PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Uh, do sada smo analizirali društvo L12 i sve je u superlativima, a sada da analiziramo rad pčelara
i ocjena zahvata. Odmah priznajem da je zahvat izveden s nizom grešaka.
A da i nije bilo tih grešaka, opet je greška što je zahvat uopće izvođen.

Nabrajati ću greške:

1. Pogrešna procjena zaliha hrane.

2. prilikom dovoženja košnice od pčelinjaka do grijanog prostora košnica je trešena i pčele su se uznemirile.

3. Pogrešno odabrana temperatura 17 oC. Prvo sam odabrao 25 oC, ali u tekstu o spašavanje gladnih iz knjige pčelarstvo
autor navodi da ako se radi brzo i efikasno da se zimsko klupko neće stići raspustiti.
Uh, koja je to moja greška. Koje zimsko klupko? Leglo na 6 okvida. Možemo govoriti samo o grijanom gnijezdu,
u kome su pčele maksimalno aktivne

4. Termostat u prostoriji nalazi se na visini od 1,5m i tu je temperatura zraka bila 17oC ali na podu je bar 5 stupnjeva niža
a laminat na podu je temperature 9-10 stupnjeva.

5. Zbog toga što su se pčele uzbunile prilikom dovoženja odgodio sam unos u toplu prostoriju za skoro 2 sata.
I počelo se smračivati. Upalio sam svijetla, neonke. Svijetlo je još više izvlačilo pčele iz košnice van.

6. nakon zatvaranja košnice ugasio sam svijetlo i isključio grijanje i pustio da se temperatura u prostoriji
kroz noć spusti na 10 oC. Da bi se pčele povukle nazad u košnicu. Što u principu nije greška.
Poslije ću u zaključku objasniti zašto je i to bilo pogrešno.

7. Prostorija mi se činila prilično čista i uredna, međutim pčele su pronašle svaku nit paučine na zidovima

8. okviri s leglom su vađeni iz košnice i snimani pri temperaturi od 17 oC, Pčele inače na leglu drže temperaturu 36 oC.

Zaključak o greškama i posljedicama po društvo:
Iako Senad ispravno tvrdi da leglo nije trebalo toliko držati vani (u stvari nije ga trebalo vaditi uopće).
Od prve snimke okvira s leglom do zadnje prošlo je 7 minuta i
jedna minuta da se složi natrag okvir uz okvir. gnijezdo je bilo rasformirano samo 8 minuta.
Pojedini okvir bio je na kočnici manje od 1 minute. Šteta od podhlađivanja legla vjerojatno nije velika.
Da bi se leglo pothladilo, treba se prvo ohladiti saće pa, pa matična mliječ u kojoj ličinke plutaju.
Ma, nije dobro što je leglo vađeno ali to nije tako značajna šteta jer je posao odrađen relativno efikasno.

A sada stvarna i očigledna šteta od zahvata.

Uzbuđene pčele privučene svijetlom neonki nagrnule su van iz košnice.
Jače i vitalnije digle su se do neonki i tamo grijale i zujale. Slabije su pale na pod i na hladnom laminatu se ohladile,
i poslije se nisu uspjele dići. Nakon zatvaranja košnice, zamračio sam prostoriju i isključio radijatore.
Za 1 sat došao sam provjeriti. Na termostatu je vanjska temperatura bila -3 a u prostoriju 15 oC
Količina pčela na podu se povečala, a večina vitalnih se vratila u košnicu. tada sam pojačao grijanje na 25 oC.
I ostavi tako oko 6 sati. Samo se oko 30% pčela diglo s poda i ušlo u košnicu.

Na kraju ono što me najviše boli: Na podu je ostalo 200 - 300 pčela, a sigurno je još toliko, ako ne više,
bilo van košnice koje su se uspjele vratiti. Znači samo se pola pčela uspjelo vratiti u košnicu.
Izgubiti 200 - 300 pčela u ovom periodu godine nepotrebno. To je najznačajnija šteta.
Posljedica na onoliku količinu legla u okivirima može biti da dio legla pčele ne uspiju grijati.

Ponavljam po neznam koji puta, postupak je izuzetno stresan za društvo i treba ga izvoditi samo u krajnjoj nuždi,
i ne mislim ga više nikad izvoditi, ali ako bi se dogodila nužda pokušao bih slijedeće:

Košnicu približiti prostoriji bar 5 sati prije unos u grijani prostor. Da se pčele smire od prevoza.
Prostoriju zagrijati na temperaturu 25 do 30 oC.
Pod prostorije obložiti stiroporom, a na stiropor karton od kartonskih kutija.
Nakon unošenja u prostoriju, ostaviti pčele bar 2 sata da se aklimatiziraju na temperaturu i ugriju se.
Pčele koje su u vanjskom prstenu gnijezda su pri vanjskoj temperaturi -1 pothlađene padale na hladni pod
i nisu se uspjele podići. Da su se uspjele ugrijati na temperaturu 25-30 oC prije otvaranja košnice gubitci sigurno nebi bili toliki.

Raditi uz danje svijetlo. Prozor bi manje navlačio pčele van od neonskog svijetla.
Prostorija bi trebala biti prazna, bez namještaja, jer se pčele zavlače u skrovit prostore
gdje se smire.

Prostoriju očistiti od paučine. Količina od 600 - 700 pčela koja je izašla iz košnice pokupila je većinu paučine i letile su s teškoćom dok je paučina visila s njih.
Nakon zamračivanja prostorije rashlađivanje započeti bar 1-2 sata kasnije. Sama tama će potjerati većinu pčela u u košnicu.

A sada nešto i koristima:

Košnici je dodana 1kg pogače koja s najlonom s gornje strane stvara dodatnu izolaciju.
prazan treći okvir izvađen je i prva dva s nešto meda približena su leglu. U prazan
okvir nasipana je topla šećerna otopina oko 45 oC prilikom nalijevanja u okvir,
koja je sigurno bar malo zagrijala košnicu. Količina tekučine je ipak premala.
I najveća korist je iskustvo koje sam stekao. O količini legla u ovo doba godine.
O odnosu težine košnice na rukama i količine hrane u košnici, za bolju procjenu ubuduće.
I iskustvo u samom postupku, ako zatreba za stvarno.
I većina pčela koja je napustila košnicu su se pročistile, izbacile sadržaj crijeva.


Postupak bi bio opravdan samo u dva slučaja koja su navedena u knjizi:

Pročisni izlet iz nužde ako pčele zimuju na vrsti meda koja je loša za zimovanje (na primjer medljikovac) i ako dugo vremena nije bilo pročisnog leta.
Dovoljno je unijeti košnicu u toplu zatamnjenu prostoriju.
Nema potrebe otvarati košnicu, samo leto. Iako se u knjizi ne navodi, meni se čini da bi leto
trebalo držati zatvoreno bar jedan do dva sata, da se pčele ugriju, pa tek onda otvoriti leto pustiti
pčele.

Drugi slučaj je da je košnica stvarno ostala bez hrane.
Ako u košnici ima dovoljna količina pčela možemo pokušati.
U tom slučaju obezbjediti okvir dva meda, ugrijati ga na sobnu temperaturu, pogaču, i eventualno šećernu otopinu.
Otopina bi se mogla dati i pomoćni ram hranilicu, dok su pčele u toploj prostoriji i to količinu koju pčele mogu uzeti u roku dva sata.

I konačni zaključak:

Pčelarskim postupcima i radnjama obezbjediti da se rizik gladi svede na minimum.

A ako se situacija ipak dogodi, za mene kao hobi pčelara, za riješavanje kritičnih zaliha hrane,
najprihvatljiviji je postupak koji je Stipo pokazao slikama s pogačom.
Najmanje posla, pa ko preživi, preživi. Ako je društvo preslabo i bolesno možda je bolje da propadne nego da zarazi zdrava društva.
A od zdravih i jakih društava uvijek u proljeće stignemo nadoknaditi gubitak slabog.

I nešto što me je zbunilo. Ne treba paničariti, uvijek se stigne dodati pogača. Ako je društvo brojčano solidno
sigurno ima dovoljne zalihe hrane da može izdržati do prvog dana s prihvatljivom temperaturom.

Pričekati bar 12 oC, i tad kratko otvoriti kožnicu i dati pogaču. U krajnjoj nuždi otvarati
do 9 oC. Ispod te temperature ne isplati se otvarati nikad, osim možda za zimsko tretiranje protiv varoe.

I još nešto, što smo pomalo zaboravili otkad se pojavila varoa,
solidna društva s dovoljno kvalitetne hrane ne diraju se u toku zime.
Takva društva ne trebaju pogaču.
Ako Je ljeto podbacilo, pa smo morali dohranjivati šećerom u znatnim količinama
moramo dohranjivati pogačom jer u šećeru nema peluda, koji je neophodan pčelama u zimi.
Senadov recept za pogaču mi se čini jako dobar.

Za sada pozdrav svima.

Na slici vidim Beevital hive clean i još nije ni otvoren. Kakav je plan u vezi tretmana za varou.
Takodjer vidim i zaklopljenog legla gdje bi se varoa već mogla smjestiti.

Marin je napisao/la:Na slici vidim Beevital hive clean i još nije ni otvoren. Kakav je plan u vezi tretmana za varou.
Takodjer vidim i zaklopljenog legla gdje bi se varoa već mogla smjestiti.

Za nedjelju je prognoza 10 oC, ako bude toliko tretirati ću sve košnice, a vjerojatno nakon tjedan dana ponovo. Moram još jednom pročitati kako Stipo to radi.

Mislio sam ju tretirati ali sam išao čim brže zatvoriti košnicu. dobila je oksalnu prije 22 dana ima vremena za tretman. I tako je predugo bila otvorena.

Čekam prva tri dana za redom iznad 15 oC i tad ide čišćenje podnica, i kontrola zaliha, to je trenutak kad bi ova košnica mogla biti pri kraju s zalihama. Ali sad ima cijelu pogaču i pola nozevite.

Lakše je varou riješiti u zimi kad su društva mala i kad nema legla, ali dok god pčele ne pemašuju bitno 10 ulica svaki tretman se može vrlo uspješno provesti.

Proble je s jakim društvima u 6,7, 8, i 9 mjesecu. Ili mravlja ili dimljenje, ili bilo što, a košnice na tri nastavka i pune zatvorenog legla. Teško se može postiči ujednačenu koncentraciju sredstva u sva tri nastavka. U svim uputstvima piše na leglo, a što kad je leglo stalno dizano u drugi ili treći nastavak, pa poklopljenog može biti svuda. U jakim velikim zajednicama s puno legla je puno teža borba s varoom. Zato se treba iskoristiti drugi mjesec i očistiti košnice od varoe čim bolje. dok su društva relativno mala. Leglo je poklopljeno 10 - 11 dana, a beevital ima 99-100% učinak na varou koja nije u poklopljenom leglu.
Produženim učinkom beevetala možemo se riješiti varoe u samo dva tretmana kako je to Stipo objasnio.

Ta dva tretmana sprovesti sad, u veljači, dok količina pčela nije prevelika. I puno lakša borba s varoom kroz godinu.

pozdrav.

Stipo je napisao/la:Pametna je varroa. Kada krajem zime krene pčelinje leglo varroa čeka da se izležu obično dvije generacije pčela pa onda i ona krene u reprodukciju. Varroa je do tančina usavršila svoj opstanak i potpuno se prilagodila životu pčele. Stručnjaci tvrde da bez nastale štete zimu može preživiti do 50 varroa u jednom pčelinjem društvu bez opasnosti za pčelinj edruštvo sve do jeseni. .....

Moja saznanja o varoi su još od mog početka pčelarenja i nisam pratio nova istraživanja.
Tada sam vidio da je teško računati koliko varoe može biti u košnici.
Ali da je najjednostvnije množiti s 3 svakih mjesec dana i možemo doći do nekakvih približnih odnosa.
Stipo, Iz tvog posta sam vidio da nije dovoljno tako računati i da mi nešto nedostaje. Moguće da me to i koštalo 2008. godine.
Tvoj post me ponukao da istražim malo. I mislim da moram nešto mijenjati u svojoj praksi.

Ali evo najinteresantnijeg teksta koji sam pronašao:
Biologija pčelinjeg krpelja Varroa destructor

Mislio sam do sada da imamo posla s varoom Jakobsoni, ali naučnici su dokazali da nije, i da je to druga podvrsta i nazvali je
Varoa destruktor.

Pošto o varoi moramo uvijek voditi računa otvorio sam novu temu, pa da na njoj izmjenjujemo znanja i iskustva, postavljamo pitanja i odgovoaramo i planiramo i pratimo provođenje mjera za suzbijanje varoe.

http://www.pcelarstvo-nahl.com/forum/vi ... ?f=2&t=583

petar61 je napisao/la:

Stipo je napisao/la:Pametna je varroa. Kada krajem zime krene pčelinje leglo varroa čeka da se izležu obično dvije generacije pčela pa onda i ona krene u reprodukciju. Varroa je do tančina usavršila svoj opstanak i potpuno se prilagodila životu pčele. Stručnjaci tvrde da bez nastale štete zimu može preživiti do 50 varroa u jednom pčelinjem društvu bez opasnosti za pčelinj edruštvo sve do jeseni. .....

Ali evo najinteresantnijeg teksta koji sam pronašao:
Biologija pčelinjeg krpelja Varroa destructor

Mislio sam do sada da imamo posla s varoom Jakobsoni, ali naučnici su dokazali da nije, i da je to druga podvrsta i nazvali je
Varoa destruktor.

Pošto o varoi moramo uvijek voditi računa otvorio sam novu temu, pa da na njoj izmjenjujemo znanja i iskustva, postavljamo pitanja i odgovoaramo i planiramo i pratimo provođenje mjera za suzbijanje varoe.

http://www.pcelarstvo-nahl.com/forum/vi ... ?f=2&t=583

Grafikoni na tome linku ništa ne valjaju:nemaju logike i odidaraju od stvarne zbilje. Prikazuju previše intenzivan razvoj varroe. Oslonit ću se samo na grafikon 4. Po njemu se vidi da ako bi u 7. mjesecu uništili varrou nekim srestvom recimo mravljom kiselinem Koja djeluje 80 % i tako od 1000 varroa ostalo bi živih 200 i za 30 dana do 8. mjeseca broj varroe bi se ponovo popeo na 1000.

Ako u 7. mjesecu to srestvo ima efikasnost 90 % i od 1000 varroa ostalo bi živih 100 i za 40 dana do sredine 8. mjeseca opet kako grafikon prikazuje da bi imali 1000 varroa u društvu. U oba ova slučaja moramo ponovo tretirati pčele u 8. mjesecu i tako svakih mjesec dana do nestanka legla jer bi se varroa stalno od 100-200 komada za 30-40 dana vraćala na 1000 i tako bi kod tretmana u vrijeme kada više nema legla završnim tretmanom morali uništiti opet 1000 varroa. Zadnja kriva govori jedino ako u 7. mjesecu upotrebljavamo srestvo koje djeluje s učinkom od 99 % da će se varroa ponovo vratiti za 3-4 mjeseca na 1000 komada. To bi značilo da u 10 mjesecu opet imamo zaraženo društvo s 1000 varroa u kojem ima još legla i broj varroe do nestanka legla bi se popeo po toj grafici na nekoliko hiljada do kasno jesenjeg tretmana u vrijeme kada nema legla.
Proučavajući te grafikone i uspoređujući ih s stvarnom zbiljom mislim da su prenapuhani 3-5 puta ako ne i više. Jer imati u pčelinjem društvu 1 varrou početkom 7. mjeseca , a početkom 10 mjeseca imati ih 1000 i do u kasnu jesen do primjene oksalne kiseline na podnici bi se moralo naći nekolik hiljada varroa. Po mom iskustvu stavljajući građevnjake početkom maja i režući ih 2-3 puta uveliko sam smanjio broj varroe ali sigurno ne s učinkom od 99 % ipak prilikom jesenjeg tretmana kojeg uvjek radim u 9. mjesecu nikad nisam prebrojao više od 200 varroa. Po tim grafikonima objavljenim na tom linku trebalo bi biti varroe na hiljade.

Stipo je napisao/la:

petar61 je napisao/la:

Stipo je napisao/la:Pametna je varroa. Kada krajem zime krene pčelinje leglo varroa čeka da se izležu obično dvije generacije pčela pa onda i ona krene u reprodukciju. Varroa je do tančina usavršila svoj opstanak i potpuno se prilagodila životu pčele. Stručnjaci tvrde da bez nastale štete zimu može preživiti do 50 varroa u jednom pčelinjem društvu bez opasnosti za pčelinj edruštvo sve do jeseni. .....

Ali evo najinteresantnijeg teksta koji sam pronašao:
Biologija pčelinjeg krpelja Varroa destructor

Mislio sam do sada da imamo posla s varoom Jakobsoni, ali naučnici su dokazali da nije, i da je to druga podvrsta i nazvali je
Varoa destruktor.

Pošto o varoi moramo uvijek voditi računa otvorio sam novu temu, pa da na njoj izmjenjujemo znanja i iskustva, postavljamo pitanja i odgovoaramo i planiramo i pratimo provođenje mjera za suzbijanje varoe.

http://www.pcelarstvo-nahl.com/forum/vi ... ?f=2&t=583

Grafikoni na tome linku ništa ne valjaju:nemaju logike i odidaraju od stvarne zbilje. Prikazuju previše intenzivan razvoj varroe. Oslonit ću se samo na grafikon 4. Po njemu se vidi da ako bi u 7. mjesecu uništili varrou nekim srestvom recimo mravljom kiselinem Koja djeluje 80 % i tako od 1000 varroa ostalo bi živih 200 i za 30 dana do 8. mjeseca broj varroe bi se ponovo popeo na 1000.

Ako u 7. mjesecu to srestvo ima efikasnost 90 % i od 1000 varroa ostalo bi živih 100 i za 40 dana do sredine 8. mjeseca opet kako grafikon prikazuje da bi imali 1000 varroa u društvu. U oba ova slučaja moramo ponovo tretirati pčele u 8. mjesecu i tako svakih mjesec dana do nestanka legla jer bi se varroa stalno od 100-200 komada za 30-40 dana vraćala na 1000 i tako bi kod tretmana u vrijeme kada više nema legla završnim tretmanom morali uništiti opet 1000 varroa. Zadnja kriva govori jedino ako u 7. mjesecu upotrebljavamo srestvo koje djeluje s učinkom od 99 % da će se varroa ponovo vratiti za 3-4 mjeseca na 1000 komada. To bi značilo da u 10 mjesecu opet imamo zaraženo društvo s 1000 varroa u kojem ima još legla i broj varroe do nestanka legla bi se popeo po toj grafici na nekoliko hiljada do kasno jesenjeg tretmana u vrijeme kada nema legla.
Proučavajući te grafikone i uspoređujući ih s stvarnom zbiljom mislim da su prenapuhani 3-5 puta ako ne i više. Jer imati u pčelinjem društvu 1 varrou početkom 7. mjeseca , a početkom 10 mjeseca imati ih 1000 i do u kasnu jesen do primjene oksalne kiseline na podnici bi se moralo naći nekolik hiljada varroa. Po mom iskustvu stavljajući građevnjake početkom maja i režući ih 2-3 puta uveliko sam smanjio broj varroe ali sigurno ne s učinkom od 99 % ipak prilikom jesenjeg tretmana kojeg uvjek radim u 9. mjesecu nikad nisam prebrojao više od 200 varroa. Po tim grafikonima objavljenim na tom linku trebalo bi biti varroe na hiljade.

Ja grafikone nisam ni gledao,ćim sam vidio šta piše da je ljeti 10 % varoe na pčelama,a 80 do 90 % u leglu , odmah sam znao da sručnjak prepada pčelare . Nema ljetnog
tretmana koji bi tu silnu armadu oborio ,jer bi sa svakom izleženom pčelom izlazilo 3 , 4 varoe i malo bi bilo tretirati svaki treći dan . S druge strane čovjek kaže da ženka
varoe počne nositi jaja nakon poklapanja čelije 60 do 70 sati .To je dva i po do tri dana . Zatim polaže jaja , prvo iz kojeg će se izleči mužjak i zatim za ženke ( u redu ).
Zatim kaže mužjak polno sazrijeva za nekih 5 dana , ženke za 15 .Za pokrivanje čelije treba 10 dana + 3 dana + 15 dana , sve skupa 28 dana .Bome ostadoše nesparene sve
ženke .Čovjek kad piše o hromozomima kod varoe navodi svoje radove kao izvor podataka , kao da je on otkrio hromozome ! Šta reči ?

Ljudi i ja se slažem s vama. Oni podaci nemaju puno veze sa stvarnim životom.

Ali, pitanje je:

Zašto, kad sam na osnovu onih podataka napravio model i po njemu pokušao računati populaciju varoe, sve mi se uklopilo? Zašto su mi postale logične i još neke stvari koje su mi se u praksi događale a nisam si mogao objasniti?

Odjedno mi je sve što mi se događalo ovih 8 godina što sam pripisivao isključivo mome neiskustvu postalo, objašnjivo. Ako isključimo one situacije kad stvarno nešto nisam znao, pa sam propustio napraviti ili sam napravio krivo iz neznanja, ostalo što sam radio po prepaorukama prijatelja pčelara i po literaturi, što nije davalo rezultate u skladu s očekivanjima, sve se može objastniti varoom i ovim modelom.

Do sada sam koristio model 3 na n-tu potenciju. gdje je n broj mjeseci, ali taj model nije dovoljno dobar.

Ali sve o varoi, o citiranom tekstu i o mom modelu, i o planiranju zaštite od varoe na temi: 2011 godina - suzbijanje Varroe destruktor

Pa i odgovori i Zvonesu i Stipi na istoje temi.

Slabo nam ti grafikoni u borbi protiv varroe pomažu jer pokazuju idealne matematičke mogućnosti razvoja varroe.
Nas pčelare interesuje realno stanje i mogućnosti razvoja varroe. U stvarnoj praksi nemoguće je da od jedne varroe za 3 generacije da naraste broj na 729 varroa. Istina je da od jedne varroe za (21. dan 1x8+1=9): (42. dan 9x8+9=81): (63. dan 81x8+81=729): Ovaj izračun pokazuje idealne uvjete za varrou da sve ženke zaležu više puta, da su sve oplođene, da ni jednu pčela nije očistila, da ni jedno jaje nije propalo i da su sve ženke legle u trutovsko saće maksimalni broj po 8 ženskih jaja + jedno jaje mužjaka koje ne ulazi u računicu i da u to vrijeme varroa živi oko 80 dana U stvarnosti nikad to nije tako. U izračun se moraju ubaciti i negativni faktori za razvoj varroe. Neka će ženka položiti minimalni broj jaja, neka se ženka neće oploditi, neke će ženke pčele očistiti, neka će jaja propasti zbog drugih komplikacija. Na kraju ispadne da opet ne postavljam račun za 63 dana umjesto 729 stvarno stanje broja varroe će biti 3-5 puta manje.

odgovoriti ću na temi o varoi da ne pretrpamo ovu temu, koja bi trebala pratiti razvoj pčelinjih društava.

Jako dobra vijesi. L09 - društvo koje je prošle godine bilo najjače, uzimljeno na 3 nastavka,
početkom drugog mjeseca 2011 je izgledalo kao da je jako oslabljeno varoom.
Dio pčela i dio pčela nalazio se u drugom nastavku, čuvajući med,
i prenoseći med u gornji nastavak.

Mislim da više neću ostavljati društva na tri nastavka. Doljnji je prazan, i nema ni kapi meda.
Nema svrhe, a ima loš efekat jer je leto jako daleko od plodišta s pčelama.
Čim je koji topliji dan i pčele lete, postoji mogučnost tuđice.
Ovo društvo bi se teško branilo pošto je većina pčela tako daleko od leta.

Maknuo sam doljnji nastavak (samo prazno saće), dva okvira s medom iz drugog prebacio u gornji
Bliže pčelama, dodao 1KG pogače. I sad društvo izgleda kao da ima 6-7 ulica pčela. Izgleda jako solidno.



Sve detalje s fotografijama možete pogledati na postu:
09.02.11. L09 - Dobra vijest.

L05 - detektiran kao inkubatro varoe. I dalje slabi. Sveo sam ga sa dva na jedan nastavak,
Izgleda kao da ima dvije nepune ulice pčela. Pčele dosta izlijeću, Vjerojatno nemaju legla,
možda je i matica stradala. Dodao sam mu pogaču i sveo na jedan nastavak.
Htio sam ga i pregraditi na manje okvira, ali sam odustao, vani je temperatura bila
nešto iznad 10 oC a počeo je malo puhati vjetar. Za pregrađivanje ćemo pričekati toplije vrijeme.
Izgled L05 05.02.11:



Još jedno zapažanje. Društvo je dotučeno varoom, izgleda da je obolilo od nozemoze, ima dosta zaliha meda.
Ali je oslabilo i samo dvije ulice pčela u gornjem nastavku daleko od leta.
Izgleda mi kao da su iz doljnjeg med uzele pčele iz ostalih košnica. Što je jako loše. U ovoj košnici je
varoa i nozemoza, najslabija je i ne može se braniti.



I pod temom interesantno: mala pomoć prilikom selidbe:


Ovakav isti par rupa - šipka nalazi se i na suprotnom uglu nastavaka.
Prednost: Prilikom selidbe košnica se poveže gurtnom i nema šanse da se rastavi.

Slabosti:
- Malo otežano postavljanje nastavka pogotovo ako je pun meda i pčela.
- Ako svi nastavci, podnice, i ostali dijelovi nisu probušeni i postavljene šipke,
uvijek će doći do problema uparivanja dijelova košnica.

Preporuka. Ili sve ili ništa. Ako koristite moraju se sve podnice, svi nastavci pripremiti.
Inače i će se dogoditi nećete moći upariti nastavak i podnicu za novi roj na primjer.

Imam pitanje.
Pošto sam maknuo dva nastavka s praznim izgrađenim saćem, koako ga sačuvati od moljca? Ima dva ili tri okvira starije i lošijee izgrađeno(trutovsko) okvira koja ću pretopiti, a ostalo je uglavnom prošlogodišnje kvalitetno saće, koje bih koristio u 5. mjesecu za medište.

Do sada sam takve nastavke poslagao po 5-6, jedan na drugi, obljepio ljepljivom trakom sve spojeve, gore stavio mrežicu i zapalio pol treke sumpora, poklopio poklopcem i zaljepio i poklopac. Tako ostavio do drugog dana. Provjetrio i ponovo zatvorio i zaljepio poklopac. Tako su sumpornim dimom uništena sva jaja i ličinke voštanog moljca, saće je zatvoreno i obljepljeno pa nema šanse za novi napad. To mi je do sada najefikasniji način za čuvanje saća, jedino me brine sumpor koji se zavlači u saće. Ima li netko bolji predlog.

Hvala unaprijed.

Pozdrav svima na forumu
Hto bi se uključiti u raspravi o varoi, naime imam jednog starog znanca koi se bavio pčelama dugi niz godina doduše iz hobija,koji mi tvrdi da u proljeće nikad nije tretirao protiv varoe.Razlog navodno da netruje med sa otrovima.
Tvrdi da je dovoljno u četvrtom mjesecu uvjek posipavo pčele sa šećerom u prahu da bi se pčele izmedu sebe čistile te tako oborile varou koja je prezimila na pčelama.
Kad procvjeta jabuka stavljao je ram građevnik koj bi isjecao kad je trutovsko leglo zatvoreno i tako do zadnjeg vrcanja,pa tek tada tretira kemiskim srestvima.
Molim iskusnije pčelare da malo prokomentiraju ovo te da upute koji savjet nama neiskusnima.
Hvala.

Ja otkad pčelarim ne tretiram ničim u proljeće,moji tretmani su u kasno ljeto jesen i na kraju oksalna zimi i to je sve.I da naglasim nemam nekih velikih gubitaka između 10-15 posto zavisno o godini i mojoj aljkavosti(za te gubitke kada analiziram. ja sam kriv).

petar61 je napisao/la:Imam pitanje.
Pošto sam maknuo dva nastavka s praznim izgrađenim saćem, koako ga sačuvati od moljca? Ima dva ili tri okvira starije i lošijee izgrađeno(trutovsko) okvira koja ću pretopiti, a ostalo je uglavnom prošlogodišnje kvalitetno saće, koje bih koristio u 5. mjesecu za medište.

Do sada sam takve nastavke poslagao po 5-6, jedan na drugi, obljepio ljepljivom trakom sve spojeve, gore stavio mrežicu i zapalio pol treke sumpora, poklopio poklopcem i zaljepio i poklopac. Tako ostavio do drugog dana. Provjetrio i ponovo zatvorio i zaljepio poklopac. Tako su sumpornim dimom uništena sva jaja i ličinke voštanog moljca, saće je zatvoreno i obljepljeno pa nema šanse za novi napad. To mi je do sada najefikasniji način za čuvanje saća, jedino me brine sumpor koji se zavlači u saće. Ima li netko bolji predlog.

Hvala unaprijed.

To što si dosad naveo je dobar metod, slično radim i ja, samo što u nastavke stavljam najviše osam okvira sa izgrađenim saćem, te obezbijedim propuh.
Nastavke (najviše pet-šest komada stavljam na AV podnjaču ) u koju stavim kamfor tablete, koje se mogu nabaviti u apotekama humane medicine.
Ostalo je isto kao što ti navodiš-poklopac iznad, ispod kojeg stavim letvicu da bi obezbijedio propuh- strujanje vazduha (efeket dimnjaka).
Lijep pozdrav.

Ove zime sam primijetio daleko vecu potrosnju hrane nego prethodnih godina.Moje kosnice su poloske i imam dva LR-a proslogodisnji rojevi sa jednim nastavkom.Moja praksa je da im obezbijedim da svaki okvir koji je u jesen pri zazimljavanju pokriven pcelama ispunjen hranom(sto medom,sto dodam sirupa),s tim da pri zazimljavanju (kraj septembra,pocetak oktobra zavisi od vremenskih prilika) ubacim svima po jednu pogacu,pa kasnije u januaru ponovo jednu pogacu,te jednu pocetkom marta,s tim da su uvijek u martu imale skoro i pola prethodne.Ova zima skroz cudna,vec sam oko 10 februara ubacio i trecu pogacu,s tim da mi svako jace drustvo nije imalo ni malo pogace,al su imaju dobre zalihe hrane,dok mi ''slabija'' drustva imaju pola i vise pogace al zato malo hrane.

Danas je 21. 02.11. ponedjeljak. Snijeg pada i vani je temperatura -1 oC.
Prognoza za slijedećih tjedan je isto takvo vrijeme, hladno.

U subotu 19.02.11 sam stavio pogaču u sve košnice.
Leglo je u punom zamahu i pčelinja društva odgajaju novi naraštaj pčela koje mijenjaju zimske pčele.

Evo razlike u izgledu društava 08.01.11 i 19.02.11
Društvo L11 08.01.11

Društvo L11 19.02.11



Društvo L14 08.01.11

Društvo L14 19.02.11



I društva L02 i L07 19.02.



Inžinjer je u pravu što se tiče potrošnje hrane. Međutim mislim da nije dobar raspored davanja pogače.
Ako pčelinje društvo ima ok 30 000 pčela u zimskom klupku, u idealnim uvjetima to društvo formira zimsko
klupko u obliku lopte promjera 25 cm. Pod idealnim uvjetima podrezumjevam dovoljno veliku površinu saća,
i vanjsku temperaturu primjerenu zimskom klupku između -5(ili nižu) do +5 oC. Saće koje klupko zahvaća
mora biti prazno. U svaku stanicu saća unutar zimskog klupka uđe jedna pčela glavom prema unutra, ostale
se tijesno naguraju i klupku u prostor imeđu saća. U idealnim uvjetima gornji rub klupka zahvaća
vijence meda. Pčele u tim uvijetima za grijanje klupka troše oko 1 kg meda mjesečno.
I za zimsko klupko ne treba brinuti o količini hrane, već samo da je smještena iznad klupka.

Problemi s hranom nastaju uvijek vezano uz leglo u kasnojesenjem periodu i u toku zime. U toku 10. i 11.
mjeseca 2010. godine nisam uspio provesti tretiranje oksalnom kiselinom protiv varoe jer je vrijeme bilo
pretoplo i pčele su neprekudno imale leglo. Tek je u 12. mjesecu 2010. zahladilo i pčele su formirale zimsko
klupko. Ali med je potrošen za odgoj legla u 10. i 11. mjesecu.

08. 01. 2011. prilikom tretiranja oksalnom kiselinom, temperatura zraka je bila oko 12 oC, pčele su raspuštale
klupko i išle na pročisni let. Čim su oslobodile stanice saća unutar klupka, matica je u sredini klupka
zalegla minimum legla (par cm2). I priča oko minimalne potrošnje hrane u zimskom klupku završava.

Imamo pčelinje gnijezdo s leglom koje pčele griju na 35 oC. Gnijezdo pčele formiraju opet u obliku lopte,
stim da vanjski krug pčela grije gnijezdo, a unutar lopte je saće s leglom i najmlađe pčele koje hrane leglo
i maticu. Sve su pčele maksimalno aktivne i drže temperaturu 36 oC. Potrošnja meda u tim uvijetima je velika.

Već 30.01. pčele su imale maksimalnu volumen gnijezda i maksimalno zaleženo leglo unutar gnijezda što se lijepo
vidi na fotografijama koje sam postavio za društvo L12 u jednom ranijem postu.
Na gornjim fotografijama može se usporediti veličina gnijezda u odnosu na veličinu zimskog klupka.
Pčele zahvaćaju više nego dvostruko veći volumen, ima ih puno na satonošama i potpuno su aktivne.
Nisu "uspavane" kao u zimskom klupku.

Ranijim dodavanjem pogače (pogotovo koja ima veću količinu peludai sojinog brašna) možemo postiči negativan efekt. Pčele najprije troše pogaču, jer poklopljeni med ostavljaju za zadnje. Hraneći se pogačom prepunom proteina i vitamina pčele i matica dobijaju osjećaj da su vani uvijeti takvi da je unos peluda i nektara započeo. Matica leže sve više i više. Za leglo se troši sve više meda. Dodajemo sve više pogače i imamo sve više mladih pčela koje se moraju grijati, povečavaju volumena gnijezda, matica zaleže još više legla. I koji je efekt? Moramo neprekidno hraniti pčele da ne umru od gladi. Postigli smo obratnu situaciju od željene. Mi nosimo med pčelama umjesto da one nose med nama.

Zbog toga ja dajem stimulativnu pogaču tek pri kraju 2. mjeseca.
Ove godine su pčele imale leglo do duboko u jesen, a započele ponovo s leglom već u prvim danima 2011. godine.
Zalihe hrane koje sam im ostavio za zimu to moraju izdržati. Sad kad su same leglo dotjerale do maksimuma,
dodajem po 1 kg pogače.
Do ovih godina je to obično bilo s prvim danima 3. mjeseca, i ta je pogača jako stimulirala leglo u 3. mjesecu.
Nisam imao problema niti sa dužim zahlađenjima u toku trećeg mjeseca i nije bilo zastoja u leglu.
Ove godine su zalihe meda dosta tanke i dao sam jednu pogaču već 19. 02., rojevi su dobili i ranije.
Vjerojatno ću dodati još jednu pogaču oko 10.03. zavisi koliko potroše ovu koja je sada u košnicama.

Znači, pogača je kod mene u košnicama od kraja drugog i cijeli treći mjesec u godini da stimulira leglo
maksimalno i ako se dogodi duži period zahlađenja da se leglo ne smanjuje.

Cijela ova priča odnosi se na društva s dovoljnim zalihama hrane. U slučaju da je društvo potrošilo svu hranu
mora se spašavati na bilo koji način. Ali puno je jednostavnije u 8. i 9. mjesecu pčelama stvoriti takve uvjete
da si pripreme dovoljno hrane za 10.11.12.01. i 02. mjesecu. I ne dodavati pogaču prije nego pčele same dovedu
leglo u puni zamah. Manje posla, manji trošak, a za pčele povoljnije.

Sada kad je leglo u punom zamahu, sad se ne smije štediti s pogačom, pogotovo kad su ovako hladni dani
neprekidno i nema unosa nektara i peluda. Pčele bi se snašle same i u takvim uvjetima. Smanjile bi leglo,
Potrošile sve zalihe koje imaju. I opstale bi nekako. Ali nama to ne paše. Ne želimo da nam društva oslabe
nego da nam jačaju. Zato dodajem pogaču dok voće ne procvijeta, i dok god pčele troše.

I na kraju da probamo malo računati:
Uzmimo na primjer društvo L02 s gornje fotografije jer zahvaća 6 punih ulica.
Unutar gnijezda je 5 okvira s saćem. Pčele u ovo doba leglo drže u gornjem dijelu okvira koji
je pri vrhu gnijezda i najbolje se grije. Okvir je dug oko 40 cm, a visok oko 20.
Nek je za našu računicu popunjeno leglom samo 30 cm okvira po dužini, i 10 cm po visini.
30x10 = 300 cm2 na jednom okviru.
300x5=1500cm2 legla na svih 5 okvira.
Na jednom cm2 imamo 4 stanice saća s jedne strane i 4 stanica saća s druge strane okvira, ukupno 8 stanica saća.
1500 x 8 = 12000 stanica saća pod leglom.
21 dan da se pčela izleže, od 01.02. je maksimalno leglo. 21. 02. već možemo računati s bar 10000
novih mladih pčela u društvu. Zimske ugibaju a mlade ih zamjenjuju.

Ovako jaka društva brojčano ne slabe u ovoj fazi jer je broj pčela koje se izlegu uvijek nešto veći od
zimskih pčela koje ugibaju. Rojevi (kao R12 iz ranijih postova, ako zauzimaju 4 ili manje ulica imaju daleko
manji volumen legla, pa u ovoj fazi brojčano još oslabe, jer je količina mladih pčela manja od zimskih koje ugibaju.
Takvi rojevi se počnu brojčano oporavljati tek nakon zamjene svih zimskih pčela. Ali mlada matica i neprekidno
dodavanje okvira s medom, uzetih od jakih, u 4. mjesecu i ubrzani razvoj. Do bagrema može takav roj dostići 45 - 55
tisuća pčela i dobro isoristiti bagrem.

To su moje računice i iskustva.

Kad bi bar par dana zatoplilo iznad 12 oC da si pčele bar peluda mogu nakupiti. Neprekidno ih ova zima drži u košnici,
I troše ono što imaju unutra. Startale su jako rano, nadam se da znaju što rade. Valjda će 3. mjesec biti pravi proljetni.


Pozdrav za sada.

Petre ja i ne dodajem obogacene pogace prije marta,et sad sam ih da oko 10,al vise zbog bojazni da im ne nestane hrane,mada su i mogle proljece docekat sa hranom koju imaju,ali bolje je i njima da sto vise hrane budu imale za proljece.

Pozdrav svima.

Dokad će ova zima ovako. Jel netko bio kod pčela. Jel provjeravao koliko su pogače potrošile. Ako nastavi ovako hladno vrijeme i 3. mjesec moram nabaviti još pogače. Ima li itko kakvih novosti? Do ovih godina u drugom mjesecu je uvije bilo najmanje 5-6 dana s temperaturom iznad 12 oC i pčele se skupljale pelud i nektar. Ove godine niti jedan takav dan.

Uh.

Teško mi je priznati ali i to mi se dogodilo. Najjače društvo na pčelinjaku mi je stradalo od gladi. Danas prilikom obilaska
primjetio sam da su pčele vani. Temperatura je bila oko 6 oC, sunčano. Iz najače košnice pčele nisu izlijetale, pa sam otvorio košnicu. Ni kapi meda, pogača potrošena do kraja. Leglo izašlo skoro sve, na dva okvira po desetak stanica saća još nije izašlo. Već su počele otvarati stanice i tako su stradale. Pčele su ponovo formirale zimsko klupko bez legla.
I tako su stradale od gladi.
Provjerio sam još par društava, pogača je potrošena 70 - 80%. Za sutra su najavili dva oC toplije vrijeme, pa ću om dodati drugu pogaču. Vjerojatno ću postaviti hranilice i unositi zatvorena društva u prostoriju i dohranjivati šećernom otopinom. Leglo s vjerojatno prekinule ali su med potrošile u prvom i drugom mjesecu za leglo.

petar61 je napisao/la:Uh.

Teško mi je priznati ali i to mi se dogodilo. Najjače društvo na pčelinjaku mi je stradalo od gladi. Danas prilikom obilaska
primjetio sam da su pčele vani. Temperatura je bila oko 6 oC, sunčano. Iz najače košnice pčele nisu izlijetale, pa sam otvorio košnicu. Ni kapi meda, pogača potrošena do kraja. Leglo izašlo skoro sve, na dva okvira po desetak stanica saća još nije izašlo. Već su počele otvarati stanice i tako su stradale. Pčele su ponovo formirale zimsko klupko bez legla.
I tako su stradale od gladi.
Provjerio sam još par društava, pogača je potrošena 70 - 80%. Za sutra su najavili dva oC toplije vrijeme, pa ću om dodati drugu pogaču. Vjerojatno ću postaviti hranilice i unositi zatvorena društva u prostoriju i dohranjivati šećernom otopinom. Leglo s vjerojatno prekinule ali su med potrošile u prvom i drugom mjesecu za leglo.

zao mi je zbog gubitka,kod nas je jos hladno,tmurno oblacno magla,tak da ja svoje nemogu otvarat jos bar sedmicu.Jucer sam malo kuco sve su zasad na broju,a nisam primijetio da ima mrtvih pcela,tak da mislim da je zasad sve u redu.

Žao mi je petre što ti se dogodilo sa tim društvom. Dobro si opisao šta se može desiti kada u siječnju krene leglo, a ta pojava je najčešća kod jakih zajednica.

Danas sam doda drugu pogačui svim društvima. Sva su u zimskom klupku ponovo. Vani vrba cvate a temperatura se ne diže iznad 7 oC najviše. Ne pusti ih van. Za sad su sva ostala društva u redu. Valjda će i proljeće krenuti već jednom.
Polovicom tjedna najavljuju zatopljenje.
Hvala vam na podršci. Žeo mi je tog društva, ali ako ne bude više gubitaka biti će ok. Zadnje tri godine sam imao neprekidne gubitke od varoe. U kočnici ostane dosta meda, a pčela minimalno. Sad je ostalo cijelo zimsko klupko u košnici a ni kapi meda.