PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

smatram da nema šanse da pčele isto hrane troše preko zime u raznim klimatskim uvjetima.
to je jedna važna činjenica kada se priča, piše o tehnologiji pčelarenja i ta činjenica se često zanemaruje te vrlo lako može zbuniti svakog pčelara, bio on početnik ili ne. iole ozbiljniji tekst o pčelarenju mora reći na koje klimatske, pašne uvjete se odnosi sve to što se piše....

Moguce je da ima nijansi u potrosnji ovisno o klimatskim uvjetima.
Nelogican mi je pad potrosnje, odnosno velika razlika izmedju 11 i 12 mjeseca.
Ako sad trose 3-5 kg, zasto se onda potrosnja rapidno smanjuje na samo kg u decembru?
Ispada da onda sad imaju osam ramova legla, koje onda nestane do decembra.
Evo jedan interesantan clanak; http://www.medvisegrad.com/uzimljavanje_pcela.htm

Stipo je napisao/la:Ovo što tamo piše na tom gore linku: copy_paste:
1. Ako u društvima ima desetak do 15 kg meda (pretpostavka), kada ona treba da dodam pogaču imajući u vidu da društva tokom zime troše maksimalno po mjesecima: oktobar 0,9 kg hrane, novembar 0, 9 kg, decembar 1,0 kg, januar 1,2 kg, februar 2,5 kg, mart 3 kg ..
13 godina imam vagu i sa ovim gore što je podebljano se nikako baš nikako ne mogu složiti. Moje pčele u tom periodu troše mnogo više.
Kamo sreće da troše tako malo.
Po njihovom pčele mogu prezimiti sa 10 kg. Tko ovako misli nije ni čudo što pčelarima od gladi društva stradaju pred kraj zime,

Pcele mogu bez problema prezimiti zimu sa 10 kila meda,cak i manje.Zavisi od proljeca,ako vrba odradi svoj dio posla 10 kila je sigurno previse.Ako je drustvo uzimljeno sa 15 kila meda tada pogace nisu ni potrebne.Ako posmatramo tvoju potrosnju a nemas dobar proljetni razvoj,ovim tempom tvoje ca drustva potrositi vise meda nego sto si izvrcao po drustvu na vrijesku.Uzimljavao sam sedmoramne nukleuse sa vise pcele nego u nekoj normalnoj kosnici sa dva rama meda sa strane,ram polena ostolo medne kape,u cetvrtom mjesecu bilo je sasvim dovoljno meda za normalan razvoj.
Prije mjesec dana razgovarali smo o mojim drustvima gdje sam uocio na nekoliko drustava veci pad varroe, gdje smo zakljucili da je produzeni ucinak BeeVitala....mjesec dana posle toga u tim drustvima ostala je samo matica i pola sake pcele a svaka pcela imala je na sebi minimalno jednu Varrou.Ne krivim nikoga osim sebe,ja sam trebao blagovremeno reagovati a to mogu prepisati svojoj lijenosti a pricu da Varroa otpada i posle 40 dana od sada mozete prosipati nekome drugom...
Pozdrav.

sahista je napisao/la:

Stipo je napisao/la:Ovo što tamo piše na tom gore linku: copy_paste:
Prije mjesec dana razgovarali smo o mojim drustvima gdje sam uocio na nekoliko drustava veci pad varroe, gdje smo zakljucili da je produzeni ucinak BeeVitala....mjesec dana posle toga u tim drustvima ostala je samo matica i pola sake pcele a svaka pcela imala je na sebi minimalno jednu Varrou.Ne krivim nikoga osim sebe,ja sam trebao blagovremeno reagovati a to mogu prepisati svojoj lijenosti a pricu da Varroa otpada i posle 40 dana od sada mozete prosipati nekome drugom...
Pozdrav.

Opada kolega opada varroa i 60 dana poslje primjene BeeVitala ali je pitanje koliko je ostaje.
Kod tebe u tom primjeru očigledno se radi o inkubatoru varroe.
Ja sam već više puta pisao da sam zapazio oko 4 % društava gdje varroa samo pada i pada danima u velikom broju i da ta društva treba naknadno ponovo tretirati
U protivnom desit će ti se što ti se desilo. Zbog velikog broja varroe društvo je davno došlo u kolaps i ako se to na vrijeme ne primjeti društvo je osuđeno na propast.
Na žalost to je tako. Ako se odmah i na vrijeme sa BeeVitalom očisti u naknadnom tretmanu gotovo sva varroa društvo se može spasiti.
Te tretmane treba odraditi još dok ima legla da se spasi to leglo. Ako se zakasni ,a virusi zagospodare košnicom društvu nema spasa i do sredine zime će sigurno umrijeti.
Meni neki pčelari kada im se tako nešto dogodi se kunu da na pčelama nema varroe, a da mu društva umiru.
Mnogi pćelari ne shvaćaju šta znači kolaps društva. Kolaps društva nastaje kada košnicom zagospodare virusi, bakterije i gljivice.
Znači bolest je u košnici ali je pčelar ne primjećuje. Mnoštvo pčela je zaraženo, a varroa je širi poput uragana. Dio prevencije je da se varroa na vrijeme ukloni.
Često to nije dovoljno jer je bolest nastupila. BeeVital može izliječiti tu bolest. Ponukan tim problemom ja radim na tome da napravim sredstvo koje će još bolje uz varrou uništavati i viruse, bakterije i gljivice, a da sve to bude ekološko. Kao produkt mog rada i istraživanja nastao je Bio Vit Clean.
http://www.limed.ba/BioVit%20Clean.html
Do sada primjetio sam da bolje od BeeVitala uništava varrou, da čisti i uništava krečno leglo, da društva iza tretmana vidno ojačaju da je leglo kompaktnije, da su pčele aktivnije i da imaju veći nagon za čišćenjem.
Mnogi mi ne vjeruju da je to tako ali to je njihov problem. Oni imaju svoj pogled na pčelarstvo i ne vjeruju da se može drugačije.
Ja sam siguran da će upasti u probleme kolabrirajućeg društva kao i u problem krečnog legla. Siguran sam da u pčelinjaku imaju društava koji iz nekog razloga ne jačaju, a ona koja preko ljeta budu jaka u jesen propadaju i često umiru. Da se to u znatnoj mjeri spriječi ja sam stvorio Bio Vit Clean.
Na žalost ni to moje sredstvo nije svemoćno i neće dati prave rezultate ako se ne radio po navedenom upustcu.
Nemože se samo jednom malo politi i očekivati ozdravljenje društva kako od varroe tako i od drugih boesti koje on efikasno liječi.
Lako je danas uništiti varrou ali treba spriječiti navedene pojave kolapsa i drugih pčelinjih popratnih bolesti.

mnogi će ovo proljeće dočekati sa razočarenjem jer smo ove godine med lizali na kašičicu a varou grabili lopatom

Stipo je napisao/la:

sahista je napisao/la:

Stipo je napisao/la:Ovo što tamo piše na tom gore linku: copy_paste:
Prije mjesec dana razgovarali smo o mojim drustvima gdje sam uocio na nekoliko drustava veci pad varroe, gdje smo zakljucili da je produzeni ucinak BeeVitala....mjesec dana posle toga u tim drustvima ostala je samo matica i pola sake pcele a svaka pcela imala je na sebi minimalno jednu Varrou.Ne krivim nikoga osim sebe,ja sam trebao blagovremeno reagovati a to mogu prepisati svojoj lijenosti a pricu da Varroa otpada i posle 40 dana od sada mozete prosipati nekome drugom...
Pozdrav.

Opada kolega opada varroa i 60 dana poslje primjene BeeVitala ali je pitanje koliko je ostaje.
Kod tebe u tom primjeru očigledno se radi o inkubatoru varroe.
Ja sam već više puta pisao da sam zapazio oko 4 % društava gdje varroa samo pada i pada danima u velikom broju i da ta društva treba naknadno ponovo tretirati
U protivnom desit će ti se što ti se desilo. Zbog velikog broja varroe društvo je davno došlo u kolaps i ako se to na vrijeme ne primjeti društvo je osuđeno na propast.
Na žalost to je tako. Ako se odmah i na vrijeme sa BeeVitalom očisti u naknadnom tretmanu gotovo sva varroa društvo se može spasiti.
Te tretmane treba odraditi još dok ima legla da se spasi to leglo. Ako se zakasni ,a virusi zagospodare košnicom društvu nema spasa i do sredine zime će sigurno umrijeti.
Meni neki pčelari kada im se tako nešto dogodi se kunu da na pčelama nema varroe, a da mu društva umiru.
Mnogi pćelari ne shvaćaju šta znači kolaps društva. Kolaps društva nastaje kada košnicom zagospodare virusi, bakterije i gljivice.
Znači bolest je u košnici ali je pčelar ne primjećuje. Mnoštvo pčela je zaraženo, a varroa je širi poput uragana. Dio prevencije je da se varroa na vrijeme ukloni.
Često to nije dovoljno jer je bolest nastupila. BeeVital može izliječiti tu bolest. Ponukan tim problemom ja radim na tome da napravim sredstvo koje će još bolje uz varrou uništavati i viruse, bakterije i gljivice, a da sve to bude ekološko. Kao produkt mog rada i istraživanja nastao je Bio Vit Clean.
http://www.limed.ba/BioVit%20Clean.html
Do sada primjetio sam da bolje od BeeVitala uništava varrou, da čisti i uništava krečno leglo, da društva iza tretmana vidno ojačaju da je leglo kompaktnije, da su pčele aktivnije i da imaju veći nagon za čišćenjem.
Mnogi mi ne vjeruju da je to tako ali to je njihov problem. Oni imaju svoj pogled na pčelarstvo i ne vjeruju da se može drugačije.
Ja sam siguran da će upasti u probleme kolabrirajućeg društva kao i u problem krečnog legla. Siguran sam da u pčelinjaku imaju društava koji iz nekog razloga ne jačaju, a ona koja preko ljeta budu jaka u jesen propadaju i često umiru. Da se to u znatnoj mjeri spriječi ja sam stvorio Bio Vit Clean.
Na žalost ni to moje sredstvo nije svemoćno i neće dati prave rezultate ako se ne radio po navedenom upustcu.
Nemože se samo jednom malo politi i očekivati ozdravljenje društva kako od varroe tako i od drugih boesti koje on efikasno liječi.
Lako je danas uništiti varrou ali treba spriječiti navedene pojave kolapsa i drugih pčelinjih popratnih bolesti.

Tamo gdje je veliki prirodni pad Varroe znaci da je drustvo zarazeno Varrom.....nema sa time ni tvoje ni moje srestvo apsolutno nista, niti produzeno djelovanje.Sta je uzrok tome,mozemo naglabati cijelu noc.Ja sam znao da nesto nije u redu,jer sam pisao o tome.Sto kaze nas narod,ne vidis od ociju.Da sam blagovremeno reagovao tim drustvima nebi bilo nista.Ovu gresku pripisujem sebi,manje citati vise raditi.Odmah sam reagovao i tretirao 10 drustava gdje je tkz. produzeno djelovanje bilo puno manje,Varroa pod kontrolom od 300 do 500 komada.Sada za vikend tretiram sva drustva,postavicu slike.
Pozdrav.

Posto iz postova vidim da Ahmo radi tretman sa beevitalom a Stipe sa svojim preparatom(predpostavljam da je slican beevitalu) da li to znaci da necete raditi tretman s oksalnom zbog toga sto i ovi preparati sadrze oksalnu?

cerex je napisao/la:Posto iz postova vidim da Ahmo radi tretman sa beevitalom a Stipe sa svojim preparatom(predpostavljam da je slican beevitalu) da li to znaci da necete raditi tretman s oksalnom zbog toga sto i ovi preparati sadrze oksalnu?

Zadnji tretman 5 godina ne radim sa oksalnom. Zapravo na nekoliko društava radim ponekad samo kao eksperimentalno poređenje.
BeeVital, a naročito Bio Vit je bolji od oksalne jer nema nuspojava.

Stipo je napisao/la:

cerex je napisao/la:Posto iz postova vidim da Ahmo radi tretman sa beevitalom a Stipe sa svojim preparatom(predpostavljam da je slican beevitalu) da li to znaci da necete raditi tretman s oksalnom zbog toga sto i ovi preparati sadrze oksalnu?

Zadnji tretman 5 godina ne radim sa oksalnom. Zapravo na nekoliko društava radim ponekad samo kao eksperimentalno poređenje.
BeeVital, a naročito Bio Vit je bolji od oksalne jer nema nuspojava.

Na kakve nuspojave mislis?

sahista je napisao/la: Tamo gdje je veliki prirodni pad Varroe znaci da je drustvo zarazeno Varrom.....nema sa time ni tvoje ni moje srestvo apsolutno nista, niti produzeno djelovanje.Sta je uzrok tome,mozemo naglabati cijelu noc.Ja sam znao da nesto nije u redu,jer sam pisao o tome.Sto kaze nas narod,ne vidis od ociju.Da sam blagovremeno reagovao tim drustvima nebi bilo nista.Ovu gresku pripisujem sebi,manje citati vise raditi.Odmah sam reagovao i tretirao 10 drustava gdje je tkz. produzeno djelovanje bilo puno manje,Varroa pod kontrolom od 300 do 500 komada.Sada za vikend tretiram sva drustva,postavicu slike.
Pozdrav.

Hoćeš da kažeš da varroa sama pada jer joj je tako došlo.
1.
Istina kada društvo dođe u kolaps usljed velike zaraze varrom varroa će sama padati.
Na svakoj pčeli može se vidjeti po 2 , po 5 varroa. Viđao sam takve slike.
U tom slučaju prostim okom prilikom pregleda na pčelama se vidi mnoštvo varroe, a društvo je osuđeno na propast.
Ako takvo društvo izdrži do zadnjeg tretmana sa OK za 3 dana past će više hiljada varroa.
2
No kada se početkom 9. mjeseca pčele poliju BeeVitalom ili Bio Vitom i varroa pada narednih 60 dana i za to vrijeme padne 2500 varroa.
Poslje dođe završni tretman i tada za 10 dana padne 300 varroa i više ne pada. Znak je da je društvo očišćeno i da je varroa dovedena na minimum.
.
U prvom slučaju kada varroa pada svakim danom pada je sve više. U početko svaki dan nekoliko varroa pa poslje svaki dan po 10 i više varroa. Ta pojava se zove kolaps i evidentno je da kako varroa pada sve više i više tako i društvo naglo slabi. Pčela varroin domaćin umre, a ona pređe na zdravu pčelu. Kako svakim danom pčele masovno umiru tako isto masovno varroe prelaze na zdrave pčele. Kada pčelinje društvo toliko oslabi tada ni varroa nema domaćina koji je može kvaliteno hraniti pa i ona stradava svakim danom sve više.
.
U drugom slučaju tijekom tretmana prvih dana varroa mnogo pada npr. 1500 pa onda svakim danom sve manje i manje.
Bilo je slučajeva da je iza zadnjeg polivanja nakon 30 dana dnevni pad bio 30 varroa, nakon 40 dana 20 varroa, nakon 50 dana još je padalo po desetak varroa.
Društvo je na početku lagano slabilo pa se slabljenje zaustavilo. Završni tretman je za 10 dana oborio 300 varroa i varroa više nije padala. Društvo prezimilo onakve snage kakvo je bilo prilikom završnog tretmana.
Ovaj primjer je dokaz da ima produženog djelovanja i da se društvo revitaliziralo odnosno izliječilo od kolapsa.
.
Izliječiti kolaps društva može samo BeeVital ili Bio Vit pod uslovom da se ne zakasni sa tretmanom.
U pčelarstvu postoji pravilo koje glasi ako je zaraženost varrom do 5 % društvo će poslje čišćenja opstati.
Ako je zaraženost preko 5 % pčelinje društvo je osuđeno na propast.
BeeVital može oporaviti društvo koje je zaraženo do 10 % pa čak i nešto više.
Imao sam društava gdje sam oborio 3000 varroa i opet je prezimilo i proljeće dočekalo na 5 ulica pčela.
Ove godine imam vagu u kojoj sam prebrojao već preko 3000 varroa i mislim da će prezimiti jer zadnji mjesec dana više ne slabi i trenutno zauzima 7 ulica.

j.nezic84 je napisao/la:

Stipo je napisao/la:

cerex je napisao/la:Posto iz postova vidim da Ahmo radi tretman sa beevitalom a Stipe sa svojim preparatom(predpostavljam da je slican beevitalu) da li to znaci da necete raditi tretman s oksalnom zbog toga sto i ovi preparati sadrze oksalnu?

Zadnji tretman 5 godina ne radim sa oksalnom. Zapravo na nekoliko društava radim ponekad samo kao eksperimentalno poređenje.
BeeVital, a naročito Bio Vit je bolji od oksalne jer nema nuspojava.

Na kakve nuspojave mislis?

kao najčešću nuspojavu OK navode usporen proljetni razvoj međutim ja lično nisam primjetio neko posebno zaostajanje u razvoju i ne mislim odustajati od OK jer poslije tretmana OK ja sam miran do augusta naredne godine što se tiče varoe, nisam još probao ljetni tretman kojeg preporučuje naneti jer je po meni komplikovan za seleće pčelarstvo iz više razloga međuim na stacionaru mi izgleda izvodljivo i po njegovom istraživanju jako efikasno

Nisam to nigdje nasao kao dokazano,ali moguce je da ima neke istine u tome,nije iskljuceno.Ali i ova ostala ovde spomenuta sredstva takodje imaju oksalnu u svom sastavu,tako da ne vidim nevidim kakve razlike moze biti izmedju tretiranja njima i oksalnom.Ja sam takodje tretirao sa OK,i nisam primjetio stagniranje na proljece,bar zasad.

j.nezic84 je napisao/la:Nisam to nigdje nasao kao dokazano,ali moguce je da ima neke istine u tome,nije iskljuceno.Ali i ova ostala ovde spomenuta sredstva takodje imaju oksalnu u svom sastavu,tako da ne vidim nevidim kakve razlike moze biti izmedju tretiranja njima i oksalnom.Ja sam takodje tretirao sa OK,i nisam primjetio stagniranje na proljece,bar zasad.

nisam te dobro skontao na što misliš da nije dokazano,spomenuti je svjetsko ime na polju borbe sa varoom, imaš neka njegova istraživanja u beogradskog pčelara iz predhodnih godina ne znam tačno u kojem br. dok nebi malo prelistao a ima nešto i na netu

j.nezic84 je napisao/la:Ali i ova ostala ovde spomenuta sredstva takodje imaju oksalnu u svom sastavu,tako da ne vidim nevidim kakve razlike moze biti izmedju tretiranja njima i oksalnom.Ja sam takodje tretirao sa OK,i nisam primjetio stagniranje na proljece,bar zasad.

Između oksalnog šećernog rastvora i npr. BeeVitala ima razlike u kontaktnom djelovanju. Pokušat ću da objasnim.
Rastvor OK u šećernom sirupu je homogen sa vodom i sa šećerom i kontaktna površina njhovih molekula je masimalna.
Taj rastvor sadrži samo jednu djelatnu tvar oksalnu kiselinu i da bi ona dobro djelovala pčele se polivaju sa 5 do 6 ml po ulici pčela.
BeeVital sadrži tvari koje se ne mješaju sa tom otopinom. Zapravo mješaju se ako se stvori emulzija.
Emulzija je također homogena ali propolis i eterična ulja u toj homogenoj masi zamjenjuju oksalnu i tako joj molekularno smanjivaju kontaktni dodir.
Kada je pčela u manjem kontaktu sa kiselinom tada je i prodor kiseline manji. Kada je u pitanju propolis on isto na pčeli stvara tanki film raznih smola i to dodatno sprečava kontakt oksalne.
Ovo isto djeluje na smanjenje kontakta na varrou ali taj kontakt je dovoljan da varrou ošamuti i ošteti njene receptore.
Pošto BeeVital sadrži i druge aktivne komponente kao što su druge kiseline te propolis i eterična ulja pčele se sa dobrim učinkom mogu polivati sa 3 puta manjom dozom nego sa OK.
Kada se pčele poliju sa oksalnom varroa odmah naglo pada u prvom danu i nakon par dana opadne sva varroa koja je na pčeli. Zbog kratkog perioda djelovanja od samo 3 do 4 dana oksalna nije pogodna u vrijeme legla, a zbog velikog kontaktnog djelovanja ponovnim polivanjem nakon 4 dana pčele će primiti smrtnu dozu oksalne te oštetiti pa čak i ubiti mnoštvo pčela.
Kada se pčele poliju sa BeeVitalom koji sadrži istu količinu oksalne prvi dan pad varroe je nešto manji i padanje traje duže. Zbog manje kontaktne površine, a i zbog manje doze pčele su primile mnogo manju količinu oksalne i zato se pčele mogu ponovo politi nakon 5 dana. Tako se može politi više puta uzastopno sve do kraja ciklusa legla.Eterična ulja koja se pri proizvodnji BeeVitala ugrade odnosno sjedine u propolis na pčeli i u košnici ostaju dugo i na varrou djeluju tjednima ometajuči joj njen razvoj. Kao rezultat toga ako se tretman odradi krajem 7, mjeseca i početkom 8. mjeseca događa se u narednom periodu manji zarvoj varroe, a samim time sprečava se kolaps društva. 30 do 40 dana po zavešenom tretmanu, a to je već sredina ili kraj 9. mjeseca može se odraditi još 3 polivanja i tako masovno uništiti varrou. Varroe će ostati tako malo da se bez žurbe u 11. mjesecu može odraditi završni tretman. U ovom slučaju prednost dajem BeeVitalu i treba izbeći oksalnu. Razlog tome je što su dugoživuće pčele polivene 6 puta i dobile dosta oksalne kiseline i sa zadnjim polivanjem sa BeeVitalom je je manja mogućnost da se neke pčele predoziraju.
Kolega nadam se da sam bio jasan, a podatci su istiniti i rezultat su Austrijskog i mog kontrolnog istraživanja.

Da li beevital ubija pčelu kod koje je došlo do oštećenja hitina?

cerex je napisao/la:Da li beevital ubija pčelu kod koje je došlo do oštećenja hitina?

Ako misliš na pčelu koju je ubola varroa BeeVital je neće ubiti.
Ako je pčela previše oštećena pčela će je još dok je živa izbaciti iz košnice.

Vaga kasno leglo 24.11.2014. A ja se čudio zašto mi je vaga prošli mjesec izgubila 5 kg.
Danas pčele rade kao da je mjesec Maj. T 21°C primjetio sam unos polena. Procvjetale jagode i ponegdje se vidi maslačak i još neko žuto cvijeće.
Izgleda da će i ova zima biti topla.
Nisam imao vremena da otvaram druge košnice. Gdje još ima legla neznam.
Poslje zadnjeg tretmana odrađenog Bio Vitom 3.11.2014. na vagi je padalo dosta varroe. Pošto je varroa padala dugo 17. dan poslje ponovo sam polio nekoliko sumnjivih društava i pad nakon 3 dana iznosio je 1 do 7 varroa, a na vagi padalo 1 dan 80, drugi dan 35 i treći dan 30 varroa.
Među tom varrom viđao sam po nekoliko komada bjele varroe. To mi je bio znak da još ima zatvorenog legla u što sam se i uvjerio.
U drugim društvima poslje prvog polivanja nakon 10 dana varroa je prestala padati što je znak da je sve u redu.
Slika legla.

Kolega Stipo,je su ovi medni vijenci dovoljni.Nekako mi izgleda siromasno.
Pozdrav.

sahista je napisao/la:Kolega Stipo,je su ovi medni vijenci dovoljni.Nekako mi izgleda siromasno.
Pozdrav.

Oko legla je sve med ali otvoren. Slikao sam malo ukoso pa se ne vidi. Ima hrane još 13 kg. Vaga je to.

kod mene nije bilo ovoliko legla prije dva mjeseca, većina matica prestala leći sredinom septembra,smatram da nije dobro leglo krajem novembra iscrpljuje dugoživuće pčele, troši zimnicu,produžuje razvojni ciklus varoe.......kakvo je opće stanje dotičnog društva količina pčele i sl.

mugdo je napisao/la:kod mene nije bilo ovoliko legla prije dva mjeseca, većina matica prestala leći sredinom septembra,smatram da nije dobro leglo krajem novembra iscrpljuje dugoživuće pčele, troši zimnicu,produžuje razvojni ciklus varoe.......kakvo je opće stanje dotičnog društva količina pčele i sl.

Snaga društva je dobro opala.Trenutno snage 5 ulica. Varroe nije bilo previše ali je pomalo stalno padala što je i razumljivo. Kontrolno ponovo sam je polio protiv varroe pa valjda će je očistiti. Prilikom brzog pregleda nisam primjetio maticu , a nisam je ni tražio pa neznam jeli stara ili mlada matica.
Možda je bila kasna tiha smjena, neznam. Neću sada čačkati po košnici pa šta bude. Eto joj vidjet ću na proljeće.
Danas je dobro zahladilo +3° C što i priliči za ovo doba godine.

mugdo je napisao/la:kod mene nije bilo ovoliko legla prije dva mjeseca, većina matica prestala leći sredinom septembra,smatram da nije dobro leglo krajem novembra iscrpljuje dugoživuće pčele, troši zimnicu,produžuje razvojni ciklus varoe.......kakvo je opće stanje dotičnog društva količina pčele i sl.

Ja sam isto računao da nema legla. Pčele su dugo držale leglo. I ove godine sam znatno kasnije polio završni tretman 3.11.2014..
Obično zadnji tretman odradm sredinom 10. mjeseca. Za sada su sve na broju i nemam slabog društva.

Danas toplo vrijeme i pčele donose malo polena.
Otvorio sam košnicu na vagi da vidim dali je izašlo zatvoreno leglo koje sam primjetio prije 10 dana.
Zatvoreno leglo je ostalo isto što znači da je umrlo no pored tog legla ima svježeg otvorenog legla i jaja ukupno možda oko 100 ćelija.
Ovo nije normalno šta se događa sa ovom maticom. Društvo slabi i izgleda da matica to osjeća i zaljeganjem nastoji nadoknaditi izgubljene pčele.
Sada neznam dali joj pomoći da opstane i sačuvati njen genetski materijal ili pustiti pa šta bude.
Ja sam mišljenja da će je leglo do kraja iscrpiti i da će društvo propasti. Šta vi mislite kolege.
Pri uzimljavanju društvo je bilo dobro i sa mnogo legla i prilikom povratka sa vrijeskove paše stavio sam je na vagu.
Neznam nemogu se odlučiti dali da joj pomognem i uvedem grijanje u podnicu ili da pustim da zima napravi svoje.
Molim sajet.

Postovani kolega,svojevremeno u nasem gradu ,gostovao je prof.Zoran Stanimirovic i odrzao predavanje na temue energetski stres kod pcela prouzrokovan nozemom cerana.
Ocigledno tvoj problem je tipicni primjer ,kako drustvo polako ali sigurno umre.
Naime on kaze ovako,drustvo jako zarazeno moze izdrzati i 4 god.boreci se povecanim leglom
Posto je ,ocigledno tvoja matica dobra, cak je tebe prevarila da je stavis na vagu, ona se sa tim nosila dugo.
Sad je pitanje sta ciniti, ja bih pustio , neka se desi sto joj je bog namijenio.
Obavezno bi trebalo uzeti stotinjak pzela i poslati na analizu veter.fakul.Sarajevo
da se provjeri dali ova prica ,drzi vodu.Ne kosta puno.
lijep pozdrav.

stipo primjetio sam kod sebe jednu zajednicu koja je odstupala od ostalih po pitanju legla, matica duže legla ali ne toliko kao kod tebe da bi sada po jačini bila ispod prosjeka, imala četiri ulice pčela prošle sedmice kad sam radio oksalnu i mislim da će se trend smanjanja broja pčela nastaviti pa sam je postavio preko jače zajednice da joj bar malo olakša održavanje toplote