Stipo je napisao/la:Tako je Krešo treba zaključiti, a ja sam to već davno zaključio.
Znači:
Mravlja djeluje ali je nesigurna to navodi više pčelara.
Oksalna djeluje sa dobrim učinkom ali krajem jeseni u drugim primjenama nije dovoljno efikasna.
Eterična ulja djeluju ali nedovoljno.
Budući da sam ja to davno zaključio pokušao sam iz tih sredstava izvući ono najbolje i sve ih sjediniti u jedno sredstvo.
Pčelari moji sve te komponente kao zasebne su na široko ispitane i iskustva su svakakva.
Kako sve ide naprijed i kako se dolazi do novih saznanja i otkrića i u pčelarstvu su se pojavile nove stvari i nova sredstva.
Kolege idemo naprijed u korak s vremenom.
Upoređivanja dva sredstva ( kao glavno i kontrolno) je bilo ali nesjećam se da je bilo upoređivanja više sredstava za tretiranje, pogotovo po vremenskoj dužini djelovanja.
Pokušat ću upravo to napravit, naravno kako ja to vidim i uz mogučnost da bude dosta pretpostavki:
Sredstva za zadimljavanje, većinom insekticidi sa dejstvom trovanja organizma varoe, primjenjuju se najčešće poslje medobranja i u fazi zalege pčela zimskog legla.
Podatak o tretiranju svaka 3 , 4 dana govori da treba dvadesetak tretmana kako bi se pokrio period od najmanje dva mjeseca. Za zadimljavanje je potrebno dobro zadihtati košnicu, što je znak da se dimljeno sredstvo mora neko vrijeme zadržati među pčelama i da samo sredstvo djeluje dosta kratko. Moguće je da ostaci u medu i posebno vosku
još neko vrijeme djeluju ali je to upitno.Trebalo bi u ova tri dana da dim onesposobi sve varoe koje u tom periodu sazrijevaju te ulaze u leglo radi dalje reprodukcije.Također
bi isto djelovanje trebalo biti na varou iz svakodnevno izlazećeg legla. Kako varoe ima i kasnije, bez obzira u kojem broju, a da se u sljedećoj godini zna javiti u još većem
broju ( ovo pišem zbog oduševljenosti ili ne pojedinih pčelara nekim sredstvom zbog broja varoe koju obori) . Podatak o rezistenciji varoe jer se varoa za razliku od pčele razmnožava „ u krvi“ ( za pčelare početnike , koji još nisu stigli do ovog djela, ženka varoe prvo snese jaje iz kojeg se izliježe mužjak, a zatim jaja iz kojih se izliježu ženke,
koje mužjak pari, što je ujedno jedini način rasploda varoe . Na ovaj način, svaka varoa koja preživi trovanje prenosi nasljednu otpornost na sljedeću generaciju ) govori u
prilog tome da su ta sredstva sve neefikasnija sa dužinom upotrebe, što govori i skračivanje perioda između tretmana i upotreba kontrolnih sredstava za provjeru. Po načinu upotrebe ovdje bih spomenuo i sublimiranje nekih sredstava osobito oksalne kiseline. Ovaj način se spominje kod upotrebe oksalne kiseline kako zimi tako i ljeti. Također je spomenuto dihtanje košnice u vezi efikasnosti tretmana, a kod ljetnog se vrši i nekoliko ponavljanja. Ovdje se po tvrdnjama ne može pojaviti otpornost varoe na sredstvo
ali je također upitna dužina djelovanja, jer ćim se pare izgube prestaje i djelovanje . Upitno je može li djelovanje produžiti nešto prašine u tankom filmu koji se formira ,
navodno po zidovima nastavka. Vjerovat je da postoji vrlo velika efikasnost za vrijeme djelovanja para, ali i gotovo nikakva za varou u leglu, tako da sva izlazeća varoa
nastavlja ciklus . Što se tiče zimskog tretiranja tu je manje, više sve rečeno ranije.
Razne trake i letvice sa aktivnim sredstvom, koje je najčešće ponovo neki insekticid se stavljaju također poslje medobranja i pokrivaju ( jedno ili dva postavljanja) cijeli
period zimskog legla, što im daje ( obično) visoku efikasnost . Po pisanjima kod zimskog tretmana bude relativno manje varoe . Ovo je navelo neke pčelare da ta sredstva ostavljaju i preko zime . Kako ipak i poslje toga ima još uvijek varoe, postavlja se niz pitanja, od toga da efikasnost nije potpuna do pojave rezistencije , kao i to da pčele propolisanjem smanjuju emisiju aktivne materije, jer im naravno smeta. Također kod ovih sredstava postoji „karenca“ i preporuke prizvođaća o filtriranju meda, kao i zbrinjavanju materijala za pakovanje.
Timol samostalno i upotrebljen u raznim sredstvima sa dodatcima kao što su eterična ulja , mravlja kiselina, klasificira se kao ekološko sredstvo. Zbog jačeg mirisa, a i kako
je vrlo jako sredstvo za dezinfekciju nije ga preporučljivo stavljati u periodu medobranja, nego poslje vrcanja. Obično ide u dva tretmana i njegovo djelovanje izaziva dosta nedoumica i potpuno različitih komentara. Razlozi su razni, a jedan od njih da se obično ne vidi veliko padanje varoe, što je i istina. Ipak Zimsko tretiranje obićno pokaže,
relativno malo varoe, što dokazuje da sredstvo ipak onesposobi veliki dio varoe za dalji razvoj. Ja inače imam prilično lijepo iskustvo sa timovarom, ali se on više ne može
naći na ovom tržištu, najvjerovatnije zbog slabog interesovanja. Nedostatci timola su jak miris, osobito kad mu se još dodaju eterična ulja, zbog čega može doći do
smanjivanja legla, grabeži , a i miris u medu se može zadržati duže vremena . Pčele također kao i kod nekih drugih sredstava nastoje propolisati nosać aktivnog sredstva.
Mravlja kiselina o kojo su već oni koji je bolje poznaju dali svoj doprinos . Posebno se preporučuje kao jedino sredstvo koje može djelovati na varou u leglu . Ima i nekih
usporedbi sa timolom koja je također i sredstvo za dezinfekciju, a na neki način i po načinu djelovanja, jer su pare koje padaju na niže i kod jednog i kod drugog sredstva
aktivni materijal. Poznata je kao dugoročna i kratkoročna ili šok terapija . Dugoročna ili sipanje razblažene mravlje kiseline u posudu koja se stavlja u prilagođenu podnicu,
osim izdataka za dublje podnice ima i nedostatak što je potrebno i znatno više kiseline, a efikasnost je upitna , pa mislim da je to potpuno napušteno. Kratkoročna ili šok
terapija se primjenjuje sa kiselinom od 60 % do 85 % i apliciranje se radi na više načina postavljanjem sredstva na najviši nastavak , isparavanje je brže što je temperatura
viša, a brzina isparavanja se može smanjiti na nekoliko načina o kojima su pisali Kreso i medonosa. Apliciranje se također vrši u vrijeme legla zimskih pčela, efikasnost
ovisi o kvalitetu sredstva i brzini isparavanja. Kako sam napisao , često se uspoređuje sa timolom pa i po efikasnosti , a vrijedi i ovdje da broj opalih varoa nemora biti
veliki, ali nanosi štetu varoi i obično je nema puno kod zimskog tretmana . Nedostatci su : najviša temperatura apliciranja je 25°C (za timol se spominje obično 28°C) ; jak
miris, propolisanje pčela kako bi smanjile djelovanje, kao i kod dosta drugih sredstava koja za njih imaju neugodan miris, smanjenje legla u zoni djelovanja, kao i napuštanje košnice i ventiliranje na neko vrijeme , slično kao i kod drugih sredstava, a koje se javlja osobito pri višim temperaturama.
Mliječna kiselina o kojoj je pisano, uglavnom se preporučuje za prskanje direktno po pčelama i posebno po golim rojevima , odnosno pčelama bez legla. Obzirom da je o tome medonosa pisao više , a ja nemam nikakvog iskustva – toliko.
Oksalna kiselina ( i druga sredstva tretiranja kojima je glavna aktivna materija oksalna kiselina i govori se naravno o kapanju ili nakapavanju) je poznata kao najvažnije
sredstvo za tretiranje u kasnojesenjem i zimskom periodu ili kako se naglašava periodu bez legla, kad dostiže bez sumnje vrlo visoku efikasnost . Ova efikasnost ovisi
prvenstveno od toga koliko varoe dođe u dodir sa kiselinom. Na ovo utiče kako raspoređivanje sredstva po pčelama, njihovog međusobnog raznošenja, tako i od gustine
sirupa. Naime rjeđi sirup se brže okapava , pa sredstvo kraće djeluje, a gušće sredstvo se sporije okapava, duže se lijepi po pčelama i samim tim duže djeluje, pa samim tim
je i efikasnije. Nedostatak toga je nemogučnost idealnog raspoređivanja po pčelama, pa dio ode po saću , satonošama itd. , gdje može nastaviti i nepovoljno djelovanje , kao
što je stvaranje čvršćeg sloja na mjestu gdje procuri, pa i truljenje perge ako dođe na nju. Pošto sam dosta toga probao smatram da netreba pretjerivati sa gustinom. Što se
mene tiče za zimski period je ovo najvažnije sredstvo. Tretirao sam i u ljetnom periodu i o tome sam pisao , pa ću sada samo moje mišljenje o efikasnosti kao i za druga
sredstva , a ovdje ubrajam i izvedenice oksalne kiseline. Naime poznata je preporuka za neka sredstva na bazi oksalne kiseline , kako za rano tretiranje kao što je proljetno,
ljetno pa i vrijeme legla zimskih pčela koje najčešće u svakom ovom periodu iznosi najčešće po tri tretiranja . Obzirom na pokretljivost pčela, sredstvo će biti mnogo brže
raznjeto, tako da će ono relativno kratko djelovati na varou, koja se nalazi ma pčelama.Ta sredstva su obično rađena sa nešto više vode (najčešće 60 % ili 1,5 prema 1 šečera)
što utiće da je sredstvo znatno rjeđe i brzo se okapava, onaj dio koji prođe.Efikasnost se produžava mogučnosti da pčele pri čišćenju i uzimaju sredstvo (o ćemu sam ja pisao
još prije par godina , a evo medonosa potvrdio prenoseći što je Liebig rekao), pa na taj hrane i leglo, što može dovesti do toga da će biti onesposobljena i varoa koja nije kod tretiranja ali će u trajanju nekoliko dana vjerovatno biti nesposobna za dalje razmnožavanje. Pitanje je dužine ovog perioda djelovanja, a količina zatvorenog legla i moguće manje ili više varoe u leglu, dovodi kao i kod drugih sredstava, pitanje potpune pouzdanosti . Kad kažem pouzdanost, sigurno je da će se broj varo u određenom postotku
smanjiti ali od broja varoe koja je ostala u leglu ovisi dalja pouzdanost. I ovdje je završni tretman najvažniji , kao i najbolji pokazatelj.
Ovo je moje viđenje u kojem sigurno ima propusta jer je u kratkom vremenu pisano, a vjerovatno je nešto i preskoćeno , što će pokazati komentari .
? Zanima me blokada peludom, točnije vrsta. Kod mene je, ovog zakašnjelog proljeća, najobimniji unos peluda, bio s mrtve koprive (jednostavno kao da ju je netko posijao), zatim maslačak i posljednjih dana voće. Sad već i repica pristiže .
. Najteže je 
ostavio sam ga veceras tako a ako do sutra ne uđe ni sam ne znam kako cu ga natjerat 
i sad nemam ideje kako da ih stavim u kosnicu. Otkinuo sam jednu granu bora i stavio preko njih bilo je vec kasno pa sam ostavio tako do ujutro valjda ce se popeti na granu a ako ne stvarno nemam ideje kako ih smjestiti u kosnicu.
