PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Podržavam sve što je kolega Stipo rekao. Kolega Stipo je upoznat i sa stanjem mojih društava, tj kod zadnjeg tretiranja palo je naviše 10 koamada varoe, a ja sma imao 2 ili 3 polivanja na proljece, pa 3 polivanja sredinom jula, pa 3 polivanja krajem avgusta (tj prije i poslije davanja sirupa) i jedno polivanje prije 10 dana i nema varoe, na par drustava sam nekad krajem avgusta malo i zadimio i nije bilo varoe , samo ne treba stedit i sve bude uredu

zvuk_tišine drago mi je da si ovo napisao da si postupio po proizvođačevim uputama i da nemaš varroe zapravo da si nulirao varrou bez po muke samo zato što nisi štedio.
Ja namjerno nisam htio polivati više nego što sam polivao da vidim minimum mogućih polivanja i moj je zaključak da je to 6 polivanja, a da se sa više polivanja dođe do boljih rezultata ti si pokazao svojim tretmanima.
Ja ću sledeću sezonu polivati minimum 7 puta. Ovim me ti navede na još jedan eksperiment da izdvojim 10 društava i da ih polijem 10 puta.
Sada će opet netko reći da je 10 puta previše. Ja mislim da nije jer sezona je duga.

Ja sam odma u Martu pčele tretiro sa tri polivanja ,završio sam početkom aprila ,varoe nije bilo tek poneka i to većinom providne ,bilo ih je teško uočiti,rojenje mije počelo odma početkom maja i završeno do juna mjeseca.Sve su prirodni rojevi,odma sam u junu uradio tretman sa tri prskanja u razmaku od po sedam dana , malo sam vrcno meda u drugoj polovici sedmog mjeseca i odma radi tretman sa tri posipanja ni u jednom slučaju nije bilo nekog značajnijeg pada varoe ,e u drugoj polovici septembra i početkom oktobra sam radio još jedan tretmani i tada je varoa bukvalno sipala nije mi jasno odakle se naglo pojavila . Završni tretman sam radio u prvoj polovici jedanestog mjeseca pčele su se već bile uklupčale te sam to iskoristio da primaknem okvirove sa hranom oko klubeta da nebi doživio da mi se neka smrzne ko prošle godine .Uz ovo da kažem da sam danas pregledo podnjače i ima po jedna ili dvije varoe od završnog tretmana i tragovi voska od otpakivanja hrane . Sva su mi danas društva bila živahna i sve su aktivno letjele koristeći ovo lijepo i toplo vrijeme posle one magluštine . Nameće mise pitanje odkle ovoliki broj varoe u jesen , dali se na neki način u avgustu previše namnožila ili je neki drugi moj propust u pitanju nije mi jasno. Neštedim bee vital, da nedjeluje djeluje jer je osuo ko pljevu varou u semptembru i oktobru. Ove stvari je nužno dokučiti da se ispravljam u idućoj godini .Molim i vaše komentare na osnovu ovih činjenica. Pozdrav svioma

Neštedim bee vital, da nedjeluje djeluje jer je osuo ko pljevu varou u semptembru i oktobru. Ove stvari je nužno dokučiti da se ispravljam u idućoj godini .Molim i vaše komentare na osnovu ovih činjenica. Pozdrav svioma

I ovo je argument da je beevital h.c. = oksalna kiselina . Nije baš dobro da nam nema varoe u julu i avgustu a imamo u septembru i oktobru previše. Pčele znatno oslabe .

Beevital nema potpun učinak na visokim temperaturama to bi bio razlog zašto nisi imao varoe u julu i avgustu . Tamo gdje ima više vlažnosti učinkovitost je veća.

senad je napisao/la:

Neštedim bee vital, da nedjeluje djeluje jer je osuo ko pljevu varou u semptembru i oktobru. Ove stvari je nužno dokučiti da se ispravljam u idućoj godini .Molim i vaše komentare na osnovu ovih činjenica. Pozdrav svioma

I ovo je argument da je beevital h.c. = oksalna kiselina . Nije baš dobro da nam nema varoe u julu i avgustu a imamo u septembru i oktobru previše. Pčele znatno oslabe .

Beevital nema potpun učinak na visokim temperaturama to bi bio razlog zašto nisi imao varoe u julu i avgustu . Tamo gdje ima više vlažnosti učinkovitost je veća.

Bez obzira na argumente očigledne stvari je najteže dokazati...

senad je napisao/la:

Neštedim bee vital, da nedjeluje djeluje jer je osuo ko pljevu varou u semptembru i oktobru. Ove stvari je nužno dokučiti da se ispravljam u idućoj godini .Molim i vaše komentare na osnovu ovih činjenica. Pozdrav svioma

I ovo je argument da je beevital h.c. = oksalna kiselina . Nije baš dobro da nam nema varoe u julu i avgustu a imamo u septembru i oktobru previše. Pčele znatno oslabe .

Beevital nema potpun učinak na visokim temperaturama to bi bio razlog zašto nisi imao varoe u julu i avgustu . Tamo gdje ima više vlažnosti učinkovitost je veća.

Senada, prvog decembra(cetvrtak),imali smo godisnje okupljanje pcelara u regionu.Izmedju ostalog razgovarali smo i o Varroi i nacinu tretiranja.
Kao i obicno meni nisu vjerovali u efikasnost BeeVitala.Slazem se sa tobom da u ljetnim mjesecima BV obara manje Varroe nego sada u jesenjim mjesecima. Pored svega toga i posle razgovora sa mojim kolegama dosao sam do zakljucka da sam oborio u prosjeku 5 puta vise Varroe od kolega koji su koristili Apilife,Apigard,mravlju i ostale poznate proizvode.Moji rezultati su vec poznati na ovome forumu.
Pozdrav.

Nisam siguran u čemu je kvaka u vlažnosti ili ne ,ali predprošle godine kada sam kupio dva društva u zavidovićima bili su građevnjaci strah me bilo da to iskružimi eto izašli i trutovi i varoa bila je vidljiva na pčelama dok su još pred letom odma sam pristupio tretmanu sa bee vitalom i varoa je sipala ma predprošle godine sam ja u junu i julu tri puta imo tretmane po tri puta to je 9 prskanja i varoa je samo sipala ,neznam dali se neko sjeća ali sam se bio uspaničioi pito o čemu se radi i mislim da smo konstatovali da je predprošla godina izuzetno pogodovala varoi . Poenta je da je bee vital djelovo i usred ljeta , e sad ako smo pri zakljušku da mu visoka temperatura smanjuje efikasnost red je da kombinujemo sredstvo koje bi u tim vremenskim prilikama mogli koristiti . Ponavljam nemojte predlagati armitraz tj. varolik i slično ajmo ljudi da imamo za ovaj narod stvarni lijek jer nije samo med lijek i li propolis ma i pčelinji vosak naše nane koriste pored drugih satojaka recimo odprilike sa nevarenim maslom srčikom zobe i kao što reko pčelinji vosak , možda još nešto i prave mehleme , imam iskistvo da komadič veličine zrna šoibice za potpalu , govorim o onom dijelu fosfora . EE ta količina je uklanjala jedan gadan herpes labijalis 12 sati pred jedan centralni teferič . Bio sam fasciniran jer nijedan sadašnji virostatik nije u mogučnosti da postigne ovaj rezultat. Stoga sam poklonik dajte da vratimo stvarne vrijednosti ljekovitosti pčelinjih proizvoda stoga dajte predloge koja je najbolja kombinacija bee vital u prolječe i jesen šta u ljeto. Pozdrav svima forumašima

Ova grafika pokazuje prirodni razvoj varroe sa početnim brojem od 50 varroa.
Rječ je o prosječnom stanju varroe u pčelinjem društvu. Stvarno stanje može znatno da varira, a ono ovisi od mnogo faktora
Koji znatno utječu na razvoj varroe.

.
Ovo dolje je grafika razvoja varroe koju sam ja prenio iz svoje tabele iz cjelogodišnjeg tretmana sa BeeVital-om.
Tu se grafički prikazuj prosječno stanje varroe na mojih 11 društava ako se uzme da je početno stanje 50 varroa.
Izvršen je jedam tretman odnosno jedno polivanje početkom maja u vrijeme cvijetanja jabuke.
Drugi tretman izvršio sam u drugoj polovini jula sa 3 polivanja svakih 7 dana.
I zadnji tretman izvršen je početkom oktobra kada više nije bilo legla sa jednim polivanjem.
Međutim primjetio sam da u pčelinjaku postoje društva kod kojih varroa još obilno i dugo pada pa sam na tih
nekoliko izvršio još jedno polivanje. Cilj mi je bio nulirati varrou da se vrlo brzo odnosno do 10. dana pojavi dan sa nula pale varroe.
To sam i uspio.

.
.
Uspoređujući ove dvije grafike točno se optički vidi kako se varroa razvija bez tretmana i kako se varroa razvija ako na nju djelujemo
sa BeeVital Hive Clean. Proizvođač je preporučio minimum 4 tretmana sa jednim do tri polivanja sa minimum 6 polivanja. Ja sa radio 3 tretmana sa jednim do tri polivanja sa ukupno 5 polivanja. Posljedica ovih mojih tretmana je pojava nekoliko društava sa 5 puta više varroe od prosjeka.
U završnom tretmanu u većini društava broj varroa se kretao od 150 do 700 varrroa. Prosjek je oko 400.

Stipo.
Mislim da jedno polivanje za zimski tretman nije dovoljan.Evo jedan primjer.
Ja sam 04.10.tretirao pcele.Mozda je i prerano...ali uzecemo u obzir da je bilo malo legla.
Kosnica broj 7=773+tretman 26.11=800+juce tretirano=72=ukupno=1645
5=883+500+6=1389
3=632+330+23=985
Ako pogledam ove podatke dodjem do zakljucka da BV,ne obara Varrou u zimskom tretmanu iz jednog polivanja.Mislim da treba polivati pocetkom maja jednom,onda tri puta za ljetni tretman,tri puta(sredinom augusta) i dva puta pocetkom decembra.Ukupno 8 puta.
Mozda ovo ne vazi za sva drustva...mozda je prva godina kriticna.Tvoja su iskustva da si ove godine prepolovio broj Varroe.
Mislim da BeeVital daje velike mogucnosti...i sigurno ga trebaju ispitati svi pcelari.
Pozdrav.

Već iz mojih ranijih izlaganja koje sam iznio na ovom forumu pisao sam da se dešava se u određenom broju društava kod zadnjeg završnog tretmana BeeVital odmah ne očisti svu varrou. Kod mene je ove jeseni taj broj društava gdje BeeVital nije ni za 15 dana nulirao varrou ( 1. skupina )iznosio oko 3%.( 2. skupina )oko 8 % društava deseti dan varroa nije bila nulirana ali je njen dnevni pad bio od 1-2 varroe. Kod ponovljenog tretmana ( 1. skupina ) opalo je od 75 - 460 varroa. Kod ponovljenog tretmana ( 2. skupina ) opalo je 30 - 65 varroa. Pošto BeeVital u vrijeme kada nema legla djeluje dugo više od 60 dana ova druga skupina mogla bi proći bez ponovljenog tretmana. Međutim ova prva skupina gdje je u jednom društvu palo još 460 varroa svakako zahtijeva ako ništa radi onda radi sigurnosti da se ponovi još jedan tretman. Ja sam ponovio tretman sa BeeVitalom 15 dana nakon prvog polivanja i za 7 dana 1. skupina, a za 5 dana kod 2. skupine varroa je nulirana. ( Nulirana znači bar jedan dan bez varroe. )
-
Da ne bi mislili da se to dešava samo kod BeeVitala iznijet ću neke podatke za druga BIO sredstva objavleno u Italiji.
-
Italija regionalni program za suzbijanje varroze u sklopu projekta APENET

Zajednica sa leglom
-
Apilife VAR ( Thimol, mentol,eucalyptol, camphor, Chemicals Laif)
Glavni nedostatci:
Varijacije u učinkovitostiovisno o različitim parametrima ( vremenske prilike, jačina zajednica itd...)
Opasnost od grabeža kod vrućina.
Opasnost od napuštanja košnice.
-
-Apiquard (Thimol, Vita Europe)
Nedostaci su:
Varijacija u učinkovitost ovisno o različitim parametrima ( -//-).
Leglo i hrana se povlače uskoro nakon stavljanja posudica.
-
Thimovar (Thimol, Andermatt Biocontrol AG)
Nedostaci su:
Varijacija u u činkovitosti u ovisnosti o različitim parametrima(-//-)
Leglo i hrana se povlače uskoro nakon stavljanja preparata.
-
Mravlja kiselina
nedostaci su:
Varijacije u učinkovitosti pod određenim uvjetima ( vremenske prilike, jačina zajednice itd...)
Potrebna vještina i pažnja pčelara.
Društvo može da napusti košnicu.
-
Oksalna kiselina nije obrađena jer se sa njom ne tretira u vrijeme legla.
-
ja bi samo dodao za:
BeeVital Hive Clean
Nedostaci su: ( U vrijeme legla i u vrijeme bez legla)
Varijacija u učinkovitosti pod određenom uvjetima ( Vremenske prilike, jačina društva itd...)
Ostali nedostaci nisu primjećeni.
-
Tretmani protiv varroe u vrijeme kada nema legla u projektu APENET oksalna nije obrađena nego je obrađen amitraz i slični otrovi.
O tome drugi put.

Stipo potajno sam gaji ideju da u ljetnim mjesecima kombinujem Timol i Bee Vital, e posle ovog tvog izlaganja sam u nedoumici. Ama tragaću ja za još kojim prihvatljivim sredtsvom . Moramo da se osiguramo od ove napasti a ujedno da nenarušimo kvalitet voska ,propolisa i naravno meda . Pa da čujemo i druge predloge konstatacije itd . Pozdrav svima

Asime i ja sam bio u velikoj nedoumici kako da zaštitim svoje pčele od varroe da ih ona vidno ne oštećuje, a opet da ne trujem sebe i košnicu i na kraju i svoje mušterije. Radio sam 6 godina u tvornici boja i lakova i znam dobro kako na izgled slabi otrovi djeluju na čovjeka ako je duže vrijeme izložen njihovom djelovanju. Mene su takve kemikalije na izgled slabo otrovne otjerale u bolnicu i dovele u pitanje bubrege i jetru. Ako sam zbog posla u firmi da bi sačuvao radno mjesto trpio to što mi se desilo ne moram isto to provoditi u svom pčelinjaku. Na početku mog pčelarenja izbor u zaštiti mojih pčela mi nije bio veliki ali sam uvijek tragao za nečim pogodnijim i manje štetnim. Uvjek sam vagao šta upotrijebiti protiv varroe. Prvo sam stavljao građevnjake pa mravlja kiselina i na kraju bi sve to završilo ili na letvicana ili trakicama fluvlinata, piretroida ili dimovima amitraza. Da ne nabrajam šta sam sve koristio. Varroe je svake godine bilo kao u priči. Jako sam pazio na svoje pčele ali ipak u 10 godina prakse dva puta sam imao gubitke i oba puta varroa bi mi uništila pola pčelinjaka. Za to sam u oba slučaja krivac bio ja i nitko drugi. Mogao sam se ja žaliti i zavaravati prvo sebe pa onda svojom pričom i druge da je za te gubitke prvo i jedino krivo srestvo na koje sam se oslonuo, a ono nije djelovalo u dovoljnoj mjeri. Mogao sam pričati da mi je trgovac podvalio sredstvo kojem je istekao rok djelovanja ili da je to bila neka loša kopija proizvedena negdje ilegalno u nekoj skrivenoj garaži. Mogao sam pričati da su mi lopovi podvalili rog za svijeću. Mogao sam pričati koje kakve druge priče i tražiti krivca u drugome. Krenuo sam hrabro naprijed i ubrzo došao do novih saznanja i iskustava. Proširio sam svoje vidike i kada se danas osvrnem na protekli period moga pčelarenja vidim kolika sam ja neznalica bio i koliko sam glupih grešaka pravio. Prije dvije godine ja sam odredio pravac svog pčelarenja i lagano idem k tom cilju. Prošle godine pojavom BeeVitala na BiH tržištu napravio sam još jedan zaokret u smislu zaštite pčela od grinje varroe. Svu pažnju sam uložio u BeeVital i od tada radim samo njime. To je za sada jedino srestvo na tržištu za koje ja znam da se može koristiti tijekom cijele pčelarske sezone koje nema vidljive štetne posljedice za pčele, a po svom sastavu djelatnih tvari ne može štetiti čovjeku jer ne zagađuje med ni vosak ni druge pčelinje proizvode. O njegovoj učinkovitosti sam pisao u proteklim postovima. Mogu samo nadodati ako sam sa 5 polivanja postigao zadovoljavajuće rezultate sa više polivanja bi sigurno imao daleko bojje i neprikosnovene rezultate. Napominjem da po mojim iskustvima i saznanjima svaki pčelar koji se uputi mojim stopama da svoje pčele tretira isključivo sa BeeVital Hive Clean-om da budno prati stanje varroe i da ne škrtari na srestvu, vremenu i da se strogo drži upustva proizvođača. Pogotovo treba da pazi baš u ovo vrijeme da do kraja istrijebi varrou u svim svojim košnicama, a da svoje saznanje i iskustvo širi na susjedne pčelinjake da i susjedi nemaju varroe u svojim pčelinjim društvima.
Medno!

Dugo mi je trebalo da napišem konačno viđenje stradanja mojih pčela . Da budem iskren , nekoliko puta sam se spremao napisati , pa sam donekle otezao , a i
dešavalo se da se pojavi neki zanimljiv tekst ili predstavljanje nekog od novih kolega , pa nisam želio skretati pažnju nečim što neće promjeniti ništa . Iako sam
u novije vrijeme pisao i nekoliko ( po mom mišljenju ) zanimljivih tekstova o varoi i dalje sam ubjeđen da varoa nije kriva za stradanje mojih društava , barem
ne većine , a moguće nijednog . Šta je onda ? Glavni krivac sam ja bez daljeg ali iznijet ću redosljed događaja , pa će se vidjet i kako .
Prvo , u vrijeme kad je trebalo društva pripremati za zimu nisam poštovao ono što sam i sam pisao , pa tako nisam stimulirao društva , pa ni držao stimular
pogače . Ubijedio sam sebe da će se društva moći pripremiti , a nadu sam polagao u jednu manju njivu bijele djeteline i jednu nešto veću lucerke . Istovremeno ,
premda sam se radovao jednoj njivi kukuruza čije su se metlice tek pojavile , bio sam i zabrinut zbog mogučnosti tretiranja . U to vrijeme sam i tretirao pčele
oksalnom (čini mi se 6. i 7. 08. ) što je bilo relativno kasno , a namjera mi je bila oko 20.07. Sva društva su bila pregledana i plodišta prebačena u gornji položaj.
Sa količinom meda u plodištu (mednim vijencima) nisam bio potpuno zadovoljan ali ni nezadovoljan , a procjena je bila da će to biti popunjeno . Stanje je bilo
lošije sa peludi , odnosno pergom , međutim vidio sam da nose sa kukuruza , a počela se javljati i metvica . Bilo je dosta zatvorenog legla i nešto otvorenog .
Pokosio sam djetelinu i lucerku (lucernu) u nadi da će pasti kiša i sve je bilo do 13.08. kad sam otišao na odmor (sa kčerkom , po njenoj naredbi ) .
Kad sam se vratio sa odmora, početkom devetog mjeseca , pristupio sam ponovnom tretiranju oksalnom, 5. 09. uz brzi pregled društava. Onim što sam vidio bio sam
zadovoljan. Društva jaka , baram polovina , a ostala solidna i dva ,tri slabija za koja sam znao . Medni vijenci solidni , kod većine društava ali med uglavnom nije
poklopljen . Tada nisam ni znao da je pretežno od šljiva , iako sam ćuo da pčele idu dosta na njih. . U drugom dijelu mjeseca , vidio sam slabiji izlet većine društava,
ali sam to povezivao sa tim da su se društva dobro pripremila i da nemaju tolike potrebe za novim unosom . Također sam već ranije i to po povratku sa odmora
primjetio da pčele unose pelud i u popodnevnim satima . Trebala mi je to biti opomena da nešto nije u redu ali nažalost nije . Dugo mi se sve vrtilo po glavi i mislim
da mogu tačno reči šta se dogodilo . Obzirom na sušu u osmom mjesecu pčele su prvo smanjile leglo i to je bilo pred odlazak na odmor, kad sam i vidio da ima malo
otvorenog legla . Krenuo je unos sa šljiva i tako je krenulo novo leglo .Pčele su potrošile na leglo sve rezerve perge . Kako je unos sa šljiva potrajao (bilo ih je dosta
i dugo, pogotovo kad sam se vratio ) Sve su pčele uključene kako na odgoj legla , tako i na pripremu zimnice . Nažalost pelud koja je u to vrijeme unošena , pa i u
popodnevnim satima, bila je pretežno sa tretiranog kukuruza ( provjereno , jer je sjeme kupljeno uz obećanje da će biljke biti zaštićene od nametnika , a po izbijanju
kukuruza tretirano je i protiv korova . Kad je kukuruz poskočio i već se počeo razvijati klip , na tom dijelu je nikla i metvica koja više nije mogla nauditi kukuruzu ).
U to vrijeme , koje je bilo neophodno za razvoj zimskih pčela , dobar dio ih je radio , a uz to su imale nedovoljno perge , a i ono što je bilo pretežno je bilo otrovano.
Osim smanjenja izleta, nije se moglo primjetiti bolesne pčele , pa tako mislim da je njihovo stradanje ili umiranje , pretežno bilo u njivama. Ja bih povremeno pogledao
pčele dizanjem krova (kroz ventilacionu mrežu ) i vidjelo se dosta pčela . Bila je to varka , jer dugo sam imao pojačanu ventilaciju pa je gro pčela i bio prema mreži .
Svakako da je to bila greška. Siguran sam da pčelama ne smeta ventilacija u smislu sprječavanja propuha ili hladnoće, ali sa izlaskom toplog vazduha dolazi do "bježanja"
mirisa (feromona) , kako matice, tako i pčela , što može dovesti do konfuzije u društvu . Velika greška je što to nisam predvidio ! Najveća je ipak što u osmom i dijelom
u devetom mjesecu, nisam držao stimular pogače .Onakvu sušu nije mogao nitko predvidjet , pogotovo u devetom mjesecu , ali nije potpuno neočekivano . Uz to zbog
nedostatka bilo kakve kiše nije bilo ni bijele djeteline, ni lucerke, a malo i drugih cvjetnica koje bi mogle biti u to vrijeme. Da sam držao pogače , one bi namirile jednim
dijelom nedostajuće zalihe bjelančevina , a isto tako i tretirana pelud bi mnogo manje došla do izražaja . Na kraju , moja su društva stradala kod prvih zahlađenja jer su
imala malo ili nimalo dugoživučih pčela !
Ovo nisam pisao da bi mi bilo nešto lakše , ćak što više ćini mi se da mi je još teže , nego osobito zbog neiskusnijih koji bi se u budućnosti mogli naći u sličnim
problemima .

Ovaj tekst svakako je vrlo vrijedan i poučan.Štaviše mislim da je i hrabrost napisati i priznati vlastitu grešku-propust.
No treba ići naprijed.
Biće pčela, biće akoBogda!

Zaboravio sam dodati u gornjem postu da sam svakako trebao dodati svakom društvu i po 3 do 4 kg šečera u sirupu početkom devetog mjeseca . To bi uticalo da
sav med u vijencima bude poklopljen i uz kvalitetne pogače u to vrijeme na sigurno prezimljavanje .

Na sreću moju Zvone nisam prošao kao ti, al su mi društva relativno oslabila i do 50%.
Kad sam završio zadnje tretiranje krajem jula ujedno sam vršio pregled stanja hrane, legla, polena kao i eventualno nekih bolesti.
Sa količinom legla sam bio zadovoljan jer je većina imala i po 7 LR okvira punih ko šibica. Hranu sam dopunjavao pojedinim u količini do 5 kg, al nije bilo dovoljno polena u većine tako da nisu mogle tako obimno leglo odhraniti kvalitetno.
Sve u svemu nije za sda loše, al godini obavezno obezbijediti dovoljne količine polena ili kvalitetnu zamjenu ako se može tako reći.
Što se tiče kukuruznog polena i bez tretiranja čitao sam da je totalno nekvalitetan tako da se nebi smjeli uzdati puno u njega.
Naime, opet je bolje išta nego ništa.
Na muci se poznaju junaci. Svaka čast na ovom pisanju i priznavanju greške iako to mnogi neće nego je uvijek kriv neko drugi.
Meni si ovim tekstom pomogao jer sam otprilike isto zaključio al mi je trebalo samo da neko to još potvrdi.

zvones je napisao/la:Zaboravio sam dodati u gornjem postu da sam svakako trebao dodati svakom društvu i po 3 do 4 kg šečera u sirupu početkom devetog mjeseca . To bi uticalo da
sav med u vijencima bude poklopljen i uz kvalitetne pogače u to vrijeme na sigurno prezimljavanje .

Pcelara odlikuje i priznavanje vlastiti gresaka,svaka cast za iskrenost!

Kod mene krejem ljeta kada vrijesak medi pokrene se veliko leglo 7-8 okvira ali je unos polena vrlo mali, a i ono što pčele pronađu nije polen zadovoljavajuće kvalitete. Pčelari na vrijesku kažu da je on dvosjekli mač jer dobiješ med, a oslabiš pčele. Neki misle da je tome razlog vrijeskov med i da nije dobar za prezimljavanje pčela. Međutim problem je u polenu jer njegov nedostatak daje loše pčele koje kratko žive.
Navjerovatno je ali je to činjenica da krajem 8. mjeseca košnica koja je krcata pčelom sa 3 nastavka i sa 7 okvira legla krajem 10. mjeseca spadne na 5-6 ulica pčela, a neke košnice i manje od toga.
Znači pčelar mora nešto poduzeti da u vrijeme kada se rađaju zimske pčele doda polenske pogače.
Ja sam odavno svijestan tog problema pa sam se prošle godine opremio sa 20 polenarnika da u proljeće za te potrebe prikupim dovoljne količine polena koji ću pčelama dati u 8. mjesecu kada cvijeta vrijesak. Vidjet ćemo šta će iz tog ispasti i hoću li uzimiti vidno jača društva.

Kako se cuva visak ramova sa polenom.U kosnicama ili van kosnica.
Pozdrav.

sahista je napisao/la:Kako se cuva visak ramova sa polenom.U kosnicama ili van kosnica.
Pozdrav.

Mozes u nastavku na podnici ispod nastavka sa pcelama!

Ovih dana sam morao ponovit pregled svih košnica (ranije sam već očistio umrle pčele ) . Potvrdilo se ono što sam znao od ranije . Nema niti jedan oneščišćen ram .
Ima nešto drugo što je potvrdilo moju sumnju, a što me iznenadilo i vjerujem da će i druge, a možda Marko i Ekrem znaju o ćemu se radi . Naime, med je djelomice
fermentirao, a na moje iznenađenje i vjerujem većine, procurio iz poklopljenih vijenaca, a odatle ponegdje procurio na satonoše ramova u donjem nastavku, koji je
uglavnom sa praznim saćem. Odatle je poneka kap pala na papir u ladici i to su fleke za koje sam govorio da su od šljive . Moguće da je fermentirao i nepoklopljeni
med, ali on nije procurio obzirom da čelije nisu pune . Sa njim se nešto drugo dogodilo . Med se djelimice kristalizirao . Pisao sam da je bilo nešto unosa sa metvice
astera , a nekih 300 do 400 m uz Miljacku ima i japanskog dvornika , koji sam siguran također kristalizira i ima ga u drugom dijelu devetog i u desetom mjesecu .
Meda ima više nego sam pretpostavljao , pa ispada da sam u vrijeme zazimljavanja umjesto na " kvalitetno meso " išao na med. Nešto sam i slikao mobitelom, slike
su dosta slabe i nisam ih još prebacio u računar ( to će mi uraditi neko ko zna ) pa ću vidjeti ima li što od toga . Moj pretthodni post je u stvari i moje mišljenje
šta se zaista desilo , a ovo je samo dodatak šta se dešava kad se šljiva u večim količinama umiješa, pa eto na znanje .

zvones je napisao/la:Ovih dana sam morao ponovit pregled svih košnica (ranije sam već očistio umrle pčele ) . Potvrdilo se ono što sam znao od ranije . Nema niti jedan oneščišćen ram .
Ima nešto drugo što je potvrdilo moju sumnju, a što me iznenadilo i vjerujem da će i druge, a možda Marko i Ekrem znaju o ćemu se radi . Naime, med je djelomice
fermentirao, a na moje iznenađenje i vjerujem većine, procurio iz poklopljenih vijenaca, a odatle ponegdje procurio na satonoše ramova u donjem nastavku, koji je
uglavnom sa praznim saćem. Odatle je poneka kap pala na papir u ladici i to su fleke za koje sam govorio da su od šljive . Moguće da je fermentirao i nepoklopljeni
med, ali on nije procurio obzirom da čelije nisu pune . Sa njim se nešto drugo dogodilo . Med se djelimice kristalizirao . Pisao sam da je bilo nešto unosa sa metvice
astera , a nekih 300 do 400 m uz Miljacku ima i japanskog dvornika , koji sam siguran također kristalizira i ima ga u drugom dijelu devetog i u desetom mjesecu .
Meda ima više nego sam pretpostavljao , pa ispada da sam u vrijeme zazimljavanja umjesto na " kvalitetno meso " išao na med. Nešto sam i slikao mobitelom, slike
su dosta slabe i nisam ih još prebacio u računar ( to će mi uraditi neko ko zna ) pa ću vidjeti ima li što od toga . Moj pretthodni post je u stvari i moje mišljenje
šta se zaista desilo , a ovo je samo dodatak šta se dešava kad se šljiva u večim količinama umiješa, pa eto na znanje .

Nešto slično je i kod mene

Evo tek danas pročitao Zvonetov post (s problemom fermentiranog meda). Mišljenja sam da se ovo desilo-dešavalo preko zime: Obimne količine poklopljenog meda s velikim udjelom šlivinog soka, bile su nepokrivene pčelama(pčele u klupku, bez obzira na veličinu klupka zaposjedaju samo prazno saće), temperature su oscilirale čak do -20*C, pri čemu su nastajale pukotine na poklopljenom medu. Nažalost Zvone, med iz "procurjelih" ramova iskoristi samo za rakiju. U Županji i šire (zato i otvorio temu "Bolesti...), pojavljuju se prvi znakovi majske bolesti, prezasićenost pčela sa peludom..Iscvjetalo je voće i maslačak a zbog gotovo svakodnevnog vjetra, ograničene količine nektara, uz noćne niže temperature (jedva iznad 0*C), pčele zahtjevaju vodu. Preporuka je uključivanje hvatača peluda, uz istovremenu prihranu rijeđim sirupom.
Ps Kolege u Hrvatskoj javljaju o mrazom "opurenom"bagremu (pogotovo nizinskom koji je lagano krenuo) . Pamtiće se 2012 .

Marko je napisao/la:Evo tek danas pročitao Zvonetov post (s problemom fermentiranog meda). Mišljenja sam da se ovo desilo-dešavalo preko zime: Obimne količine poklopljenog meda s velikim udjelom šlivinog soka, bile su nepokrivene pčelama(pčele u klupku, bez obzira na veličinu klupka zaposjedaju samo prazno saće), temperature su oscilirale čak do -20*C, pri čemu su nastajale pukotine na poklopljenom medu. Nažalost Zvone, med iz "procurjelih" ramova iskoristi samo za rakiju. U Županji i šire (zato i otvorio temu "Bolesti...), pojavljuju se prvi znakovi majske bolesti, prezasićenost pčela sa peludom..Iscvjetalo je voće i maslačak a zbog gotovo svakodnevnog vjetra, ograničene količine nektara, uz noćne niže temperature (jedva iznad 0*C), pčele zahtjevaju vodu. Preporuka je uključivanje hvatača peluda, uz istovremenu prihranu rijeđim sirupom.
Ps Kolege u Hrvatskoj javljaju o mrazom "opurenom"bagremu (pogotovo nizinskom koji je lagano krenuo) . Pamtiće se 2012 .

Sigurno si u pravu , jer se nesjećam da je poklopljeni nabubrio jesenas kao sad i lijepo se vidi da je fermentirao . Nema ovdje nešto kazana , pa neznam šta ću s tim medom .

I ja imam nekolko okvira ''nabubrenog'' meda.Ostalo mi od drustva koje je ostalo bez matice ove zime,ja ga vec podijelio svojim slabijim drustvima.Sad jesam li pogrijesio ??