PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

nema spavanja Zvones! Sta bi da nije mene,niko nista ni ne pita.OK,kad covjek cita prvi put o necemu to je toliko novih informacija i tesko je da se procesiraju u mozgu.Vidis ja sam prvo mislila da se "jaja" presadjuju,kako da znam-kao ja uzgajala nekad matice?Citav zivot imala pcele ,huh?Nemam ih ni godinu dana i nemate pojma koliko sam sretna da ih jos imam zivih (znaci imam sansi

Ocito sporo kontam ali je ovo potpuno nova materija za mene.Ja se trudim iz petnih zila,koliko cu uspjeti ne znam ,ali jedno je sigurno da ako ne pitam i pravim se "pametna" tema se promjeni i ja ne saznah nesto sto je u stvari veoma vazno.A vi svi pa cekaj,pa cekaj..pitanje se postavlja kad postoji nejasnoca,ne kad je vrijeme da se postavi.Ja se stvarno izvinjavam jer nije mi namjera bila da unesem zabunuI Sad mi recite kako da pitam poslije,huh?

Sad mi recite kako da pitam poslije,huh?

Poslije pitaj isto kao što si i prije ovog , samonemoj baš vintat u mjestu

,,mislim ista pitanja,,ako ima nejasnoća onda može i ponavljati pitanje..

Ma tek kad prođeš sve ovo ništa ti neće biti jasno,,sila informacija,,,, Kad prvi put uspiješ da vidiš tvoju maticu kako je pronijela tad ćeš shvatiti kako je sve ovo jednostavno..

Pripremi se za slijedeća pitanja

Nisam bas vintala ja u mjestu-vi ste svi mislili kako je to nesto sto se vec zna

sad ispadoh retardirana skroz naskroz.Sad sam naucila i necu zaboraviti-ostavljen je dubok utisak ,phew...

beequeen je napisao/la:Nisam bas vintala ja u mjestu-vi ste svi mislili kako je to nesto sto se vec zna sad ispadoh retardirana skroz naskroz.Sad sam naucila i necu zaboraviti-ostavljen je dubok utisak ,phew...

A jiiii kako se lahko naljutimo

!!! Ništa se ne sikiraj , samo ti postavljaj pitanja,, Ako bar jedan učesnik ove teme krene sa uzgojom matica mislim da će svi predavači biti zadovoljni..
Sretno

Vise ucitelja nego ucenika ,huh?Ja "jednostavno pitam" kontam skontacete da nemam pojma. Ljuta?Ko puska!Uzgajati matice?Hocete se kladiti?

Lako se vama zezati

Gdje novo stivo?Dva dnevno postavljajte

Tu sam,ne odlazim od foruma vise

beequeen je napisao/la:Vise ucitelja nego ucenika ,huh?Ja "jednostavno pitam" kontam skontacete da nemam pojma. Ljuta?Ko puska!Uzgajati matice?Hocete se kladiti? Lako se vama zezati
Gdje novo stivo?Dva dnevno postavljajte Tu sam,ne odlazim od foruma vise

Naravno, svima je draže biti učitelj jer smatraju da je to lakše nego biti učenik.Mada ja iz iskustva...tvrdim da je teško i jedno i drugo(neznam kome je teže), naravno još je i teže ako se učitelj i učenik "narazumiju".Ali da nezaboravimo da je učitelj uspješan samo onda ako ga učenik prevazidje.S toga pitanja ako se postavljaju u smislu o kojem sam govorio su dobro došla.
P.S.Možda bi "učitelji" trebali imati u vidu "auditorij " kojem se obraćaju i prema tome "nivelirati" svoja izlaganja.

Bravo Asmire,
ja cijelo vrijeme govorim-molim vas pricajte kao da se obracate nekome retardiranom-jer istina je da ljudi misle ako oni to znaju-znaju svi ili se podrazumijeva da znaju.
Niko nije postavio uslove za ucestvovanje na "uzgoju matica" jeli tako?Ja od svega najvise imam volje

Znanje ce se valjda steci-kad pokusava se nauciti puno stvari odjednom onda nastaje zabuna.Najbolja je ipak praksa i poznavanje "cinjenica" koje uticu na uzgajanje visoko kvalitetnih matica(ne matica).Znaci mora se sve rascistiti-cinjenice,svi faktori koji uticu na to.Vjerovatno svaki iskusniji pcelar ce uzgojiti matice(i ja bih sad znala da pokidam maticnjake i stavim u nukleuse kako da ne?)ali to nam nije cilj ovdje.Cilj je vrhunska kvaliteta-jer sto bismo se onda mucili i ucili ako je svaka matica dobra?Za mene je veoma vazno da sam naucila stadije i(jos uvijek ne znam zasto tada?)da se presadjuje kad predje iz stanja jajeta u larvu.Sto prije to bolje-znaci poznavajuci samo tu jednu cinjenicu(vjerovatno je i mnogo drugih)mozemo poboljsati kvalitet matice u samom startu.Mozda ja imam drukciji nacin razmisljanja ali nema veze ja sam zaista zahvalna svim uciteljima koji su spremni da predoce veoma kompleksnu materiju.Moramo stremiti ka "naj" ili rezultati nece biti tako dobri.Kaze ona izreka"pucaj na mjesec i ako ne uspijes zavrsices medju zvijezdama."U ljudskoj prirodi je da se usavrsava u svemu,znaci puno truda,rada i ucenja

beequeen je napisao/la:Bravo Asmire,
ja cijelo vrijeme govorim-molim vas pricajte kao da se obracate nekome retardiranom-jer istina je da ljudi misle ako oni to znaju-znaju svi ili se podrazumijeva da znaju.
Niko nije postavio uslove za ucestvovanje na "uzgoju matica" jeli tako?Ja od svega najvise imam volje Znanje ce se valjda steci-kad pokusava se nauciti puno stvari odjednom onda nastaje zabuna.Najbolja je ipak praksa i poznavanje "cinjenica" koje uticu na uzgajanje visoko kvalitetnih matica(ne matica).Znaci mora se sve rascistiti-cinjenice,svi faktori koji uticu na to.Vjerovatno svaki iskusniji pcelar ce uzgojiti matice(i ja bih sad znala da pokidam maticnjake i stavim u nukleuse kako da ne?)ali to nam nije cilj ovdje.Cilj je vrhunska kvaliteta-jer sto bismo se onda mucili i ucili ako je svaka matica dobra?Za mene je veoma vazno da sam naucila stadije i(jos uvijek ne znam zasto tada?)da se presadjuje kad predje iz stanja jajeta u larvu.Sto prije to bolje-znaci poznavajuci samo tu jednu cinjenicu(vjerovatno je i mnogo drugih)mozemo poboljsati kvalitet matice u samom startu.Mozda ja imam drukciji nacin razmisljanja ali nema veze ja sam zaista zahvalna svim uciteljima koji su spremni da predoce veoma kompleksnu materiju.Moramo stremiti ka "naj" ili rezultati nece biti tako dobri.Kaze ona izreka"pucaj na mjesec i ako ne uspijes zavrsices medju zvijezdama."U ljudskoj prirodi je da se usavrsava u svemu,znaci puno truda,rada i ucenja

Naravno i pitanje zašto tad je Ok i nije jedno od onih "vintanja na mjestu", jer u pčelarstvu, a pogotovo u proizvodnji matica i najmanja nepoznanica stvara zabunu i može utjecati na krajnji ishod(pogotovo u kvalitetu), a na kraju i to je smisao "planske proizvodnje matica".
Zašto tad?????
Pa nauka je utvrdila da "nema" razlike u jajetu matice i pčele radilice i to tako ostaje u periodu dok se iz jajeta na ispili larvica, od momenta ispiljivanja larvice pčele hraniteljice počinju da hrane larvicu(koja još nije izdiferencirana niti za maticu niti za pčelu radilicu) istom hranom, a to je MM(nešto svjetlije boje ).U tom momentu, najbolje unutar perioda 6 do 12 sati nastupaš ti, vršiš presadjivanje i dodaješ mlade larvice u obezmatičeno društvo(starter), koje nastavlja da hrani larvice hranom namjenjenoj larvama koje su odredjene da budu buduće matice.(Starter je društvo koje nema maticu i želi je sebi proivesti.)E sad, ovaj period od 6 - 12 sati je potreban jer utvrdjeno je da tad još nisu se počeli razvijati organi za reprodukciju, a koji su suštinska razlika izmedju matice i pčele radilice.Kvalitet uzgojeni matica ovisi prije svega od starosti larvica. Ako bi zakasnili sa presadjivanjem više od 3 dana od momenta ispiljivanja larve, takve matice su lakše po masi i imaju manje jajni cjevčica, a one su isključivi "krivac " za veću moć matice koja se ogleda u nosivosti matice. Evo nekoliko naučno provedenih istraživanja po ovom pitanju:
Larvice stare jedan dan daju pod normalnim uslovima uzgoja matice teške 189 mg i 136 jajnih cjevčica, a larve stare tri dana da ju lakše matice 167 mg.
Dalje u ogledu je krupna matica sa 170 jajnih cjevčica u jednom jajniku dala 27,6 kg meda, a "mala" matica sa 109 jajnih cjevčica dala je 8,4 kg meda.(Suvremeno pčelarstvo, Zdravko Laktić, i Damir Šekulja, Zagreb 2008, strana 174.)
Možda smo malo otišli dalje od onog što se dosad obradjivalo, ali neće nam "učitelji" zamjeriti!!!

sad ponovo do Asmira

da malo zavintam temu ...znaci to je to,huh?U tom grmu lezi zeko..to je onda posao u satima,minutama,mozda je najbolje pregledati,vidjeti jaja,zabiljeziti,provjeravati svakih 3-6 sati,moze li tako?Da bi pravovremeno se presadila...zanimljivo,zanimljivo

I jos jedna "vinta" sto ne presadimo jaja odmah?Ako nema razlike ?Sad cete me svi razbiti znam

beequeen je napisao/la:sad ponovo do Asmira
da malo zavintam temu ...znaci to je to,huh?U tom grmu lezi zeko..to je onda posao u satima,minutama,mozda je najbolje pregledati,vidjeti jaja,zabiljeziti,provjeravati svakih 3-6 sati,moze li tako?Da bi pravovremeno se presadila...zanimljivo,zanimljivo

Ma naravno da ne

, za nekoga ko nije imao priliku da vidi larvicu koja se samo ispilila iz stadija jajeta, nemože ni znati kako izgleda larva odredjene starosti.Zato je najbolje da se koristi neki od sistema izoliranja matice( bilo da se koristi Jenter, Nicot ili neki drugi način zatvaranja matice na dio okvira ili cijeli okvir).Izoliranjem matice dolazi se u poziciju da matica u roku od 24 h zaleže dio saća na kojem je zatvorena i tako imamo larve približno jednake starosti. S druge strane kada se krene sa proizvodnjom matica napravi se "satnica" radova kojom se predvidja koji dan se šta radi i u koje vrijeme. A onda je i to "bitan "termin presadjivanja.

Poštovana kolegice Elvira (ovo kao da je zvanično obraćanje ,jer kad sam se zvanično obraćao kčerki uvijek sam je zvao punim imenom

) ,malo sam se našalio sa onim
spavanjem zbog onog Senadovog što je rekao pola u šali pola u zbilji .Zbilja je da niti jučer,ni danas nisam bio kući do sada ,kad ovo pišem.Tebi se obraćam prvoj jer si
pokazala najviše zanimanja za ovu temu .Nemoj se nimalo ustručavati sa pitanjima , kao ni drugi što netrebaju . U tvojim pitanjima ( po načinu pisanja ) se osjeća
uzbuđenje za novim saznanjima,što jako dobro utiće na ovaj forum .Znam da je za tebe ovo novo , ali vjeruj i za mnoge druge , a ima pčelara koji su proživjeli pčelarski
život i da su malo znali o biologiji pčela ,a ipak su bili dobri pčelari .Tema o kojoj govorimo je osnovni dodir sa životom pčela , a dijelovi ovoga će se daleko detaljnije
obrađivati .Naprimjer ja nisam ni dotakao građu pčela , a spomenuo sam samo neke žlijezde .Sve to ništa ne vrijedi bez slika na kojima je to doslovno pokazano .Ovim
želim da kažem da se to doslovno prepisuje ,jer tu se nemože reći ništa novo ,nego to je to .Ozbiljan posao , a znaš da je neko drugi autor .Isto je tako sa ovim radom .
Potrošio sam duplo više vremena nego što sam mislio i moje je jedino znanje što sam znao gdje pronaći potrebne podatke .Sam autorski rad se zasniva u odabiru šta je
važno , a šta ne (i to je jedini moj izbor ) . Doduše, na kraju će se vidjeti da sam dodao malo i svog razmišljanja .Mnoge od ovih stvari sam nekad pročitao i dijelom
zaboravio,pa je i meni dobrodošlo ovo ponavljanje .Ovim sam želio da kažem nekoliko stvari : nemoj se žuriti sa konkretnim učenjem o uzgoju matica , jer će i ta tema
doći na red sa konkretnim prikazima praktičnog rada ,jer sam siguran da će to naš kolega izložiti.Prije toga bit će još niz tema ,gdje ćemo svi dopuniti teorijsko znanje,a
tu će biti također more podataka .Zato ne treba žuriti ,a moja je preporuka da svaku temu po završetku kopirate u svoje dokumente ,pa će uvijek biti podataka na jednom
mjestu .Kad sam se već raspisao ,želim se zahvaliti Senadu i onom ko je uređivao ovu temu na predivnim i dobro ukomponovanim slikama.Slike su zaista predivne i dale su
tekstu kvalitet koji je nedostajao .Ujedno Senad je sve pregledao ,značajni dijelovi su obojeni ,a to će se isto desiti i sa drugim temama ,pa je razumljivo što je izgledalo
da se kasni sa "seminarom "Izvinjenje i Asmiru zbog mog zadnjeg pisanja koje je izgledalo preozbiljno.Siguran sam da on nije svoj podatak izvadio iz svoje glave ,kao što
nisam ni ja .Dakle ,sasvim je moguće da je pisac mislio na jedan dan ,a napisao za vrijeme hranjenja .Uz to kod slabog društva je moguće i slabije hranjenje.

Postovani kolega Zvones,
Ja ocito se ne ustrucavam pitati(cak vjerujem da sam jedina koja ih je postavljala)

ma ne zuri se meni u principu da naucim uzgajati matice meni se zuri da "dobijem odgovor"

Kad nesto naleti a nije jasno pa valjda treba da ga razjasnimo,ja mislim da je absolutno nemoguce razdvojiti sve to na dijelove-oni svi cine jednu cijelinu-kao slagalica-svaki dio ima svoje mjesto ali bez njega slika nije zavrsena.Zato sam ja pitala,ne sto trcim unaprijed.Vjerovatno se to nece moci izbjeci ni ubuduce-prakticno je nemoguce ne dotaci se ostalih dijelova gradiva.Ja opet kazem hvala vama svima,za svoj trud da to predocite nama smrtnicima.Ovo je izuzetno kompleksno i treba zaista mnogo truda i ucenja da se savlada.Pozdrav

Zvones, nema potrebe za izvinjenje(ja u stvari i nisam dokučio zašto)...., naravno svi smo mi "smrtnici " i svi "griješimo"!!!Što se tiče "podataka" dobro si konstatirao da se tvoja obrada teme sastojala od prikupljanja i obradjivanja informacija iz različitih izvora, a s druge strane i ja sve što sam napisao dosad o uzgoju matica nije isključivi razultat moga iskustva ili istraživnja, tako da sam samo iznio ono što je nauka odavno dokazala.Većina tema koje će se obradjivati biće u stvari puko prenošenje različiti podataka, rezultata ... do koji su došli ljudi koji su se puno ozbiljnije bavili ovom problematikom.
Pozdrav!!!!!!!!!!!!

Zvones je napisao/la:
TRUTOVI

(4)

Liježenje sparene matice podrazumijeva po potrebi i zalijeganje neoplođenih jaja iz kojih će se i zleći trutovi. Zalijeganje jajašaca se vrši u veće, trutovske ćelije i pošto su jaja neoplođena upotrebljavaju se i izrazi „djevičanska“ jaja ili „partenogeneza“. Poslje tri dana, kao i u ostalim slučajevima opna jajeta puca i ispili se larva koja se hrani tri dana matičnom mliječi.
Nakon toga larva se još četiri do pet dana hrani smjesom meda i perge. Deseti ili jedanesti dan larva prelazi u stanje ispružene i kao i u drugim slučajevima prede košuljicu u razdoblju četiri do pet dana.

(15)

Otprilike deset dana traje dogradnja njegovih organa i preobrazba iz kukuljice u odraslog truta.Trut se izleže poslje 24 dana ali u nekim slučajevima to može trajati i neki dan duže ukoliko je u hladnijoj zoni legla i temperature grijanja. Dužina odraslog truta je između 15 mm i 17 mm, a težina oko 250 mg. Polnu zrelost dostiže između osmog i četrnestog dana, a za to je potrebno (po informacijama ) da budu u hladnijem dijelu košnice.

MATICE I MATIČNJACI

(12)

Život pčela, njihov opstanak i dalji razvoj je uslovljen načinom života, gdje matica ima ulogu donošenja novog života. Društveni život pčela isto tako podrazumijeva i zamjenu matice, kao i dobijanje novih mladih matica zbog širenja na nova društva. Pčele tu težnju ostvaruju preko zalijeganja jajašaca koje matica zaliježe u početke matičnjaka. Do pojave čovjeka u njihovom životu, u životu pčela je postojao samo prirodni uzgoj matica, a od kad je čovjek počeo uzgajati pčele, osobito u savremenim košnicama došlo je i do novog načina uzgoja matica koji nazivamo vještački uzgoj matica.

PRIRODNI NAČINI DOBIJANJA MATICA

(16)

Na prirodan način dolazi do uzgoja matica iz rojevog nagona, matice tihe smjene i tako zvane prisilne matice ili matice iz nužde. Prisilne matice mogu bit dobijene i zbog uticaja čovjeka, pčelara, ali je u svakom slučaju razvijen tokom evolucije pčela.

ROJEVE MATICE

U vrijeme najvećeg rasta društva, koje se kod nas dešava najčešće u maju / svibnju ili početkom juna/ lipnja dolazi do stanja kad je sve više mladih pčela koje su već izašle, a svaki dan izlaze nove i još je puno njih koje čekaju u zatvorenom leglu različite starosti. Ramovi su osim toga zatrpani medom, pergom i otvorenim leglom i dolazi do smanjenih mogućnosti za zalijeganje matice. Veliki je nagon mladih pčela, kojih je sve više za hranjenjem larvi ali je sve manje mogućnosti da se ta potreba ispuni i postaju nezaposlene. Sve se više ispunjavaju uslovi za rojenje i pčele se dijele, praktično na dvije grupe. Pčele počinju izvlačiti matičnjake na ivicama saća, zvončiće, kojih može biti od 10 do 20, ponekad i više. Smanjujući broj jaja koje može snjeti u radiličko saće i potpuno prestajući, matica leže krupnija jaja u zvončiće.
Zvončići nisu zaleženi svi odjednom nego u razmaku kroz nekih desetak dana. Zajednica ulazi u posebno stanje i zbog sve jačeg rojidbenog nagona pratilice sve slabije hrane maticu, povećavajući udio ugljikohidratne hrane, te matica na kraju prestaje zalijeganje. Po nekim opisima matica je prisiljena da sama uzima med što je prisiljava da izgubi na težini i ujedno joj daje snagu u mišićima, tako da može letiti. Matičnjaci su obilno hranjeni zbog ogromnog broja pčela hraniteljica, koje nemaju gdje odložiti sekrete svojih mliječnih žlijezda. Tako se dobijaju matičnjaci za koje većina kaže da su odličnog kvaliteta, ali isto tako i da te matice zadržavaju rojidbeni nagon.

(1)

(17)

Rojenje se događa čim radilice zatvore prvi matičnjak i sa rojem uz otprilike polovicu pčela, koje su ljenstvovale i dobro se nahranile izlazi stara matica. Besposlene ili rezervne pčele su se dotada dobro hranile ne samo medom, nego i pergom, tako da su napravile rezerve bjelančevina i masti i nabujale im sve žljezde i produžio se život. Razlog tomu je što pčele idu u neizvjesnost i pretpostavka je da ponovo moraju izgraditi saće odgojiti leglo i pripremiti hranu za prezimljavanje. Pčele su navedenom pripremom dobile i na težini tako da u 1 kg ima oko 8.000 pčela radilica. U roju izlaze pčele u svim fazama života i nekoliko stotina trutova. Roj prvak prosječno ima 15. 000 do 25.000 pčela i težinu 2 do3 kg.

U staroj zajednici neprestano izlaze mlade pčele i nakon 6 do 7 dana izlazi prva mlada matica. Ukoliko roj mladih pčela nije dovoljno velik odlaže se dalje rojenje i mlada izležena matica ubija ostale matice kao i kukuljice u matičnjacima. Ukoliko su povoljne prilike i mladih pčela ima dovoljno, pčele brane pristup matičnjacima, te mlada matica nemože doći do njih. Prvoizležena matica brzo trči po saću i proizvodi visoki glas koji lići na ti,ti,ti, a matice u matičnjacima se javljaju dubljim glasom kao kva,kva,kva. Smatra se da te glasove matice proizvode vibriranjem krila. Oko 10 dana nakon prvog roja, izlazi roj drugak ili drugenac, koji obično izleti daleko i visoko i u takvom roju, pogotovo ako je lošije vrijeme može biti više mladih matica. Obično ostane jedna matica, a ostale ubiju pčele. U povoljnim prilikama se desi da nakon približno tri dana izađe i treći roj.

TIHA SMJENA

(18)

Ove matičnjake kojih je od jedan do tri pčele grade u centralnoj zoni u vrijeme kad su najpovoljnije prilike pa su larve obilno hranjene, bolje nego i rojeve i dobiju se izuzetno krupni matičnjaci. Mišljenja o ovim matičnjacima su kontroverzna, jer ima mišljenja da su to najbolje matice ali postoje i mišljenja da imaju mana. Takva mišljenja proizilaze iz razloga zamjene. Razlozi mogu biti zbog starosti matice i smanjenja nošenja do bolesti matice, pa i raznim radovima pčelara od višekratnog oduzimanja legla do nanošenja povreda matici. Jedan od razloga može biti i smanjenje emisije feromona, ko zna iz kojih razloga.

Pčele kad osjete da matica ne zadovoljava povlače navedene matičnjake. U vrijeme zalijeganja matičnjaka, stara matica ne prestaje sa leženjem, stanje u košnici je potpuno normalno i čitavo je društvo u radnom raspoloženju. Mlada matica po povratku sa parenja neko vrijeme radi zajedno sa starom maticom. Smatra se da stara matica nestaje obično kod smanjenja unosa hrane.

PRISILNE MATICE

(19)

Matice iz prisile se događaju kad društvo iz bilo kog razloga ostane bez matice. To se može dogoditi zbog bolesti ili smrti matice, ali ćešće zbog uticaja pčelara, bilo da prignjeći maticu, ispadne sa rama ili namjerno prebaci u drugo društvo. U svim slučajevima pčele su dobile mogučnost da iz radiličkih larvi dobiju maticu. Pčele odabiru larve u radiličkim čelijama koje proširuju, a zatim nad njima grade matičnjake. Hraneći ih tada isključivo matičnim mliječom dobijaju sebi mladu maticu. Općenito se smatra da su ovo najslabije matice, premda ima mišljenja da mogu biti i sasvim dobre, pogotovo ako su hranjene u jakom društvu u vrijeme izobilja. Najveći je nedostatak što društvo ostaje dugo bez matice, a kad je konačno dobije potrebno je još 21 dan da se izlegu prve mlade radilice.

Nastavak ubrzo slijedi

asmir75 je napisao/la:Zvones, nema potrebe za izvinjenje(ja u stvari i nisam dokučio zašto)...., naravno svi smo mi "smrtnici " i svi "griješimo"!!!Što se tiče "podataka" dobro si konstatirao da se tvoja obrada teme sastojala od prikupljanja i obradjivanja informacija iz različitih izvora, a s druge strane i ja sve što sam napisao dosad o uzgoju matica nije isključivi razultat moga iskustva ili istraživnja, tako da sam samo iznio ono što je nauka odavno dokazala.Većina tema koje će se obradjivati biće u stvari puko prenošenje različiti podataka, rezultata ... do koji su došli ljudi koji su se puno ozbiljnije bavili ovom problematikom.
Pozdrav!!!!!!!!!!!!

Što se tiče prenošenja tuđi podataka glede BIOLOGIJE suvišno je govoriti.. Biologija pčele je nešto što se mora prepisti.

Tehnike uzgoja matica to može biti individualno,,

Primjedbe (dobronamjerne).
1. Po meni, nije nedostatak što rojeve matice zadržavaju rojevi nagon jer zadržavaju prirodni i Božji dar, a genetika je šifrirana misterija pa od rojeve možemo dobiti nerojevnu i obratno (trutovi i nasljeđivanje).
2. Prirodni matičnjaci; problem je, a to se odlično vidi na slici, iskoristiti te matičnjake: smeta letvica, žica, više spojenih matičnjaka, dok kutarišeš 1 uništiš 2,3,5.
3. U pčelarstvu skoro sve može pod dvosjekli mač pa tako i prisilne matice. Jeste, društvo je oko 25 dana bez legla. No, to je i prednost, nije samo mahana. Vršimo prekid legla (belaj varoi) i smanjivamo broj gladnih usta, a time dobijamo na prinosu meda, dobijamo mladu maticu, sprečavamo rojenje.

Ne znam koliko sam otvorio "prisilnih" matičnjaka. Na slici se oni čine sitnima. Tako sam i ja mislio. No, kad ih otvoriš, vidiš da je matičnjak standardan, samo što je "zavučen" u saće, često puta i ukoso.
Pozdrav, sretno u daljoj obradi teme (nisam se mislio miješati, ali eto...).

SEVDA(H)LIJA je napisao/la:Primjedbe (dobronamjerne).
1. Po meni, nije nedostatak što rojeve matice zadržavaju rojevi nagon jer zadržavaju prirodni i Božji dar, a genetika je šifrirana misterija pa od rojeve možemo dobiti nerojevnu i obratno (trutovi i nasljeđivanje).
2. Prirodni matičnjaci; problem je, a to se odlično vidi na slici, iskoristiti te matičnjake: smeta letvica, žica, više spojenih matičnjaka, dok kutarišeš 1 uništiš 2,3,5.
3. U pčelarstvu skoro sve može pod dvosjekli mač pa tako i prisilne matice. Jeste, društvo je oko 25 dana bez legla. No, to je i prednost, nije samo mahana. Vršimo prekid legla (belaj varoi) i smanjivamo broj gladnih usta, a time dobijamo na prinosu meda, dobijamo mladu maticu, sprečavamo rojenje.

Ne znam koliko sam otvorio "prisilnih" matičnjaka. Na slici se oni čine sitnima. Tako sam i ja mislio. No, kad ih otvoriš, vidiš da je matičnjak standardan, samo što je "zavučen" u saće, često puta i ukoso.
Pozdrav, sretno u daljoj obradi teme (nisam se mislio miješati, ali eto...).

Ja inače smatram da su sve primjedbe dobronamjerne,a ove ćak nesmatram da su upućene meni ,nego stav koji mi je dosta blizak.Kuku ,kad bi bilo gdje u prirodi zaustavili ,
kako kažeš Božiji dar . Ja sam ipak ,prema čitavoj temi pokušao zauzeti neki neutralan stav (koji nikad nije potpuno moguć ) pa sam i po ovom pitanju uzimao u obzir i druga
mišljenja ,odnosno već standardno mišljenje " više rojenja ,manje meda "
Ovim ne dovodim u pitanje mogućnost koju je dobio čovjek da uzgoji vrlo kvalitetne matice ,koje uzgaja od radiličkih larvi .Premda sam često čitao da su to matice uzgojene
po uzoru matica tihe smjene ,to naravno nije tačno nego je je to način koji je pčelama dat za uzgoj prisilnih matica ( prirodan način ) . Koliko će one zaista biti kvalitetne ,
zavisi od znanja i predanosti onoga koji uzgaja matice .

Zvones,
Koji faktori uticu na broj trutova u kosnici,mislim cime je uglavnom uslovljen?Hvala lijepa

Kada ih zatvore one su 'ispucenije" jelde?Samo da potvrdim ,sto je sigurno,sigurno
(pitanje br.1)

Život pčela ,njihov opstanak i dalji razvoj je uslovljen načinom života,gdje matica ima ulogu donošenja novog života.Društveni život pčela isto tako podrazumijeva i zamjenu matice,kao i dobijanje novih mladih matica zbog širenja na nova društva.Pčele tu težnju ostvaruju preko zalijeganja jajašaca koje matica zaliježe u početke matičnjaka .Do pojave čovjeka u njihovom životu , u životu pčela je postojao samo prirodni uzgoj matica , a od kad je čovjek počeo uzgajati pčele,osobito u savremenim košnicama došlo je i do novog načina uzgoja matica koji
nazivamo vještački uzgoj matica .

2.
upravo sam neki dan citala Relica i ono sto kaze za "vjestacki uzgojene matice"
On kaze da prema Ruttneru "svaki je uzgoj matica u pcelinjoj zajednici prirodan,a vjestacki uzgoj podrazumjeva uzgoj bez ucesca pcela tj.laboratorijskim uslovima a ne prirodnim."
Ja mislim da mu je ovo objasnjenje na mjestu,ako smijem primjetiti
Moram malo da "vintam" temu jelde ?

P.S. I ocito ne znam kako da citiram(sta cete niko nije savrsen

Na prirodan način dolazi do uzgoja matica iz rojevog nagona , matice tihe smjene i tako zvane
prisilne matice ili matice iz nužde . Prisilne matice mogu bit dobijene i zbog uticaja čovjeka,
pčelara , ali je u svakom slučaju razvijen tokom evolucije pčela.

3.
Zvones,
znaci bez direktne intervencije covjeka?Ne kontam dio-odnosno drugu polovinu,druge recenice ako mozes malo pojasniti,ko je razvijen u toku evolucije?I u kome slucaju se dobijaju "uticajem coveka"?
Thanks

P.S.U medjuvremenu skontala kako da quote,blago meni

.Veliki je nagon mladih pčela , kojih je sve više za hranjenjem larvi ali je sve manje mogučnosti da se ta potreba ispuni i postaju nezaposlene.Sve se više ispunjavaju uslovi za rojenje i pčele se dijele , praktično na dvije grupe .Pčele počinju izvlačiti matičnjake na ivicama saća , zvončiće ,kojih može biti od 10 do 20 ,ponekad i više .Smanjujući broj jaja
koje može snjeti u radiličko saće i potpuno prestajući , matica leže krupnija jaja u zvončiće .

4.
Citarala sam malo vise radi kontesta ali bi voljela da znam "kako to da lijeze krupnija jaja"?N akoji se nacin to regulise?
Zanimljivo

Zvončići nisu zaleženi svi odjednom nego u razmaku kroz nekih desetak dana .

5. Zasto?Sta je razlog?Kako to Ermin kaze'sta to?Kako to?

Tako se
dobijaju matičnjaci za koje većina kaže da su odličnog kvaliteta ,ali isto tako i da te matice
zadržavaju rojidbeni nagon.

6.Zbog cega ce takve matice zasrzati rojevni nagon?Ne vjerujem da je genetski,jeli moguce da ima uticaj uslovi u kojima se "radjaju"-kao astronomija?HuH? a mozda i jeste genetski,sta ja znam...
Eto pitanja Zvones nemoj sad da cekam predugo jer bih mogla postati expert izucavajuci.
P.S.Ja se izvinjavam ako sam postavila pitanje koje je vec objasnjeno u tekstu-ja samo proucavam dio po dio i pitam so me interesuje

beequeen je napisao/la:Život pčela ,njihov opstanak i dalji razvoj je uslovljen načinom života,gdje matica ima ulogu donošenja novog života.Društveni život pčela isto tako podrazumijeva i zamjenu matice,kao i dobijanje novih mladih matica zbog širenja na nova društva.Pčele tu težnju ostvaruju preko zalijeganja jajašaca koje matica zaliježe u početke matičnjaka .Do pojave čovjeka u njihovom životu , u životu pčela je postojao samo prirodni uzgoj matica , a od kad je čovjek počeo uzgajati pčele,osobito u savremenim košnicama došlo je i do novog načina uzgoja matica koji
nazivamo vještački uzgoj matica .(Zvones)

2.
upravo sam neki dan citala Relica i ono sto kaze za "vjestacki uzgojene matice"
On kaze da prema Ruttneru "svaki je uzgoj matica u pcelinjoj zajednici prirodan,a vjestacki uzgoj podrazumjeva uzgoj bez ucesca pcela tj.laboratorijskim uslovima a ne prirodnim."
Ja mislim da mu je ovo objasnjenje na mjestu,ako smijem primjetiti
Moram malo da "vintam" temu jelde ?
P.S. I ocito ne znam kako da citiram(sta cete niko nije savrsen

Slažem se sa svim formulacijama i upravo sam nešto slično odgovorio Esadu . Pa ipak ,kad se čovjek umiješa u nešto nemožemo reći prirodan uzgoj uz pomoć čovjeka ,
mnogo je jednostavnije "vještački uzgoj " Što se tiče laboratorijskog uzgoja ,postoji mogučnost stavljanja matičnjaka u završnoj fazi u inkubatore i vještačka oplodnja
matica u laboraratoriji a za kompletno izvođenje nisam čuo.Što se tiče uopće ovih naziva ,tek tu bi bilo veliko neslaganje kako kod pčelara još više kod naučnika .
Kod citiranja ,poslje klika na odgovori ,pogledaj ispod okvira za odgovor i vidjet ćeš postove koji su poredani redom od posljednjeg prema prvom .Na desnoj strani imaš
mogučnost pomjeranja i traženja posta na koji želiš odgovoriti i pritisneš na "citiraj" na tom postu . Na " prikaz " vidiš kako će tvoj odgovor izgledati i možeš to uređivati
više puta i kad si zadovoljna "pošalji " .
U međuvrmenu sam vidio da si naučila citirati ,jer nisam mogao poslati post u isto vrijeme ,pa ću odgovoriti u vezi jaja. Kad god matica smanji zalijeganja nese krupnija
jaja .Ona u vrijeme intezivnog zalijeganja može snijeti i više od 2000 jaja dnevno, što može premašiti njenu težinu .To ,također znači da je intezivno hranjena matićnom
mliječi i da se zbog toga jaja stalno formiraju i tako ako nese veći broj sitnija su nego kad se smanji broj .To se koristi i kod uzgoja (putem pčelara

) ali to ćeš
imati priliku vidjeti .

PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Re: Uvod u temu uzgoj matica