PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Stipo je napisao/la:

keno83 je napisao/la:stipo gledam ti slike maticnjaka sa uzgoja matica, imao bih par pitanja, kako uspijes da ti pcele ne grade vosak po maticnjacima?dalje bih pitao, imam slucaj da mi se matice izlegu u viklere, reci mi jeli potrebno da tu maticu dodajem u oplodnjak u kavezu, ili je mogu samo pustit na satonose,hoce li je pcele u oplodnjaku ubiti, pricam o prvom dodavanju matice, dakle oplodnjaci su tek formirani, i na kraju pitao bih, kad je najbolje dodati, prilikom punjenja oplodnjaka maticu ili maticnjak, da li treba sacekat mozda 24 sata da se pcele konsoliduju, pa onda ili moze i odmah nakon formiranja oplodnjaka?zanima me i koliko je potrebno da pcele ostanu u podrumu, u oplodnjacima, pa da ih stavim na isti pcelinjak, a da se ne vrate na u proizvodne kosnice..i ako moze sad jos jedan savjet, tek cu sada formirat desetak oplodnjaka, a ocekujem izleganje matica sutra, sta u ovom slucaju da radim, da malo matice zadrzim u kavezima, ili da ih odmah tek izlezene pustim u oplodnjak?

Prije dodavanja zrelog matičnjaka ili nesparene matice oplodnjake treba formirati 3 dana ranije i držati ih u mračnoj hladnoj prostoriji. Četvrti dan iznijeti oplodnjake na njihovo stalno mjesto, pokidati sve matičnjake a ako koji i ostane nova matica će se pobrinuti da ih poruši te dodati im zreo matičnjak ili nesparenu maticu. Prijem je 100%. Možeš formirati oplodnjake i dodati im mladu nesparenu maticu i poslje 24 sata ali se zna desiti da neka matica ne bude primljena, a i sve izletnice će se vratiti u svoju staru košnicu. Stanje se može popraviti ako se pčele za oplodnjake uzimaju i stresaju samo sa okvira sa leglom ito u podne kada je većina izletnica izvan košnice.
Kod dodavanja matičnjaka ili nesparene matice bitno je vrijeme da pčele u oplodnjaku osjete da nema matice i da se organizuju na izgradnju matičnjaka.
Kada pčele dobiju to raspoloženje tada očekuju matičnjak ili nesparenu maticu. Pa kada im dodamo zreo matičnjak ili nesparenu maticu primaju je bez problema.
U ovo vrijeme kada pčele intenzivno grade saće veliki je problem jer grade zaperke između matičnjaka. Ja sam uzgajao matičnjake u 6. mjesecu kada je paša bila slabija te bilo je to vrijeme kada su pčele slabo gradile saće i zato nisu intenzivno gradile zaperke između matičnjaka.

A kada se uzgoje matice po millerovoj metodi,kako onda maticnjake presaditi u mini ili baby oplodnjake koliko ih drzati zatvorenim kada i kako ih formirati?

stipo slicno pitanje erminovom je i kod mene, naime sta se dogadja izvedu mi se matice stavim ih u bebi oplodnjake, ali kad provjerim nakon par dana ne nadjem ni maticu, a unutra bude znatno manje pcele nego sam stavio, inace imam problem sa ovim sparivanjem matica tj od trenutka kad se izlegu pa dalje mi skripi, dva dana prije izlaska matice, punim oplodnjake stavim ih u podrum, naspem secera, kad izadje matica pustim je medju pcele ona useta medju njih dole. i kad iznesem oplodnjake desi se ili da se matica ne spari tj jednostavno se izgubi nit je ima zive u kosnici nit mrtve, reci mi gdje grijesim i sta bi trebao napravit da se ovo popravi, inace mjesto za sparivanje je idealno, nema ptica rijeka nicega zavjetrina tisina prema tome...

Princip dodavanja matičnjaka je isti za sve načine uzgoja. Nije bitno koje je veličine oplodnjak. Matičnjaci se dodaju na isti način bilo to jako društvo ili mali oplodnjak od 2 okvira pčela. Bitno je stvoriti uvjete da društvo očekuje matičnjak. Što se tiče beby oplodnjaka tu nemam iskustvampa i ne mogu točno opisati cijeli postupak. Bilo kako bilo treba proći neko vrijeme da pčele osjete da nemaju maticu. Nadam se da će ti netko tko je radio s beby oplodnjacima htjeti objasniti taj postupak. Kod nas beby oplodnjaci se nisu pokazali dobrima jer za njihovu primjenu trebaju posebni uvjeti i izolirana sredina i dobro selekcionirane matice. Mnogo matica oplođenih u tim malim oplodnjacima se kod naših uzgajivača pokazalo lošim jer je u njima nemoguće procjeniti kvalitetu matice. Mali pčelari koji uzgajaju matice za svoje potrebe najbolje je jedan nastavak podjeliti na dva dijela kako bi se dobio dvodjelni nukleus pregrađen jednom pregradnom daskom od kojih svaki dio ima svoje leto. Takve nukleuse postaviti na neko društvo u pčelinjaku. Ako se poslje oplodnje desi da neka matica nije dobra ona se uklanja vadi se pregrada i pčele se pripajaju drugom društvu pored. Ako obe matice nisu dobre uklanjaju se i oba društva se pripajaju društvu ispod.

U petak sam startao Jenter aparat. U subotu ujutro gledam matica zalegla sve ćelije aparata, u podne oslobodio sam maticu iz aparata. Ove godine radim uzgoj matica Novozelandskom metodom. U ponedjeljak sam umjesto matične sa letom postavio sam punu pregradu sa letom da odvojim gornji sanduk od matice koja je dole u dojnjem nastavku. Na podnici sam otvorio zadnje leto da pčele gdje je matica mogu izlaziti vani. Utorak ujutro presadio sam 30 larvi i postavio ih u gornji nastavak iznad pregradne daske. Jutros sam pregledao prijem larvi i od 30 pčele su prihvatile 25 i na njima počele nadograđivati matičnjake. Već su nadogradile plastične osnove za cijeli 1 centimetar Ovih 5 koje nisu prihvatile zamjenio sam s 5 novih larvi koje sam sačuvao za tu namjenu. Večeras u 18 sati sam pregradu zamjenio matičnom rešetkom i tako cijelo društvo ponovo može komunicirati dole sa maticom, a gore nastaviti raditi na izgradnji matičnjaka.Ujedno sam zatvorio zadnje leto. Pa će sve pčele ulaziti i izlaziti na leto na matičnoj rešetki i kroz nju komunicirati sa maticom. Ovom Novozelandskom metodom odgajivačko društvo je ujedino i starter i pritom nije komuniciralo sa maticom samo 48 sati. Društvo ovom metodom ne gubi na snazi što nije slučaj kod drugih metoda uzgoja matičnjaka.

Citao sam nesto o ovoj metodi i izgleda da je dosta jednostavnija a sto je najbitnije jedno drustvo sluzi i kao starter i kao odgajivacko, posto mi jenter aparat dolazi za par dana mislim da cu se odluciti da prvi pokusaj napravim ovom metodom. Stipe ako ti nije problem da opsirnije napises tocnu satnicu radova sa ovom metodom i ako ti nije problem da stavis neku sliku ovira maticne resetke sa mogucnoscu umetanja pregrade, uglavnom daj neko opsirnije objasnjenje popraceno slikama jer ti to zaista najbolje objasnjavas.

Ahmet je napisao/la:Citao sam nesto o ovoj metodi i izgleda da je dosta jednostavnija a sto je najbitnije jedno drustvo sluzi i kao starter i kao odgajivacko, posto mi jenter aparat dolazi za par dana mislim da cu se odluciti da prvi pokusaj napravim ovom metodom. Stipe ako ti nije problem da opsirnije napises tocnu satnicu radova sa ovom metodom i ako ti nije problem da stavis neku sliku ovira maticne resetke sa mogucnoscu umetanja pregrade, uglavnom daj neko opsirnije objasnjenje popraceno slikama jer ti to zaista najbolje objasnjavas.

Čitao sam i ja i evo došlo je vrijeme da oprobam i tu metodu.
Rezultate za sada nemam samo znam da su pčele otpočele izgradnju matičnjaka i da troše puno sirupa i pogače.
Ovo je literatura po kojoj sam radio. Rezultate ču vidjeti šta će ispasti.
copy/paste:

Novozelandski način uzgoja matičnjaka i matica


Najbliži je prirodnom načinu uzgoja. Harry Cloake je ovaj način dobivanja matičnjaka je prenio pčelarskom svijetu preko Apimondije još 1977. g..

Priprema zajednice
Za novozelandski način dobivanja matičnjaka koriste se košnice nastavljače (LR, DB, Farrarova košnica ili pološka s nastavkom). Drugi tip košnice nije pogodan za ovaj način rada, jer košnica mora imati dva nastavka. Bit je u tome da treba na najbrži i najlakši način, ne razdvajajući nastavak, podijeliti zajednicu na dva dijela i gornji dio učiniti bezmatkom.
Harry Cloake je to riješio jednostavno i vrlo uspješno. Napravio je pregradnu dasku tako da se ona uvlači i izvlači otraga ili s bocne strane košnice između dva nastavka. Ležište za pregradnu dasku napravio je u gornjem dijelu okvira matične rešetke tako da je pregradna daska 1cm iznad matične rešetke. Ako bi taj razmak između matične rešetke i pregradne daske bio veći ili manji, pčele bi ga zatvarale ili voskom ili propolisom.
Evo kako je H. Cloake uzgajao i dobivao dobre matičnjake i matice po svojoj metodi uzgoja. Zajednice koje je odabrao za uzgojne podražajno je prihranjivao, stimulirao matice na polaganje jaja i tako razvio vrlo jake zajednice ali u vrlo skučenom prostoru – u dva nastavka. U međuvremenu je stavio matičnu rešetku (MR) između dva nastavka. Lijeto na MR je otraga i zatvoreno, a zatvoren je i otvor za uvlačenje pregradne daske. Povremeno je premještao poklopljeno leglo iz donjeg (plodišnog) u gornji medišni nastavak.
Sedam dana prije dodavanja ličinaka za uzgoj matičnjaka spustio je postolje košnice za visinu donjeg nastavka. Istodobno je okrenuo kompletnu kočnicu za 180 stepeni, tako da je lijeto na podnici došlo otraga, a lijeto na MR na isto mjesto na podnici. Zatvorio je lijeto otraga na podnici, a otvorio lijeto s prednje strane na MR. Pčele ce, kao i odsad, ulaziti s prednje strane, ali kroz lijeto na MR u gornji nastavak. Budući da je matica ispod MR u donjem nastavku, sada ce pčele kroz MR dolaziti matici, hraniti je, i uzgajati leglo. Pčele ce tako naučiti komunicirati s maticom kroz MR. Dakle, postigli smo cilj: razvili smo jaku zajednicu jer smo prenošenjem zatvorenog legla dobili u gornjem nastavku puno pčela, matica intenzivno nese jer smo joj dali prostor i hranu, a ipak se sve to zbiva u skučenom prostoru.
Eto, sada imamo zgodnu mogućnost da uvučemo pregradnu dasku iznad MR i da tako odvojimo gornji dio zajednice od matice i učinimo ga bezmatkom pogodnim za uzgoj matičnjaka. Ipak, dva dana prije dodavanja ličinaka, sredimo raspored legla u zajednici. Podignemo gornji nastavak skupa s MR i stavimo uz donji. Iz donjeg nastavka prenesemo dva-tri okvira legla pretežno koje je pred poklapanjem i sa sto vise mladih pčela. Pri tome pazimo da slučajno maticu ne prenesemo gore. Na mjesto oduzetih okvira prenesemo iz gornjeg nastavka okvire, gdje je izašlo ili izlazi leglo. Tako matica ima prostora za polaganje.
Da bismo imali redovito mladih pčela i jaku uzgojnu zajednicu, treba ovom dijelu zajednice dati okvirnu hranilicu punu \"pogače\" i 1-2 okvira s polenom i otklopljenim medom. Kada smo oba dijela zajednice dobro sredili, stavimo gornji nastavak sa MR na plodišni i sve drugo ostaje kako je i prije bilo.
Ako procijenimo da zajednica nije dostatno jaka za uzgojnu, možemo je pojačati sa 1-2 okvira s izlazećim leglom ili mladim pčelama.
Obezmatičavanje traje samo do 48 sati. Dan prije dodavanja ličinaka za uzgoj matičnjaka uvučemo pregradnu dasku u njezino ležište iznad MR. Istodobno otvorimo lijeto na podnici otraga. Pčele ce izlaziti iz donjeg nastavka, ali ce se vraćati na lijeto MR i ulazit ce u gornji nastavak, jer su tako naučile. Budući da je pregradna daska uvučena, pčele sada neće moći prelaziti matici u donji nastavak i za sljedeća 24 sata osjetit će nedostatak matice. I ne samo to, sada je u gornjem nastavku krcato s pčelama na račun dijela zajednice u donjem nastavku. To nam je i bio cilj radi sto uspesnijeg zapocinjanja veceg broja maticnjaka.
Bezmatku damo licinke (presadjene u pocetke maticnjaka ili Jenterov okvir s mladim leglom) 24 sata po uvlacenju pregradne daske. Uz ovaj okvir koji smo stavili u sredinu nastavka treba dati okvir s peludom i otklopljenim medom. S druge strane okvira s pocecima maticnjaka sloze se okviri s leglom pred poklapanjem sa sto vise mladih pcela. Na kraju slozimo ostale okvire poklopljenog legla i okvire s peludom i medom. Hranilicu napunimo hranom, stavimo krov kosnice i ostavimo je na miru do sutra.
Sljedeci dan, 24 sada po dodavanju uzgojnog materijala izvucemo pregradnu dasku, a njen otvor zatvorimo letvicom pripasanom za taj otvor. Zatvorimo leto na podnici otraga i tako smo zajednicu opet vratili u jednu biolosku cjelinu. Pcele ce i dalje ulaziti u gornji nastavak kroz leto na MR. Buduuci da je uklonjena pregradna daska, pcele ce opet uspostaviti kontakt s maticom, hraniti je, uzgajati leglo ali istodobrno nastaviti s uzgojem zapocetih maticnjaka iznad MR.
Kroz pet dana kada su matičnjaci poklopljeni, stavimo ih u inkubator ili damo na grijenje u neku drugu zajednicu iznad MR. Dakle, bezmaticnost je trajala samo 48 sati. Uz dobru prihranu, ali i skuceni prostor, zajednica je stalno u rojevnom raspolozenju uz krace prekide od 48 sati. Možemo je rabiti za uzgoj cijelu seoznu. Necemo se razocarati jer su dobiveni matičnjaci glede veličine slicni rojevnim, a prihvat je dobar.
Bojim se, dragi citatelji, da cete, uz ovako siroko opisivanje ove metode, shvatiti je kao zamrsen i kompliciran nacin uzgoja maticnjaka. Nije tako, vjerujte, pa pokusajte i brzo cete spoznati da je novozelandska metoda laksi i brzi put do dobrih maticnjaka i matica. U istoj uzgojnoj zajednici zapocinju se maticnjaci (\"starter\"), uzgajaju se maticnjaci (\"finis\") i na kraju nam ostaje citava zajednica, sto nije slucaj kod drugih nacina uzgoja matica.


Razdjelna daska

Ahmet je napisao/la:Citao sam nesto o ovoj metodi i izgleda da je dosta jednostavnija a sto je najbitnije jedno drustvo sluzi i kao starter i kao odgajivacko, posto mi jenter aparat dolazi za par dana mislim da cu se odluciti da prvi pokusaj napravim ovom metodom. Stipe ako ti nije problem da opsirnije napises tocnu satnicu radova sa ovom metodom i ako ti nije problem da stavis neku sliku ovira maticne resetke sa mogucnoscu umetanja pregrade, uglavnom daj neko opsirnije objasnjenje popraceno slikama jer ti to zaista najbolje objasnjavas.

Za ovu metodu ja cuo zimus na predavanju u nasem udruzenju.Samo sto covjek rece da je ovo metoda nekog Jovanovica iz Srbije

Posjeta mom pčelinjaku u Hercegovini.


U srcu drače.



Marinove polilice.

da metoda potice iz srbije, detaljno mi je covjek koji sa njom uzgaja matice pojasnio, i ja od ove godine radim sa njom, sa velikim uspjehom.. umetnem lim u okvir resetke, drustva razdjelim, kad se presadjene larve startaju vadim lim, maticu spustam ispod resetke, a ram sa maticnjcima dizem iznad, pcele nastave sa njegom maticnjaka, cim se maticnjaci zatvore, ja ih stavljam u inkubator gdje ostaju do pred izleganje, jos bih dodao da prije pokretanja ovoga sistema, napravio sam izolator u koji staje jedan ram, ja u njega sstavim ram pun meda i maticu, dok pcele ociste taj ram sa medom prodje dva dana, ja tada dodajem mladi izgradjeni ram stavljam ga matici da ga zaleze jaja budu krupnija, i sva su u nekoliko sati starosne razlike, cetvrti dan iglom presadim tek ispiljene larvice, i radim po ovom opisanom nacinu dalje..to je sve, drustvo i dalje ostaje jednako jako kao i prije, donosi med radi ma sve kako treba, jedna jako kvalitetna metoda, koju sam rado prihvatio i u razgovoru sa uzgajivacem iz srbije dobro razradio i moram reci da sam istom prezadovoljan..

Nije ni bitno odakle je metoda, bitno je da daje dobre rezultate.S obzirom da ova metoda zaslužuje da bude opširnije obrađena, preporuka administratoru da ove postove premjesti na temu Uzgoj matica, da ne opterećijemo Stipin dnevnik i da je detaljnije obradimo uz iskustva koja smo imali sa ovom metodom.
Lijep pozdrav!

Dva dana poslje uklanjanja lima pčele nastavljaju hraniti matičnjake. Primjećujem da su prilično dugački, debeli i kracati sa mliječi. Kada sam između gornjeg i dojnjeg nastavka uklonio pregradu i ostala je samo matična rešetka.
Bio sam malo zabrinut kako će sada društvo koje ispod matične komunicira sa maticom, a iznad se nalaze matičnjaci. Uvidio sam da dva dana poslje sve ide kako treba. Malo mi je čudno da za jedan dan potroše 2 lit sirupa i 1 kg pogače, a društvo ima snagu jedan i pol LR nastavak. Pitam se dali je za to zaslužan BeeVital ili ova NZ metoda uzgoja matičnjaka. Molio bih ove iskusne da kažu dali je i kod njih bila ovolika potrošnja hrane. Nije mi čudno da 2 lit sirupa iz hranilice iznesu za dan nego da pogaču popapaju za jedan dan.

pojedu one sve sta im das, ali buduci da ja ne dajem nikako pogace, osim oplodnjacima ne bih znao reci..meni je bitno u pripremi startera samo da je prostor gdje su maticnjaci krcat pcelama SVIH generacija, i da ima u ramovima dosta meda i perge, na ovaj nacin cak mi ne prave zaperke nikako iako im ne dajem osnovu nikako, maticnjaci budu izuzetni i dugi i odnjegovani i uredni ma za pozeljet, kao sa slike..

Povratak iz Hercegovine.

Pod Tušnicom .
Paša planinska livada.

Moj drugi pčelinjak.

Za početak postavio sam dvadesetak nukleusa.
Juče sam dodao matičnjake.

Može stati više od 100 , ali ne vidim duboke podnice ili ne gledam dobro (istina imam loš vid ( kratkovidan sam ).

stipe svaka ti cast,preljepo ih je vidjeti.............

Stipo je napisao/la:Povratak iz Hercegovine.

Pod Tušnicom .
Paša planinska livada.

Kako su prošle u Hercegovini Stipo?

zvones je napisao/la:Može stati više od 100 , ali ne vidim duboke podnice ili ne gledam dobro (istina imam loš vid ( kratkovidan sam ).

Ako si mislo na sliku pod Tušnicom moje košnice su na visokim podnicama. Ove smeđe košnice pored nukleusa su našeg člana Marina moje su one iza svijetlijih boja.
U novi pčelinjak dojnja slika može stati bez gužve 50 košnica. Razmišnjam da tu držim nukleuse, nekoliko trutara i rodonačelničko društvo.

Mustafa je napisao/la:

Stipo je napisao/la: Kako su prošle u Hercegovini Stipo?

Slabo!
Vaga je napredovala 4-5 kg.
Vrijedilo je pokušati ali iako su bile u srcu drače pored Lubuškog drača je izdala.
Valjda će neki drugi put biti bolje.
Pčele su bar održale leglo na nivou.
Inače bi ovdje morao davati sirup ili pogače.
Pčelar ti je takve sreće očekuje dobru pašu a ona zbog lošeg vremena bude slaba.

Stipo je napisao/la:

zvones je napisao/la:Može stati više od 100 , ali ne vidim duboke podnice ili ne gledam dobro (istina imam loš vid ( kratkovidan sam ).

Ako si mislo na sliku pod Tušnicom moje košnice su na visokim podnicama. Ove smeđe košnice pored nukleusa su našeg člana Marina moje su one iza svijetlijih boja.
U novi pčelinjak dojnja slika može stati bez gužve 50 košnica. Razmišnjam da tu držim nukleuse, nekoliko trutara i rodonačelničko društvo.

Ne , mislio sam na ovaj novi pčelinjak , a sjećam se da si zadnji put spominjao duboke podnice kod nukleusa . Zbog toga sam se pitao , dali si odustao od dubokih
podnica . Što se mene tiče , nebi pogriješio . Duboke podnice su znatno skuplje , a glavni razlog njihovog postavljanja ( odvajanje pčela od hladnog zraka ) je nevažan
( po mom shvatanju ).

zvones je napisao/la:
Ne , mislio sam na ovaj novi pčelinjak , a sjećam se da si zadnji put spominjao duboke podnice kod nukleusa . Zbog toga sam se pitao , dali si odustao od dubokih
podnica . Što se mene tiče , nebi pogriješio . Duboke podnice su znatno skuplje , a glavni razlog njihovog postavljanja ( odvajanje pčela od hladnog zraka ) je nevažan
( po mom shvatanju ).

Ne Zvones nisam spominjao visoke podnice za nukleuse nego obične.
Kada se matica oplodi i nukleus dovoljno razvije sve prebacujem u standardnu košnicu.
Nemam namjeru uzimljavati 5 okvirne nukleuse.
Ako si primjetio da imam i nekoliko duplih nukleusa. Prošle zime sam u njima uzimio nekoliko matica i sve su lijepo prezimile. Za uzimljavanje rezervnih matica već pripremam par 5 dijelnih pološki od tvrdog štiropola.
Želim oprobati i tu mogućnost. Oprobao sam i mislim da nije pametno uzimljavati nukleuse sa 5 okvira ni duple sa 4 okvira. Iako su svi prezimili bili su toliko slabi da tek sada zauzimaju u standardnom sanduku 6 ulica. MIslim da ipak treba uzimiti rezervna društva sa većom snagom od nukleusa sa 5 okvira.

Stipe kako si krenuo imat ces pcelinjaka kao neki pcelari kosnica
Svaka cast sve lijepo i pedantno, nego cim prevozis pcele, imas li kamion ili neku prikolicu?

Stipo je napisao/la:

zvones je napisao/la:
Ne , mislio sam na ovaj novi pčelinjak , a sjećam se da si zadnji put spominjao duboke podnice kod nukleusa . Zbog toga sam se pitao , dali si odustao od dubokih
podnica . Što se mene tiče , nebi pogriješio . Duboke podnice su znatno skuplje , a glavni razlog njihovog postavljanja ( odvajanje pčela od hladnog zraka ) je nevažan
( po mom shvatanju ).

Ne Zvones nisam spominjao visoke podnice za nukleuse nego obične.
Kada se matica oplodi i nukleus dovoljno razvije sve prebacujem u standardnu košnicu.
Nemam namjeru uzimljavati 5 okvirne nukleuse.
Ako si primjetio da imam i nekoliko duplih nukleusa. Prošle zime sam u njima uzimio nekoliko matica i sve su lijepo prezimile. Za uzimljavanje rezervnih matica već pripremam par 5 dijelnih pološki od tvrdog štiropola.
Želim oprobati i tu mogućnost. Oprobao sam i mislim da nije pametno uzimljavati nukleuse sa 5 okvira ni duple sa 4 okvira. Iako su svi prezimili bili su toliko slabi da tek sada zauzimaju u standardnom sanduku 6 ulica. MIslim da ipak treba uzimiti rezervna društva sa većom snagom od nukleusa sa 5 okvira.

Stipo kod nukleusa se mnogo griješi zato što je gotovo pravilo da se nukleusima daju pogače . Nukleusima se u stvari nesmiju nikako davati pogače jer se obično formiraju
od zatvorenog legla . Dakle sve su to mlade pčele i one troše žlijezde vrlo često i prije nego što su se formirale .Nukleusu ne treba više od 1 kg hrane po ramu ali mora biti
med . Pri tome treba i ram perge za razvoj zimskih pčela . Što se tiče od čega je nukleus napravljen , nema veze ali je vrlo bitno kakav je ram . Pri tome bi ubjedljivo najbolji
bio visoki ram , koji bi imao duplu visinu u odnosu na dužinu , originalni pološkin ili obrnuti DB ram .

Ahmet je napisao/la:Stipe kako si krenuo imat ces pcelinjaka kao neki pcelari kosnica
Svaka cast sve lijepo i pedantno, nego cim prevozis pcele, imas li kamion ili neku prikolicu?

Nemam kamion nemam prikolicu. Dakle platim drugom da preveze pčele.
Cilj mi je imati 4-5 pčelinjaka i svoj autokran.
Samo prvo moram uvidjeti dali je pčelarstvo isplativo.
Do sada sam uložio hiljade maraka, a dobio vrlo malo.
Sada imam preko 70 košnica.
Možda ovaj mjesec proširim još 10.

zvones je napisao/la:

Stipo je napisao/la:

zvones je napisao/la: Stipo kod nukleusa se mnogo griješi zato što je gotovo pravilo da se nukleusima daju pogače . Nukleusima se u stvari nesmiju nikako davati pogače jer se obično formiraju
od zatvorenog legla . Dakle sve su to mlade pčele i one troše žlijezde vrlo često i prije nego što su se formirale .Nukleusu ne treba više od 1 kg hrane po ramu ali mora biti
med . Pri tome treba i ram perge za razvoj zimskih pčela . Što se tiče od čega je nukleus napravljen , nema veze ali je vrlo bitno kakav je ram . Pri tome bi ubjedljivo najbolji
bio visoki ram , koji bi imao duplu visinu u odnosu na dužinu , originalni pološkin ili obrnuti DB ram .

Ovi nukleusi su doista muka živa. Morat ću oprobati još neku drugu metodu za razrojavanje društava.
Možda neku bez gubitka snage osnovnog društva. Takvo nešto još nisam probao.