PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Danas sam primio email od rodjaka iz Donjih Rainaca.Naime kod njegovog komsije je pronadjenna pcelija kuga na pcelinjaku,dok okolni pcelinjaci nisu zarazeni za sad.D.Rainci su prilicno naseljeno mjesto i pcelinjaci su blizu jedan drugog.Sada se javlja sumnja dali je to zarazeno namjerno jer samo kod jednog je nadjena zaraza i to na 101 drustvu.Komsije sumnjaju da doticni pcelar mozda ima prste u svemu tome.Mnogi pcelari iz D.Rainaca se bave pcelarstvom cisto iz ljubavlju prema pcelama negledajuci nikakvu korist dok na drugoj strani ima ljudi koji su puno ulozili u pcelarstvo,zive od toga i pojava americke kuge u njihovom kraju im kvari reputaciju i biznis.
Prenosim vam email u cjelini:
Pozdrav od zabrinutog pčelara.
U neposrednoj okolini moga pčelinjaka otkrivena je američka kod N.S. kuga na 101 košnici od 103.Pčele su ugušene 1SEPTEMBRA i čekaju dalju eutanaziju dok se ispoštuje zakonska regulativa.Košnice su zatvorene ali se na pčelinjaku prinjeti mali saobraćaj pčela.Šta da radim da se bolest ne prenese na moj pčelinjak?Na moja usmena upozorenja o mogućem širenju bolesti dobijam samo slijeganje ramena veterinara i inspektora.Veterinar je plegedao 9 okolnjih pčelinjaka i uzeo uzorke. Juče smo dobili informaciju da ni na jednom nema kuge.To samo ide dalje u prilog mišljenju svih nas da je N.S. nešto smutijo u cilju da se riješi pčela i pčelarstva.Ali je čovjek lisica i sve je odradio da se potvrdi da ima i očekuje da od države naplati 12000km. Aza nas baš ga briga. Imaš li kakve statističke informacije o brzini širenja kuge.Koliko je kuga prisutna kod Vas? Čuo sam da ima slušajeva. Koliko košnica je oboljelo i koliki su pčelinjaci?

Penibacillus larvae
kao uzrocnik ove bolesti, napada poklopnjeno leglo, tj to je bolest poklopnjenog legla.
Ima zagovaranja lijecenja ove bolesti, tetraciklini, geomycin itd., ali cinjenica je da tu nema lijeka.
Spora je vrlo otporna i kada se ucauri, moze ostati i 20-ak godina spremna da se aktivira kad joj se ukaze prilika.
Odrasle pcele ne oboljevaju od ove bolesti , ali je prenose.
Rjesenje je, a i zakonska obaveza, pod nadzorom spaliti kosnice, ramove, sve, zajedno sa prethodno ugusenim pcelama. Naravno pale se samo one kosnice u kojima je otkrivena bolest, a ostali se detaljno pregledaju, u blizoj i siroj okolici.
Ako je sve odradjeno kako treba, ne bi trebalo doci do sirenja bolesti...

Pozdrav Kudo i hvala sto ste podijelili s nama taj post,

ja sam pcelar pocetnik i do sada, hvala Bogu, nisam imao iskustva sa americkom gnjilocom. Na nju mi je skrenuo pozornost prof. Bajrovic sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu pa sam se zaineteresirao i pokusao doznati stanje u BiH.

Drzavni Ured za veterinarstvo BiH prati i bilježi ove podatke.

U prvih 8. mjeseci 2010. zabiljezeno je prema ovim podatcima u BiH 185 slucajeva am. gnjiloce, ima tabela koliko pcelinjaka i koji su gradovi. Radi se o 22 grada, 27 žarišta i, kao što sam rekao, 185 slučajeva.

Kad su u pitanju brojevi ja uvijek imam rezervu. Siguran sam kako je ovaj broj u stvarnosti veci, pa bi ga sigurno trebalo mnoziti sa 2,3 ili nekim drugim, ..... ali, svakako za mene predstavlja vaznu cinjenicu da to netko uopce broji, te polaznu osnovu za daljnje pracenje.

Zacudo mi je sto nema AG u temama na ovom forumu. Kad sam razgovarao s jednim dugogodišnjim pcelarom i rekao mu sve sto sam gor naspisao, on mi je rekao "kako AG ne postoji"???

pozdrav

Može li neko napisati - kako uočiti i prepoznati Amerikču trulež????

dalibor je napisao/la:Pozdrav Kudo i hvala sto ste podijelili s nama taj post,

Zacudo mi je sto nema AG u temama na ovom forumu. Kad sam razgovarao s jednim dugogodišnjim pcelarom i rekao mu sve sto sam gor naspisao, on mi je rekao "kako AG ne postoji"???

pozdrav

@dalibor,,, ako misliš na podforum AG , u kategoriji > bolesti pčela< lahko će mo to riješiti, Do sada su sve želje ispunjene od članova foruma glede podforuma, pa će mo i podforum AG da otvorimo ako se slažeš.

Najvažnije da ima ko da piše, komentariše, jedno je sigurno da nijedan pčelinjak nije 100%siguran od AG.

AG je vrlo ozbiljno oboljenje, koje se nažalost, "liječi"spaljivanjem zaraženih društava.Svako liječenje tetraciklinom, geomicinom isl. je samo odlaganje širenja bolesti većih razmjera.Ove godine imao sam priliku da se upoznam sa ovom opakom bolešću na svu sreću, ne na mom pčelinjaku.
Bolest se prepoznaje na sljedeći način:U oboljelom društvu na poklopljenom leglu pojavljuju se udubljenja, oboljela larva truhne.Boja larve u stadijumu truhljenja je kao "čokolada"a sadržaj se razvlači kao žvakaća guma.
Prethodnih godina kod starijih kolega pčelara ova opaka boledt pojavljivala se sporadično, a ove godine pojavila se intenzivnije,pa zato ona moja opaska na početku ovog teksta da "liječenje"tetraciklinom i geomicinom ne daje zadovoljavajuće rezultate.
Oboljenje može potvrditi samo ovlaštena laboratorija, kod nas u RS je to Institut Dr Vaso Butozan iz Banje Luke.
Ove godine organizovana je besplatna analiza uzoraka na Američku gnjiloću.
Vrlo interesantno da većina pčelara nije bila zainteresovana, bez obzira na besplatan pregled u pomenutom Institutu.

Medno
Pčelarski pozdrav za sve pčelare i ljubitelje pčelarstva.
Ovo je moje prvo javljanje po registraciji i želio bih da dam mali doprinos ovoj temi. AG je veoma opasno oboljenje pčelijeg legla.Po mojim saznanjima uzročnik ove bolesti je prisutan na mnogim pčelinjacima i samo čeka pogodne uslove da dođe do izražaja(da proklija).Najbolji lijek u borbi protiv ove bolesti je savjestan pčelar koji pčele između ostalog drži iz ljubavi i neće dozvoliti da do ove bolesti dođe tako što će držati na pčelinjaku jaka i sita pčelinja društva.Samo takva društva mogu se higijenski i domaćinski ponašati i nedozvoliti da do bolesti dođe.

AGL ili ATL je bakteriološka bolest legla. Odrasle pčele ne oboljevaju. Postoji lijek geomicim i tetraciklin koji sprečava oboljenje legla.
Eh sad mi nikako nije jsno zašto se izbjegava liječenje nego se uguše sva društva u pčelinjaku. Vosak se pretopi i sterilizira. Košnice okviri i sva pčelarska oprema se steriliziraju i kako to dok se daje lijek bolest nestaje, a za sljedećih 18 mjeseci se ponovo pojavi. Sama bakterija koja je u obliku štapića lako se uništava. Spore su vrlo otporne, ali kuhanjem recimo voska na 120°C u trajanju od 30 min se unište. Neznam nisam imao iskustva s tom bolešću ali mislim da je lomača pčelinjaka i pčelarske opreme preokrutna. Pčelari se baš zbog te lomače boje pomisliti da se u njegovom pčelinjaku pojavila američka glnjiloća legla i izbjegavaju prijaviti sumnju na takvo što. Samim tim Azem-e i odnijeti uzorak na besplatno testiranje na Američku Trulež Legla je prevelik strah za većinu pčelara.

Nikakav lijek ne unistava spore americke gnjiloce.
Ne treba se zanositi s tim. Spora moze ostati ucaurena bilo gdje,
naravno i izvan kosnice. U zemlji..
Lijeka nema. Svi poznati lijekovi dovode samo do trenutnog zalijecenja ali ne do izljecenja.
Zato se i vrsi dramaticna mjera-palez.

jakub je napisao/la:Nikakav lijek ne unistava spore americke gnjiloce.
Ne treba se zanositi s tim. Spora moze ostati ucaurena bilo gdje,
naravno i izvan kosnice. U zemlji..
Lijeka nema. Svi poznati lijekovi dovode samo do trenutnog zalijecenja ali ne do izljecenja.
Zato se i vrsi dramaticna mjera-palez.

Znači ni lomača se u potpunosti ne rješava spora jer ostaju u zemlji po pčelinjaku i oko pčelinjaka i eto opet opasnosti od zaraze. Šta je s ne higijenskim poilištima, lokvicama i potočićima koje obilaze sve pčele iz komšiluka.

ovdje se radi na uzgoju "higijenskih pcela",ja mislim da sam pisala ali niko nije obracao paznju.Stipo eto ti zadatak!Trazi samo under "hygienic honeybees"-imaju takve karakteristike da ciste i bacaju gnjile larve
evo za pocetak potrage link
http://www.beeculture.com/storycms/inde ... cordID=290

Stipo, da ne bude zabune; ne uništava se pčelinjak nego samo zaražena-oboljela društva čije je oboljenje potvrdila nadležna laboratorija, ostala društva u pčelinjaku stavljaju se pod nadzor veterinarske inspekcije.Pod nadzor se stavljaju i pregledaju i društva u pčelinjacima u prečniku od 3 km.
To se čini kada se bolest dogodi, a da se to ne desi potrebno je da razgovaramo i razmjenjujemo iskustva o najboljem lijeku za sve bolesti-PREVENTIVI. Neki forumaši su već to pomenuli.
Mislim da smo na dobrom putu.

Besplatan pregled - to je za svaku pohvalu! Ko se odluči za pregled na Veterinarskom zavodu u Tuzli plaća 20 km po uzorku.

Sellam i pozdrav...postovane kolege, gotovo na kraju smo kalendarske godine za aktivan zaleg matica,leglo se smanjuje i potrbno je povecati paznju na zaostale zatvorene celije legla...sada je puno lakse i manje iskusnim pcelarima da primjete eventualne nepravilnosti na leglu......MEDNO