PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Jučer sam četiri košnice , uz kuću, tretirala oksalnom k.
Zaista su fino izgledale i bile pune sve ulice pčele. Sad tako jadno izgledaju. Ne znam šta je , niti više želim da provjeravam. Osim bee vitalom, nisam ni čim tretirala protiv varoe. Unutra je puno hrane , odlična ventilacija i onako sve skupa fino izgleda , ali pčele skroz malo. Bilo je toplo i pčele nisu bile u klubetu. A ono što je bilo , rasulo se skoro po svim ulicama. (((

U hercegovini je otac gledao svoje pčele ( on mi je prvi komšija) kaže da je nezadovoljan i da su mu društva znatno oslabila.

Kod mene su mu dvije sumnjive ... (((

Dole još nisam tretirala oksalnom , planiram iza Bajrama , akoBogda...

Eto , ovaj put jedan manje optimističan izvještaj.

Eh pasha..
I sama velis: bilo je toplo! Zasto tretiras oksalnom ako je toplo? Da bi radila tretman -pcele moraju biti u klubetu!

Nemoj se zacuditi ako izgubis tih par dole, vjeruj da nisi jedina ove godine koja je imala i koja ce imati gubitke. Samo se nadamo da nece biti katastrofa.
A znamo da varoa jest glavni napasnik - ali nije jedini problem.
Nesto cudno se dogadja ove godine.

"nepoznat bauk kruzi Europom!!"

sretno

U pravu si baš me strah da se ne ponovi pomor pčela koji je bio čini mi se 2002 ili 2003 ne sjećam se ali potez istočna Hercegovina pa sve do Neretve mnogi su izgubili društva. Nešto je ove godine pogodovalo varoi mora se momački boriti ali izguraćemo mi to sve...

Pa nisam smijela više čekati , temperature su stalno visoke.
Datum visok.
Ima oborene varoe , gledala sam danas. Ovu košnica , koja mi je jučer bila katastrofa loša , povirila sam opet danas na nižoj temperaturi. Ma nema 3-4 ulice pčele. Skroz jadno izgleda. Slabe su joj šanse.

Sad kad si vec odradila sve sto trebas,
daj im malo mira,
a nama pokazi malo optimizma..
Citao sam tvoje postove od pocetka, i znam da si fino i brzo napredovala,
slusajuci savjete kolega i citajuci.. sad tome dodaj optimizam i...

Ne znaci da nece prezivjeti, vjeruj mi da svi imaju puno takvih sa 3-4 ulice,
neko je tu vec pisao kako se mnogi pcelari rastuze u jesen kad zavire u kosnicu i vide vrlo malo pcele..
U proljece se sve to opet promijeni!

jakub je napisao/la:Sad kad si vec odradila sve sto trebas,
daj im malo mira,
a nama pokazi malo optimizma..
Citao sam tvoje postove od pocetka, i znam da si fino i brzo napredovala,
slusajuci savjete kolega i citajuci.. sad tome dodaj optimizam i...

Ne znaci da nece prezivjeti, vjeruj mi da svi imaju puno takvih sa 3-4 ulice,
neko je tu vec pisao kako se mnogi pcelari rastuze u jesen kad zavire u kosnicu i vide vrlo malo pcele..
U proljece se sve to opet promijeni!

Hvala Jakub - zaista si me oraspoložio ovim postom. Nisam pesimista po prirodi , samo ovakvu košnicu još nisam vidjela.

Biće dobro , akoBogda... )))

pasha je napisao/la:

jakub je napisao/la:Sad kad si vec odradila sve sto trebas,
daj im malo mira,
a nama pokazi malo optimizma..
Citao sam tvoje postove od pocetka, i znam da si fino i brzo napredovala,
slusajuci savjete kolega i citajuci.. sad tome dodaj optimizam i...

Ne znaci da nece prezivjeti, vjeruj mi da svi imaju puno takvih sa 3-4 ulice,
neko je tu vec pisao kako se mnogi pcelari rastuze u jesen kad zavire u kosnicu i vide vrlo malo pcele..
U proljece se sve to opet promijeni!

Hvala Jakub - zaista si me oraspoložio ovim postom. Nisam pesimista po prirodi , samo ovakvu košnicu još nisam vidjela.

Biće dobro , akoBogda... )))

To ti je naša sivka koja bez problema može uz dovoljne zalihe hrane prezimiti i na 3 okvira.
Osobina joj je da u jesen naglo slabi, a pogotovo na slaboj vrijeskovoj paši.
Vrijesak je često dvosjekli mač dadne nešto meda , a društva znatno oslabe.
Izuzetak je kada vrijesak dugo i obilno medi. Tada se društva toliko razviju da pčele zauzimaju 2-3 nastavka, ali na kraju ipak oslabe i tada društva obično prezime na jednom nastavku punom pčela, a tu je i varroa veliki problem.
Ja već dugo raznišljam o takvoj pojavi i kao riješenje vidim s dvomatičnim društvom uz pojačanu kontrolu varroe.

Stipo ,mislim da čemo Beevitalom djelimično riješiti se varoe .Uhvatiti prostora između livade i vrijeska,itako smanjiti je.

Stipo je napisao/la:

pasha je napisao/la:

jakub je napisao/la:Sad kad si vec odradila sve sto trebas,
daj im malo mira,
a nama pokazi malo optimizma..
Citao sam tvoje postove od pocetka, i znam da si fino i brzo napredovala,
slusajuci savjete kolega i citajuci.. sad tome dodaj optimizam i...

Ne znaci da nece prezivjeti, vjeruj mi da svi imaju puno takvih sa 3-4 ulice,
neko je tu vec pisao kako se mnogi pcelari rastuze u jesen kad zavire u kosnicu i vide vrlo malo pcele..
U proljece se sve to opet promijeni!

Hvala Jakub - zaista si me oraspoložio ovim postom. Nisam pesimista po prirodi , samo ovakvu košnicu još nisam vidjela.

Biće dobro , akoBogda... )))

To ti je naša sivka koja bez problema može uz dovoljne zalihe hrane prezimiti i na 3 okvira.
Osobina joj je da u jesen naglo slabi, a pogotovo na slaboj vrijeskovoj paši.
Vrijesak je često dvosjekli mač dadne nešto meda , a društva znatno osl
abe.
Izuzetak je kada vrijesak dugo i obilno medi. Tada se društva toliko razviju da pčele zauzimaju 2-3 nastavka, ali na kraju ipak oslabe i tada društva obično prezime na jednom nastavku punom pčela, a tu je i varroa veliki problem.
Ja već dugo raznišljam o takvoj pojavi i kao riješenje vidim s dvomatičnim društvom uz pojačanu kontrolu varroe.

Sad ni misliti ne smijem , šta li je u Hercegovini...??? Planiram dole tek za desetak dana. ABd.

Pasha, dobro jutro,
........"Nedaj se – Ines"..........., sjećaš se ove pjesmice iz naše mladosti!
Nemoj odmah jadikovati, kao što Jakub reče, "nešto se čudno događa u Europi", a ja bih dodao - svuda oko nas! Zagadili smo našu Majčicu Prirodu do te mjere da i ovi radišni i otporni kukci više nemogu nadoknaditi sve "počupane" i uništene prirodne resurse, koje je čovjek zauvijek "sredio". Uništili smo prašume u Amazoni, "pluća" cijelog planeta, uništavamo "obradivo tlo", na kojemu se uzgajaju ratarski proizvodi, do te mjere da se svi mogući kemijski preparati stalno nadopunjuju novima, a usput krčimo šume i šikare, koje su prepune medonosnog bilja, jer nemojmo zaboraviti da su 80% medonosnog bilja – korovi! A A i oni su zbog nečega "smješteni" u prirodu, tko nam daje za pravo da ih nemilice uništavamo. A i zašto!? Da bi proširili obradiva polja, koja onda tretiramo sa otrovima najgore vrste (sjetite se "Goucha", kojega su Francuzi na sav glas hvalili, a danas je zabranjen!) dakle proizvodim sve više obradivog tla, a onda se administrativnim putem zabranjuje da se oni i proizvode u količinama koje bi pojedina lokacija mogla dati (Europa, "by the way"!!??)
Na kraju pčele postoje 80 miliona godina a čovjek samo 5 miliona, snaći će se one i u ovom košmaru samo im mi trebamo malo pomoći, budući smo im umnogome do sada odmogli.
Već sam dosta pisao i upozoravao, mogući scenarij ovoga famoznog CCD-a koji se sada raspreda u krugovima pčelarskih eksperata o nestajanju i tajanstvenom pomoru pčela je i pojava "uvozne" (nove) nozemoze, "nosema cerana", koja uz već poznatu "našu" (domaću) nozemozu – "nosema apis", koja u simbiozi sa varroom nemilice kosi pčele dok su ove na izletu tj. u prirodi. Naime nosema-apis, naša poznata napada pčelu najviše u jesen i u zimskom klupku, pa pčele iznurene izlaze iz zimskog klupka, kada ih pokosi varroa, a nosema-cerana napada pčelu tokom cijele godine, i u glavnoj pašnoj sezoni, kada pčele masovno izlijeću u skupljanje nektara. Tada se dešava fenomen kojega je Jakub spomenuo, a ja ga pomno pratim kod mene i kod drugih pčelara, koji mi to dobrohotno jave i konstatiraju da pčela u košnici ima malo, puno je zatvorenog i poklopljenog legla, pa je društvo - slabo.
Mislim osobno da je CCD spoj noseme-cerane, noseme-apis, i na koncu varroe, a o nozemozi sam pisao opširnije na jednom drugom forumu, pa ću to ponoviti i na ovom našem, u poglavlju "NOZEMOZA". Pročitajte i komentirajte, tema je "in"!!??
Pozdrav.................schumy

Ibrahim Malicbegovic je napisao/la:Stipo ,mislim da čemo Beevitalom djelimično riješiti se varoe .Uhvatiti prostora između livade i vrijeska,itako smanjiti je.

Između livade i vrijeska su previsoke temperature pa tretman BeeVitalom ne ide jer pčele tada na temperaturi većoj od 25°C
napuste leglo, a kod mene su tada temperature veće od 30°C i potpuno bespašni period. Kod mene tretman BeeVitalom se mora završiti do početka livadske paše. Što znači da puni tretman moram otpočeti 20 dana ranije, a to je sredinom maja. Taj tretman će sigurno smanjiti broj varroe minimalno za 50%. Taj tretman mi daje prostora da glavni tretman protiv varroe mogu vršiti sredinom 9. mjeseca. Idealno bi bilo poslje vrcanja vrijeska početkom ili sredinom 10. mjeseca.
Proizvođač BeVitala je mislio na sve i dao je tablicu cjelogodišnjeg tretmana.
http://www.limed.ba/BeeVital%20Hive%20Clean.html
Pravi početak svakog od ova 4 tretmana pčelar treba prilagoditi svojim klimatskim i pašnim prilikama.
Iz ove tabele se vidi da nije predviđen tretman između 6. i 8. mjeseca u vrijeme visokih temperatura odnosno kod mene između livade i vrijeska.
Ibrahime naćiću ja rješenje za svoje pašne prilike jer mi BeeVital daje nove mogućnosti i kombinacije.

Ako bude šta iole povoljno ,a da nije amitraz JAVI! pozdrav iz žepča

Hvala vam na ovolikoj količini pozitivne energija , koja prosto kipti između redova svakog od vas...

Schumy, sjećam se itekako "nedaj se Ines..." , onako mi neki sjetni osmijeh prekri lice i izmami sjećanja ...

Poenta je ipak na pozitivnom stavu bez obzira na probleme i vjerujte da ga imam - itekako !!!

Otac je jučer pogledao moje košnice u Hercegovini , malo detaljnije i tvrdi mi da su društva skroz o.k. i da osim jednog sumnjivog, sve ostalo odlično izgleda. Ovo društvo koje mu je sumnjivo , bilo je sumnjivo i meni ranije , došloje do smijene matice i vjerovatno se radi o nekoj prisilnoj koju sam svakako planirala na proljeće zamijeniti .

Kaže da je stanje u mojim društvima znatno bolje nego u njegovim što se tiče broja pčela , njihovog raspoloženja i stanja varoe, kako on može da ocijeni.

Napominjem da je on do sada pčele tretirao isključivo varolikom , a ja osim beevital, nisam ništa drugo koristila.

Schumy , pratila sam svo tvoje pisanje na ovom forumu vezano za nozemozu i sl. , ali još je nisam očima vidjela i teško mi je komentarisati.
Tvoja upustva o prihrani sam gotovo slijepo slijedila i primjenila , ali samo na ove 4 košnice u Bosni , nažalost košnice u Hercegovini su van mog dometa i bilo kakvih mogućnosti prihrane , osim pogača.

Pitanje: Da li nastaviti pčelama u Hercegovini davati pogače , da bi što veća količina meda ostala za proljetni razvoj. Napominjem da zbog viših temperatura , one jako malo vremena provode u klubetu i gotovo da i ne prestaju sa leglom, osim što ga znatno znatno umanje ????

Pasha, dobar dan,
moj ti je prijedlog da ih više ne prihranjuješ, jer pčele moraju imati "odmor" a naročito matica koja mora u sezoni zime (vremenskoj) prestati nesti jaja.
Ovo je bitno zbog utroška hrane kada vladaju zimski uvjeti, a sada ako bi im metnula pogaču to bi bilo podražajno prihranjivanje i matica bi nastavila sa leglom kroz cijelu zimu.
Sada, kada pčele stalno izlijeću pazi na pojavu grabeži jer su sklone krađi, pa im suzi leto na 1÷2 širine same pčele.
Pozdrav.......schumy

Hvala Schumy!

schumy je napisao/la:Sada, kada pčele stalno izlijeću pazi na pojavu grabeži jer su sklone krađi, pa im suzi leto na 1÷2 širine same pčele.

Ovo mi je malo nejasno. Kod mene su na letu češljevi na svim košnicama . Je li sad trebam i to da smanjim???

Pasha, dobro je da imaš češljeve, a ono što sam ti napisao o 1÷2 otvora za prolaz pčela upotrijebi kada vidiš "gužvu" na letu i opći metež, to je pouzdan znak da je počela grabež. Kako je bilo sa medobranjem ove godine? Ništa nisi napisala o tome, a mene interesira komparacija između tvoje lokacije-1 (pored stana) i lokacije-2 (u Hercegovini), te sa mojom lokacijom-3 (Istra)??!!
Ja sam ove godine imao iz 2 vrcanja:
**bagrem-10,21 kg/košnici i
**livada+lavanda+medljikovac na hrastu 2,8 kg/košnici, sa time da sam im ostavio cca 20 kg meda po košnici uz dodatak od 7 kg mojih "koktela" po svakome društvu.
Pozdrav.......schumy

schumy, lijep pozdrav. ti vjerovatno ne živiš od pčelarstva? interesira me tvoje mišljenje o slijedećem: da li pčelar koji živi od pčelarstva može, treba sebi da dozvoli "luksuz" u smislu da od 33,8 kg meda (po košnici) sebi ostavi 13,8 kg?
nije isključeno da sam nešto pogrešno skontao.

Ismete, dobar dan,
Istina je da ne živim samo od pčelarstva, ali i ja radim rentabilno, ovako kako ću ti dalje opisati, pa ti svoje pitanje ovako formuliraj:
1.) Ako je ostavljena velika (ogromna) količina hrane za prezimljvanje pčela, taj med nije izgubljen, dapače, kada na proljeće krene razvoj, ja košnice ne otvaram do sredine-druge polovine ožujka (marta).
Do tada krene buran razvoj, tada dodajem pogače, koje držim sve do 1 sedmicu prije početka glavne paše, što kod nas podrazumijeva bagrem.
U martu izvrcam sve zalihe meda koje su "izašle" iz zime, a tada i pregledam pčele da vidim u kakvoj su kondiciji. Obično su već tada strašno jake, tako da uz dodatak 2 kom pogača po 1kg do sredine aprila su toliko jake da ih mogu prodati,
-kao gotova društva komplet sa košnicama ili samo na okvirima,
-samo na ovirima po 5 kom ili 10 kom, ovisno kako tko hoće kupiti društva
Sigurno se pitaš zašto ovo radim, a to radim zato jer sam ja u radnom odnosu (privatnik), pa mi je pčelarstvo uz vinarstvo, (imam vinograd sa 2000 kom čokota), hoby sa kojim se bavim kao dopunskim zanimanjem.
Prateći tržište došao sam do zaključka da se kudikamo više isplati prodati na proljeće jaka društva i tako rasteretiti pčelinjak, a razrojavanjem pred pašu izbjegavam rojevni nagon pa imam zadovoljavajuće medobranje.
Evo ove godine naprimjer u 4 mjesecu nigdje kod nas nisi mogao kupiti ni jedne pčele, pčelari su sve rasprodali! Nakon glavne paše, formiram nova društva uzgojem matica i razrojavanjem, tako da nadoknadim lako broj društava koji hoću imati na pčelinjaku.
Na ovu sam ideju došao (prodaja gotovih društava), prateći (ne)prilike u pčelarstvu na globalnoj razini, naime pomor pčela je toliko velik da se lako (i unosno) mogu društva prodati odmah, za gotovi "keš" prije početka paše, za pun više novaca nego što je 15-tak kila meda osavljenog u košnici preko zime, a kojega opet iskoristim u proljetnom vrcanju.
Samim vrcanjem i vraćanjem praznih okvira u kojim uvijek ima zaostalog meda, a koje dobro nakvasim u vodi, postižem i efekt prividne paše i dotoka meda u košnicu, pa se pčele burno razviju u "mamut" društva, tako da mi je i u ovoj, katastrofalnoj godini ipak prinos po košnici na zadovoljavajućoj razini.......
Nadam se da sam ti objasnio "moju filozofiju" bavljenja pčelarstvom,
Pozdrav.................schumy

schumy je napisao/la:Pasha, dobro je da imaš češljeve, a ono što sam ti napisao o 1÷2 otvora za prolaz pčela upotrijebi kada vidiš "gužvu" na letu i opći metež, to je pouzdan znak da je počela grabež. Kako je bilo sa medobranjem ove godine? Ništa nisi napisala o tome, a mene interesira komparacija između tvoje lokacije-1 (pored stana) i lokacije-2 (u Hercegovini), te sa mojom lokacijom-3 (Istra)??!!
Ja sam ove godine imao iz 2 vrcanja:
**bagrem-10,21 kg/košnici i
**livada+lavanda+medljikovac na hrastu 2,8 kg/košnici, sa time da sam im ostavio cca 20 kg meda po košnici uz dodatak od 7 kg mojih "koktela" po svakome društvu.
Pozdrav.......schumy

Schumy, pisala sam i o tome , ali si vjerovatno prekočio pročitati.
Pčele u Sarajevu su se rojile i ja sam ih razrojavala , tako da sam u jednom trenutku (od 6 - koliko sam kupila) imala 15, da bih spajanjem ušla u zimu sa 13 košnica. U Sarajevu je bilo veoma slabo ove godine , kod većine ništa , ipak sam polovinom avgusta izvadila desetak poklopljenih okvirova i nakon toga 9 košnica odvezla u Hercegovinu.

Društva su dole otišla veoma jaka , ali paše nije bilo zbog velikih vrućina , neko vrijeme. Došlo je do stagnacije društava. Tek polovinom septembra zamedili su vrijesak i metvica , ali ni blizu kako se očekivalo. Za nekih mjesec dana sam otvorila i našla najviše (po društvu) 7-8 okvirova poklopljenih , plus vijenci i nepoklopljeni med. Uzela sam opet ukupno desetak okvirova , a ostalo sam ostavila njima , zbog fizičke nemogućnosti prihrane pčela.

Ja sam ipak zadovoljna jer ovu "prvu godinu" nisam ni imala neka očekivanja , učim , pravila sam sigurno i greške , slabo je medilo ..itd ...

Ne mogu se ja porediti sa iskusnim pčelarima , koji znaju šta rade , kod mene je sve bilo eksperimentalno.
Moram reći da sam zaista dosta naučila , ali ni blizu koliko sam tek spremna da naučim.

I naravno , pčele volim, ali više volim med i to dobar med , organski prizveden , bez viška vlage , bez prihrane u medobranju, onaj med za koji se može reći da je i hrana i lijek!

Srdačan pozdrav!

schumy, zahvaljujem ti na jako vrijednom odgovoru. objasnio si ukratko kako brzo doći do društva (zajednice) za prodaju. bitno je, po meni, družiti se sa pčelom a šta će im se "otimati" to diktira tržište i sklonost pčelareva. ti schumy vjerovatno (oprosti što opet pretpostavljam) ne seliš pčelu?
meni je želja da upravo "seljakam" pčelice jer strašno volim prirodu a i da usput pčelice donesu puno meda pa da im malo mogu i oteti. naravno da ću aBd probati i tvoju filozofiju

Dobro jutro Ismete,
Ne skanjuj se pitati sve što misliš da trebaš novo doznati, ja sam uvijek na raspolaganju.
Točno je da ne selim pčele, ja sam stacionarni-vikend pčelar (za sada). U ovome času imam jedan pčelinjak a 24 košnice, a u 2011. god. ću uspostaviti drugi sa isto toliko društava. Budući sve sam radim, naravno uz pomoć supruge, koja je "zadužena" za vrcanje, čuvanje i pakiranje meda, ne mislim ići na više od 50 košnica, sa tendencijom prodaje do 20 kom na godinu prije glavne paše. Sam stolarim, izrađujem sve od košnica, što me jako veseli jer tako zaokupljen ne razmišljam o ostalim ružnim stvarima u životu, a kako sam fanatično zaljubljen u pčele, to što se družim sa njima mi pričinjava ogromno zadovoljstvo.....
Moj ti je savjet da pokušaš obrazovati 2 do 3 pa i više pčelinjaka, koji neka su stacionirani svaki na pojedinoj raznovrsnoj medonosnoj paši, jer se naprosto ne može u prirodi dogoditi da ni na jednoj lokaciji sve podbaci.
Ovo ti savjetujem stoga što smo moj prijatelj i ja imali pred dosta godina 87 komada košnica i "jurcali" sa seljenjem na sve strane, ali na kraju smo shvatili da je bolje "rasturiti" pčelinjak na više jedinica, svakoga u drukčijim uvjetima medonosnih glavnih paša. Od tada smo imali više meda do kojega smo dolazili na lakši način, a organizacijom obilazaka svojih pčelinjaka može se puno napraviti na rentabilnosti bavljenja pčelarstvom. Na kraju, čitanjem po raznim glasilima u pčelarskoj literaturi mnogi su pčelari počeli primjenjivati ovaj "recept" koji sam ti iznio.
Ne znam koliko imaš "pčelarskog staža", ali ti preporučam da se počneš baviti malo i eksperimentiranjem, što ja non-stop činim i najbolje rezultate postižeš i tako sam sebi dokažeš da si za pojedini postupak koji ti ispadne dobar, imao pravo.
Razmišljaj o dvojnom pčelarenju na stacionarnom pčelinjaku, ali ne svim košnicama nego 1÷2 za početak, može i dvomatično, pogotovo u vrijeme jakih paša kada se najlakše bez imalo muke uzgoje mlade kvalitetne matice i oforme nova društva.
Ja obilno primjenjujem tzv. "Pelletov nalet" koji mi se pokazao najbržim i najboljim načinom za uzgoj kvalitetnih društava, jer ih uvijek pravim na "rodonačelničkim" društvima. Ali to je druga tema....
Za danas toliko, pozdrav......schumy

Jučer mi je stigao novi broj pčelarskog časopisa MATICA . To je posljednji broj. Prestaje sa izlaženjem. Bila sam baš tužna...
Bila sam pretplatnik i čitala sam je od korica do korica ... ((((

pasha je napisao/la:Jučer mi je stigao novi broj pčelarskog časopisa MATICA . To je posljednji broj. Prestaje sa izlaženjem. Bila sam baš tužna...
Bila sam pretplatnik i čitala sam je od korica do korica ... ((((

Koji su razlozi ?

Shumy, ovo sa razbijanjem pčelinjaka na više manjih ti je sigurno dobra opcija. Razmišljao sam i ja o tome, ali budući da sam ovdje došljak to bi mi povećalo troškove (npr 3 placa umjesto jednog). Meni je ideja da nađem lokaciju sa 3 glavne paše, to su ovdje tilovina, kadulja i drača a ovdje ima takvih mjesta i tu smjestim pčelinjak i još sa 2 matice razvijati društva a manje seljenja to bi bio pun pogodak. Jedino što takva mjesta domaći pčelari čuvaju i ne daju blizu prići...

Zvoneto kako misliš pčelari čuvaju te placeve. Pa pčele lete nekoliko kilometara od košnica po nektar tako da neznam da je problem naći mjesto za lokaciju pčelinjaka. Mislim da je veći problem to što u hercegovini nema nijedna paša toliko sigurna kao što je u bosni bagrem (koji isto može iznevjeriti).
Po meni tilovina cvijeta kada društva nisu u punoj snazi, služi više za razvoj društava, a količa meda koju da je zanemariva u odnosu na paše koje dolaze poslije. Što se tiče kadulje i drače, ja mislim da su to dvije najčudljivije medonosne biljke na svijetu. Ko pčelari duže u hercegovini zna o čemu govorim (zanemari ovu godinu). Meni se znalo desiti da drača medi odlično, a onda iznenada naleti tek toliko kapi kiše da se ni asfalt nenakvasi pošteno, a od meda sa drače više ni kapi.
Po meni mi u hercegovini imamo bogatiji asortiman medonosnog bilja u odnosu na područja sa kon. klimom (bosna), ali su paše u bosni sigurnije (bagrem i kesten).