PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

COUMAPHOS je insekticid koji se primarno koristi za kontrolu raznih insekata stoke, obada, crva, uši, muha i krpelja. On je razvijen i koristi se protiv ectoparazita, što je grupni naziv za porodicu insekata koji žive na vanjskoj koži domaćina životinja poput ovaca, koza, konja, svinja i peradi. On se koristi i dodaje stoci i peradi koja se hrani sa hranom kod koje se kontrolira razvoj ličinki muhe koja se gnijezdi u gnojivu. Coumaphos se koristi kao prašina, gel ili sprej za kontrolu šuge, muha i ostalih nametnika i krpelji koji se nastanjuju na stoci (koža, krzno). Coumaphos se smatra selektivnim insekticidom jer ubija samo određene vrste kukaca, a štedi druge organizme koji nisu predmet "napada" kojim se tretira sa ovim preparatom.
Coumaphos je jedna od klasa pesticida koji se nazivaju organofosfati.
Ova kemikalija djeluje i ometa aktivnost prirodnih enzima zvanih kolinesteraza. Kolinesteraza je neophodna za pravilan rad živčanog sustava u tijelima ljudi i insekata.
Toksikološke posljedice se očituju kao akutna toksičnost.
Coumaphos je vrlo otrovan ako se udiše i gutanjem, i umjereno otrovan kod dermalnog kontakta na apsorpciju. Kao i kod svih organofosfata, coumaphos se lako apsorbira kroz kožu. Kožu koja je došla u dodir s ovim materijalom treba oprati odmah sapunom i vodom i sa sve kontaminirane odjeće bi trebao biti odmah uklonjen ("veš-mašina"!). Na koži i u kontaktu s očima ovaj insekticid može izazvati blagu iritaciju, kao i inhibiciju kolinesteraze. Coumaphos ne uzrokuje alergije na koži ako nije preosjetljiva. Toksični simptomi kod ljudi uglavnom se iskazuju uzrokovanjem inhibicije kolinesteraze.
Coumaphos je umjereno toksičan za ribe i vrlo otrovan za vodene beskralješnjake (rakove).
Coumaphos predstavlja umjerenu opasnost za pčele i blagu opasnost za druge korisne kukce....
To je moj slobodni prijevod sa "National Agricultural Pesticide Impact Assessment Program" kojega su proučavali na nacionalnoj razini u suradnji sa sveučilištima Oregon, California, Cornell i Davis...
Moj zaključak je da coumaphos selektivno djeluje na određene vrste nametnika tako da bi varroa definitivno mogla "dobiti po glavi". Opet se nameće moja stalna bojazan da sa "kemizacijom" kako reče saperica treba zaista biti oprezan i umješno je i u ograničavajućim količinama koristiti.....
Pozdrav.............schumy

Bravo Schumy, najkompletniji tekst o coumpahosu na koji sam naišao u forumskoj literaturi.

Schumyja za predsjednika!

pozz.............

Ih Schumy,ti me ziva isprepada.
Pozdrav.

COUMAPHOS ambalaža se ne smije bacati nego ne škodljivo zbrinuti. U Hrvatskoj škodljivi otpad zbrinjava firma CIAK.
Predajte ambalažu CIAK-u ona će vam zbrinjavanje uredno naplatiti.
Razmislite dobro čime ste tretirali pčele.
Pozdrav.

POZ
Nije mi jasno zasto pored OK I bevitala ljudi koriste ovakve OTROVE.
Dali su ljudi svijesni da ce i svojoj dijeci davati med iz tih kosnica.
Zasto jednostavno kad moze i konplikovano.
Cijeli svijet istrazuje EKO sretstva za pcelarstvo, ovdije vidimo
sta ljudi rade sami sebi.
Dali se neko pitao koliko dugo ostaju tragovi ovakvih
sredstava u vosku i ostalim dijelovima kosnice.
MK

pozdrav mirsade
u RH registrirani EKO pčelari su dobili APIGUARD "paštetice" za tretman varooe. Razlog je jednostavan jer je jedino sredstvo s dozvolom i registracijom u RH za EKO pčelarenje.
Nadalje niti Bevital niti oksalna niti koja druga organska kiselina nisu baš tako "EKO" da se sad krivo ne shvatimo, sve te kiseline i sredstva su industrijski proizvod a sir inovine su sintetizirane tako dato ne mješamo.
Ovo što senad radi, ili što preporučaju u mjesečevom sjetvenom kalendaru kao stedstvo za borbu protiv varoe bih se usudio reći da su EKO sredstva za borbu s varoom.
Sve ostalo bih nazvao održivo organsko pčelarenje.
Definitivno je da bez kemije nema pčelarenja, priznsjem EKO pčelarenje mi je interesantno, a opet kad sagledam da je jedino EKOpčelarenje pčelarenje pletsrama i dubinan

saperica je napisao/la:pozdrav mirsade
u RH registrirani EKO pčelari su dobili APIGUARD "paštetice" za tretman varooe. Razlog je jednostavan jer je jedino sredstvo s dozvolom i registracijom u RH za EKO pčelarenje.
Nadalje niti Bevital niti oksalna niti koja druga organska kiselina nisu baš tako "EKO" da se sad krivo ne shvatimo, sve te kiseline i sredstva su industrijski proizvod a sir inovine su sintetizirane tako dato ne mješamo.
Ovo što senad radi, ili što preporučaju u mjesečevom sjetvenom kalendaru kao stedstvo za borbu protiv varoe bih se usudio reći da su EKO sredstva za borbu s varoom.
Sve ostalo bih nazvao održivo organsko pčelarenje.
Definitivno je da bez kemije nema pčelarenja, priznsjem EKO pčelarenje mi je interesantno, a opet kad sagledam da je jedino EKOpčelarenje pčelarenje pletsrama i dubinan

Nisam baš siguran, da je sa stanovišta prirode ,a osobito čovjeka najbolje shvaćeno što je to ekoliški , a što nije . Počet ću od prvog primjera . Apiguard je ekološki iako je
u njemu sintetički timol . Dali je sve prirodno i ekološki ? Naprimjer ambrozija , osim pogoršanja zdravlja kod osjetljivih ljudi, veoma invazivna biljka koja osim ostalog
iscrpljuje zemlju . Da ne govorimo o nekim veoma otrovnim biljkama ili onima iza kojih ostaje pustoš . Sa tog stajališta ćak i krompir nije ekološki jer iscrpljuje zemlju.
Ipak iz pogleda na pčelarstvo, rekao bih da se ekološkim može smatrati sve što ne ostavlja ostatke prvenstveno u vosku , a što bi dalje imalo uticaja na med ili pelud/pergu.
Također što više uticaja (na našim prostorima) bude imala suvremena poljoprivreda i razna tretiranja i van toga, to će biti manje ekologije i obrnuto (to se najbolje vidi po
uništenom drveću i u planinama "razvijenih " država). Dali može biti kompromisa između velike proizvodnje svega , pa i hrane odnosno ekologije teško je reči, bolje reči
"ne usuđujem se reči " , jer sama priča o sve manje pitke vode, bi trebala biti veoma velika opomena .

sad smo otišli malo u off zar ne zvones?
moj naglasak je bio da nema baš puno prirodnog u preparatima koje je mirsad naveo.
ja sam naveo prirodni način tretiranja koji sam pročitao u http://www.pijanitvor.com/showthread.ph ... z2CHOPxF6u te u ovoj knjizi http://hr.scribd.com/doc/77902593/Simon ... vito-bilje
vratimo se na senad-ov tretman i tretmane koje radi schumy, to ima veze s održivim i ekološkim.
naravno moram napomenuti da je mnogo toga na samim pčelarima.

saperica je napisao/la:sad smo otišli malo u off zar ne zvones?
moj naglasak je bio da nema baš puno prirodnog u preparatima koje je mirsad naveo.
ja sam naveo prirodni način tretiranja koji sam pročitao u http://www.pijanitvor.com/showthread.ph ... z2CHOPxF6u te u ovoj knjizi http://hr.scribd.com/doc/77902593/Simon ... vito-bilje
vratimo se na senad-ov tretman i tretmane koje radi schumy, to ima veze s održivim i ekološkim.
naravno moram napomenuti da je mnogo toga na samim pčelarima.

Da, otišli smo u off i dobro bi bilo vratit se na Senadov tretman "ce-ha bienen OAZA ".

POZ
Ja nisam ni napisao da je OK I bevital eko sretstvo.
Kad se pojavi EKO sretstvo pocinjem sa njim tretirati
za sad koristim ona za koja se smatra da su najmanje
stetna od poznatih sredstava.
Zato bih zelio da Senad sto prije razradi sistem
proizvodnje i plasmana svog proizvida.
MK

Malo nevjerovatno za ovo doba godine POJILICE prepune pčelama?!!!!!

senad je napisao/la:Malo nevjerovatno za ovo doba godine POJILICE prepune pčelama?!!!!!

Za mene je nevjerovatno jer je kod tebe vjerovatno toplije ,a možda ima i legla . U Sarajevu je hladno i pčele ne izlaze izuzev nekog pojedinca .

ako imaju pogaču nad "glavom" ovo je razlog zašto su na pojilici

saperica je napisao/la:ako imaju pogaču nad "glavom" ovo je razlog zašto su na pojilici

Nikada nisam davao pogače u jesen i veliki sam protivnik tih pogača , Čak u zadnje vrijeme nedajem pogaču ni u proljeće!

Ove pčele napojilici su zbog legla!

saperica je napisao/la:ako imaju pogaču nad "glavom" ovo je razlog zašto su na pojilici

To može biti razlog da je u pitanju medljika koja je kristalizirala.ili je med previše gust.

Stipo je napisao/la:

saperica je napisao/la:ako imaju pogaču nad "glavom" ovo je razlog zašto su na pojilici

To može biti razlog da je u pitanju medljika koja je kristalizirala.ili je med previše gust.

Med pa i kristalizovani poklopljen poklopcicima od voska ima sposobnost da absorbuje vlagu i time postaje lakse uziman od pcela,iz tog razloga se i govori da je vlaga stetna za pcele jer je med uzima sebi i ukisali se a takav med pogotovo u zimskim mjesecima,izaziva kod pcela proljev i pospjesuje razvoj nozemoze!Senad je dobro rekao,da je razlog pcela na pojilici leglo,medjutim to i govori da je zimski tretman protiv varoe koji je Senad spomenuo , uradjen rano,zimski tretman po mome misljenju treba uraditi kada su pcele stisnute u klubetu!

medonosa je napisao/la:Senad je dobro rekao,da je razlog pcela na pojilici leglo,medjutim to i govori da je zimski tretman protiv varoe koji je Senad spomenuo , uradjen rano,zimski tretman po mome misljenju treba uraditi kada su pcele stisnute u klubetu!

JA sam raniji godina radio u novembru i nisam nikada fulo, Prirodni slijed govori da u septembru je zadnje leglo..Izgleda da se više ne možemo vezat za neke datume ili dženariku da bi otpočeli neki zahvat na pčelinjoj zajednici.
Konstantno se mora voditi briga o pčelinjnoj zajednici i u svakom momentu imati uvid u stanje pčelinje zajednice.

Ja ću vjerovatno ponoviti još jedan tretman na zajednicam koje imaju preko 500 komada otpalih varroa i obavezna diagnostika prirodnog pada varroe u januaru. Raniji godina sam preferiro i nikada me januarska diagnostka nije iznevjerila.

senad je napisao/la:

medonosa je napisao/la:Senad je dobro rekao,da je razlog pcela na pojilici leglo,medjutim to i govori da je zimski tretman protiv varoe koji je Senad spomenuo , uradjen rano,zimski tretman po mome misljenju treba uraditi kada su pcele stisnute u klubetu!

JA sam raniji godina radio u novembru i nisam nikada fulo, Prirodni slijed govori da u septembru je zadnje leglo..Izgleda da se više ne možemo vezat za neke datume ili dženariku da bi otpočeli neki zahvat na pčelinjoj zajednici.
Konstantno se mora voditi briga o pčelinjnoj zajednici i u svakom momentu imati uvid u stanje pčelinje zajednice.

Ja ću vjerovatno ponoviti još jedan tretman na zajednicam koje imaju preko 500 komada otpalih varroa i obavezna diagnostika prirodnog pada varroe u januaru. Raniji godina sam preferiro i nikada me januarska diagnostka nije iznevjerila.

Pa to sam i mislio da se nemozemo vezati za neke datume,i da je po meni uranjen zimski tretman,neznam ko je spomenuo datume,za tretiranje,zadnji zimski tretman se treba raditi kada su pcelinje zajednice stisnute u klubetu,logicno je da je napolju hladno i da nema ili ima vrlo malo legla,za dzanariku ona je pokazatelj kada ce bagrem,i to ostaje, po 100godisnjem pcelarskom kalendaru,sljedeca godina bi trebaala biti jedna od najmedonosniji,znaci da ce biti bagrema ako ne smrzne ili ga neko ne posjece npr za vatru za dezinfekciju ramova

senad je napisao/la:

medonosa je napisao/la:Senad je dobro rekao,da je razlog pcela na pojilici leglo,medjutim to i govori da je zimski tretman protiv varoe koji je Senad spomenuo , uradjen rano,zimski tretman po mome misljenju treba uraditi kada su pcele stisnute u klubetu!

JA sam raniji godina radio u novembru i nisam nikada fulo, Prirodni slijed govori da u septembru je zadnje leglo..Izgleda da se više ne možemo vezat za neke datume ili dženariku da bi otpočeli neki zahvat na pčelinjoj zajednici.
Konstantno se mora voditi briga o pčelinjnoj zajednici i u svakom momentu imati uvid u stanje pčelinje zajednice.

Ja ću vjerovatno ponoviti još jedan tretman na zajednicam koje imaju preko 500 komada otpalih varroa i obavezna diagnostika prirodnog pada varroe u januaru. Raniji godina sam preferiro i nikada me januarska diagnostka nije iznevjerila.

Ja sam sva svoja društva pregledao na samom kraju septembra . Sva društva su imala legla od jednog okvira do četiri , uglavnom staro pred izlaskom i veličine dlana ili
neznatno više. Mladog legla je bilo vrlo malo . Međutim sva društva su cijeli deseti mjesec unosila pelud , neka manje , neka više i po tome sam ocijenio da svugdje ima
mladog legla . Taj unos je gotovo prestao početkom ovog mjeseca, a i gdje je bilo , bilo je malo i sporadično. Po tome ocjenjujem da ponegdje ima još malo legla koje
će izać najdalje do kraja mjeseca, vjerovatno i prije .

senad je napisao/la:

saperica je napisao/la:ako imaju pogaču nad "glavom" ovo je razlog zašto su na pojilici

Nikada nisam davao pogače u jesen i veliki sam protivnik tih pogača , Čak u zadnje vrijeme nedajem pogaču ni u proljeće!

Ove pčele napojilici su zbog legla!

Dodavanje pogace u jesen i u proljece,sa ciljem prehrane pcelinje zajednice nije nista drugo nego totalna neodgovornost i pohlepa vlasnika tih zajednica.
Pozdrav.

Bi će interesantno pratiti dalje situaciju na zajednicama koje su imale preko 1000 otpalih varroa:

Zajednica koja je tretireana 10.11. 2012 sam kontroliso nakon 48 h i palo je 940 varroa to je ova slika



Kontrola nakon 8 dana otpalo je dodatnih 790 varroa Ukupno za osam dana 1730 varroa




Ova pčelinja zajednica zauzimala je 8 ulica pčele izahvata dva nastavka. Bi će interesantno vidjeti kako će se izvući iz zime i kakav je proljetni razvoj ako preživi.

Kod mene je jedna tako slična zajednica već propala. Opala je na 3 ulice i prije par dana gledam uništila je grabež.
U njoj je cijelo ljeto padalo najviše varroe . Ljetni tretman je oborio preko 2000. Poslje u sljedećem tretmanu više nisam brojio samo bi utvrdio da varroa pada li pada kao u priči. Šta je razlog takvih pojava teško će se to utvrditi. Sve radiš isto i ništa ne primjećuješ do kraja ljeta, a onda se otkrije da neka društva višesrtuko prednjače u broju varroe.
Drago mi je da si se i ti Senade pridružio praćenju takvih pojava.

POZ
Po meni bi najbolje bilo takva drustva izdvijiti iz pcelinjaka i pratiti.
Takvi inkubatori varoe nemogu donijeti nista dobro.
Ako se pojavi grabez automatski nam zarazu sire na ostala drustva.
MK

Rezultati tretiranja ce-ha bienen OAZOM

Danas slikano metodom slučajnog uzorka na pčelinjaku GAJ. Ima dosta kondenza, Pogače nisam davao.

senad je napisao/la:Rezultati tretiranja ce-ha bienen OAZOM

Danas slikano metodom slučajnog uzorka na pčelinjaku GAJ. Ima dosta kondenza, Pogače nisam davao.

Senade svaka čast, milina je vidjet ovakva društva...
Moram priznat kad sam vidio kokiko si varoe imao u jesenskom tretiranju nisam bio optimista ali po ko zna koji put je dokazano da između terije i prakse nemora uvjek stajati znak jednakosti...
Da si stavljao pogače sad bi razmišljo o petoj turi , ja sam podlego priči o snijegu u februaru i td. i odlučim da stavim pogače i sad "metu".