otvorene kante".
I još jedna :
"Kad nema paše ne pomažu nikakve majstorije".