PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Pozdrav svima!
Pčelar sam početnik iz Komina u dolini Neretve.Posjedujem tek jedno drštvo u LR nastavku.
Pošto bih želio dogodine povećati broj društava,zanima me kolika je mogućnost hvatanja prirodnih rojeva u našim krajevima.

Poskidao sam dosta literature i odgledao dosta klipova na Youtubeu o navedenoj temi,npr.
http://learningbeekeeping.com/beekeepin ... ait-hives/ ili npr.
http://www.youtube.com/watch?v=SRfEhAXaeyQ
Da li je kod nas nekoć bilo razvijeno hvatanje prirodnih rojeva,kako se to radilo i kakvo je uopće stanje sa našim prirodnim rojevima,imamo li ih uopće ili je taj broj uistinu zanemariv?
Pozdrav, Ernesto

Dobro nam došao Ernesto

Vjerovatno si mislio na prirodno rojenje iz trnki ,vrškara. Ako misliš na ove prirodne rojeve ima još toga samo se to smatra nazadnim pčelarstvo mada takvi u ovim vremenima kada nema nektara u prirodi najbolje profitiraju sa prodajom rojeva.

Danas se sve više težika vještačkom razrojavanju jer se samo natakav način mogu ostavriti dobri prinosi med a pogotovo oni koji sele svoje pčele na više paša..

Priprema pčelinje zajednice z a glavnu pašu ne podrazumjeva rojenje , ako bi se to desilo u toku glavne paše onda prinosi su nikakvi što nimalo nije rentabilno .

Umom kraju poklapa se prirodno rojenje tj prirodni nagon za cijepanje zajednice i bagremova paša i ja moram poduzeti sve potrebene radnje da ne dođe do rojenja . Niti jedan ozbiljan pčelar nevoli vidjeti roj na grani bez obziro što to predstavalja i nekakvu ljepotu Sam čin cijepanja zajednice kao i hvatanje za granu su interesantni za oko .


p.s ako možeš da i u rubrici da se upoznamo napiše koju riječ o sebi

Senade ,da, mislio sam na prostokošničarstvo,kojeg nipošto ne smatram zastarjelim,ili ne daj Bože nazadnim,
pogotovo nakon što sam pročitao Belčićev rad o pletarama(vrškarama) i trnkama.
Ali, pored tih rojeva ,najviše me zanimaju društva u prirodi,bez doticaja sa čovjekom,društva bez gospodara (pčelara) ,u pukotinama stijena,dupljama u drveću koje se po mojem mišljenju,ne bi smjelo dirati ,već im se diviti,a rojeve koje oni ispuštaju hvatati na način naveden u mojim linkovima.
Nekoć davno dok nismo imali varrou i ceranu i dok smo imali potpuno netaknutu prirodu,vjerovatno su naše šume i planine
obilovale takvim,nazovimo ih "divljim" rojevima.
Imamo li ih još ili bi moj pokušaj hvatanja takvih rojeva bio čisto gubljenje vremena na naučnu fantastiku?

Ernesto Vlahović je napisao/la:Senade ,da, mislio sam na prostokošničarstvo,kojeg nipošto ne smatram zastarjelim,ili ne daj Bože nazadnim,
pogotovo nakon što sam pročitao Belčićev rad o pletarama(vrškarama) i trnkama.
Ali, pored tih rojeva ,najviše me zanimaju društva u prirodi,bez doticaja sa čovjekom,društva bez gospodara (pčelara) ,u pukotinama stijena,dupljama u drveću koje se po mojem mišljenju,ne bi smjelo dirati ,već im se diviti,a rojeve koje oni ispuštaju hvatati na način naveden u mojim linkovima.
Nekoć davno dok nismo imali varrou i ceranu i dok smo imali potpuno netaknutu prirodu,vjerovatno su naše šume i planine
obilovale takvim,nazovimo ih "divljim" rojevima.
Imamo li ih još ili bi moj pokušaj hvatanja takvih rojeva bio čisto gubljenje vremena na naučnu fantastiku?

Prirodnih rojeva vjerovatno ima i u tvom kraju ( bježe redovno ) , a divlje je sigurno znatno teže naći i malo dalje od ljudskih naselja. Po nekim informacijama
ljudi na udaljenijim sječama nalete na takve rojeve. Pitanje je koliko se može kretati po takvim krajevima i trebalo bi imati dosta informacija .

Ernesto Vlahović je napisao/la:Senade ,da, mislio sam na prostokošničarstvo,kojeg nipošto ne smatram zastarjelim,ili ne daj Bože nazadnim,
pogotovo nakon što sam pročitao Belčićev rad o pletarama(vrškarama) i trnkama.
Ali, pored tih rojeva ,najviše me zanimaju društva u prirodi,bez doticaja sa čovjekom,društva bez gospodara (pčelara) ,u pukotinama stijena,dupljama u drveću koje se po mojem mišljenju,ne bi smjelo dirati ,već im se diviti,a rojeve koje oni ispuštaju hvatati na način naveden u mojim linkovima.
Nekoć davno dok nismo imali varrou i ceranu i dok smo imali potpuno netaknutu prirodu,vjerovatno su naše šume i planine
obilovale takvim,nazovimo ih "divljim" rojevima.
Imamo li ih još ili bi moj pokušaj hvatanja takvih rojeva bio čisto gubljenje vremena na naučnu fantastiku?

Dobra ideja o lovu na diljve rojev . AKo se odlučiš bilo bi zanimljivo voditi nekakav dnevnik , opremit se sa kamerama i foto apratima.

Rojeva ima sigurno samo gdje ih naći .

Prije ćeš naletit na kobru

U mom rodnom kraju nije bilo problem naći prirodni roj tako sam ija kao dječačić zapčelario ,međutim varoa je sve dotukla u šupljim bukovim stablima se i sad nađu ostaci saća pčelinjeg ,dakako a i ovo što ode iz pčelinjaka teško da opstaje duže od dvije godine. Varoa uzima svoj danak , ove godine sam sa svojim pčelama išao na livadu u mjesto rođenja i ispunio svoju dušu kada sam vidio da su opsjele livade i proplanke nije neki ćar ali da nije suša napravila dar mar bilo bi puno bolje međutim zadovoljan sam , no da se vratimo prirodnim rojevima , posmatrajući posjećenost pčela na mojim livadama dok nisam doselio pčelinjak je ciglo da sam na livadi od 20 dunuma našao tri radilice . Zaključak da nema u blizini pčela , ee kada sam doselio pčelinjK ,A LJUDI MOJI RADILE SU DOK JE BILO VLAGE I MEDILA LIVADA KO DAJE BAGREM

Senade ,pokušat ću pa što bude.
Možda je sudbina svih divljih rojeva ista ,vrlo vjerovatno da se nas je sve zadesila ista sudbina kao i Asimov rodni kraj.
Samo nikako ne mogu shvatiti da u USA ima toliko divljih rojeva,a kod nas ne?
Pa,oni su pčelu dobili tek u 17.st.
Jesu oni veći,jesu pridonijeli dosta modernom pčelarstvu,ali opet urbaniziraniji su i zagađeniji od nas(još kad se sjetim njihovog zločina,uvoza pčela "oprašivača badema"iz Austalije),a pčela je kod nas u svom prirodnom staništu.
Ili je to kod Amera većinom APM ?
Uglavnom,pokušat ću ,dokumentirati,pa ako ne bude ništa od svega,ubacit ću fotku kobre našeg Ermin efendije
P.S. Isprika svima zbog kasnijeg odgovora, puno posao,kuća a nimalo birtije

mene zanima kako prezivljava solitatna pcela kako se ona brani od varove dali nju varova napada dali neko zna mozda to

Kako preživljava,ne znam,koji je njen obrambeni mehanizam ,e to je ono što treba podrobnije istražiti.
Nestanak staništa je ono što muči solitarne pčele,a u tome svatko može dati svoj mali obol.
Bumblebees and solitary bees are not attacked by Varroa mite. The main problems affecting them are loss of suitable habitat.This affects them in two ways.
Ovo piše na : http://apps.rhs.org.uk/advicesearch/Pro ... px?pid=528

Pomoći im može svatko i to vrlo lako :

http://www.youtube.com/results?search_q ... TybrpB6p6k

Na visoravni Rilića,među ruševinama davno napuštenog zaseoka 520 m nad morem u jednu od mojih zamka ušao je roj !Prije 4 dana sam išao u obilazak i naišao na par izviđačica kako letaju oko ulaza.Poslije sam provjeravao svaki dan,i danas hvala Bogu uletiše!Neću ih dirati još 2-3 tjedna,da ih ne izgubim,a ako ostanu ,onda idu kod mene doma.O svemu će ako uspije biti i foto dnevnik kao što obećah našem Senadu,sad mi preostaje samo čekati.

E,pa stvarno ovome se nisam nadao.U mojem selu,u pukotini u stijeni 5 m iznad željezničke pruge već 3 godine nalaze se pčele.Ove godine su se namnožile toliko da su dobar dio saća izgradile i van pukotine .Sinoć su moj sumještanin(doseljenik iz Hercegovine) i njegov rođak (uposlenik HŽ-a ,u ovim krajevima poznat pčelar, koji redovito dolazi na mandarinu) isjekli saće van pukotine,koristeći HŽ-ovu opremu.Kaže mi sumještanin da je pčele sa saća rođo omeo u nukleus,med su podijelili,nije ga bilo puno jer je bilo dosta legla kojeg su bacili!!!Ako su pčele već izradile stan u prirodi,ne uništava ih se jer su one neprocjenjiva genska osnova zdravijih pčela.Ja sam možda početnik,ali čovjek koji ovo uradi nije pčelar!

Pčele davno prebačene u nastavak i lijepo su se razvile,a evo i obećanihslika.
Od bojanja ,preko postavljanja do hvatanja roja :
http://s739.photobucket.com/user/ernest ... ort=3&o=12
http://s739.photobucket.com/user/ernest ... ort=3&o=11
http://i739.photobucket.com/albums/xx39 ... 2b227a.jpg
http://i739.photobucket.com/albums/xx39 ... 5cefea.jpg
http://i739.photobucket.com/albums/xx39 ... 87bc3e.jpg
http://i739.photobucket.com/albums/xx39 ... 2a0baf.jpg
http://i739.photobucket.com/albums/xx39 ... 3ff5b7.jpg
http://i739.photobucket.com/albums/xx39 ... 5d02ed.jpg
http://i739.photobucket.com/albums/xx39 ... 871635.jpg
http://i739.photobucket.com/albums/xx39 ... 10ab4f.jpg

A evo i video s mobitela,pa je lošije kvalitete:

http://s739.photobucket.com/user/ernest ... 2.mp4.html