PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

oma je napisao/la:OVO SAM PITAO JER NAJAVLJUJU NEKAKVU SIBIRSKU ZIMU KOJA NIJE ZABILJEZENA ZADNJIH 1000 GODINA, IMAO SAM NEKE KASNE ROJEVE CAK MI SE JEDNA MATICA ROJILA PRIJE 15 DANA STA SA OVOM SIROTINJOM? PA SAM IH MISLIO MOZDA MALO U PODRUM STAVITI? OVO SE ODNOSI SAMO NA PERIOD SA VRLO HLADNIM VREMENOM, SNIJEZNI DANI KADA PCELA SVAKAKO NE IZLAZI? JELI JOJ SVEJEDNO BILA ZATVORENA U PODRUMU ILI U KOSNICI ?

oma , drago mi je da se tako brineš za svoje pčele.ali neznam da li je dobro držati ih zatvorene u podrumu.
pčele osjećaju da su zatvorene i to doživljavaju kao tlačenje i stres.
ako imaš takvu mogućnosti , onda ih skloni za vrijeme jake zime u kakvu garažu gdje će biti zaštićene od zime
ali leta držati otvorena.

POZ
Kolega sto se tice pcela u zatvorenom prostoru.
-tenperatura slicna vanjskoj
-dovoljno cistog zraka
-obratiti paznju na vlaznost u prostoriji
Pcele dobro prezimljavaju u takvim uslovima.
Ukucaj ZIMOVNIK pa ces doci do dosta info.
Kod rusa je to normalno da pcele zimuju unutra.
MK

pa nismo u sibiru ili arktičkom krugu pa da spremamo pčele u zaštićene prostore?
oma inače PISANJE VELIKIM slovima nije primjerene na forumima jer može značiti flejmanje.

Ja sam svoje pcele unjeo u spavacu sobu i pokrio jorganom
Nema potrebe da zatvaras pcele samo dobro obezbjedi da ih vjetar ne prevrne i to je to sto se tice zastite kosnica od vremenskih neprilika.

Pčela je jedino živo biće koje svijesno može podizati temperaturu koliko joj treba.
Njoj ne može biti hladno ni u hladnjači sve dok u njenom dohvatu ima meda.
Hladnoća pčeli može smetati jedino ako je slabo društvo sa malim zalihama meda zatim slaba tanka i trošna košnica izložena hladnome vjetru koji usljed prevelikih pukotina odnosi previše toplote iz klupka. Tada će malo klupko previše brzo potrošiti hranu, a usljed velike i duge hladnoće neće imati mogućnosti da se pomjeri nazad do meda. Da bi se izbjeglo stradavanje od gladi ne od zime jer je glad glavni razlog ,a hladnoća samo nepovoljni uvjeti pčelinjak treba držati u zavjetrini, da košnice nemaju previše rupa i pukotina, da je leto smanjeno i najvažnije od svega da je društvo dovoljno veliko i da u dohvatu klupka ima dovoljno hrane. Dobro je ispod plodišta imati još jedan nastavak ili polunastavak iz razloga da se klupko udalji od leta gdje struji hladan vjetar i propuh i da u vrijeme zimskih hladnih dana sunce ne mami pčele vani na snijeg gdje odmah stradavaju jedna po jedna i time se nepotrebno smanjuje broj pčela u košnici. Pčeli više smeta hladna vlaga nego hladnoća. Iz tog razloga košnica treba biti prozračna da u njoj slobodno kruži zrak i da se tako odvodi vlaga.

mirsad je napisao/la:POZ
Po meni bi najbolje bilo takva drustva izdviojiti iz pcelinjaka i pratiti.
Takvi inkubatori varoe ne mogu donijeti nista dobro.
Ako se pojavi grabez automatski nam zarazu sire na ostala drustva.
MK

Izdvajanje takvih društava je samo dodatni rad koji ne donosi rezultate.
Ja takvu pojavu pratim evo već 3 sezone i ne mogu da odgonetnem što je razlog tome.
Ako izdvojim zajednicu, a mogu je čak i ugušiti ništa ne dobivam.
Trutovi iz te košnice su posijali sjeme po okolnim pčelinjacima.
Šta znači kada primjetim tinkubator da ga saniram kada oko mene u dometu trutova ima hiljade košnica i tko zna koliko inkubatora.
Šta će se dobiti ako ja eliminiram nekoliko takvih društava.
Po okolnim pčelinjacima umjesto pčelara eliminaciju čini sama varroa koja uništi takva društva.
Zaključak je da bi nakon više desetaka godina te pojave same od sebe nestale i samim tim smanjila se ukupna populacija varroe i samim time postotak inkubatora.
Možda je se i smanjila ali ja to ne znam. Jer koliko znam nitko ranije nije o ovoj pojavi pisao.
No iskustvo pčelara ne primjećuje da je varroe sve manje i manje.
Inkubatori koje sam ranije uspio sanirati i očistiti od varroe iduće sezone nisu svi ponovo inkubatori nego normalna društva sa prosječnim brojem varroe, ali se pojave nova društva koja postaju inkubatori. Što su društva jača i više pojačavana iz pomoćnih društava to je veća vjerovatnoća da će se u njima pojaviti inkubatori. To nam govori da treba izbjegavati mamut jaka društva.
Sve sam ubjeđeniji da su Brndini nukleusi u velikoj prednosti kada je varroa u pitanju.
Manja košnica i plodište sa manje legla imaju u postotku manje varroe u odnosu na količinu pčela.
Ja sam tek sada shvatio zašto Brnda priča da u njegovim nukleusima nema puno varroe.
Mislim da će mi ovo saznanje donjeti još jedan zaokret u tehnici pčelarenja.
Doista imao sam ove godine 24 dvomatična društva a ništa nisam dobio osim društva krcata varrom koja nemaju ni pola zimnice.
Sa druge strane pomoćna društva koja su ostala na jednom LR standard tijelu i sa polu nastavkom nisu imala puno varroe ali su skoro sva imala zimnicu.
E pa pčelari moji tko sada ovdje može biti pametan. Ova godina sve kontra očekivanja. Ništa nije normalno ili ja ne znam pčelariti. Očigledno je da negdje griješim. Činjenice govore jedno , a ja se uhvatio standardne literature i ne vidim ni lijevo ni desno. Možda je ta literatura za neka davna prošla vremena bila dobra ali sada očito ne štima. Umjesto da držim pčele koje prikupljaju koliko toliko meda ja držim pčele koje prikupljaju varrou.

Za svaku boljku raste i posebna biljka!
Samo treba znati je pronaći i ubrati,ili pitati!!

medonosa je napisao/la:Za svaku boljku raste i posebna biljka!
Samo treba znati je pronaći i ubrati,ili pitati!!

Lijepo rečeno medonoša, samo Stipi treba konkretna pomoć pa mu probaj pomoći ako znaš?
Stipo, moj odgovor na ovaj tvoj osvrt (štivo) je sljedeći:
Ima godina kada svo pčelarsko umijeće ne pomaže, "padaju" i veće glave i umovi kao i praktičari od nas, moj ti je savjet - "uzdaj se u se i u svoje kljuse", eksperimentiraj - probaj - analiziraj - zaključuj.....
Svake godine ja uvedem nešto novo, nešto štovjoš nisam probao u pčelarstvu (a i u mom profesionalnom pozivu), gledajuć ovo tvoje stanje mislim da je riječ o rezistentnosti na BeeVital..... Moj narod ovdje kaže ......."ča je previše ni ni s maslom dobro".....
Mijenjaj sredstva za tretman, i ja sam to probao ove godine...
Pozdrav..........schumy

Posto sam pocetnik,vjerovatno da niko nije ni obracao paznju kada sam pisao,da sam najvise meda dobio iz drustava koja su bila samo na jednom plodisnom nastavku.Pored toga,svako proizvodno drustvo skupilo je dovoljno meda za sledece tri zime.U prosjeku preko 30 kila.Kolege su ocevidci.
Drustva koja su bila na dva plodisna nastavka dala su duplo manje meda.Teorija koja glasi,puno legla,dosta pcele,daje puno meda kod mene se nije pokazala.
Zato drage kolege,odvojite nekoliko kosnica pa isprobaje Rensona.Pored toga,spada medju najjednostavni i najlaksi nacin pcelarenja.Citao sam nacine pcelarenja i dosao do zakljucka da bih neke metode izveo u praksi,trebao bih i spavati na pcelinjaku.
Varroa,ima je svagdje.Nisam primjetio razliku ali jesam primjetio da inkubator Varroe ostaje i pored toga sto drustvo zamjeni maticu.Matica tihe smjene i jedna rojeva matica.

I ja sam ove godine pcelario sa jednim plodisnim nastavkom ali se ova godina ne moze uzeti kao neka pokazna za bilo koji sistem pcelarenja jer je godina bila sušna i nigdje (bar u Livnu) nije bilo nektara ali i pored toga 5 drustava je donjelo pune nastavke. Moja jedina greska je bila sto nisam koristio maticne resetke sa letom i tako sam drzao zarobljene trutove koje sam u leglu prenio u gornji nastavak prilikom prevjesavanja legla. Za sljedecu godinu se mislim da li da uvedem okvire za maticne resetke sa letom ili da busim okrugla leta na medisnim nastavcima Sve ima svoje prednost a i mane ali uglavnom sam i ja misljenja da stacionirani pcelar na livadskim pasama moze uspjesno pcelariti sa jednim plodisnim nastavkom.

Dobro jutro,
šahista, i ja odavno pčelarim sa ograničavanjem legla na jednom plodišnom nastavku po mojoj modificiranoj metodi koju sam nazvao "zig-zag" i koju sam dosta opisivao na ovome forumu pa se nebih ponavljao (naći ćete moje stare postove na tu temu). Mislim da Stipo nije na to mislio, fundamentalna je razlika ( i dijametralno suprotna) strana filozofije razmišljanja pčealrenjem sa jedno mili dvije matice, to je tema.....
I ja uvijek eksperimentiram pa 20÷30% društava oformljavam i pčelarim sa dvomatičnim društvima (neki pčelari prave razliku između dvomatičnog i (ili) dvojnog pčelarenja), ja mislim da su to varijante na istu temu.
Ove godine ja nisam uopće vrcao (nešto malo samo za svoje potrebe), u prvo vrijeme sam malo zakasnio, poslije sam pretpostavljajući da će godina biti "ubitačna" za puko preživljavanje i održavanje pčela na životu, ostavio sav med pčelama i mislim da sam imao 100%-tni učinak!
Moja poruka i zaključak je da svaki pčelar mora uvijek prilagoditi svoj način pčelarenja svojim mikroklimatskim i osobnim mogućnostima i da uvijek treba malo eksperimentirati jer ništa nije vječno, cijeli je život velika mijena. Najbitnije je svoja iskustva (i greške i pune pogotke!) prenijeti drugim kolegama da ne ponavljaju greške i ne tapkaju na mjestu....I Stipo, znaš ti pčelariti, ne gubi vjeru u sebe, - idemo dalje!
Pozdrav.......schumy

Pčelariti je lako naučiti ali druga je priča uspješno pčelariti. Ova je godina baš to pokazala. Pokazala je koja je razlika između pčelara i uspješnog pčelara. Ove godine sam to jasno vidio jer sam stalno obilazio više pčelinjaka na različitim mjestima. Vidio sam kako se pčelari bore protiv suše i da bi to prevladali koje tehnike primjenjuju. No najvažnije od svega je da su neki pčelari unaprijed osjetili gdje neće biti meda, a gdje bi ga koliko toliko moglo biti. Neki su pčelinjake prebacivali na vlažnije terene neki su išli na veće nadmorske visine dok su treći pogađali koje će bilje po suši i vrućini najbolje mediti . Oni koji su samo čekali i pomirili se sa tim bit će što bude dobili su što su dobili, a to su prazne košnice i slaba društva.
Znači za uspješno pčelarenje treba poznavati i unaprijed predvidjeti gdje će i što će mediti. E ja tog iskustva nemam.

Imati ćeš ga sa godinama koje dolaze. Jer, ruku na srce, sve će više biti ovakovih godina, klimatski su se uvjeti zauvijek promijenili, pčelariti je postalo teže, zahtjevnije i nosi sobom puno rizika.... Zato, ove godine si nešto naučio, druge godine probaj nešto kao odgovor na ovogodišnji debakl, samo upornošću se dolazi do (vrhunskih) rezultata.
Ja sam se odlučio da ne vrcam ništa, osnažio sam društva, u zimu su ušla snažna sa puno zaliha hrane, ako bog da, neću imati gubitaka ove zime ana proljeće ću pokušati nadoknaditi ovu i drugu godinu odjednom...
Pozdrav........schumy

schumi slažem se s tvojim postom. ja sam ostao na malom broju zajednica, "šećerana" je bila u 8 mj. kao i dopuna pogača s peludom. ali poslije kiša je livada dala nešto unosa ali opet vrcanje nisam odradio već ostavio zajednicama.
kolege su razrojavale još u 8-9 mj. i siruparili do 10 mj. teško mi je za njih jer ne vjerujem da će izići van kako treba.

Ja ne smijem ni spomenuti koliko su ove godine moje pčele pojele šećera ili u pogačama ili u sirupu.
Kada sve zbrojim to je prava katastrofa.

saperica je napisao/la:schumi slažem se s tvojim postom. ja sam ostao na malom broju zajednica, "šećerana" je bila u 8 mj. kao i dopuna pogača s peludom. ali poslije kiša je livada dala nešto unosa ali opet vrcanje nisam odradio već ostavio zajednicama.
kolege su razrojavale još u 8-9 mj. i siruparili do 10 mj. teško mi je za njih jer ne vjerujem da će izići van kako treba.

Saperica, to je razlika između pčelara i "pčelara". Protiv prirode se ne može, zašto sebi natovariti na vrat još i zimski pomor pčela (koji neminovno dolazi) kod takvog iskorštavanja prinosa u medu "do daske". Zna se koliki je biološki minimum za opstanak i preživljavanje pčelinje zajednice, tu se čuda ne događaju, samo u našim (pojedinim) glavama se zbivaju scenariji da će se ikod prekomjernog oduzimanja meda "desiti čudo". Čuda u prirodi nema, sve je jednostavno posloženo, čovjek je uvijek faktor od koga sve počinje i na kojemu sve završava, često nažalost pogubno za opstanak pojedine vrste flore i faune....
No, bez puno filozofije, treba iznijeti ovu godinu do kraja, počela je nova pčelarska sezona uzimljavanjem pčela, nadajmo se boljemu....
Pozdrav........schumy

imate na youtubre predavanje profesora Sulejmana Alijagica i on kaze da svaka zajednica mora uvjek tokom cjele godine imati najmanje 8-10 kilograma meda inace zajednica dolazi pod veliki stres ako su manje kolicine u kosnici

ljudi osobno sam vidio kako pčelari koje zam vade med iz plodišta i vrcaju ga. to mi nema smisla, treba biti skroman. do matične rešetke je pčeli a iznad matične meni. mislim da je to fer.

Nije fer ni iznad matične uzmati sve ,

Nema tu slobodne procijene iznad i ispod MR , mora se vidjeti šta je to u plodištu sa hranom . Obično su to zanemarljive količine pogotovo u burnom razvoju .

Ja idem nekom prostom logikom.Ne treba stediti na tretiranju,niti na zimskim zalihama.Svako drustvo ima u prosjeku preko 30 kila meda.Ni grama secera.
Ispade da i to ne valja.Hajde pa znaj... .
Pozdrav.

sahista je napisao/la:Ja idem nekom prostom logikom.Ne treba stediti na tretiranju,niti na zimskim zalihama.Svako drustvo ima u prosjeku preko 30 kila meda.Ni grama secera.
Ispade da i to ne valja.Hajde pa znaj... .
Pozdrav.

Moja je logika do 30% dodatak šećera u jesenjem prihranjivanju (omjer 2:1; 3:1, prema prilikama), ostalo do 100% med i to ne kasnojesenji medljikovac (ako se pojavi, izvrcam ga obavezno - to mi se desilo 2010.god). Razlog je što u prihrani šećernim sirupom obavezno dajem moje "čajeve" kao preventivu protiv nozemoze, dodatak C-vitamin, ocat, bijeli luk....
Da ne dodajem sirup ovi "aditivi" bi izostali ali ja ih nikad (nikad!) ne preskačem!
Šećer koji se doda pčele skladište u blizini zimskog legla i uvijek ga prvoga potroše.
Ako je loše vrijeme pčele ne mogu van na pročisni let, šećer nema negativnih ostataka u izmetu, to je plus za uporabu šećera. Ako je lijepo vrijeme također ga prvoga potroše, traju pročisni letovi i nema štete....
Dakle, moj je zaključak - šećer u prihrani da, ali u strogo ograničenim količinama, med je ipak najbolja hrana za pčele, zato ga i sakupljaju....
Pozdrav...........schumy

schumy može li koji recept od "čajeva" u prihrani?
slažem se za sve navedeno u zimi.
ja također uvijek provjerim stanje kakvo je sa zalihama. jesenas sam im medišne okvire ostavio (nukleusima) za zimnicu.
nisam baš tako pohlepan.

balasevic je napisao/la:imate na youtubre predavanje profesora Sulejmana Alijagica i on kaze da svaka zajednica mora uvjek tokom cjele godine imati najmanje 8-10 kilograma meda inace zajednica dolazi pod veliki stres ako su manje kolicine u kosnici

Mislim da je tu riječ o utopiji. Imati stalno tolike količine meda u košnici je nemoguće. Ako profesor može svojim pčelama obezbijediti te količine meda tijekom cijele godine i svake godine tako, neka kaže gdje pčelari i kako pčelari pa ćemo pčelariti skupa o mome trošku.

Stipo je napisao/la:

balasevic je napisao/la:imate na youtubre predavanje profesora Sulejmana Alijagica i on kaze da svaka zajednica mora uvjek tokom cjele godine imati najmanje 8-10 kilograma meda inace zajednica dolazi pod veliki stres ako su manje kolicine u kosnici

Mislim da je tu riječ o utopiji. Imati stalno tolike količine meda u košnici je nemoguće. Ako profesor može svojim pčelama obezbijediti te količine meda tijekom cijele godine i svake godine tako, neka kaže gdje pčelari i kako pčelari pa ćemo pčelariti skupa o mome trošku.

Jedan okvir legla treba jedan okvir meda,ili jedna celija meda hrani jednu celiju legla,ovo nije utopija,ovo je stvarnost,pa se na osnovu toga moze i treba se odrediti kolicina zaliha u kosnici,ako to nije na jednom mjestu moguce,pcela treba seliti na obilnije pase ili odustati od pcelarstva jer je nerentabilno a i stetno po pcele i pcelara(njegov proizvod je med a ne secer) na seceru ih drzati!

http://youtu.be/oPOoc-2xJCs stipo pogledaj video i rece ti gdje pcelari tekao je gdje pcelari al se nemogu sjetiti mislim da je to pod grmecemo a ovo za 8 kila je valjda dobio od slovenaca koji su to istrazili i ispod te granice pcele dozivljavaju sok a po mom misljenju mi nismo ni sjesni koliko takvi sokovi odnosno stresovi utjecu na pcele jer gledamo samo sebe pa ako nemozemo izvrcati puno onda mi dozivljavamo sok i stipo nemoj misliti da ti nesto pametujem jer sam ja pocetnik a ti sa puno iskustva al pokusaj prepoloviti pcelinjak pa vidi dali ces tad ostvariti vece prinose jer mozda ti pasa nemoze izdrzati veliki broj kosnica