Stranica: 29/50.

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 04 kol 2012, 23:40
Postao/la Stipo
NOVO NOVO
Julski tretman. Evo malo slika:
slika
slika
Novo jeftinije sredstvo u borbi protiv varroe. :idea: :D :?: :idea:
LiMed Vital u istraživanju. Prvi rezultati odlični. Učinak bolji od BeeVitala. Po sastavu je biološko sredstvo za tretman protiv varroe.
Za sada nisam primjetio negativne učinke ni za pčele niti za leglo.
U tijeku su daljna istraživanja o njegovom učinku i roku trajanja.
Ako uspijem održati LiMed Vital stabilnim bar godinu dana i nakon toga da njegov učinak na varrou ostane jednako učinkovit
bit će to još jedno sredstvo koje će okrenuti novu stranicu u borbi protiv varroe.

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 05 kol 2012, 00:21
Postao/la Ermin.ef.
Samo naprijed izgleda da je pravo zacrnilo :) Iskreno se nadam da ces uspjeti u svom nastojanju.

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 05 kol 2012, 09:18
Postao/la mirsad
POZ
Kolega puna podrska za sva nastojanja u napredno pcelarstvo.
HVALA za ugodno druzenje uz kaficu i rezmijenu misljenja.
MEDNO

MK

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 05 kol 2012, 17:54
Postao/la Ahmet
Izgleda da i mi imamo svog pronalazaca :D
Stipe mogao si biti malo originalniji sa nazivom sredstva za borbu protiv varoe, recimo "VaroMat" ili "VaroStip" :wink:

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 05 kol 2012, 20:36
Postao/la inzenjer
Bravo Stipo! Samo mislim da ces ga morat testirat bar 2 sezone za konacan zakljucak o stetnosti.

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 05 kol 2012, 21:06
Postao/la senad
inzenjer je napisao/la:Bravo Stipo! Samo mislim da ces ga morat testirat bar 2 sezone za konacan zakljucak o stetnosti.
Stipi puno sreće u radu :)
Dok Stipo istestira svoj pripravak uživajte malo uz testirano domaće sredstvo bez štetinih poslijedica po pčele ;) )))

slika
slika
slika

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 05 kol 2012, 21:33
Postao/la mirsad
POZ


A RECEPT


MK

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 05 kol 2012, 22:51
Postao/la Stipo
Ahmet je napisao/la:Izgleda da i mi imamo svog pronalazaca :D
Stipe mogao si biti malo originalniji sa nazivom sredstva za borbu protiv varoe, recimo "VaroMat" ili "VaroStip" :wink:
Već prošle sezome sam ga zvao oksal koktel. Ovo je sada poboljšana verzija. Cilj mi je bio da koktel djeluje i pri višim temperaturama i da dugo ostaje stabilan. Pošto je ova verzija zasnovana na biljnoj bazi odnosno na biljnom ekstraktu, a kiseline su samo nadopuna morao sam mu promjeniti i ime.
Ovo sredstvo doista pčele drži vitalnima u svakom pogledu, a varrou ruši i pri višim temperaturama.
Mnogo muke mi je zadavalo kako kiseline i propolis učiniti stabilnim. Kiseline se ne smiju nakon dužeg vremena raspadati. U boci se ne smije hvatati talog , a na površinu ništa ne smi isplivati. Također sredstvo se ne smi sušiti i zgušnjavati. Mora djelovati na receptore varroe , a prema pčeli biti neutralan. Mora biti organskog porijekla i sve njegove komponente moraju biti sastavni dio hrane što po automatizmu ne može štetno djelovati na med.
Ovo nije baš lako napraviti jer do njegove stabilizacije treba bar 15 dana. Oni koji znaju proizvesti vino to lako mogu razumiti.
Za razliku od BeeVitala LiMed Vital je bistrog izgleda koji više liči vinu ali je kiselog oporog i jako gorkog okusa. Poslje procesa bistrenja ne stvara se više talog i prilikom tretmana ne začipa rupicu na čepu. Za polivanje koristio sam bocu od BeeVitala i utrošak je gotovo jednak.
Kako vidim na Senadovim slikama on koristi špricu. Rjeđa mješavina ima bolji učinak i duže djeluje jer sporije gubi vlagu i bolje se raznosi od pčele do pčele. Ja sam isto kada sam prvi put došao na ideju kao bazu koristio šećerni rastvor oksalne kiseline i u njega dodavao ostale komponente.
Rezultat je bio da sam dobio gusto sredstvo koje se poslje polivanja brzo zgusne ,a kao takvo se slabo raznosi po pčelama. Obaralo je ono varrou ali vidno lošije od BeeVitala. Djelovalo je 3 do 4 dana i varroa je prestala padati. Ako bih to sredstvo ostavio i ono se preko noći ohladilo na površinu bi isplivao propolis koji bi se lijepio po stijenkama boce. Nakon nekog vremena i kisalost bi popustila pa sredstvo više nije baš učinkovito.
Te nedostatke je trebalo popraviti. Brzo sam otkrio u čemu griješim. Sastavne komponente se ne mogu tek tako samo odvagati i dodati. Za svaku od komponenti treba znati kako se dodaje i pod kojim uvjetima i kojim redoslijedom. Zapravo sve je stvar kao kod pripreme nekog kompliciranog jela.
Ja za sada još ne znam dali ću recept zadržati za sebe ili ću ga javno objaviti sa točnim načinom pripreme. Možda ga ako sve bude u redu ponudim na tržištu.

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 05 kol 2012, 23:26
Postao/la Stipo
Na žalost ovo nisu kišni oblaci ovo je dim koji se diže već 7 dana.
Zvones gori Borova glava i od vrijeska na tom području ništa ni ove godine niti će ga biti par idućih godina.
slika

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 06 kol 2012, 12:48
Postao/la Ahmet
Stipo je napisao/la:
Ahmet je napisao/la:Izgleda da i mi imamo svog pronalazaca :D
Stipe mogao si biti malo originalniji sa nazivom sredstva za borbu protiv varoe, recimo "VaroMat" ili "VaroStip" :wink:
Već prošle sezome sam ga zvao oksal koktel. Ovo je sada poboljšana verzija. Cilj mi je bio da koktel djeluje i pri višim temperaturama i da dugo ostaje stabilan. Pošto je ova verzija zasnovana na biljnoj bazi odnosno na biljnom ekstraktu, a kiseline su samo nadopuna morao sam mu promjeniti i ime.
Ovo sredstvo doista pčele drži vitalnima u svakom pogledu, a varrou ruši i pri višim temperaturama.
Mnogo muke mi je zadavalo kako kiseline i propolis učiniti stabilnim. Kiseline se ne smiju nakon dužeg vremena raspadati. U boci se ne smije hvatati talog , a na površinu ništa ne smi isplivati. Također sredstvo se ne smi sušiti i zgušnjavati. Mora djelovati na receptore varroe , a prema pčeli biti neutralan. Mora biti organskog porijekla i sve njegove komponente moraju biti sastavni dio hrane što po automatizmu ne može štetno djelovati na med.
Ovo nije baš lako napraviti jer do njegove stabilizacije treba bar 15 dana. Oni koji znaju proizvesti vino to lako mogu razumiti.
Za razliku od BeeVitala LiMed Vital je bistrog izgleda koji više liči vinu ali je kiselog oporog i jako gorkog okusa. Poslje procesa bistrenja ne stvara se više talog i prilikom tretmana ne začipa rupicu na čepu. Za polivanje koristio sam bocu od BeeVitala i utrošak je gotovo jednak.
Kako vidim na Senadovim slikama on koristi špricu. Rjeđa mješavina ima bolji učinak i duže djeluje jer sporije gubi vlagu i bolje se raznosi od pčele do pčele. Ja sam isto kada sam prvi put došao na ideju kao bazu koristio šećerni rastvor oksalne kiseline i u njega dodavao ostale komponente.
Rezultat je bio da sam dobio gusto sredstvo koje se poslje polivanja brzo zgusne ,a kao takvo se slabo raznosi po pčelama. Obaralo je ono varrou ali vidno lošije od BeeVitala. Djelovalo je 3 do 4 dana i varroa je prestala padati. Ako bih to sredstvo ostavio i ono se preko noći ohladilo na površinu bi isplivao propolis koji bi se lijepio po stijenkama boce. Nakon nekog vremena i kisalost bi popustila pa sredstvo više nije baš učinkovito.
Te nedostatke je trebalo popraviti. Brzo sam otkrio u čemu griješim. Sastavne komponente se ne mogu tek tako samo odvagati i dodati. Za svaku od komponenti treba znati kako se dodaje i pod kojim uvjetima i kojim redoslijedom. Zapravo sve je stvar kao kod pripreme nekog kompliciranog jela.
Ja za sada još ne znam dali ću recept zadržati za sebe ili ću ga javno objaviti sa točnim načinom pripreme. Možda ga ako sve bude u redu ponudim na tržištu.

Pa ako ti je problem odrzati stabilnost rastvora razmisli o tome da ga radis kao dvokomponentnu mjesavinu koju bi po potrebi pravio pcelar u kolicini koja mu odgovara, to nebi pcelarima predstavljao nikakav problem bitno je da sredstvo djeluje ali mislim da ce tebi glavni problem ponude na trzistu tog sredstva biti sama registracija i sva potrebna papirologija oko toga.

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 06 kol 2012, 22:15
Postao/la pot
koliko ih je sad registrovani, oni registrovani ne djeluju, djeluju oni ispod stola, samo ti druže pravi ja ću doći po svoj kanister :D :D pa kad zaradiš koji milion onda pomalo razmišljaj o registraciji i tako nastavi sa razmišljanjem....

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 06 kol 2012, 23:48
Postao/la Stipo
Hvala kolege na iskrenoj podršci. Ovakvi razgovori bi me mogli natjerati o komercijalizaciji mog proizvoda.
Na žalost dug je to put. Treba dosta stvari riješiti, a to traži dosta novca i vremena. Kada se ima dobar i siguran proizvod nije teško to registrirati.
U učinkovitost LiMed Vital-a sam se uvjerio. Sada slijedi još jedan korak u ispitivanju njegovog štetnog djelovanja kao i ispitivanje njegove stabilnosti i roku trajanja. Za sve to treba vrijeme. O tom po tom.

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 07 kol 2012, 00:05
Postao/la Marin
Vidimo se sutra po podne kod oplodnjaka ,ponesi bar za 10 komada .
Pozz marin

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 07 kol 2012, 00:10
Postao/la Stipo
Ahmet je napisao/la: Pa ako ti je problem odrzati stabilnost rastvora razmisli o tome da ga radis kao dvokomponentnu mjesavinu koju bi po potrebi pravio pcelar u kolicini koja mu odgovara, to nebi pcelarima predstavljao nikakav problem bitno je da sredstvo djeluje ali mislim da ce tebi glavni problem ponude na trzistu tog sredstva biti sama registracija i sva potrebna papirologija oko toga.
Podjeliti ga u dvije komponente je nemoguće jer kako vino podjeliti u dvije komponente, a da opet ostane vino sa istim mirisom i okusom.
Ahmete tebi neće biti problem samo navratiš kod mene i uzmeš svoj kanister. Trenutno imam samo 1 l koji sam sklonio da odleži do iduće sezone.
Uskoro ću otpočeti pripreme da napravim još bar 50 l. Mislim da za toliko imam trava. Cijelo ljeto sam tražio određene trave i jedva našao jednu vreću.
Bit će mi to veliki problem . Ma nije lako doći do prvog miliona. Poslje može i registracija da se lako odradi.

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 15 kol 2012, 22:15
Postao/la mirsad
POZ
Kolega kakva je situacija sa vrijeskom.
Hoceli bar nesto da zamedi na tvom podrucju.
MEDNO

MK

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 16 kol 2012, 22:26
Postao/la Stipo
mirsad je napisao/la:POZ
Kolega kakva je situacija sa vrijeskom.
Hoceli bar nesto da zamedi na tvom podrucju.
MEDNO

MK
Vrijesak ne medi ni malo. Ima ga samo nešto negdje u dolini u blizini potoka.
Proplanci i pašnjaci ni traga od vrijeska kao da ga nikad ni bilo nije.
Uzaludno tražim mjesto gdje bi moglo biti bar nešto od unosa.
Prije 2 dana sam obišao pola Livanjskog polja tražeći ima li negdje metvice ili bilo što da na njega ide pčela.
Na žalost osim malo potočne metvice i samo suhe trave i šaša nisam našao ništa.
Našao osam samo jedno područje bijelog kokotca ali on je u završnoj fazi opadanja cvata.
Namjeravam obići neka područja Dinare prema Hrvatskoj granici te u pravcu Grahova.

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 28 ruj 2012, 19:14
Postao/la senad
Šta se desilo sa Stipom. ?

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 28 ruj 2012, 20:55
Postao/la simke
IZGUBIO SE TRAŽEĆI VRIJESAK :roll:

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 28 ruj 2012, 23:08
Postao/la Marin
Večeras smo se čuli .
Nagovarao sam ga da sutra po podne podje samnom - idem u posjet jednom kontrolnom pčelinjaku kojeg pratim pa ću usput povući neke kontrolne košnice i nukleuse koji su zaostali po terenu ,a tad bi mi bilo sve u bazi i na jednom mjestu za ovu godinu . Tu imaju mogućnost vrijeska još neko vrijeme mislim bar do 15-20 X.Ne vjerujem za zalihe ali to iscrpi naše pčele do duboko u jesen .
Paralelno produži vrijeme i varroi i leglu što nije dobro.
Napomena :ovo je kod mene a ne kod Stipe.
Pozz marin

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 28 ruj 2012, 23:47
Postao/la Stipo
Tu sam ja Senade. Malo sam okupiran drugim poslovim, i nemam neke velike volje da pišem o pčelama.
Ove su me godine pčele potukle do nogu.
Sada se borim da imaju zalihe hrane za zimu.
Strah ne je veliki jer će morati zimu prezimiti uglavnom na šećeru.
Kako će to sve završiti pojma nemam.
O varroi ne razmišljam mnogo jer ona mi je u drugom planu.
Ljetni tretman je odradio dobro.
Koliko je varroe ostalo vidjet ću poslje.
Svakih nekoliko dana dajem im obilje sirupa.
Problem mi stvara grabež. Mislim da se radi o pčelama sa susjednih pčelinjaka.
Pčele su vrlo ljute da u pčelinjak ne možeš ući bez šešira.
Leta su sužena na 2 cm ali se crne od nemirnih pčela.
Izletnice hitro prate svaku pčelu koja dolazi.
Ponekad se vidi i da poneku napadnu i obore u travu.
Na travi i u košnici ima mnogo mrtvih pčela.
Sljedeći tjedan planiram ih vratiti u bazni pčelinjak.
50 društava je u baznom pčelinjaku i nema znakova grabeži dok kod ovih 49 košnica na terenu nije dobra slika.
Vjerovatno se tu radi o napadu gladnih pčela sa susjednh pčelinjaka.
Srećom napadi nisu jaki ali traju već 15 dana.

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 29 ruj 2012, 10:24
Postao/la mirsad
POZ
Kolega nije ti bas lahko ali izdrzi bice bolje.
Ovo sto te zabrinjava kako ce da zimuju na seceru [bez problema]
Samo da ti dam jedan podatak da podrucije Skandinavije pcele
zimuju na seceru [bez problema] Med je takvog sastava da
ga pcele nemogu koristiti u toku hladne zime[brzo se kristalise]
Glavu gore i idemo dalje.
MK

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 29 ruj 2012, 10:45
Postao/la sahista
Stipo,nemam ti sta pametovati.Sledece godine,na tockove.Previse se oslanjas na vrijesak.Ova godina je svima losa.Ne znam kakva je racunica,na nekoj pasi dobiti med za zimnicu je vec dobitak,ako usporedis sa cijenom secera .Prosle godine uzimio sam na seceru,i pcele se nisu dovoljno brzo razvile na proljece.Kod kolega gdje je bilo prirodnog meda,situacija je bila mnogo bolja.Ali sta covjek da radi kada nema izbora.Secer je nuzno zlo.
Mirsade,ja sam jedno drustvo zazimio na medu od uljne repice.Zelim da provjerim da li pcele mogu prezimiti na kristalizovanim medu.Ubjedjen sam da mogu,i to bez problema.Ove godine trazio sam i medljiku.Zelim da zazimim pcele iskljucivo na tom medu.Meni nije logicno da pcele zive u prirodi(uglavnom sume),gdje mora biti medljike,a ne mogu zimovati na tom medu.Tako govore i za vrijesak u Holndiji.Pa da je tako pcele bi odavno nestale.Apsolutno nelogicno.
Stipo, pisi kada budes imao vremena,pcelar uvjek ima nesto nauciti...doduse neki ne!!!
Pozdrav.

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 30 ruj 2012, 10:25
Postao/la Zvoneto
Ja, naprotiv razmišljam da se okanem prevelikog vozikanja, mada znam da to nije pametno. Također ću kao i Stipo uzimiti 100 košnica, dao sam im dosad 800 kg, neću više davat nema para. Polako i dogodine pametno obići malo terene prije seljenja, možda bude i bagrema nije ga dugo bilo pa nas pogura... :wink:

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 30 ruj 2012, 21:30
Postao/la Stipo
Zvoneto je napisao/la:Ja, naprotiv razmišljam da se okanem prevelikog vozikanja, mada znam da to nije pametno. Također ću kao i Stipo uzimiti 100 košnica, dao sam im dosad 800 kg, neću više davat nema para. Polako i dogodine pametno obići malo terene prije seljenja, možda bude i bagrema nije ga dugo bilo pa nas pogura... :wink:
Probao sam i trudio se pronaći gdje bar malo medi, a ono na prvi pogled svugdje isto. Jednostavno nisam se mogao odlučit dali da prebacim pčele negdje drugdje. Svugdje je bila suša. Međutim na nekim terenima iako je bila suša pokazalo se da je bilo nešto meda za vrcanje.
Ove godine sam po tom pitanju nešto iskusniji i bolje sam upoznao pašne terene. Kako stvari stoje bez obzira na sušu na 50 km od mene na nekim mjestima ipak je mnogo bolje stanje i pčele su pored zimnice dale i nešto za vrcati. Eh kako se ono kaže znanje je majka uspjeha.
Pored ovogodišnje katastrofe onaj pčelar koji je poznavao pašne prilike i i izabrao pravi teren ako ništa drugo nema briga i velikih troškova kako uzimiti pčele.
Kod mene i kod tebe Zvoneto iz džepa je izletjelo po dosta novaca za šećer.
Obadva smo utrošili po 800 kg šećera na približno isti broj košnica.
Ja bi trebao dodati još po koje kilo šećera ali financijski ne mogu više.
Ja sam na silu oteo 50 kg meda pa taman mi stradalo nešto društava.
Štaću nisam mogao dozvoliti da da imam 100 društava, a u kući ni 1 kg meda.
Kao ono Senad jednom reče " zlo bilo ne ponovilo se"

Re: Stipo radovi u pčelinjaku

Postano: 30 ruj 2012, 22:11
Postao/la balasevic
a momci citajuci ovo volio bi daste bili blize kladusi jer ovdje kesten medio u prosjeku 12-13 kilograma se vrcalo a valjda ce iduca biti bolja i sretno sa uzimljavanjem pa onda nova godina nova nada