PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

senad je napisao/la:Stipo kakvi su ovo nukleusi ?

ZA proširivanje ili oplodnjaci?

Ti nukleusi su za proširenje pčelinjaka i čim matice pronesu prebacujem pčele u standard LR plodište i pojačam ih sa još jednim okvirom legla.
U 3 društva sam pokrenuo uzgoj matica metodom 5. dan. Ti matičnjaci će mi poslužiti za zamjenu loših i agresivnih matica.
Sistem je jednostavan jer samo uklonim lošu maticu i nakon 2 dana dodam zreo matičnjak. Kakva će biti ta nova matica ma valjda će biti bolja od stare jer gora sigurno neće biti, a ako koja matica i propadne loših društava mi nije ni žao . Ovako bar pokušavam sačuvati med jer ne razbijam društva na oplodnjake. Svaka košnica iz koje oduzimam leglo i pčele da bi formirao oplodnjeke ove loše pčelarske godine neće donjeti med. Livada slabo donosi, a dali će me izvući vrijesak vidjet ćemo jer to se nikad ne zna. Ovako na vrijeme pokušavam spasiti ono što se spasiti da.

mirsad je napisao/la:

Stipo je napisao/la:Dan jedanaesti
Formirao sam 22 nukleusa i smjestio ih u hladnu i mračnu prostoriju.
Dodao sam im po 2 dcl rijeđeg sirupa. Svaki dan im treba dodavati po malo sirupa.
Tu ostaju 3 dana.

POZ
Kolega zasto 3 dana robije[sta su uradili]sala mala
Koja je svrha podruma.
MK

Svrha podruma je sačuvati izletnice da nukleus ima jači start.
Ovom metodom nukleusi izgube sasvim malo izletnica pa ostaju jednako jaki kao i prilikom formiranja.

Dan četrnaesti
Vrijeme je dodavanja matičnjaka u nukleuse.
Ostalo je 19 matičnjaka znači još su 3 uništena.
7 matičnjaka imaju na sebi izgrađene zaperke. Mislim da od njih isto neće biti koristi.
Računam na 12 lijepih matičnjaka da će se iz njih izleći matice.
Ipak sam dodao svih 19 matičnjaka te nukleusima dodao po malo pogače i 2 dcl sirupa.
U narednom periodu slijedi svaku drugu veće dodavati po malo sirupa i da stalno ima pogače.
To će do jeseni sigurno nukleuse razviti u dovoljno jaka društva za dobro prezimljavanje.

Dan sedamnaesti
Danas sam pregledao dali su se izlegle matice i doista bilo je onako kako sam se nadao.
Izišlo je 12 matica dok onih 7 matičnjaka na kojima su bili zaperci ili su ih pčele sa strane izgrizle ili se matice nisu izlegle.
Skalpelom sam otvorio jedan takav matičnjak i pronašao bijelu lutku na kojoj su samo oči bile smeđe boje. Ta je lutka davno umrla.
Šta je razlog njenog uginuća. Dali su tome krivi zaperci ili možda neka bolest legla ja pojma nemam što je razlog.
Prošle godine sam od 30 nasađenih matičnjaka uspio dobiti 8 dobrih matica ove godine je rezultat malo bolji izleglo je se 12 matica. Vidjet ću koliko će ih se oploditi i zaleći.
Neki će reći ma dobro eto polako napreduješ. Ma nikakav napredak to nije jer ne znam razlog tako malog broja izleženih matica. Sve sam uradio po propisu i kako treba ali od 30 nasađenih matičnjaka dobiti 12 matica tu nešto ne štima.

Ma kolega Stipo sta bi onda reko za ovdje jednog od kolega koji je medu najpoznatim pcelarima koji godinama radi matice od 96. prihvacenih larvi dodanih u odgajivacko drustvo ostalo mu 61. koje su pcele zatvorile ili zavrsile znaci odbaceno jos 35. od toga je izaslo samo 11.matica covjek nemoze da dode sebi kaze to mu se nikad nije desilo od kako je poceo da se bavi pcelarstvom. Nesto nestima nesto ne ide ja sam se predo ja vise necu ni pokusavat da nesto radim na tom planu oko uzgoja matica kupicu sebi negdje oplodenu maticu koja se oplodila na nekom od Njemackih ostrva i to je to. Necu da maltletiram ni sebe ni svoje pcele jer nesto ne stima neznam docega je dali do nas pcelara ili do pcela al nesto neide ove godine nije samo kod mene ili kod tebe to je svugdje ovdje u mojoj okolini pa sam ja od toga odusto do dajnjeg moda da pokusam ponovo al za nekih mjesec dana al to samo ono probno i te cu matice pustit da se pare tu na mom pcelinjaku posto ce oplodnja na ostrvima u Njemackoj bit zavrsena kasnim za to.

Ma ne znam kolega Vahide nakon par dana vidio sam da nešto ne štima i pred kraj ciklusa pokrenuo sam metodu uzgoja 5. dan.
To sam ranije radio i usporedit ću rezultate. U ovoj Jenter metodi nije mi jasno zašto umiru lutke u poklopljenim matičnjacima. Lutke izgledaju dobre debele i dugačke što znači da su dobro hranjene. Mliječi je ostalo centimetar debeo sloj.
Sve mislim da je možda riječ i o trovanju polenom ili nekim drugim kemijskim sredstvom. Nedavno sam gledao u poloprivrednoj apoteci stvorila se gužva i svi traže nešto za prskanje. Jedan bi prskao krompire drugi kukuruz treći voće ma svatko bi nešto prskao. Pitam trgovca znaju li ovi raditi sa tim otrovima jer vidim i čujem da ne znaju što bi prskali i što zašto služi. Jadan on satra se stalno objašnjavajući im ali ima ljudi koji nikako ne tufe u glavu. Do sada nije bio slučaj da i moje komšije prskaju ali vidili pa i oni hoće da probaju. Ja sam im malo utjerao straha da malo paze i ako mi otruju pčele da ću ih tužiti pa se sada kriju da ih nitko ne vidi kada prskaju.
Za ovu invaziju prskanja kriva je općina jer je besplatno dijelila sadnice malina i raznog voća pa razgrabila raja i posadila na sve strane, a meni u početku bilo drago i vidi vraga sada svi uzeše prskalice u ruke uh...belaja.

Ma to neznam za prskanje al i ovdje se to esava da maticnjaci budu zatvoreni a lutka nedorasla (nije se dovojno razvila) da se izleze pa tako da nije samo kod tebe taj problem ima ih i ovdje ma kazem ti katastrofa ove godine svugdje ja sam odusto od svega zasada do dajnjeg posto sam posto preumoran psihicki moram sam sebi dat malo odmora imo sam velike planove al ih odlazem za 3/4 sedmice poslije al cu ih ostvarit samo pola a drugu polovicu opet odlazem do iduce god.
Oplodnju matica na Njemackim ostrvima odlazem do iduce god.

Dan 28.
Danas sam na brzinu pogledao 6 nukleusa i vidi se da su matice se oplodile i već zalegle negdje se vide samo jaja a u njih par već je i mliječ zabjelila. Matice nisam tražio ali sam ipak 2 koje sam ugledao na izvađenom okviru obilježio žutom bojom.
Za nagradu su ti nukleusi dobili po pola pogače.
Drugi turnus metoda 5. dan iskoristio sam samo 6 matica od 10 izleženih. Od toga sve su se izlegle u viklerima i drugi dan poslje izleganja 4 su umrle. Ovih 6 sam dodao u 6 nukleusa i poslije oplodnje trebat će mi za zamjenu loših i previše ljutih matica. Matice sam dodao u kavezu i nukleuse prihranio sa malo sirupa. Da je ostalo svih 10 bilo bi taman koliko mi treba, ali šta ću nisam mogao reagirati na vrijeme ma dobro je i ovo.
Možda pronađem još koji matičnjak viška iz tihe smjene i to je to što mi treba za ovu sezonu.

POZ
Kolega i to se desava.
Nije ti kasno za jos jednu seriju.
Matica nokad nije previse. Zlu netrebalo.
MK

mirsad je napisao/la:POZ
Kolega i to se desava.
Nije ti kasno za jos jednu seriju.
Matica nokad nije previse. Zlu netrebalo.
MK

Nije problem uzgojiti matice nego je problem odvojiti pčele za nukleuse. Tek sam sada uvidio prednosti beby oplodnjaka.
Za formirati 30 nukleusa sa 5 okvira treba odvaditi 150 okvira sa leglom, medom, i polenom sa pripadajućim pčelama. Za te potrebe oslabi se 15 do 20 jakih zajednica. Ako se pčele izdvajaju iz pomoćnih zajednica njih treba oslabiti dvostruko više. Tako u svakom slučaju na kraju se dobije 40 do 60 slabih zajednica sa snagom roja. Za sve se to treba dobro pobrinuti i prihranjivati sve do zime.
S obzirom na cijenu šećera i kobalta hmmm... mnogo skupa ta rabota. Međutim ako se želi proširiti pčelinjak to je nužno i ne može se zaobići. Ako se žele odgojiti matice za zamjenu starih i slabih matica tada prednost imaju beby oplodnjaci.
Od jednog dobrog društva može se formirati 30 tih malih oplodnjaka.
Kažu da je u tim malim oplodnjacima teško odrediti kvalitetu matice. Budući da se matice koriste za svoje potrebe lako ju je provjeriti kakve je kvalitete.
To se radi tako da normalna društva privremeno pregradimo punom pregradom na 2 dijela i u onaj dio gdje nema stare matice nakon 4 do 6 sati dodamo mladu sparenu maticu. Naravno oba dijela moraju imati leto. 48 sati poslije ako je matica primljena uklanjamo pregradu i stavljamo matičnu rešetku ili mrežu. Nakon dvadesetak dana provjerimo kvalitetu mlade matice pa ako zadovoljava možemo ukloniti staru maticu, a matičnu rešetku ili mrežu ukloniti. Ako mlada matica ne valja uklanjamo nju i tako nismo ništa izgubili osim propalog pokušaja. Ovu zamjenu matica treba uraditi u julu tako ćemo jedno vrijeme mjesec dva imati u jednom društvu dvije matice a to je jako važno za podizanje legla zimskih pčela i društvo će u zimu ući vrlo jako. Naravno treba paziti na varrou koja baš u to vrijeme ima jaku ekspanziju jer više legla zimskih pčela tada dat će i više varoe. Tada treba obratiti pažnju na hranu jer nastupa bespašni period. Više legla trošit će i mnogo više hrane. Posebnu pažnju treba obratiti na polen. Mislim da bi tu dobro došao Peludal jer je tada jako važno imati kvalitetnu ishranu legla dugoživućih zimskih pčela. U nedostatku polena leglo će imati lošiju prehranu i za posljedicu bit će slabije pčele sa kraćim životnim vijekom.

U pravu si najveći je problem materijal za prihvat matičnjaka a matičnjaci se već dobiju relativno lako. Ipak mislim da je bolje ostati na standardnim ramovima kojima pčelarimo ja sam radio sa LR na 4dijela i oduševljen sam sa maticama. Od 30 matičnjaka 7 je ugušio vosak-zaperci, 20 matica je pronijelo i uredno legu leglo je fino i kompaktno. Dvije matice sam izgubio u transportu na bazni pčelinjak tako da je ostalo 18. Da, dosta se društava mora osiromašiti, ja sam išao na svođenje na nukleus ovih stari matica plava boja ove godine ću probati uzimiti dvomatično stara matica-mlada matica pa u proljeće ćemo vidit. Ima li išta livade Stipo, ja sam svoje obilazio na području Kupresa stanje ne izgleda loše.

Zvoneto je napisao/la:U pravu si najveći je problem materijal za prihvat matičnjaka a matičnjaci se već dobiju relativno lako. Ipak mislim da je bolje ostati na standardnim ramovima kojima pčelarimo ja sam radio sa LR na 4dijela i oduševljen sam sa maticama. Od 30 matičnjaka 7 je ugušio vosak-zaperci, 20 matica je pronijelo i uredno legu leglo je fino i kompaktno. Dvije matice sam izgubio u transportu na bazni pčelinjak tako da je ostalo 18. Da, dosta se društava mora osiromašiti, ja sam išao na svođenje na nukleus ovih stari matica plava boja ove godine ću probati uzimiti dvomatično stara matica-mlada matica pa u proljeće ćemo vidit. Ima li išta livade Stipo, ja sam svoje obilazio na području Kupresa stanje ne izgleda loše.

Uzimljavanje dvomatično je zakon. Dolje se stavi jako društvo, a gore iznad sneglerove daske postaviti roj ili drugo slabije društvo.
Livada kod mene je bila lijepo krenula i dosegla unos 1,5 kg dok temperature nisu nekoliko dana bile oko 35°C i usljed visokih temperatura paša je pregorila. Sada je malo zahladilo i pčele sam prebacio na planinsku livadu i tu vaga kaže može se reći pozitivna nula za 6 dana tek pola kg unosa.
Kupres je na većoj nadmorskoj visini i livada se sigurno održala i to pokazuje tvoje stanje. Šujica i Kupres rijetko kada imaju veće temperature od 32°C i tu se paša ipak održi. U Livnu ti je problem jer su zime hladne -24°C, a ljeta vrela + 36°C. Nekoliko dana vrućine preko 32°C brzo unište svaku pašu i tu je problem kod mene. Očigledno ću morati i ja potražiti neke lokacije na većim nadmorskim visinama.
Ja ću vjerovatno svoje pčele prebaciti na drugu lokaciju čova mi nudi desetak hektara Heljde pa ću iza nedjelje otići obići teren.

Livanjski kraj je stvarno nezahvalan za pčelarenje baš to ubi i zima i ljeto. Moraćeš nešto poraditi na tim lokacijama jer uložio si dosta rada i truda u pčele šteta je da ne odradiš još taj segment a najbolje bi bilo 5 mjesec utovar i negdje na bagrem. Mada i ovi gore se žale da je loše ne možeš više biti pametan. Ja sam lani probao Glamoč ne bih više gore da će zlato unositi meni je to predaleko a mala je razlika u prinosima Kupres mi je pred nosom. Glamoč bi tebi bio dobar! Dvomatičnih proba sam ja već imao nisam se oduševio nešto a za uzimljavanje ću probati to bi moglo proći, mada u Mostaru možda i nema potrebe što se tiče zime puno je lakše kad je svaka na svojoj podnici.

Stipo je napisao/la: Ja ću vjerovatno svoje pčele prebaciti na drugu lokaciju čova mi nudi desetak hektara Heljde pa ću iza nedjelje otići obići teren.

To je idealno ako je na nešto većoj visini . Heljda dugo medi ali na nižim temperaturama , jer stalno cvjeta na novim izbojcima . Ćim sunce malo skoći , taj dan je
gotovo sa medenjem . Kažu da je granična temperatura 23 °C . Osobno sam se uvjerio jer sijao sam heljdu . Ujutru puno pčela na njoj i tako najdalje do 9 sati , a
zatim nijedne .

POZ
Stipo 19 jula stizem u Livno.
Mozemo se dogovoriti na te-062317538 ovaj telefon koristim
dok boravim u BIH.
Posalji poruku pa se cujemo kad budem u Livnu
da popijemo kahvu negdije krej Dumana.
MK

mirsad je napisao/la:POZ
Stipo 19 jula stizem u Livno.
Mozemo se dogovoriti na te-062317538 ovaj telefon koristim
dok boravim u BIH.
Posalji poruku pa se cujemo kad budem u Livnu
da popijemo kahvu negdije krej Dumana.
MK

Može nema problema. Čut ćemo se taj dan.

Od jučer otpočeo ljetni tretman protiv varroe.
Do danas uspio sam politi 50 društava.
Polivati počinjem pred mrak kada vanjska temperatura podne na 25°C.
Za polivanje vrijeme nije baš pogodno. Sunce zađe , a vanjska temperatura još visoka 29°C.
Srećom zbog velike nadnorske visine brzo zahladi da mogu polivati.

Stipo je napisao/la:Od jučer otpočeo ljetni tretman protiv varroe.
Do danas uspio sam politi 50 društava.
Polivati počinjem pred mrak kada vanjska temperatura podne na 25°C.
Za polivanje vrijeme nije baš pogodno. Sunce zađe , a vanjska temperatura još visoka 29°C.
Srećom zbog velike nadnorske visine brzo zahladi da mogu polivati.

Temperatura se nespušta gotovo nikako, istina u vrijeme kad se pčele počnu smirivat nešto je niža, ali tu i nastaje problem. Ako digneš ventilacionu mrežu sve nagrnu,
hoće te pojest. Ujutro radim bez dimljena, mirne mogao bih pričati s njima. Nesumnjam u tretman uveće, ima puno opravdanje jer su sve pčele unutra, ali neznam kako
to mirno obaviti ?

Zvones moje pčele su bile mirne potpuno mirne da me je to iznenadilo. Radio sam bez dimilice do kasno u mrak.
Danas evo nakon dva dana pregledao sam podnice i zaprepastilo me stanje. Varroe ima u proizvodnim društvima koje su pojačavane sa leglom od 19 do 36 varroa u jedom društvu sam čak prebrojao 370 varroa. Znači sredstvo ipak djeluje. Na 15 društava utrošio sam cijelu bocu jer sam polivao sve ulice.
U rezervnim društvima iz kojih sam vadi0 leglo u 2 navrate varroe većinom nema tek tu i tamo pronašao sam 1 do 3 varroe.
Uz BeeVital probao sam novu formulu koktela i on dobro djeluje. Polivanje koktelom sam vršio po podne na temperaturi +29°C.
Za BeeVital sam pazio da je vanjska temperatura ispod 25°C.
Raduje me što ovaj novi koktel i pri ovoj većoj temperaturi ipak dobro djeluje. O ovom koktelu sam razmišljao cijele zime.
Kako ga smiješati i šta u njega staviti da on djeluje i pri višim temperaturama, a da po sastavu to ipak bude biološko sredstvo koje neće štetiti pčelama ni medu. Mislim da sam na dobrom tragu.

RAzmišljam , sada kada budem krenuo sa tretiranjem oksalnom kiselinom da ujutro dodam 2 litra sirupa a poslijepodne tretirati . Svaki unos u košnicu podiže vlažnost tako da bi dobio približno odgavarajuću vlažnost za bolje djelovanje Oksalne kiseline

senad je napisao/la:RAzmišljam , sada kada budem krenuo sa tretiranjem oksalnom kiselinom da ujutro dodam 2 litra sirupa a poslijepodne tretirati . Svaki unos u košnicu podiže vlažnost tako da bi dobio približno odgavarajuću vlažnost za bolje djelovanje Oksalne kiseline

Otvoren med pa i sirup prima kiseline u sebe,koje mogu dovesti do kvarenja meda ili sirupa(ukiseli se),pcele ga nece poklopiti ali ga zimi uzimaju i moze biti uzrok raznih oboljenja pa i gubitka drustva!

Ne vidim tu neku opasnost 50 militara po plodištu nakapavanje!

senad je napisao/la:Ne vidim tu neku opasnost 50 militara po plodištu nakapavanje!

Ja ti nebih preporucio a ti odluci kako mislis da je najbolje!U sastavu meda ima i oksalne,mravlje i mlijecne kiseline,kada pcele poklope med,znaci da su svu suvisnu vlagu izbacile iz nektara ili sirupa!Ako poremetimo sastav meda ili sirupa tretiranjem,ili bilo kojim drugim nacinom,pcele ga nece poklopiti ostace otvoren i ukiseliti ce se!

medonosa je napisao/la:

senad je napisao/la:Ne vidim tu neku opasnost 50 militara po plodištu nakapavanje!

Ja ti nebih preporucio a ti odluci kako mislis da je najbolje!U sastavu meda ima i oksalne,mravlje i mlijecne kiseline,kada pcele poklope med,znaci da su svu suvisnu vlagu izbacile iz nektara ili sirupa!Ako poremetimo sastav meda ili sirupa tretiranjem,ili bilo kojim drugim nacinom,pcele ga nece poklopiti ostace otvoren i ukiseliti ce se!

Ja bih reko da je tek juli,tako da kakav god da bude,pcele ce ga sredit i poklopit.

inzenjer je napisao/la:

medonosa je napisao/la:

senad je napisao/la:Ne vidim tu neku opasnost 50 militara po plodištu nakapavanje!

Ja ti nebih preporucio a ti odluci kako mislis da je najbolje!U sastavu meda ima i oksalne,mravlje i mlijecne kiseline,kada pcele poklope med,znaci da su svu suvisnu vlagu izbacile iz nektara ili sirupa!Ako poremetimo sastav meda ili sirupa tretiranjem,ili bilo kojim drugim nacinom,pcele ga nece poklopiti ostace otvoren i ukiseliti ce se!

Ja bih reko da je tek juli,tako da kakav god da bude,pcele ce ga sredit i poklopit.

Nisam nikog posebnog citirao jer želim reči da je sve oko vlage dosta diskutabilna stvar, gdje nemogu ni ja imati pravi odgovor. Kad se pogledaju meteorološki izvještaji
i posebno obrati pozornost na relativnu vlažnost, može se primjetiti da je ona ljeti često viša nego zimi. Jasno je da je to zbog velikog isparavanja pri višim temperaturama.
Ako se govori o vlazi u košnici tada se zna da je u ovo vrijeme pojačan unos vode, a svakako da ona iz meda isparava. O presađivanju larvi i prenošenju mladog legla da i ne
govorimo jer je uvijek savjet , povećati vlažnost prostora. Dali to znači da je unutar košnice kad ima legla uvijek povećana vlažnost, neznam ?
Moram ponovo izvuć odgovor koji je na moju molbu u vezi prevoda napisao medonosa, a odnosi se na ljetno tretiranje oksalnom kiselinom koji je radio Liebeg u video
prikazu . Čovjek, koji vrijedi za stručnjaka i ima poznato ime zasipa sa 100 ml plodište i još kaže da je to ljeti više puta moguće .
Ja opet znam da nije dobro tretirati oksalnom poslje jake prihrane šečerom . Koji je to tačno trenutak nisam siguran ali pretpostavljam poslje spremanja sirupa u saće i
djelomičnog isparavanja vode . Tada ako oksalna procuri preko šečera zna stvoriti čvrstu, staklastu pokoricu. Ovo bih mogao objašnjavati ali nije potrebno. Mislim da je
dovoljno tretirati po propisu i nastojati da se pripravak rasporedi po pčelama, a ne po medu (šečeru) . U tome može pomoći šprica iz koje ide tanak mlaz, a Senad je
u videu pokazao lijep primjer jedne . Ovdje je sasvim moguća usporedba sa BeeVitalom. Kako je poznato preporuka je za češće tretiranje sa manjom količinom sredstva,
kako po tretmanu tako i po ulici, a i mlaz koji izlazi iz boce je tanak .