PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

zvones je napisao/la:

Zvones je napisao/la:
VJEŠTAČKI UZGOJ MATICA

(20)

Vjerovatno je prvi vještački uzgoj matica bio svjesno uzgajanje matica iz prisile,jer je tako
najjednostavnije. Ima više metoda na taj način, ali kod nas su najpoznatije Hunjadi-jeva metoda,gdje on stvara posebne akomulatore , prebacujući mlado leglo iz proizvodnih zajednica u izdvojene nastavke , kojih slaže više na jednoj podnici. Ovu mjeru izvodi kad
poteću prve kapi nektara na bagremovoj paši. Na ovaj način oslobađa mlade pčele hranjenja
legla u proizvodnim zajednicama , a u akomulatorima pri obilnoj stimulaciji i puno mladih pčela izvode se dobre prisilne matice .Metod Zdravka Ilijeva se još naziva i metod petog dana,
a sastoji se u tome da se po isteku petog dana svi zatvoreni matičnjaci i oni koji su blizu toga poruše jer su građeni na starijim larvama. Ostave se samo oni koji su bogato punjeni matičnim mliječom sa mlađim larvama i oni dobijaju mogučnost da budu dobro othranjeni..Od onih koji
zahtjevaju malo više posla od navedenih imamo još Milerov i Alejev.

(21)

Milerov metod je poznat po tome što se na odabranom tek zaleženom saću polukružno isjeće dio do najmlađih larvi . Najčešće se ostavi svaka treća larva na otsjećenom dijelu . Takav okvir se zatim ubac ubaci
u sredinu jakog,obezmatičenog društva i pčele će graditi matičnjake na ostavljenim larvama
odsjećenog dijela . Alejev metod podrazmijeva isjecanje užih traka sa mladim larvama,koje
se zatim lijepe na letvice ,koje se ubacuju na prazan ram i sve u obezmatičeno društvo.

VJEŠTAČKI UZGOJ MATICA PRESAĐIVANJEM LARVI

(22

Ovaj način podrazumijeva prenošenje mladih larvi iz radiličkih čelija u početke matičnjaka.
Matični početci se mogu praviti od voska ili nabaviti plastične početke pojedinačno ili u kompletu kao što su Jenter ili Nikot . U vještačke početke ili osnove matičnjaka dobijene od voska (obično vosak od voštanih poklopčića ili djevičanskog saća ,zaperaka )se presađuju što
mlađe najčešće jednodnevne larve 12 do 15 sati starosti . Matice se najčešće stave u posebno
pripremljene izolatore ,kako bi se dobila što krupnija jaja i larve iste starosti .Takve larve se
presađuju obično u pripremljene matičnjake koji su prije toga bili kod društva na poliranju.To može biti i starter u koji se stavljaju ramovi sa larvama na tzv.startanje . Larve se prenose u
matične osnove pomoću igala za presađivanje.Poznati načini presađivanja su : presađivanje na
suho; jednostruko presađivanje na mliječ i dvostruko presađivanje na mliječ . Jenter i Nikot imaju u svojim kompletima izolator i uz to određenu prednost jer se larve prenose pomoću radiličkih osnova(dno osnove) u kojima su zaležene .Kod Jentera se radilička osnova uklapa u matičnu osnovu

(23)




dok je kod nikota dno osnove ili čelije jedinstveno . Proizvođaći matica koji rade u velikim serijama ,prvenstveno za tržište koriste uglavnom matične osnove od voska,jer Jenter i Nikot imaju ograničen kapacitet i vjerovatno, za njih još neke nedostatke .

Veći proizvođaći bez obzira dali matice proizvode za tržište ili za svoje potrebe ili posebnu proizvodnju matičnjaka za dobijanje matične mlijeći ,prave uvijek više posebno obrazovanih društava za razne namjene kao što su : materinska društva ,koja daju kvalitetne larve za uzgoj
matica ,koja se na poseban način prate odabirajući matice rodonačelnice po više određenih
kriterija . Materinska društva su najčešće i uzgojna društva ,koja su posebno pripremljena sa dijelom za izolaciju matice kako bi se dobile kvalitetne larve za presađivanje ; više očinskih društava sa odgojem kvalitetnih trutova koji nisu u rodbinskoj vezi sa maticama koje daju uzgojni materijal ; prihvatna društva ili starteri u koja se stavljaju ramovi sa sa matičnjacima u kojima su presađene larve .Tu se larve stavljaju na tzv. startanje i drže obično jedan dan i zatim se prebacuju u posebna odgojna društva koja se često nazivaju i bilderi .Sva društva u
kojima se vrši uzgoj larvi moraju biti posebno pripremljena sa masom mladih pčela koje su
sposobne dobro hraniti larve .Redovno se prihranjuju kvalitetnom hranom i u ovisnosti od
broja matičnjaka koji se uzgajaju neke faze se mogu u istim društvima obavljati.Starter se kod
relativno manjeg uzgoja ćesto mogu koristiti za nastavak odgoja larvi . Poslje faze startanja
ramovi sa matičnjacima se pregledaju i odstranjuju se matičnjaci koji nisu prihvaćeni.Poslje
poklapanja matičnjaka često se koriste finišeri ili inkubatori koji mogu biti kako formirana društva za tu namjenu tako i električni inkubatori sa strogo kontrolisanom temperaturom i
vlagom . Pred izlazak matica pripremaju se oplodnjaci ,a kad će se sipati mlade pčele ovisi
od toga hoće li se dodavati matičnjaci prije izlaska matica ili će se to desiti po izlasku matica
što je obično u vještačkim inkubatorima gdje su matice u posebnim kavezima ili „viklerima“
pa se matica ubacuje istovremeno sa stresanjem pčela .

SPARIVANJE MATICE

(24)

Matica na sparivanje može izaći poslje šest do sedam dana ,a najkasnije po mišljenju nekih autora do mjesec dana .Postoje i tvrdnje da ukoliko matica za tri sedmice/ tjedna ne izađe na svadbeni let ostat će nesparena . Postupak parenja matice obično kreće izlaskom na orjentacioni let , kada matica vrši osmatranje terena da bi se znala vratiti u svoje društvo.
Sljedeći dan,ukoliko je vrijeme odgovarajuće ,matica izlazi na tzv. svadbeni let . Događaj se
obično dešava na tzv.sparivalištima gdje se okuplja veliki broj trutova .Matica se najčešće spari sa pet do petnest trutova i pošto mlada matica brzo leti , samo je najbrži trutovi mogu stići. Oko samog sparivanja ima dosta različitih informacija ,od toga da poslje parenja samo prvi trut ugine zato što ga matica ubode žaokom ,a ostali ostanu živi i matica izlazi jedan ili dva dana na parenje do popune svojih spremnika. Drugi tvrde da je trutovski spolni organ toliko komplikovan , pa i čin sparivanja , poslje ćega mora biti otkinut tako da svaki trut strada.Kod ovog slučaja praktično se matica poslje svakog , pojedinačnog parenja mora vratiti
u košnicu da je pčele očiste i poslje toga može ponovo izaći na sljedeće sparivanje . Svadbeni izleti su završeni kad matica ocjeni da je dovoljno popunila spremnike , od čega , konačno i
ovisi njena plodnost. Ukoliko se matica ne spari iz bilo kog razloga ili postoji neko oboljenje
matica ostaje neoplođena i može leći samo neoplođena jaja što je poznato pod terminom „matica trutuša“ . Poslje oplodnje matica za nekoliko dana počne polagati jajašca i više ne izlazi iz košnice ,osim u posebnim slučajevima kao što je rojenje . Postoje , također i različita
mišljenja o tome ko prenosi i koliko genetskog materijala na svoje potomke. Tako postoji mišljenje da trutovi mogu uticati i do 75 % na genetski materijal svojih potomaka upravo iz
razloga što imaju upola manje hromozoma nego matice .Tablice pomoću kojih se to dokazuje su dosta komlikovane i teško shvatljive . Drugi , opet dokazuju da matica izvorno prenosi genetski materijal što je važnije , a činjenica je da trutovi u svojim genima preko majke imaju
i nasljedne osobine i muških i ženskih predaka .


PČELE RADILICE



Ako se uzme da pčelinji rod ne bi mogao opstati bez bilo kojeg od svoja tri člana: matica, trut,
radilica ,ova posljednja je svakako u žiži čovjekove pažnje,jer ona obavlja sve poslove kako u košnici tako i van nje i ostvaruje ono što nas najviše interesuje , pčelinje proizvode. Odrasla radilica je duga 12 do 14 mm (u savremenom uzgoju) i teška oko 100 mg. Smatra se da u 1 kg
ima od 10.000 do 11.000 pčela radilica . Progrizajući voskovni poklopčić mlada radilica izlazi
iz svoje čelije kao odrasla pčela.Često joj pri tome pomažu pčele koje su je do tada grijale .U
tom dobu je obrasla dlakicama svjetlije boje ,slaba je pa se polako kreće i vrlo gladna ,jer je u
preobrazbi istrošila svoje zalihe.Starije pčele je zato čiste,pri ćemu vrše i obilježavanje svojim
mirisom i uz to je i hrane. To se dešava u prva dva do tri dana i za to vrijeme mlada pčela ojaća . U dobi od trećeg do petog dana mlada pčela vrši čišćenje , poliranje stanica iz kojih su
izašle nove mlade pčele i jedan dio grije leglo .Od petog dana mlade pčele postaju hraniteljice
i do otprilike osmog dana hrane starije larve ,larve starije od tri dana . Te larve treba hraniti smjesom meda i polena (perge ) dodajući im sekrete svojih pljuvačnih žlijezda.Važnost ovoga
je što osim nekih (vilične i pljuvačne žljezde) , koje se razvijaju u fazi ispružene larve , pred
pletenje košuljice ,ostale žljezde se mogu razviti tek poslje uzimanja perge ,što mlade pčele čine tako što pripremajući hranu za hranjenje starijih larvi i same konzumiraju potrebnu
količinu perge . Od osmog dana dovoljno se razvila mliječna žlijezda ,koja može nakon toga
lučiti matičnu mlijeć pa pčele hraniteljice tad mogu hraniti tek izležene larve i to mogu raditi
sve do otprilike dvanestog dana .



Jedan manji dio tih pčela postaju pčele pratilice i opslužuju maticu ,jer kao što je poznato matica se svo vrijeme hrani matičnom mlijeći. U to vrijeme razvile su se i voskovne žlijezde ,koje najbolje, luće vosak od dvanestog do osamnestog dana njihovog života , a mliječna žljezda smanjuje lučenje mlijeća i počinje lučiti enzime invertaze pa ove pčele uz to mogu primati i nektar koji donose izletnice . Naravno primajući nektar i prenoseći iz čelije u čeliju one uvijek dodaju enzim invertaze koji je potreban da bi došlo do
razdvajanja složenih šečera u proste .

U tom procesu nektar koji prolazi sve do mednog mjehura i nazad dobija i druge sekrete,sekrete pljuvačnih žljezda ,pa osim invertaze ,med
dobije enzime amilaze,diastaze ,proteaze i druge koji još nisu dovoljno ispitani ,jer u medu
i pergi ima raznoraznih vrlo vrijednih mikroelemenata, enzima i aminokiselina ,koji se ćesto
ne mogu naći u nektaru koji je donesen .Ove pčele, također u procesu zrenja meda odstranjuju
višak vode (jedan dio odstrane izletnice tokom doleta) i pri tome lepezanjem krila doprinose
sazrijevanju meda . Med je spreman za poklapanje kad ima ispod 20% vode (zavisno od vrste
meda ) i tada ga pčele poklapaju.Pčele u ovom periodu povremeno izlijeću na orjentacone letove ,kako bi poslje znale kuda se kreću .U posljednoj fazi kućnih pčela od dva do tri dana ove pčele provedu kao pčele stražarice .U vrijeme kad su pčele počele uzimat pergu počela
je raditi i otrovna žljezda. Ona puni otrovom otrovni mjehur i pri kraju perioda kućnih pčela
je na svom vrhuncu .

Dalje se neće puniti ,jer pčele prelaze na isključivo ugljikohidratnu hranu
ali pčela zadržava svoj otrov do kraja života ukoliko ga ne potroši prije . Pčele u ovom periodu odlično raspoznaju po mirisu sve pčele i lako mogu razlučiti koje su njihove u odnosu na tuđice .Tako ,ukoliko je jaka paša dozvolit će ulaz i tuđici ukoliko je natovarena hranom,a i mladoj pčeli koja je zalutala .Međutim ukoliko je bespašni period napast će sve tuđice pa ćak i svoju mladu pčelu ukoliko je slabo obilježena. Poslje tri sedmice / tjedna svog života kao kućne pčele,ove pčele postaju izletnice .Ovaj period može maksimalno trajati još tri sedmice,
ali često je kraći . Izletnice ili sakupljačice se dijele na tri grupe : pčele koje traže hranu , a obavljaju i neke druge funkcije ( još nedovoljno istraženo ) koje ćesto nazivamo izvidnice ili
tražiteljice ; pčele sakupljačice i pri kraju života pčele vodonoše. Svakako da je najveća grupa
sakupljačica , koje se međusobom dijele na pčele koje isključivo donose nektar , pčele koje
donose samo polen/ pelud i ima manja grupa koja donosi i jedno i drugo .Kako je rečeno mliječne žljezde koje su ranije lučile mlijeć kod ovih pčela sada luče fermente ili enzime invertaze ,dijastaze ,oksidaze uz malo bjelančevina .

Nastavak ubrzo slijedi

Stipo je napisao/la:Možeš li postaviti slike te spravice.

Stipo je napisao/la:Sve te dijelove već imam.
Molim dali gurneš tu cijevčicu u ćeliju ili je samo nasloniš na čeliju.
Djeluje mi nezgodno da se tako može usisati larva, a da bude ne oštećena.
Ne kužim taj postupak.

Stipo je napisao/la:Valja mi tu metodu na proljeće oprobati. Sa iglom mi nikako ne ide da precizno uzmem larvu.
Puno mi vremena treba iako imam mirne ruke ometa me vid jer imam slabu dubinu odnosno teško mogu na blizinu odrediti što mi je bliže , a što dalje i onda svako malo igla umjesto da potkupim larvu odozdo uprem iglom direkt u larvu i tako je oštetim.
Tu sisaljku kako si opisao je jednostavno napraviti pa ću oprobati ako bude išlo proizvesti nešto matične mliječi. Za uzgoj matica koristim Jenter aparat.

Stipo je napisao/la:Valja mi tu metodu na proljeće oprobati. Sa iglom mi nikako ne ide da precizno uzmem larvu.
Puno mi vremena treba iako imam mirne ruke ometa me vid jer imam slabu dubinu odnosno teško mogu na blizinu odrediti što mi je bliže , a što dalje i onda svako malo igla umjesto da potkupim larvu odozdo uprem iglom direkt u larvu i tako je oštetim.
Tu sisaljku kako si opisao je jednostavno napraviti pa ću oprobati ako bude išlo proizvesti nešto matične mliječi. Za uzgoj matica koristim Jenter aparat.

medonosa je napisao/la: Stipo,ja necu reci da Jenter nevalja,ili Nikot,svaka metoda je dobra,ja ne zastupam ni jednu firmu,niti jedan institut,niti neciji interes,niti zelim nesto prodati nekome,iznosim svoje iskustvo pcelara prakticara,ovakve stvari i mozes procitati u knjigama ili vidjeti kod pcelara prakticara,gsje se svodi da sa sto manje rada i ulaganja postignes velike rezultate,ne rezultate da kazes ja sam pcelar imam 80 kosnica i izvadio sam ove godine 2 tone meda,ja imam najbolju tehnologiju pcelarenja,a nisi rekao koliko se te godine ulozio!Troskove i rad na pcelinjaku i izdatke treba svesti na najmanju mogucu mjeru a postici sa raspolozivim najvece rezultate!Ne kazem da treba stedjeti da pcele gladuju ili nekupovati ljekove iako su neki skuplji,ili losije satne osnove,ali netreba ni kupovati el vrcaljku za pcelinjak od 20 kosnica,ili el.topionik voska,ili kosnice urediti ,farbati da se glancaju a pcele se roje,,ili su bolesne!Da se vratim gore onoj spravici,tamno sace se stavlja da bi se bjele larvice bolje vidjele,sjednes za sto negdje u hladovinu i uzmes ram gradjevnjak i treniras,nakon 5 min si prvak u toj tehnici u cijelom svom kantonu,i da nisi kupio spravicu Karl Jentera za 80 eurona,po tvojoj racunici za selenje na bagrem,mogao si za 80 eurona odseliti pcelinjak 70km od tebe u Busovacu ili dolinu Lasve gdje bagrem cvjeta isto ko u Modrici i medi,i uzeti na 50 kosnica 500-900kg meda !Nije kritika niti nesto lose niti pametujem,govorim ti ono sto bi ja uradio!

Stipo je napisao/la:

medonosa je napisao/la: Stipo,ja necu reci da Jenter nevalja,ili Nikot,svaka metoda je dobra,ja ne zastupam ni jednu firmu,niti jedan institut,niti neciji interes,niti zelim nesto prodati nekome,iznosim svoje iskustvo pcelara prakticara,ovakve stvari i mozes procitati u knjigama ili vidjeti kod pcelara prakticara,gsje se svodi da sa sto manje rada i ulaganja postignes velike rezultate,ne rezultate da kazes ja sam pcelar imam 80 kosnica i izvadio sam ove godine 2 tone meda,ja imam najbolju tehnologiju pcelarenja,a nisi rekao koliko se te godine ulozio!Troskove i rad na pcelinjaku i izdatke treba svesti na najmanju mogucu mjeru a postici sa raspolozivim najvece rezultate!Ne kazem da treba stedjeti da pcele gladuju ili nekupovati ljekove iako su neki skuplji,ili losije satne osnove,ali netreba ni kupovati el vrcaljku za pcelinjak od 20 kosnica,ili el.topionik voska,ili kosnice urediti ,farbati da se glancaju a pcele se roje,,ili su bolesne!Da se vratim gore onoj spravici,tamno sace se stavlja da bi se bjele larvice bolje vidjele,sjednes za sto negdje u hladovinu i uzmes ram gradjevnjak i treniras,nakon 5 min si prvak u toj tehnici u cijelom svom kantonu,i da nisi kupio spravicu Karl Jentera za 80 eurona,po tvojoj racunici za selenje na bagrem,mogao si za 80 eurona odseliti pcelinjak 70km od tebe u Busovacu ili dolinu Lasve gdje bagrem cvjeta isto ko u Modrici i medi,i uzeti na 50 kosnica 500-900kg meda !Nije kritika niti nesto lose niti pametujem,govorim ti ono sto bi ja uradio!

Jenter aparat sam nabavio zbog vida jer poslje saobraćajke koju sam jedva preživio izgubio sam vid na jedno oko. Jenter aparat mi omogućava da sve to radim bez problema.
Što se tiče bagrama znam da ga ima meni mnogo bliže ali ni Busovača ni Lašva mi nisu baš tako blizu duplo je to dalje od tih 70 km ali o tome u drugoj temi.

zvones je napisao/la:

Stipo je napisao/la:Valja mi tu metodu na proljeće oprobati. Sa iglom mi nikako ne ide da precizno uzmem larvu.
Puno mi vremena treba iako imam mirne ruke ometa me vid jer imam slabu dubinu odnosno teško mogu na blizinu odrediti što mi je bliže , a što dalje i onda svako malo igla umjesto da potkupim larvu odozdo uprem iglom direkt u larvu i tako je oštetim.
Tu sisaljku kako si opisao je jednostavno napraviti pa ću oprobati ako bude išlo proizvesti nešto matične mliječi. Za uzgoj matica koristim Jenter aparat.

Osim lošeg vida , meni ni ruke nisu potpuno sigurne ( a možda je i to u vezi sa vidom) . Svakako da je ovaj način u literaturi opisan napr. u knjizi Branka Relića
ali nije dat ovako jednostavan primjer pravljenja naprave, pa uz zahvalu i pohvala medonosi .

ELMIR je napisao/la:zanima me koji je aprat za proizvodnju matica bolji jenter ili nikom ko ima iskustva nek mi kaze koji je bolji za radit

mirsad je napisao/la:POZ

Celije su vece i vezane su po 11 kom.

MK

mirsad je napisao/la:POZ
Za proizvodnju MM nikot ima poseban sistem.
Celije su vece i vezane su po 11 kom.
Proezvodnja MM se radi uvijek metodom presadzivanja
u iste celije iz kojih se izvadi MM.
MK