Stranica: 12/22.

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 31 ožu 2012, 21:12
Postao/la medonosa
MULTIBOX,kutija za prirodne ili vjestacke rojeve!
Multibox je nastao na bazi zajednicke saradnje svjetskih strucnjaka,Instituta Kichheim,Celle,osvojio je oficialni certifikat na Apimondia 2001 u Durbanu!Pored spomenutih njemacki instituta najvecu zaslugu za Multibox i saradnju moze se dati Institutu u Zagrebu i Profesoru Kesicu!
slika

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 31 ožu 2012, 21:25
Postao/la mirsad
POZ
Medonosa hvala na odgovoru i upozorenju.
Kako ti radis [proljetni-ljetnji] tretman protiv varoe,kako je drzis pod kontrolom.
Gradzevnjak ili neko sretstvo.
MK

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 31 ožu 2012, 21:28
Postao/la medonosa
mirsad je napisao/la:POZ
Medonosa hvala na odgovoru i upozorenju.
Kako ti radis [proljetni-ljetnji] tretman protiv varoe,kako je drzis pod kontrolom.
Gradzevnjak ili neko sretstvo.
MK
Samo gradjevnjak,do kraja jula nista drugo ne poduzimam,isjecanjem rama gradjevnjaka 25%varoe odstranjivamo bioloskim putem,i proizvedemo znatne kolicine vrijednosnog voska!

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 31 ožu 2012, 22:14
Postao/la zvones
medonosa je napisao/la:
mirsad je napisao/la:POZ
Medonosa hvala na odgovoru i upozorenju.
Kako ti radis [proljetni-ljetnji] tretman protiv varoe,kako je drzis pod kontrolom.
Gradzevnjak ili neko sretstvo.
MK
Samo gradjevnjak,do kraja jula nista drugo ne poduzimam,isjecanjem rama gradjevnjaka 25%varoe odstranjivamo bioloskim putem,i proizvedemo znatne kolicine vrijednosnog voska!
Evo jedno pitanje i od mene . Koliko građevnjaka stavljaš i kad orjentaciono vršiš isjecanje (mislim na prvi , drugi ili već koliko ih stavljaš) ?

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 31 ožu 2012, 22:45
Postao/la medonosa
zvones je napisao/la:
medonosa je napisao/la:
mirsad je napisao/la:POZ
Medonosa hvala na odgovoru i upozorenju.
Kako ti radis [proljetni-ljetnji] tretman protiv varoe,kako je drzis pod kontrolom.
Gradzevnjak ili neko sretstvo.
MK
Samo gradjevnjak,do kraja jula nista drugo ne poduzimam,isjecanjem rama gradjevnjaka 25%varoe odstranjivamo bioloskim putem,i proizvedemo znatne kolicine vrijednosnog voska!
Evo jedno pitanje i od mene . Koliko građevnjaka stavljaš i kad orjentaciono vršiš isjecanje (mislim na prvi , drugi ili već koliko ih stavljaš) ?
Pozdrav Zvones,ovako stavljam dva rama "gradjevnjaka",ovo pisem pod navodnicima jer se razlikuju u njihovoj svrsi i gradnji!Prvi ram gradjevnjak je prazan ram gdje pcele same prave trutovsko sace i matica polaze jaja,trutovska!Stavljam ga do legla,radi vremenskih prilika,posto je prazan ako zahladni mogu pcele kroz njega prolaziti bez problema!Kada je zalezen isjecam samo pola rama horizontalno i vracam na kraj nastavka do zida!Na njegovo mjesto povlacim jedan ram sa leglom i na prazno mjesto stavljam ram sa satnom osnovom sa celijama od 6,9mm,koje je i namjenjenjo uzgoju trutova,koji meni a i svima sluze u uzgoju matica,iz tog saca izlaze trutovi kao njemacki leopard tenkovi :D!svaki 7 dana isjecam pola onog normalnog rama sa trutovskim leglom,uvjek naizmjenicno jednu polovicu pa drugu polovicu!Kada je ram sa uzgojem trutova zatvoren njega stavljam u mediste,a na njegovo mjesto normalni gradjevnjak!Onaj ram za uzgoj trutova kada posluzi svojoj svrsi,vracam u plodiste,tako da su mi uvjek gradjevnjaci sa obje strane do polena,na kraju legla!Ovaj gradjevnjak sa satnom osnovom,ne isjecam vec nozem odrezem o,5mm poklopljenog trutovskog legla,prostrem najlon na preokrenuti krov kosnice,i ram polozim u vodoravni polozaj udarim krajem rama od obod krova i tada ispadnu sve lutke trutova,koje mozemo kontrolisati na varou!

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 31 ožu 2012, 23:19
Postao/la zvones
medonosa je napisao/la:
zvones je napisao/la: Evo jedno pitanje i od mene . Koliko građevnjaka stavljaš i kad orjentaciono vršiš isjecanje (mislim na prvi , drugi ili već koliko ih stavljaš) ?
Pozdrav Zvones,ovako stavljam dva rama "gradjevnjaka",ovo pisem pod navodnicima jer se razlikuju u njihovoj svrsi i gradnji!Prvi ram gradjevnjak je prazan ram gdje pcele same prave trutovsko sace i matica polaze jaja,trutovska!Stavljam ga do legla,radi vremenskih prilika,posto je prazan ako zahladni mogu pcele kroz njega prolaziti bez problema!Kada je zalezen isjecam samo pola rama horizontalno i vracam na kraj nastavka do zida!Na njegovo mjesto povlacim jedan ram sa leglom i na prazno mjesto stavljam ram sa satnom osnovom sa celijama od 6,9mm,koje je i namjenjenjo uzgoju trutova,koji meni a i svima sluze u uzgoju matica,iz tog saca izlaze trutovi kao njemacki leopard tenkovi :D!svaki 7 dana isjecam pola onog normalnog rama sa trutovskim leglom,uvjek naizmjenicno jednu polovicu pa drugu polovicu!Kada je ram sa uzgojem trutova zatvoren njega stavljam u mediste,a na njegovo mjesto normalni gradjevnjak!Onaj ram za uzgoj trutova kada posluzi svojoj svrsi,vracam u plodiste,tako da su mi uvjek gradjevnjaci sa obje strane do polena,na kraju legla!Ovaj gradjevnjak sa satnom osnovom,ne isjecam vec nozem odrezem o,5mm poklopljenog trutovskog legla,prostrem najlon na preokrenuti krov kosnice,i ram polozim u vodoravni polozaj udarim krajem rama od obod krova i tada ispadnu sve lutke trutova,koje mozemo kontrolisati na varou!
Dosta ti toga isjecaš , istina sa određenim planom koji je možda napravljen i u društvu . Pitanje sam i postavio zbog onih 25 % varoe , što se može posmatrati na više načina ,
kao malo varoe za puno isjecanja ili značajnih 25 % koji u sljedećem periodu mogu značajno smanjiti ukupni broj varoe . Ja često po raznim forumima (nisam jedini ) čitam
kako je kod isjecanja građevnjaka bilo malo varoe , poslje kod ljetno-jesenskog tretmana palo puno varoe . Moj zaključak od ranije je da isjecanje građevnjaka može
dati neke rezultate ali je nepouzdano i ovisi o više stvari . O tome kasnije jer je to više pitanje razmišljanja , nego mogučnost dokazivanja .

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 31 ožu 2012, 23:29
Postao/la medonosa
zvones je napisao/la:
medonosa je napisao/la:
zvones je napisao/la: Evo jedno pitanje i od mene . Koliko građevnjaka stavljaš i kad orjentaciono vršiš isjecanje (mislim na prvi , drugi ili već koliko ih stavljaš) ?
Pozdrav Zvones,ovako stavljam dva rama "gradjevnjaka",ovo pisem pod navodnicima jer se razlikuju u njihovoj svrsi i gradnji!Prvi ram gradjevnjak je prazan ram gdje pcele same prave trutovsko sace i matica polaze jaja,trutovska!Stavljam ga do legla,radi vremenskih prilika,posto je prazan ako zahladni mogu pcele kroz njega prolaziti bez problema!Kada je zalezen isjecam samo pola rama horizontalno i vracam na kraj nastavka do zida!Na njegovo mjesto povlacim jedan ram sa leglom i na prazno mjesto stavljam ram sa satnom osnovom sa celijama od 6,9mm,koje je i namjenjenjo uzgoju trutova,koji meni a i svima sluze u uzgoju matica,iz tog saca izlaze trutovi kao njemacki leopard tenkovi :D!svaki 7 dana isjecam pola onog normalnog rama sa trutovskim leglom,uvjek naizmjenicno jednu polovicu pa drugu polovicu!Kada je ram sa uzgojem trutova zatvoren njega stavljam u mediste,a na njegovo mjesto normalni gradjevnjak!Onaj ram za uzgoj trutova kada posluzi svojoj svrsi,vracam u plodiste,tako da su mi uvjek gradjevnjaci sa obje strane do polena,na kraju legla!Ovaj gradjevnjak sa satnom osnovom,ne isjecam vec nozem odrezem o,5mm poklopljenog trutovskog legla,prostrem najlon na preokrenuti krov kosnice,i ram polozim u vodoravni polozaj udarim krajem rama od obod krova i tada ispadnu sve lutke trutova,koje mozemo kontrolisati na varou!
Dosta ti toga isjecaš , istina sa određenim planom koji je možda napravljen i u društvu . Pitanje sam i postavio zbog onih 25 % varoe , što se može posmatrati na više načina ,
kao malo varoe za puno isjecanja ili značajnih 25 % koji u sljedećem periodu mogu značajno smanjiti ukupni broj varoe . Ja često po raznim forumima (nisam jedini ) čitam
kako je kod isjecanja građevnjaka bilo malo varoe , poslje kod ljetno-jesenskog tretmana palo puno varoe . Moj zaključak od ranije je da isjecanje građevnjaka može
dati neke rezultate ali je nepouzdano i ovisi o više stvari . O tome kasnije jer je to više pitanje razmišljanja , nego mogučnost dokazivanja .
Zvones,sve zavisi o napadu varoe ili njenjim sirenjem,prosle godine jedno drustvo kod susjeda je imalo pad kod prvog tretiranja,krajem jula cca 5400 varoa,pa sada mozemo zakljuciti vrijedili isjecati ili ne!

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 31 ožu 2012, 23:43
Postao/la Marin
Kojim sredstvom je radjeno to prvo tretiranje i u kojem intervalu?

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 31 ožu 2012, 23:44
Postao/la Marin
Kojim sredstvom je radjeno to prvo tretiranje i u kojem intervalu?

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 31 ožu 2012, 23:48
Postao/la zvones
medonosa je napisao/la: Zvones,sve zavisi o napadu varoe ili njenjim sirenjem,prosle godine jedno drustvo kod susjeda je imalo pad kod prvog tretiranja,krajem jula cca 5400 varoa,pa sada mozemo zakljuciti vrijedili isjecati ili ne!
Ne sporim ja ništa , nego i samom sebi postavljam pitanja . Po tvom odgovoru pretpostavljam da susjed nije isjecao građevnjake . Da je isjecao imao bi 1.500 ili 2.000
manje, što je opet puno, barem su takva mišljenja. Uz to, nema baš svako dobro razrađen sistem isjecanja , zbog ćega sam na kraju i postavio pitanje, a ujedno pitanje
je provođenja takvog sistema na pčelinjacima sa većim brojem košnica . Meni bi , kako sam sposoban , bilo to teško sprovesti i na manjem pčelinjaku .

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 31 ožu 2012, 23:49
Postao/la medonosa
Neznam kako se stavlja na forum pdf dokumenat,da stavim iznosenje referata i misljenja profesora sa Instituta u Hochenheimu na temu varoe i borba protiv varoe,dokle je znanost stigla i cemu se mozemo nadati!Zamolio bih Senada da mi pokusa pomoci oko toga,mada je na njemackom!Referat kaze ne ohrabrujuce cinjenice,u sljedeci 50 god nece biti uspjesnog lijeka protiv varoe,a dotle se pcelari trebaju nauciti,edukovati,u borbi sa varoom koja je svaki dan sve teza jer se toliko brzo prilagodjava sredini,lijekovima,i nacinu pcelarenja!

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 31 ožu 2012, 23:51
Postao/la medonosa
Marin je napisao/la:Kojim sredstvom je radjeno to prvo tretiranje i u kojem intervalu?
Mravlja kiselina 85%,isparavanje 15dana u kosnici!

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 01 tra 2012, 00:03
Postao/la zvones
medonosa je napisao/la:Neznam kako se stavlja na forum pdf dokumenat,da stavim iznosenje referata i misljenja profesora sa Instituta u Hochenheimu na temu varoe i borba protiv varoe,dokle je znanost stigla i cemu se mozemo nadati!Zamolio bih Senada da mi pokusa pomoci oko toga,mada je na njemackom!Referat kaze ne ohrabrujuce cinjenice,u sljedeci 50 god nece biti uspjesnog lijeka protiv varoe,a dotle se pcelari trebaju nauciti,edukovati,u borbi sa varoom koja je svaki dan sve teza jer se toliko brzo prilagodjava sredini,lijekovima,i nacinu pcelarenja!
Bio je čini mi se pretprošle godine u Gudovcu neki profesor iz Njemačke koji je održao predavanje o njemačkom sistemu tretiranja protiv varoe . Moram reči da sam
pročitao i da me izlaganje prilično razočaralo , jer sam mislo da ću pročitati nešto novo . Nisam siguran da sam predavanje "skinuo" alli mislim da je moglo biti na
web pčelinjaku .
Evo sad sam pročitao da je varoa konačno rješena .Epohalno otkriće !

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 01 tra 2012, 00:14
Postao/la Marin
medonosa je napisao/la:
Marin je napisao/la:Kojim sredstvom je radjeno to prvo tretiranje i u kojem intervalu?
Mravlja kiselina 85%,isparavanje 15dana u kosnici!
U to vrijeme kod mene su pčele na livadnoj planinskoj paši i taman se vrti oko tog hoće li se ili neće vrcati, a nalaze paklene vrućine tako da bi tom koncentracijom za 15 dana isparavanja spržio sve leglo - Probao sam u Šujici i to sa svega 2X po 40 ml u( pet epruetama) za dva dana temparature porasle i bilo je legla na pretek van košnice .Sve je dobro ako se blizu i može se kontrolirati situacija a meni je to na 115 km od mene i platim bar jednu kaznu (cestarinu) ili u dolasku ili u povratku ..

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 01 tra 2012, 00:25
Postao/la medonosa
zvones je napisao/la:
medonosa je napisao/la:Neznam kako se stavlja na forum pdf dokumenat,da stavim iznosenje referata i misljenja profesora sa Instituta u Hochenheimu na temu varoe i borba protiv varoe,dokle je znanost stigla i cemu se mozemo nadati!Zamolio bih Senada da mi pokusa pomoci oko toga,mada je na njemackom!Referat kaze ne ohrabrujuce cinjenice,u sljedeci 50 god nece biti uspjesnog lijeka protiv varoe,a dotle se pcelari trebaju nauciti,edukovati,u borbi sa varoom koja je svaki dan sve teza jer se toliko brzo prilagodjava sredini,lijekovima,i nacinu pcelarenja!
Bio je čini mi se pretprošle godine u Gudovcu neki profesor iz Njemačke koji je održao predavanje o njemačkom sistemu tretiranja protiv varoe . Moram reči da sam
pročitao i da me izlaganje prilično razočaralo , jer sam mislo da ću pročitati nešto novo . Nisam siguran da sam predavanje "skinuo" alli mislim da je moglo biti na
web pčelinjaku .
Evo sad sam pročitao da je varoa konačno rješena .Epohalno otkriće !
Mene na jednu ruku to i raduje,napisao sam to jednom vec,bolje je i ovako nego svaki mjesec neki novi lijek,skuplji,itd ode to u nedogled!Drugi a trebao bi biti prvi razlog je da smo mi pcelari proizvodjaci hrane,i mi se kunemo u med kao lijek,ili u lijekove u medu!Nama treba biti jasno,neovisno koji ko lijek koristi,mi mozda nekome narusavamo zdravlje,sto nebi nikome zelio,ali spustimo loptu na zemlju,ja se sjecam od mojih prvi tretiranja u Bosni,varolik nakapti na listice,Korac,(od Nikole Koraca)varolik stapici,pa do oksalne kiseline,mravlje,posipanje,zadimljavanje,uduvavanje,isparavanje!Ja sam postao i hemicar i farmaceut,veterinar!Moji u udruzenju pocetkom 7 mjeseca vade sve zatvoreno leglo,iz drustva,ili obezmatice zajednicu,jedne godine jedan nacin,druge godine drugi nacin,pa tretiraju mravljom ili oksalnom,pa sve to u avgustu spoje,dodaju mladu maticu,ili se vec nalazi u onom vjestackom roju iz zatvorenog legla,prehrane za zimu i onda dva do do tri zimska tretmana,oksalnom,imamo gubitak ovu zimu na podrucju udruzenja 3%!

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 01 tra 2012, 10:14
Postao/la medonosa
Marin je napisao/la:
medonosa je napisao/la:
Marin je napisao/la:Kojim sredstvom je radjeno to prvo tretiranje i u kojem intervalu?
Mravlja kiselina 85%,isparavanje 15dana u kosnici!
U to vrijeme kod mene su pčele na livadnoj planinskoj paši i taman se vrti oko tog hoće li se ili neće vrcati, a nalaze paklene vrućine tako da bi tom koncentracijom za 15 dana isparavanja spržio sve leglo - Probao sam u Šujici i to sa svega 2X po 40 ml u( pet epruetama) za dva dana temparature porasle i bilo je legla na pretek van košnice .Sve je dobro ako se blizu i može se kontrolirati situacija a meni je to na 115 km od mene i platim bar jednu kaznu (cestarinu) ili u dolasku ili u povratku ..
Mravlju kiselinu ne treba se stavljati ako su dnevne temperature vece od 23C,posto su ti pcele na pasi netrebas ni stavljati dok ne izvrcas,ako su vece temperature onda mravlja kiselina ispari veoma brzo,nema stete na pcelinje leglo,vazna je primjena isparivaca koji pomaze isparavanju kiselinu kroz skoro cijeli nastavak!E sada kod tebe je bilo i legla izbacenoga,dali je velika kolicina mravlje kiseline koncetrisana na jedno mjesto-gdje leglo,neznam ili je bio napad varoe toliki da su pod uticajem mravlje kiseline varoe narajcane bile i dokrjacile lutku u celiji i pcele su to pocistile neznam,to mogu samo pretpostaviti!Vazno je vrijeme,temperatura i nacin isparivaca,stavio sam ovdje na ovoj temi isparivace kako su modificirani i poboljsani!Samo nije za odbaciti mravlja kiselina,u pokrajini Baden-Wutenberg,(Stutgart)pcelari dobivaju mravlju kiselinu od svog pokrajinskog saveza bezplatno i pocinju tretirati kolektivno,pod kontrolom veterinara,i imaju veoma uspjesne rezultate!Isto tako u Luxemubrgu pcelari dobivaju timol od drzave bezplatno i krecu kolektivno u borbu protiv varoe!

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 01 tra 2012, 10:58
Postao/la zvones
medonosa je napisao/la:
zvones je napisao/la: Evo sad sam pročitao da je varoa konačno rješena .Epohalno otkriće !

Potpuno sam razočaran, jer se niko nije uhvatio na prvoaprilsku šalu , izgleda nema više naivnih , sad smo svi ozbiljni i zabrinuti
:roll: .
medonosa je napisao/la:Mene na jednu ruku to i raduje,napisao sam to jednom vec,bolje je i ovako nego svaki mjesec neki novi lijek,skuplji,itd ode to u nedogled!Drugi a trebao bi biti prvi razlog je da smo mi pcelari proizvodjaci hrane,i mi se kunemo u med kao lijek,ili u lijekove u medu!Nama treba biti jasno,neovisno koji ko lijek koristi,mi mozda nekome narusavamo zdravlje,sto nebi nikome zelio,ali spustimo loptu na zemlju,ja se sjecam od mojih prvi tretiranja u Bosni,varolik nakapti na listice,Korac,(od Nikole Koraca)varolik stapici,pa do oksalne kiseline,mravlje,posipanje,zadimljavanje,uduvavanje,isparavanje!Ja sam postao i hemicar i farmaceut,veterinar!Moji u udruzenju pocetkom 7 mjeseca vade sve zatvoreno leglo,iz drustva,ili obezmatice zajednicu,jedne godine jedan nacin,druge godine drugi nacin,pa tretiraju mravljom ili oksalnom,pa sve to u avgustu spoje,dodaju mladu maticu,ili se vec nalazi u onom vjestackom roju iz zatvorenog legla,prehrane za zimu i onda dva do do tri zimska tretmana,oksalnom,imamo gubitak ovu zimu na podrucju udruzenja 3%!
Ja se u principu slažem sa tvojim viđenjem . Činjenica je da su što se tiče varoe najbolja sredstva koja stoje u košnici u vrijeme legla .Opasnosti od takvog načina ne
spominjem jer prestao sam u tom smislu dijeliti pamet . Ja nikad i nisam ništa drugo koristio sem timola , jednom mravlje i oksalnu kiselinu, ćiji sam zagovornik . Znao
sam da mi je nešto nedostajalo i već neko vrijeme znam da je to razrojavanje . Rješenje razrojavanja , bez slabljenja društva , a zatim tretiranje razrojenog društva kad
se izlegu mlade pčele je naizgled komplikovano ali nije neizvodljivo, a kockice su se posložile u zadnje vrijeme . Smatram da je dobar način ovo što tvoji rade sa zatvorenim
leglom i to treba još malo poboljšati .

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 01 tra 2012, 13:22
Postao/la jegulja
medonosa je napisao/la:
lukaletunic je napisao/la:Pozdrav medonosa
Evo neki dan učestvovao sam u nekoj raspravi i jedan kolega kaže da se u EU zabranjuje chek mite tj.kumafos kao djelatna tvar koja ostavlja rezidue u vosku i medu.Ne znam jeli ta informacija točna,možda ti znaš nešto o tome pošto živiš i radiš u Njemačkoj.
Ja se uvjek orijentiram prema Bio ili Eko pcelarima,sto oni koriste to koristim i ja!ChekMite se ne proporucuje od proizvodjaca ni za vrijme uzgoja matica jer moze doci do unistenja cijelog uzgoja matica,isto tako proizvodjac kaze da moze doci i do uginuca pcela ako se drzi duze od 42 dana u kosnici,nesmije se koristiti polen,propolis,maticna mlijec,ni med iz kosnica koje su tretirane,mislim da sam sve rekao o lijeku,a evo ponovi cu jos jedanput,na str.17 su sve vece njemacke firme koje prodaju pcelarsku opremu i lijekove,pokusaj naci ovaj lijek!pozz
ja koristim chekmite varoe nema ,med na analizama u Zagrebu,Novom sadu i Bologna nije pokazao nikakve rezidue,i na mediteranskom sajmu u Dubrovniku osvojio zlato i istaknut po kvaliteti od profesora Bubala s agronomskog kao vrhunski med.Inače ove godine biramo između Chekmite,Bayvarola i Apigarda i ja do daljnjega biram Chekmite

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 01 tra 2012, 13:25
Postao/la jegulja
Inače koliko mogu vidjeti i koliko čujem od pčelara iz BIH glavni problem je NOZEMA tihi uzbojica.TO je naveo i dr.Tomljanović na predavanju u dubrovniku

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 01 tra 2012, 13:43
Postao/la zvones
jegulja je napisao/la:Inače koliko mogu vidjeti i koliko čujem od pčelara iz BIH glavni problem je NOZEMA tihi uzbojica.TO je naveo i dr.Tomljanović na predavanju u dubrovniku
Vjerujem da misliš na ceranu , jer ona apis je vidljiva .

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 01 tra 2012, 14:00
Postao/la medonosa
jegulja je napisao/la:
medonosa je napisao/la:
lukaletunic je napisao/la:Pozdrav medonosa
Evo neki dan učestvovao sam u nekoj raspravi i jedan kolega kaže da se u EU zabranjuje chek mite tj.kumafos kao djelatna tvar koja ostavlja rezidue u vosku i medu.Ne znam jeli ta informacija točna,možda ti znaš nešto o tome pošto živiš i radiš u Njemačkoj.
Ja se uvjek orijentiram prema Bio ili Eko pcelarima,sto oni koriste to koristim i ja!ChekMite se ne proporucuje od proizvodjaca ni za vrijme uzgoja matica jer moze doci do unistenja cijelog uzgoja matica,isto tako proizvodjac kaze da moze doci i do uginuca pcela ako se drzi duze od 42 dana u kosnici,nesmije se koristiti polen,propolis,maticna mlijec,ni med iz kosnica koje su tretirane,mislim da sam sve rekao o lijeku,a evo ponovi cu jos jedanput,na str.17 su sve vece njemacke firme koje prodaju pcelarsku opremu i lijekove,pokusaj naci ovaj lijek!pozz
ja koristim chekmite varoe nema ,med na analizama u Zagrebu,Novom sadu i Bologna nije pokazao nikakve rezidue,i na mediteranskom sajmu u Dubrovniku osvojio zlato i istaknut po kvaliteti od profesora Bubala s agronomskog kao vrhunski med.Inače ove godine biramo između Chekmite,Bayvarola i Apigarda i ja do daljnjega biram Chekmite
Samo naprijed i zelim svako dobro

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 01 tra 2012, 21:15
Postao/la sahista
JA licno nevjerujem mravljoj kiselini.Najveci gubitke u mojoj okolini imali su pcelari koji su koristili mravlju kiselinu.Mozda nisu tretirali po propisima.Jednom kolegi u jednom obliznjem mjestu posle tretmana otpalo je oko 30 Varroe.Uz velike napore ja sam ga jedva ubjedio da odradimo jedno polivanje sa BeeVitalom.Prvoga dana otpalo je oko 800 Varroe.Ne znam da li je drustvo ostalo u zivotu.Uskoro(ako Bog da),kod svojih drustava odvoji jedno ili dva drustva pa malo uporedi rezultate.Ja sam prosle godine u prosjeku po drustvu obarao preko 2000 Varroe.
Pozdrav.

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 02 tra 2012, 22:27
Postao/la medonosa
Radovi u Jesen,obezbjedjenje zimnice,sirenje i borba protiv Varoe!
1slika
2slika
3slika
4slika
5slika
6slika
7slika
8slika
9slika
10slika

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 02 tra 2012, 22:29
Postao/la medonosa
11slika
12slika
13slika
14slika
15slika
16slika
17slika
18slika
19slika
20slika

Re: Pčelarstvo u Njemačkoj

Postano: 02 tra 2012, 22:32
Postao/la medonosa
21slika
22slika
23slika
24slika
25slika
26slika
27slika
28slika
29slika
30slika