PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

mugdo je napisao/la:kreso kad ima u prirodi lahko je biti dobar pčelar, međutim kad nema u prirodi onda se i vrsni pčelari hvataju za glavu. kod nas ove godine mogao si raditi pčelama sve i svašta ali meda nema, vozati sa paše na pašu ali džaba. već sam ranije pisao ko je ove godine u bosni vrcao 10 i više kg po košnici taj je prošao izuzetno dobro.

Mugdo druze, ovdje bi donekle mogla vrijediti ona stara "sit gladnu nevjeruje". Ali samo donekle.
Pogledaj kod sebbe i oko sebe, pa iskreno kazi koliko od stvari iz mog teksta prepoznajes?
Ajde sada da uzmemo i tih deset kila po kosnici. Tridesetak kosnica, 300kg meda. Od svake kosnice kg meda pretvoriti u secer pa vratiti pcelama uz dodatak morske soli i jabukovog sirceta. I miran san. Naproljece, bez brige i poslova.
Ostatak meda 270 kg nek pokrije troskove i ostane sigurno i dobiti. Pa nismo pcelari samo zbog komercijale majka mu stara. Ima valjda malo i one lude zice, prepoznatljive kod svakog pravog pcelara.
Sezona medobranja traje od aprila do augusta, negdje i septembra. Pa nemoze biti da za cijelo vrijeme nevalja godina.
Sto se tice polena, kani se ovih mudrosera sto i pored svoje pameti ne vide dalje od nosa nego samo prepisuju i ponavljaju bez da se ikad zapitaju zasto, kako.
Svugdje u litereturi pise da je opseg leta pcela 3 km oko kosnice. Ako nema, vele knjige, lete one i dalje ali nije profitabilno. Tri km oko kosnice je preko 28 cetvornih kilometara (r*r*pi). Pa mi sad molim te reci kako nema kvalitetnog polena. Uvijek pricamo o tome, kako uplitanje covjeka u prirodu i pcele ima samo negativne poslijedice po pcele.
U Bosni ima nazalost, puno napustenih livada i njiva sume. Proroda radi sta hoce. Hoce li mi sada neko mozda kazati da moje carsijske pcele imaju kvalitetniji polen od ovih bosanskih?
@Vesna
Lako je nauciti covjeka zedna znanja, koiji je otvoren i spreman za logicnu i argumentovanu diskusiju.
Kad neko ima staza vise od mene, obicno sva moja price ode u vjetar. Ljudi znaju bolje.
POgledaj nas forumase. Pretpostavljam da smo mi manji dio pcelarske popolacije kojima je dostupan internet i informacije. Pa cak i mi se mozemo sloziti u vrlo malo stvari.
Pcelari obicno uopce neslusaju jedni druge nego pricaju jedni pored drugih.
Kad kao pcelar ili majstor u nekom zanatu naidjes na osobu koja hoce i razmislja i pita se zasto i kako, nista ljepse i lakse nego biti mentor. Nazalost, vecina je drugacija.

Kreso je napisao/la:
mugdo je napisao/la: kreso kad ima u prirodi lahko je biti dobar pčelar, međutim kad nema u prirodi onda se i vrsni pčelari hvataju za glavu. kod nas ove godine mogao si raditi pčelama sve i svašta ali meda nema, vozati sa paše na pašu ali džaba. već sam ranije pisao ko je ove godine u bosni vrcao 10 i više kg po košnici taj je prošao izuzetno dobro.
Mugdo druze, ovdje bi donekle mogla vrijediti ona stara "sit gladnu nevjeruje". Ali samo donekle.
Pogledaj kod sebbe i oko sebe, pa iskreno kazi koliko od stvari iz mog teksta prepoznajes?
Ajde sada da uzmemo i tih deset kila po kosnici. Tridesetak kosnica, 300kg meda. Od svake kosnice kg meda pretvoriti u secer pa vratiti pcelama uz dodatak morske soli i jabukovog sirceta. I miran san. Naproljece, bez brige i poslova.
Ostatak meda 270 kg nek pokrije troskove i ostane sigurno i dobiti. Pa nismo pcelari samo zbog komercijale majka mu stara. Ima valjda malo i one lude zice, prepoznatljive kod svakog pravog pcelara.
Sezona medobranja traje od aprila do augusta, negdje i septembra. Pa nemoze biti da za cijelo vrijeme nevalja godina.
Sto se tice polena, kani se ovih mudrosera sto i pored svoje pameti ne vide dalje od nosa nego samo prepisuju i ponavljaju bez da se ikad zapitaju zasto, kako.
Svugdje u litereturi pise da je opseg leta pcela 3 km oko kosnice. Ako nema, vele knjige, lete one i dalje ali nije profitabilno. Tri km oko kosnice je preko 28 cetvornih kilometara (r*r*pi). Pa mi sad molim te reci kako nema kvalitetnog polena. Uvijek pricamo o tome, kako uplitanje covjeka u prirodu i pcele ima samo negativne poslijedice po pcele.
U Bosni ima nazalost, puno napustenih livada i njiva sume. Proroda radi sta hoce. Hoce li mi sada neko mozda kazati da moje carsijske pcele imaju kvalitetniji polen od ovih bosanskih?

razumljivo je da su klimatski i pašni uslovi ovdje i kod tebe različiti, međutim kad nema u prirodi nikakve apitehničke mjere to ne mogu nadoknaditi.
što se tiče prinosa ja nisam nezadovoljan ni ove godine, bilo je nešto meda( nedovoljno) ali i dr. pčelinjih proizvoda , prodalo se nešto rojeva i proiz.zajednica a prije svega tu je ona neopisiva ljepota druženja sa pčelama, ali iskreno kad budem imao namjeru da se sa pčelama samo družim ostavit ću sebi 10-tak košnica.
što se tiče polena tu se slažem kod nas u centralnoj bosni nema tog problema jer ima mnogo različitih polenarnica za razliku od nekih prosotora gdje preovladavaju monokulture.

Ajde nek a smo se slozili barem oko polena. Pomalo ipak idemo naprijed.A sad malo o kolicini legla.
Stari dobri Liebig kaze nesto u stilu "razlika izmedju dobrih i losih drustava jeste njihov odnos spram kolicine legla u kosnici".
Pokusat cu objasniti moje vidjenje ove problematike.
Uvijek sam se divio energiji prirodnog roja. Milina je vidjeti kojom brzinom se gradi novo sace i odgaja novo leglo. Razumljivo, jer u prirodi moraju prezivjeti. Nijedan umjetni roj nemoze ovo ponoviti. Medjutim, da bi ovo bile u stanju uraditi, potrebno je da se desi nesto prije rojenja. Knjige staroslavne kazu, drustvo u rojevnom nagonu prestane hraniti maticu, ova smanjuje leglo i ganaju ju je po sacu dok se ne stanji da moze poletiti. Radni elan se gubi, pcele pocnu konzumirati polen i stvaraju masno tkivo. Kad nadjete drustvo u ovom stadiju, vidite na ramu dva sloja pcela, koja se prelijevaju jedan preko drugoga prilikom okretanja istog. Rojevne pcele i zive duze od normalnih upravo zbog toga sto nisu iznurene odgojem legla i imaju bjelancevinasto tkivo slicno zimskim pcelama.
Isti ovaj efekat postizemo i mi ogranicavanjem legla. Vjerovatno ne u opisanoj mjeri, ali svakako se ide u tom smjeru.
Forsiranje legla pogacama, sirupom, te nekakvim forsapinom (cini me se da je nko spominjao upravo to), mi postizemo totalno suprotni efekat. Velika kolicina legla trazi i veliku njegu. Pcele odgajivacice se dodatno iznurajavu lucenjem mlijeci i grijanjem legla. Efekat je neminovno kraci zivotni vijek. Leglo pak, dobije manje njege, nema optimalnih uvijeta za razvoj sto uzrukoje radjanjem pcela slabijeg kvaliteta. I to se stalno ponavlja dodatnom stimulacijom secerom. Ako onda pasa izostane, ispunite sami sta dalje.
Normalno je onda da imunitet ovakvog drustva oslabi, te u kombinaciji s varoom dodje i do nozemoze i cega sve ne. Cista logika.
E pa sad malo razmislite sta se desava kad startamo s pogacama u januaru.
Kad je rijec o tome da nema nektara, neznam kako to da shvatim. Po mom nekom nahodjenju nedostatak nektara moze bidi samo ako:
-nema dovoljnjo medonosnog bilja u okolini, ili prenapucenost pcelama na datoj povrsini;
-nepovoljne atmosferske prilike (hladno, vrelo suvo mokro...).
JOs jednom ponavljam da sezona traje nekih ctiri pet mjeseci, i iznimne su godine da su cijelo vrijeme nepovoljne prilike.
Smatram Mugdo druze, da se apitehnikom i te kako mogu popraviti stvari.
Pozzz, Kreso.

kreso slažem se da apitehničke mjere mogu popraviti neke satvari ali ne mogu nadoknaditi nedostatak nektara.
tačno je da aktivna sezona traje 4-5 mjeseci ali ove godine nešto nije štimalo, krenimo redom vočna paša do 26.4.( mraz) bila je odlična, poslije mraza nula bodova, bagrem ništa, ubio ga mraz, kesten i livada slabo, lipa je medila pomalo na nekim lokacijama i konačno vrijesak slabo, nije vrijedno spomena. ovo su glavne paše ovih područja i niko se ne hvali da je dobro prošao ove godine, valjda ima neko u ovim krajevima da zna nešto o pčelama ali mu to znanje ove godine nije mnogo koristilo.

mugdo je napisao/la:kreso slažem se da apitehničke mjere mogu popraviti neke satvari ali ne mogu nadoknaditi nedostatak nektara.
tačno je da aktivna sezona traje 4-5 mjeseci ali ove godine nešto nije štimalo, krenimo redom vočna paša do 26.4.( mraz) bila je odlična, poslije mraza nula bodova, bagrem ništa, ubio ga mraz, kesten i livada slabo, lipa je medila pomalo na nekim lokacijama i konačno vrijesak slabo, nije vrijedno spomena. ovo su glavne paše ovih područja i niko se ne hvali da je dobro prošao ove godine, valjda ima neko u ovim krajevima da zna nešto o pčelama ali mu to znanje ove godine nije mnogo koristilo.

Dobro. Sve je, naravno, uvjetovano klimatskim i pasnim prilikama. Ako nema na orahu, nema ni tovaru. Jasno ko dan.
Niko ne komentira ovo moje filozofiranje o kontraproduktivnosti proljetne stimulacije. Ni rijecju.
Prelazem ti da pokusas sa par drustava, cisto da probas i uporedis sa postojecom praksom.
Desava mi se da poneko drustvo iz ko zna kojih razloga nebude ograniceno. NIkad ne daju prihode poput ovih na Rensonu.

mugdo je napisao/la:kreso slažem se da apitehničke mjere mogu popraviti neke satvari ali ne mogu nadoknaditi nedostatak nektara.
.

Točno tako kolega. Kada nema onda nema. Tada na scenu opet stupa pčelar sa svojim iskustvom i predviđa situaciju.
Ja sam ove godine dobro predvidio što će biti. Proljeće je prošlo nikakvo i morao sam spašavati pčele da ne umru od gladi sve do kraja maja mjeseca.
Kako nisam mogao točno predvidjeti kakva će bit livadska paša za praćenje situacije prebacio sam vagu i desetak društava na drugu lokaciju samo 8 km južnije u polje pored jezera. Tlo je dole duboko i pjeskovito sa močvarnim livadama. Kod kuće u baznom pčelinjaku tlo je plitko i ocjediti, a pola paše prekriva krš grab i kamen. Različiti tereni pa preovladava različito bilje mada ima bilja koje raste kod jezera i ovdje kod kuće. Procvjetaju u 3 dana razlike. Ove godine je bila velika razlika u lučenju nektara. Pa tako kod kuće vaga bi pokazala unos od 500 g dok kod jezera vaga bi rasla 3,5 kg, a to je 7 puta više. Kod kuće je vaga bila u plusu 10 dana, a kod jezera 18 dana. Za to vrijeme kod kuće je vaga ukupno porasla za 4,2 kg, a kod jezera 28 kg. Na žalost nisam uspio kod jezera prebaciti sve košnice na vrijeme. pa tako nakon malo zakašnjenja one zadnje ipak su uspjele donjeti 10 kg. Mislim da zbog kašnjenja sam izgubio 500 kg meda jer kada je bio 6 dana unos preko 3 kg nisam mogao voziti pčele. Na kraju ipak ja sam se snašao koliko toliko dok pčelari komšije kukaju i cijelo ljeto su samo sirupirali jer ona 4 kg nisu dovoljni niti za formiranje vijenava pa su morali da do jeseni koliko toliko održe pčele na životu. O vrcanju nisu ni razmišljali, a ja sam sa vrijeskom ipak uspio izvrcati oko 10 kg po društvu i uzimiti pčele sa bar 12 kg do 15 kg meda i još sam im dao malo šećera i sada su krcate hranom. Ovaj moj primjer je da u prirodi ipak ima nešto nektara ali ga treba naći i dovesti pčele na vrijeme. Mislim da priroda nije toliko kriva koliko pogače i sirupiranje kada za to nije vrijeme i naravno prenapučenost terena koji u lošim godinama malo i kratko daje.

Kreso je napisao/la:Dobro. Sve je, naravno, uvjetovano klimatskim i pasnim prilikama. Ako nema na orahu, nema ni tovaru. Jasno ko dan.
Niko ne komentira ovo moje filozofiranje o kontraproduktivnosti proljetne stimulacije. Ni rijecju.
Prelazem ti da pokusas sa par drustava, cisto da probas i uporedis sa postojecom praksom.
Desava mi se da poneko drustvo iz ko zna kojih razloga nebude ograniceno. NIkad ne daju prihode poput ovih na Rensonu.

potrudit cu se da probam na nekolkiko društava, nema se šta izgubiti ako bude funkcionisalo biće to velika ušteda vremena i truda.

Kreso je napisao/la:Dobro. Sve je, naravno, uvjetovano klimatskim i pasnim prilikama. Ako nema na orahu, nema ni tovaru. Jasno ko dan.
Niko ne komentira ovo moje filozofiranje o kontraproduktivnosti proljetne stimulacije. Ni rijecju.
Prelazem ti da pokusas sa par drustava, cisto da probas i uporedis sa postojecom praksom.
Desava mi se da poneko drustvo iz ko zna kojih razloga nebude ograniceno. NIkad ne daju prihode poput ovih na Rensonu.

Na mom području te rane proljetne stimulacije se nisu pokazale baš prikladne i prvu jedinu pogaču sam ove godine dao tek u 3. mjesecu.
Uočio sam da kod mene te rane stimulacije pokrenu brži razvoj društva i veću količinu legla koje za kratko vrijeme potroše sve zimske zalihe.
Kako su proljeća hladna i kišovita pa kada procvijeta neko bilje obično ih u stopu poprati kišno i vjetrovito vrijeme i pčele vrijeme cvjetanja provedu u košnici hraneći i grijući leglo. Ode med ode perga pa kada se za 10 dana proljepša vrijeme odmah daj pogače daj sirup jer su suhe kao barut. Sunce i lijepo vrijeme za par dana izmame novo cvijeće i ono brzo počne da cvijeta, a kako je proljeće varljivo i ti lijepi dani ne traju dugo taman što pčele počnu hodati po tom cvijetu opet 10 dana kiše i vjetar i tako stalno u tom ritmu. Eh kako pčele već duže vrijeme žive na pogači i sirupu primjetio sam da što ih ja više hranim i sirupiram one sve manje i manje donose. Legla koliko hoćeš pčela u košnicama ima prilično ali mednih vijenaca nema, a o medištu ne razmišljam. Tek tamo negdje u 6. mjesecu kada se vrijeme malo smiri i noći otople pčele nešto donesu ali svake godine sve manje. Kada malo promislim čemu sve te rane stimulacije kada rezultata nema ili ima ali skuplji šećer i silne pogače nego meda što izvrcam. Teško mi je bilo prekinuti sa tom praksom i pustiti pčela da one same rade umjesto mene i da sam odluče koliko će i kada će početi sa razvojem. Na meni je da ih pratim i polako korigujem da ne zaostaju u razvoju, a niti da se preburno i previše razviju prije vremena. Prošle godine sam se lomio i sve u strahu pratio njihov razvoj. Dobile su samo jednu pogaču i sirupa tek toliko da ne umru od gladi. Sirup sam davao po osjećaju par puta svakih nekoliko dana. Rezultat je bio da su kasnile od uobičajenog razvoja pa sam to gledao sa strepnjom.
Kada je vrijeme došlo društva su naprosto eksplodirala. Prošle godine su prikupile meda i vaga porasla na livadi za 36 kg. Na žalost vrijesak je totalno podbacio.
Ove godine ista praksa i opet dobro. Livada je dala manje ali je vrijesak dao pola zimnice oko 8 Kg. Mislim da sa manje pogača i sa manje sirupa, a to što dajem dajem na vrijeme i u lošim godinama imam solidne rezultate. Na početku mog pčelarenja više sam vrcao nego poslije kada sam mislio da sve znam i da radim što i drugi rade ali meda nije bilo pa onda prihvatim što drugi kažu da priroda više ne medi i da nema stoke po livadama. Izgleda da nije baš sve tako ružno kako sam mislio. No vidjet ćemo dali se isplatilo ovo što radim zadnje 2 godine pokazat će vrijeme.

Stipo je napisao/la:
mugdo je napisao/la:kreso slažem se da apitehničke mjere mogu popraviti neke satvari ali ne mogu nadoknaditi nedostatak nektara.
.
Točno tako kolega. Kada nema onda nema. Tada na scenu opet stupa pčelar sa svojim iskustvom i predviđa situaciju.
Ja sam ove godine dobro predvidio što će biti. Proljeće je prošlo nikakvo i morao sam spašavati pčele da ne umru od gladi sve do kraja maja mjeseca.
Kako nisam mogao točno predvidjeti kakva će bit livadska paša za praćenje situacije prebacio sam vagu i desetak društava na drugu lokaciju samo 8 km južnije u polje pored jezera. Tlo je dole duboko i pjeskovito sa močvarnim livadama. Kod kuće u baznom pčelinjaku tlo je plitko i ocjediti, a pola paše prekriva krš grab i kamen. Različiti tereni pa preovladava različito bilje mada ima bilja koje raste kod jezera i ovdje kod kuće. Procvjetaju u 3 dana razlike. Ove godine je bila velika razlika u lučenju nektara. Pa tako kod kuće vaga bi pokazala unos od 500 g dok kod jezera vaga bi rasla 3,5 kg, a to je 7 puta više. Kod kuće je vaga bila u plusu 10 dana, a kod jezera 18 dana. Za to vrijeme kod kuće je vaga ukupno porasla za 4,2 kg, a kod jezera 28 kg. Na žalost nisam uspio kod jezera prebaciti sve košnice na vrijeme. pa tako nakon malo zakašnjenja one zadnje ipak su uspjele donjeti 10 kg. Mislim da zbog kašnjenja sam izgubio 500 kg meda jer kada je bio 6 dana unos preko 3 kg nisam mogao voziti pčele. Na kraju ipak ja sam se snašao koliko toliko dok pčelari komšije kukaju i cijelo ljeto su samo sirupirali jer ona 4 kg nisu dovoljni niti za formiranje vijenava pa su morali da do jeseni koliko toliko održe pčele na životu. O vrcanju nisu ni razmišljali, a ja sam sa vrijeskom ipak uspio izvrcati oko 10 kg po društvu i uzimiti pčele sa bar 12 kg do 15 kg meda i još sam im dao malo šećera i sada su krcate hranom. Ovaj moj primjer je da u prirodi ipak ima nešto nektara ali ga treba naći i dovesti pčele na vrijeme. Mislim da priroda nije toliko kriva koliko pogače i sirupiranje kada za to nije vrijeme i naravno prenapučenost terena koji u lošim godinama malo i kratko daje.

pusti šuplju stipo da sam ovo ili ono bilo bi bolje hajmo vidjet kako jeste a to je da si vrcao 10 vozajući na tri različite lokacije dok si prošle godine mogao ostavit košnice na vrh solitera i vrcati 15-20 kg po košnici, kad ima ima, kad nema u prirodi pčelar popravlja samo nijanse. ja ove godine radio isti što i prošle a prinos manji 4 puta kao i kod tebe i većine drugih.

Agencija za statistiku BH iznosi podatak da u BH u 2015 godini ima 393 000 košnica.

Svi dosadašnji komentari na ovoj temi su konstruktivni i mugu se vezati za temu. Suštinski problem nestanka pčela pomalo se zaobilazi jer nema se odgovor na nastaliproblem osimpuke konstatacije i izmišljanja raznoraznih termina. ( energetski stres, pridruženi virusi itd)
rekao sam kada pročitam tekst u BH pčelaru da ću se oglasiti. Ovo pisanje želim samo da bude na ovom fonu teme i nestanku pčela .

Na priči o okastim ključevima i garažnim mućkalicama zelim samo , bez da ulazim u detalje a imao bih ,mnogo toga da iznesem. Najbolji biznis u pčelarsvu je biti trgovac (oprema i pribor, satne osnove itd.) i predavač. Predavači za svoje izlaganje uzimaju u BH od 200-400 eura a znaju biti računi i do 700 eura. Vjerovatno ima izuzetaka pa to odrade ili besplatno ili za nekakve troškove. Lično, nemam ništa protiv toga da se uzme honorar bez obziran koja je to visina honorara. Ko ima srdstava neka organizuje šta mu je volja.
Već mnogo puta smo napisali da se vintamo u krug po raznoraznim pitanjima i da je teško se usaglasiti.
Pročitao sam tekst o okastim ključevima u BH pčelaru. Prvobitno sa najavio da kada pročitam tekst o okastim ključevima da ću iznijeti mnogo toga
što mi je poznato. Međutim da ne bi ispalo kako uvjek pametujem odlučio sam se da istražim šta to statistika kaže.

U uvodu sam naveo statističke podatke Agencije za statistiku BH o broju košnica i preko 10 000 pčelara . Trenutno u BH poznato je da ima 4 (sredstva)okasta/vilasta ključa koja se mućkaju u garažama. Biću slobadan da proizvoljno iznesem količinu koja se mućka "u garaži" uključujem i sve one koji šute i mute : Vjerujem da količina ne prelazi 1000 litara.
Za primjer uzet ću pčelare sa fixno 50 košnica. Ako uzmemo u obzir da sa garažnim mućkalicam treba odraditi 5x tretman sa cce 30 militara dobijamo da za jednu košnicu treba 150 militara . U konačnici za 50 društava treba 7,5 litara.
Sa 1000 litara može odraditi cjelokupni tretman na cce 6,700 košnica ili cce 134 pčelara sa 50 košnica.
Od ukupnog broja košnica to je cce 1.7 %

Na ovih 98.3 % primjenjuju se registrovana sredstva.

Kada se pogleda procentulno koliko je to , zaista djeluj smješno i odvlačenje pažnje od suštnskog problema.
ZAŠTO NESTAJU PČELE! Gdje je problem?

Jedan od poroblema može manjak polena bez obzira kakav on bio,polifolorni ili monofolorni
Svakako dobra pčelarska praksa.
Nedostatak nektara najviše pogađa pčelara.

Kreso je napisao/la:Ajde nek a smo se slozili barem oko polena. Pomalo ipak idemo naprijed.A sad malo o kolicini legla.
Stari dobri Liebig kaze nesto u stilu "razlika izmedju dobrih i losih drustava jeste njihov odnos spram kolicine legla u kosnici".
Pokusat cu objasniti moje vidjenje ove problematike.
Uvijek sam se divio energiji prirodnog roja. Milina je vidjeti kojom brzinom se gradi novo sace i odgaja novo leglo. Razumljivo, jer u prirodi moraju prezivjeti. Nijedan umjetni roj nemoze ovo ponoviti. Medjutim, da bi ovo bile u stanju uraditi, potrebno je da se desi nesto prije rojenja. Knjige staroslavne kazu, drustvo u rojevnom nagonu prestane hraniti maticu, ova smanjuje leglo i ganaju ju je po sacu dok se ne stanji da moze poletiti. Radni elan se gubi, pcele pocnu konzumirati polen i stvaraju masno tkivo. Kad nadjete drustvo u ovom stadiju, vidite na ramu dva sloja pcela, koja se prelijevaju jedan preko drugoga prilikom okretanja istog. Rojevne pcele i zive duze od normalnih upravo zbog toga sto nisu iznurene odgojem legla i imaju bjelancevinasto tkivo slicno zimskim pcelama.
Isti ovaj efekat postizemo i mi ogranicavanjem legla. Vjerovatno ne u opisanoj mjeri, ali svakako se ide u tom smjeru.
Forsiranje legla pogacama, sirupom, te nekakvim forsapinom (cini me se da je nko spominjao upravo to), mi postizemo totalno suprotni efekat. Velika kolicina legla trazi i veliku njegu. Pcele odgajivacice se dodatno iznurajavu lucenjem mlijeci i grijanjem legla. Efekat je neminovno kraci zivotni vijek. Leglo pak, dobije manje njege, nema optimalnih uvijeta za razvoj sto uzrukoje radjanjem pcela slabijeg kvaliteta. I to se stalno ponavlja dodatnom stimulacijom secerom. Ako onda pasa izostane, ispunite sami sta dalje.
Normalno je onda da imunitet ovakvog drustva oslabi, te u kombinaciji s varoom dodje i do nozemoze i cega sve ne. Cista logika.
E pa sad malo razmislite sta se desava kad startamo s pogacama u januaru.
Kad je rijec o tome da nema nektara, neznam kako to da shvatim. Po mom nekom nahodjenju nedostatak nektara moze bidi samo ako:
-nema dovoljnjo medonosnog bilja u okolini, ili prenapucenost pcelama na datoj povrsini;
-nepovoljne atmosferske prilike (hladno, vrelo suvo mokro...).
JOs jednom ponavljam da sezona traje nekih ctiri pet mjeseci, i iznimne su godine da su cijelo vrijeme nepovoljne prilike.
Smatram Mugdo druze, da se apitehnikom i te kako mogu popraviti stvari.
Pozzz, Kreso.

Interesanto za razmisljanje i svakako oprobati. Mada sto kaze kolega mugdo treba potrefiti sta ce mediti npr. za pčelare koji idu na bagrem da li je bolje u vrijeme medenja bagrema imati 50-60 000 pčela koje zive prosjecno 40 tak dana ili 40 000 koje zive 60 dana.Ako uzmemo u obzir samo medenje bagrema da je kratko i intezivno ovo prvo se nameće kao logicno.Mada je to samo kratkorocno razmisljane, sta ce se desavati poslije moze a i ne mora biti okidac za razne viruse.Posto radim u jednoj poljop. apoteci misljena sam da vecina problema preko 90 % lezi u pčelarima.Ove godine vise sredstava protiv varoe prodali samo u semptembru nego u augustu i tu je onda problem,jer kad takva drustva oslabe takvi pčelari onda na tako iscrpljenu pčelu dodaju sirup pa pogacu , pa varolik i sta ti ja znam sta vec.

http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php?f=70&t=10645

Rubiroza - Mozda je interesantno, za kolege koji to nisu znali, radi sopstvenog opstanka (prostog bioloskog opstanka) pcela do izvora hrane moze da leti cca 6,5 km. Ekzantnim mjerenjima, jos skoro 100 godina unazad, utvrdjeno. Kako daleko lete na teritoriji ispresjecanoj rijekama i jezerima - ma hocu reci brdima, na kojoj visini, kako daleko lete recimo u rano proljece, jesen, kad puse vjetar, pada slbija kisa, kad intezivno medi

Jako volim povezivati "stvari" - činjenice. Ovo što ste napisali provjereno u praksi (ne tako davno). O čemu se radi. Negdje na početku mog pčelarenja, u razgovoru s jednim mojim prijateljem pčelarom (nažalost sada pokojnim), pričali smo Između ostalog, i o tome koliko daleko pčele lete. On mi ispričao svoju priču. Kad je počeo rat, nekako je na brzinu uspio izvući svoje košnice sa okupiranog teritorija i smjestio ih u voćnjak kod jednog prijatelja nadomak gradu Osijeku.
Reče mi, "nisam očekivao da ću tu ikada vrcati bagrem, seliti ne mogu, a jedina bagremova šuma je izvan doleta mojih pčela. (po njegovoj procjeni 5 km zračne linije). Međutim jako sam se iznenadio, ja svake godine imao puno vrcanje bagremovog meda."
Dugo godina poslije, tehnologija napredovala, na netu objavljen ARKOD program ( katastarska evidencija poljoprivrdnih površina u RH). Ja se sjetila priče mog prijatelja, pa znajući gdje su mu bile smještene pčele i gdje je ta bagremova šuma,
na ARKOD-u točno izmjerila (zračnu udaljenost) iznosila je preko 6 km. Iznenadila sam se, a kad sam ovo ispričala mom prijatelju bio je još više iznenađen.

cerex je napisao/la: .Posto radim u jednoj poljop. apoteci misljena sam da vecina problema preko 90 % lezi u pčelarima.Ove godine vise sredstava protiv varoe prodali samo u semptembru nego u augustu i tu je onda problem,jer kad takva drustva oslabe takvi pčelari onda na tako iscrpljenu pčelu dodaju sirup pa pogacu , pa varolik i sta ti ja znam sta vec.

Jutros kada sam krenuo pčelama ( svaki da putujem u jednom pravcu 17 KM i naveče nazad) zaustavio me jedan kolega pčelar i veli samo jedno pitanje. Pitanje je glasilo "Da li je rano za OK" i nastavlja da priča kako su totalno oslabile pčele i dapčele nestaju iz košnica. Sve pčelara koje je spomenuo su mi poznati jednom od njih sam poklonio pčele i tako je kreno sa pčelarstvo.
Cijeli avgust i septembar oni su tretirali pčele i nastojali da odrade sve ono što je u njihovoj moći.

Zašto je bila intezivirana prodaja u septemebru? NIje to rezultat nemarnosti u avgustu već jednostavno u septembru su se počeli javljati problemi nestanka pčela i lutajući rojeva i uglavnom svaki pčelar daj ti da ja još tretiram radi preventive.

Pretenciozno bi bilo misliti da se moze dati jednostavan odgovor na pitanje zasto nestaju. I struka biljezi samo skromne pomake. U kontekstu mojih prethodnih poslova, samo cu nastaviti s filozofijom i mozda jos vise zamutiti vodu.
Uvijek sam imao gubitaka zajednica. Jedne godine cak trecinu. To mi je bio rekord. Poslije otome sta mislim o razlogu nestanka.
Zanimljiv slucaj lani. U nalet u mladalackog entuzijazma, kupim nekada DB ramove i po njima napravim dvije DB desetke.
Drustvo u rojevnom nagonu naselim u jednu ovu kosnicu.Pola saca izgradjeno, pola SO. Moje osnove od vostanih poklopaca. Sam svoj majstor. Dakle matica i nekoliko okvira pcela bez legla streseno i prihranjeno. Prije zatvaranja legla, polio S BV. Sve po PS-u. Matica odmah zalegla, drustvo izgradilo svu SO i napunila medom i polenom. Drustvo se razvilo strava ga otvoriti. Vec u jesen primjetim malo pcele. Otvorim, saka jada jos koje je vremenom nestalo. Drustvo iz koga je matica izvadjena, noralno prezimilo. KOsnicu sam samo ztvorio, i proljetos, posto je bila puna meda i peluda, bez opaljivanja i dezinfekcije samo naselim na isti nacin ka i godinu prije. I eno ih zivahne. Zasto ovo pricam. Ne pridajem veliki znacaj svim tim misterioznim bolestima. Vec sam naveo da svo staro sace, iz stradalih drustava samo razdijelim mladim drustvima na proljece. I vjerovali ili ne, uvijek kante pune meda, uvijek rojeva i prirodnih i umjetnih i radim spcelama bez ikakve zastite.
Vec sam navodio da nema vrste sa 100% prezivljavanjem. Cak ni kod ljudske rase. Zasto bi bilo kod pcela? Posmatrajmo ovo kao vrstu prirodne selekcije. Lijen po prirodi, sto bi reko Sahista, pokusavam sve svoje radnje olo pcela svesti na minum.
Dakle, u svemu, sto je manje moguce. Bez stimulacije, okretanaja i previjesavanja, bez joda i nozecida. Broj tretiranja svesti na minimum. Mravlja, oxalna i gradjevnjaci. I fercera. Kante pune meda. Svake godine. Ali, ipak se pitam kako izasto.
Buduci da karakterom nisam bas studiozan i temeljit, ne vodim evidenciju, moram se oslanjati na memoriju i zdravu seljacku logiku. Kad imam gubitke, dobar dio strada vec u jesen, ili oslabi do t mjere da bude samo pitanje vremena.
Kad sve to saberem i oduzmem, dolazim do zakljucka, ipak je varoa inicijator. Postajem u nekim stvarima traljav. Opustim se. Kod tretiranja oxalnom npr., ne razdvajam nastavke, nego procijenim odozgo poziciju klubeta u kombinaciji s podnicom. Gradjevnjake izrezujem, nekad dv nekad tri nekad i manje. I onda kad dodje vrijeme tretiranja, bude kasno. Pogotovo sto ja to obavljam tek po povratku s odmora. A sta je sa nevedonom DB-jkom? Nesto je genetski bilo lose, Nije bila dovoljno jaka. Tacka. Desetak i vise tretiranja, godinama isto sredstvo, stimulacije zimi kad jos nema polena, sredstva za stimulaciju matice (zamisli molim te jos vise jaja), sredstva protiv nozemoze, ponegdje, gluho bilo i antibiotici... Mogu ja jos nastaviti, ali mislim da svi ove stvari prepoznajete. Ajd sad ti uzimaj preventivno antibiotike, pa onda nesto protiv proljeva, a usput stosta za potenciju i protiv glavobolje ili reume. I to sve preventivno. Pita cu te za par mjeseci kako se osjecas. Kad ovo nabrajam u ljudskoj varianti, svi cete kazati da nije normalno. Kad sve ovo radimo pcelama, onda je ok. U svojoj revnosti i zelji za sto vecim prihodima, radimo gluposti. Cesto iz neznanja. Onda nam nevalja polen, pa nas zeza cerana, nema nektara u prirodi, pa neznam sta sve ne.
Stari dobri Liebig kaze "rijesite varou, i ne sekirajte se o drugim bolestima". Potpisujem svim svojim bicem.

senad je napisao/la:
cerex je napisao/la: .Posto radim u jednoj poljop. apoteci misljena sam da vecina problema preko 90 % lezi u pčelarima.Ove godine vise sredstava protiv varoe prodali samo u semptembru nego u augustu i tu je onda problem,jer kad takva drustva oslabe takvi pčelari onda na tako iscrpljenu pčelu dodaju sirup pa pogacu , pa varolik i sta ti ja znam sta vec.
Jutros kada sam krenuo pčelama ( svaki da putujem u jednom pravcu 17 KM i naveče nazad) zaustavio me jedan kolega pčelar i veli samo jedno pitanje. Pitanje je glasilo "Da li je rano za OK" i nastavlja da priča kako su totalno oslabile pčele i dapčele nestaju iz košnica. Sve pčelara koje je spomenuo su mi poznati jednom od njih sam poklonio pčele i tako je kreno sa pčelarstvo.
Cijeli avgust i septembar oni su tretirali pčele i nastojali da odrade sve ono što je u njihovoj moći.

Zašto je bila intezivirana prodaja u septemebru? NIje to rezultat nemarnosti u avgustu već jednostavno u septembru su se počeli javljati problemi nestanka pčela i lutajući rojeva i uglavnom svaki pčelar daj ti da ja još tretiram radi preventive.

Ovi ljudi koji su kupovali sredstva u septembru, su Senade radili prvi tretman tad, i vecina je takva.Meda nije bilo nesto, u avgustu malo grijalo malo kise i nadali se da ce ko fol vrcati nesto pa nisu htjeli tretirati.Rezultat toga slabe pčele koje su oni popravljali sa sirupom i pogacama i pravili im medveđu uslugu.Sinoc smo imali jedan "tehnicki prijem pčelinjaka

" i bio sam kod svog kolege pčelara koji je poceo pčelariti prosle godine i ima 15 drustava.U pitanju je stariji čovjek od 65 godina i apsolutno nema pojma o pčelarstvu ali je poslusao moj savjet i do 5 avgusta zavrsio tretman sa dopunom hrane a 25 jula poceo sa tretmanom protiv varoe i pčele beton.Na temperaturi od 2 c ni jedno drustvo nije ispod 6 ulica prosjek 7-8 a ovi oko njega kukaju ( a kod mene u apoteci kupovali sredstva u semptembru a pogacijada traje i danas).Naravno Senade da se određeni problemi kod pčela ne mogu definisati ali tih je vrlo malo a preko 90 % ih je uzrokovao pčelar.

Kolega Cerex, recimo, da me ovih 90% pčelara ne zanima. Mene zanima što je, po vašem mišljenju, sa ovih 10%.
Pitam vas to, zato što nisam pristalica teorija, da jedan čovjek ne zna bolje ili više od 100-tinu ljudi, Povjest nas u tome demantira ( drastičan primjer je npr. Galileo i čuvena rečenica - "ipak se kreće")
Recimo ja (a znam i mnoge druge) ne hranim (ni u proljeće ni u jesen), ne sirupam, ne okrećem ni za 180* ni za 360*, ne zavrćem, ne potičem, ne počinjem s liječenjem u 9. mj. itd.
Po mom mišljenju, što se tiče vašeg starijeg kolege (a mladog pčelara) tiče čujemo se za 2 godine (ako bog da pa budemo živi). Pozd.

Sta je tih 10%,to je vrlo kompleksno pitanje ali po mom skromnom misljenju pesticidi,ljudska pohlepa (uzmemo joj sve ) i opet mi a kako,spasavamo ono (slabice)sto bi u prirodi po njenim zakonima bilo unisteno a oni su izvor svakakvih zaraza.

Vaš odgovor, me nije iznenadio, niti zadivio. Nisam to niti očekivala. Kad nađemo odgovor, mi ili znastvenici (svejedno tko), spasit ćemo i ovih 90%.
Naučit ćemo ih kako?. Pozd.

cerex je napisao/la:Ovi ljudi koji su kupovali sredstva u septembru, su Senade radili prvi tretman tad, i vecina je takva.Meda nije bilo nesto, u avgustu malo grijalo malo kise i nadali se da ce ko fol vrcati nesto pa nisu htjeli tretirati.Rezultat toga slabe pčele koje su oni popravljali sa sirupom i pogacama i pravili im medveđu uslugu.Sinoc smo imali jedan "tehnicki prijem pčelinjaka " i bio sam kod svog kolege pčelara koji je poceo pčelariti prosle godine i ima 15 drustava.U pitanju je stariji čovjek od 65 godina i apsolutno nema pojma o pčelarstvu ali je poslusao moj savjet i do 5 avgusta zavrsio tretman sa dopunom hrane a 25 jula poceo sa tretmanom protiv varoe i pčele beton.Na temperaturi od 2 c ni jedno drustvo nije ispod 6 ulica prosjek 7-8 a ovi oko njega kukaju ( a kod mene u apoteci kupovali sredstva u semptembru a pogacijada traje i danas).Naravno Senade da se određeni problemi kod pčela ne mogu definisati ali tih je vrlo malo a preko 90 % ih je uzrokovao pčelar.

Sigurno je da ima i onih koje nisu adekvatno osposobljeni a ušli su u vode pčelarstva. Nažalost , ima i onih koji pčelarstvo žele da poprave kućni budžet ne uzimajući u obzir šta sve treba dati pčela a pogotovo šta treba znati o pčelama. Prije par dana u razgovoru sa jednim mojim zemljakom koji radi u NJemačkoj , iznenađujuće kako ljudi prave računicu . Kaže on meni , ti godišnje ostvariš profit od 40 000 KM, velim mu da to nije tako, uporno ponavljajući nekakvu njegovu računicu . Kaže pratim ja tebe preko interneta i šta ti radiš imaš ti svega u ponudi. Mene je takav pristup iznenadio , "digitronska razmišljanja" . Mnogi ne znaju šta sve pčelarstvo nosi sa sobom. Kada sam mu obrazložio da kod mene ima vrcanje svako 4 godine - do 2 tone . Moji godišnji troškovi iznosili su 4-6 hiljada maraka direktno u pčelarstvu, indirektno 1-2 hiljade. Počne me čudno gledat. Prošla su vremena kada je se moglo pčelinje društvo postaviti na ledini, prošla paša izvrcaj med i ne obazirise više .
Ja svake godine na stacionaru moram dati minimalno 10 kg sećera da bi uopšte mogle da dočekaju proljeće, Dugo nisam davao pogače i to mi je bila greška pa sam ih opet uveo od ove godine i tako će biti u buduće. Kod mene poslije bagrema , može se slobodno pripremat za zimu .

Problem nestanka pčela kod savjesnih pčelara, a njih je ogroman broj , Pčelari koji svake godine rade iste zahvate u isto vrijeme i bdiju nad svojim ljubimcima , pčelari kojima pčele zimuju i na sirupu i na medu imaju problem nestanka pčela.

Kako glasi tema samo iz 2 razloga dolazi do nestajanja pčela:
1. Loša pčelarska praksa. ( Nedovoljno znanja ili nemar. )
2. Nepovoljna sredina gdje se pčelari. ( Zagađena sredina, prenapučenost pčelama, nepovoljne pašne i klimatske prilike )
Kada sve to spojimo odgovornost je na čovjeku.
Nauka je svoje rekla, a na pčelaru je da je primjeni ili da nađe drugo zanimanje ili drugi hobi.
Drugim riječima pčelari kako bog zapovida ili se prođi ćorova posla.

To bi, Stipo, otprilike bio rezime svih ovih predjasnih poslova.
Pcelariti na samo jednu pasu, i tempirati pcele samo za istu, je ruski rulet. S pravomse onda moze kazati losa ili dobra godina. Ali ako nemoze drugacije... Ali i to onda spada pod jedan ovih STipinih zakljucaka.
@Vesna
ILuzorno je ocekivatu da neko tek tako da odgovor na ovo zasto. Previse je sve to skupa komplexno, da bi se moglo jednostavno odgovoriti.
Neki dan sam bio s malcem kod lijecnika. KAslje dugo vremena, nikako bas da pravo prizdravi. Nakon pregleda, nista ozbiljno.
Buduci da ide u vrtic, veli doktorka, normalno je da 26 puta godisnje ima neki oblik prehlade (malac ima skoro 4, nije vakcinisan). Ja mu veli, nebih davala nista. Ok, bez antibiotika ako bas netreba. Uz malo meda i propolisa, situacija se ipak smirila.
Sad malo pokusavam stvoriti sliku u glavi kako to izgleda na velikim pasama gdje dodje dosta pcelara. Uljana repica, bagrem, lipa suncokret ... Koliko tu ima kosnica na nekom podrucju? Stotina, vise stotina, tisuca, nemam pojma.
Kad se pojavi gripa ili stomacna gripa, ili neki kasalj u vrticu, redovno fasujemo i mi ukucani. Samo vidis kako jedno po jedno postaje plijen. S manjim ili zescim simptomima. Zamisli sad krkljanca na nekoj od vec pomenutih pasa. Znamo dase sabiracice zalijecu masovno u tudje kosnice.
Zamisli molim te koja genetska raznovrsnost se stvara kod nase varoe pri tome. Pisali smo negdje o tolerantmoj varoi. Mrzime ponavljati.
Eto jos jednog aspekta za razmisljati.

stipo je to sažeto sročio ali ujedno dao veoma dobar odgovor na temu o kojoj se raspravlja, po meni pčelar može uticati na većinu problema na svom pčelinjaku (preko 90%) onaj manji dio koji je nepoznanica treba prepustiti struci i nauci da rješavaju (nove bolesti, uticaj ovog ili onog na život pčela i sl.)

Mugdo, kad sam postavljala pitanje o onih 10% pčelara kolegi Cerexu , nisam niti očekivanla jednostavan odgovor. Htjela sam samo ukazati da na neka otvorena pitanja u pčelarstvu
niti znanost, niti pčelari nemaju odgvor(e). U svemu ostalome što si napisao u potpunosti se slažem. A jednostavan odgovor, koji me iznenadio i zadivio, koji bih i sama dala,
ne u takvome obliku, ali suština bi bila ista, dao je, a tko bi drugi nego kolega Rubiroza. Nevjerojatno. pozd.

PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi