Pitanje: Kada dodavati pogaču, koju vrstu i koju količinu?
Moja iskustva 2011. godine:
08. 01. 2011. Vanjska temperatura oko 10 oC,tretirao sam oksalnom kiselinom protiv varoe, otpad varoe 10- 20 u testnim društvima, brojano nakon tjedan dana
http://i1109.photobucket.com/albums/h42 ... 10828m.jpg
15.01.11. Vanjska temperatura oko 14 oC, dodao sam po 0,25 kg Nozevite (šećerna pogaća s vitaminima i lijekom za nozemozu) po društvu.
Na satonošama je kondezirana voda. Sigurni znak da je leglo krenulo.
Zalihe meda su tanke.
http://i1109.photobucket.com/albums/h42 ... -11539.jpg
Na fotografifi je prošlogodišnji roj uzimljen na jednom nastavku. dodana polovica nozevite iza legla, da pčele uzimaju samo ako je vani toplije vrijeme, da ne uzimaju pretjerano. 5 ulica pčela, prošlogodišnja matica, iskustvo mi govori da uz minimalni rad takvo društvo dostiže snagu 3-4 nastavka na kraju bagremove paše (2-3 nastavka medište), uz mali rizik za rojenje.
U ožujku, kad se priroda počne buditi i nektara i peluda ima taman toliko koliko treba za pčelinjem društvu za normalan razvoj.
Iskustvo mi govori da većina društava, ako ne manipuliramo njima, vrhunac razvoja postižu na bagremovoj paši. Ako nema intervencije pčelara većina društava se izroji u toku bagremove paše ili neposredno nakon nje.
Gdje je onda problem.
Pčelar uvijek želi Društva na vrhuncu razvoja neposredno prije bagremove paše i to bez rojevog nagona. Pred kraj zime stimuliramo pogačom matice na leženje više od onoga što uvijeti u prirodni i stanje zajednice dozvoljava. Dobijamo nesrazmjer u zajednicama, količina legla je prevelika u odnosu na količinu pčela i količinu unosa nektara i peluda. U slučaju zahlađenja više dana uzastopno u Ožujku. (bez unosa nektara i peluda) nastaju ogromni problemi ako zajednica nema dovoljne zalihe kvalitetnog meda iz prošle godine. Zalihe koje su pčele stvorile u toku prihrane šećernim sirupom nam ne pomažu puno jer nema peluda u njima i slabo koriste leglu, isto se odnosi i na prihranu šernim sirupom u nastaloj situaciji.
U toj situaciji nema druge nego društvima dodavati pogače ili med. Pogača matice još više stimulira na liježenje iznad uvijeta što to vremenske prilike dozvoljavaju. Ako zahlađenje produži, pčele će žrtvovati dio legla radi opstanka. Smanjiti će klupko-gnijezdo u kojem griju leglo, da bar dio legla spase. U tom smanjenom gnijezdu nalazi se matica koja je neprirodno stimulirana hranom (pogača) na liježenje više nego što stanje zajednice i uvijeti u prirodi dozvoljavaju, i bez praznog saća za zalijeganje. I opet je zajednica izbačena iz ravnoteže s prirodom.
Nakon zatopljenja, takva zajednica prvo mora očistiti žrtvovani dio legla, višak legla koji je ostao izvan klupka-gnjezda i koji je stradao. i dobili smo vrlo negativan efekt.
Mislim da je trenutku kad starta leglo bolje dodavati poklopljeni prirodni med u okvirim(Ako su zalihe meda u košnici tanke, kao ove zime), od bilo kakve pogače. Pčele otvaraju med i troše onoliko koliko im je potrebno, Usklade razvoj društva sa vremenskim prilikama, stanjem društva i stanjem zaliha hrane u košnicama. Otvaranje meda u okvirima i dodavanje pogače s stimulansima matici ne počimati prije polovice ožujka. Izbjegavati prihranu šećernom otopinom u proljetnom razvoju legla (samo u nuždi) već okvire poklopljenog proljetnog meda (med od uljane repice, voće, i ostalog proljetnog bilja) spremati za iduće proljeće. Za dodavanje iduće godine kad starta leglo, siječanj, veljača, početak ožujka.
Kod prihrane pogačama s vitaminima i stimulansima matici da više leže treba biti oprezan, jer ako se postigne nesrazmjer između jačine zajednice, količine unosa nektara i peluda, zaliha meda i peluda u košnici i količine legla. Društvo se uvijek nađe u teškoj situaciji. Ožujak ja nebih posebno izdvojio, kao jedini mjesec kad se ovo može dogoditi. To se može dogoditi svaki mjesec u godini dok ima legla.
Primjer je prošla godina. Pripremio sam se za bagrem jako dobro.
1. Uzvrcao sav med iz košnica da bih dobio što čistiji bagrem
2. društva jaka i bez rojevog nagona, puno legla, maticama dosta mijesta u plodištu i puno poklopljenog legla u medišnim nastavcima.
I što se dogodilo. Kiša, kiša, kiša, kiša, i zahlađenje stalno.
Zadnja četiri dana bagrema vrijeme je ipak dozvolilo pčelama da unesu nešto nektara.
Nakon što sam izvrcao bagrem iz medišta, nastali su ogromni problemi.
Valika količina legla i pčela u košnicama, male zalihe meda i nepovoljne vremenske prilike. još 15. dana kiša, kiša, hladno, kiša. S nekoliko sati sunca dnevno svaki peti dan.
Nastala je situacija nesrazmjera: Jačina društva, zaliha hrane u košnici, unosa nektara i peluda i količine legla.
Zato je mi moje iskustvo govori, da bez obzira na jačinu zajednice, u toku proljetnog razvoja moramo voditi računa da bitno ne narušimo ravnotežu između
potrošnje resursa: količine lega u košnici
i
resursa: Jačine društva (broj pčela u zajednici), Zaliha hrane (prirodni med, pelud), Unos nektara i peluda (pašne prilike)
Vidimo da svojom intervencijom pčelar može potpuno utjecati isključivo Zalihe hrane u košnici. Nešto malo na jačinu (spajanjem slabijih društava) ali u odnosu na ukupan broj društava na pčelinjaku i rizik postupka, te uloženi trud, bolje ne govoriti o spajanju društava kao svakodnevnoj praksi.
Zaključak:
Kod dodavanja pogače voditi računa da se bitno ne naruši odnos legla - potrošača resursa i samih resursa, jer su tada rizici za kritične situacije najmanji.
Za društva se ne moramo bojati da će umreti od gladi u ožujku, ako ih pustimo da same usklade količinu legla s vlastitim prilikama. Iz mog iskustva Pčele nepogrešivo procjene vremenske i pašne prilike po nekoliko mjeseci unapred ako pčelar svojom intervencijom ne naruši bitno.
Primjer:
2009. pregledom košnica početkom listopada utvrdio sam da ima prilično legla u svakoj na 3 do četiri okvira, ukupno za jedan punu LR okvir, Sve poklopljeno leglo bez iznimke, u svim košnicama. Zalihe prirodnog meda u društvima su bile značajne, a matice su prestale leći tek oko 1.10., zadnje leglo je izašlo tek oko 25. 10. (pratio zbog tretiranja oksalnom kiselinom). U listopadu 2009 godine smo većinu dana mogli hodati kratkih rukava kako je bio topao i ne sjećam se je li bio i dan (mislim da nije) s jutarnjim mrazom.
2010. pregledom košnica oko 1-5. 9. (nemam trenutno rokovnik da pogledam datum) Utvrđeno je da nema ovorenog legla u košnicama, samo poklopljeno.
Nakon prihrane šečernom otopinom matice su opet zalijegle količinu legla za ukupno pola LR okvira. U tom trenutku sam bio siguran da sam zakasnio sa prihranom. Ako su pčele odlučila da im netreba više leglo (više će potrošiti resurse nego što je korist od legla), sigurno nisu pogršile.
Ne usklađujemo svoje tehnološke radnje s prirodnim uvjetima kao što to pčele rade. Zimskom prihranom sam potaknuo matice da ponovo pronesu.
Jer uvijek s prihranom startam početkom rujna (morati ću nešto mijenjati).
Moj odgovor na pitanje:
Za jako pčelinje društvo za glavnu pašu dovoljno mi je 42 dana ("za dvije ture pčelinjeg legla, 2 * 21 dan"). Bagrem kod mene počinje mediti oko 15.05.
Stimuliranje matice za pojačano leženje na počinjem nikada prije 01.04. Uvijek dodam nešto protiv nozemoze, više preventivno u ovo doba godine.
I ne žurim se i ne forsiram, pratim količine meda u košnicama, i izbjegavam dodavanje čistog šećernog sirupa u proljeće.
Napomena: Svi vremenski termini iz ovog posta odnose se na iskustva na mom pčelinjaku i mikroklimu i pašne prilike u Varaždinskom kraju.
Lijepi pozdrav i medno.
).
