Stranica: 7/16.

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 03 pro 2013, 19:28
Postao/la medonosa
da znamo da svaki uneti polen zatrovan pčele zatvore voskom da se ne uzima pečatiraju
Svaka cast,svakome,i Slobodanu,a da pcele znaju da je polen otrovan nebi ga ni uzimale ni unosile u kosnicu,niti bi bilo trovanja pcela!

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 03 pro 2013, 20:01
Postao/la zvones
medonosa je napisao/la:da znamo da svaki uneti polen zatrovan pčele zatvore voskom da se ne uzima pečatiraju
Svaka cast,svakome,i Slobodanu,a da pcele znaju da je polen otrovan nebi ga ni uzimale ni unosile u kosnicu,niti bi bilo trovanja pcela!
To jeste ono o ćemu sam pisao. Naravno da Slobodan piše o polenu u njegovom okruženju kad ga normalno ima na nepreglednim njivama, ali pčele imaju i drugog polena.
Kod mene je bila njiva kasno posijanog i pčele su masovno unosile u osmom mjesecu kad gotovo nije bilo drugog zbog suše, tako da ni one nisu imale izbora . O šljivi sam
rekao što sam imao , a kod nas uvijek gnjije više od ostalog voća .

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 04 pro 2013, 09:54
Postao/la pot
Ja ću se vratit na temu, nekako se udaljavate od problema..
Hydrogen peroxide je kažete ili kažu sredstvo za dezinekciju, ali nevidim kako će to sr. pomoći u spašavanju drustva, jedino da se dezinfekuje košnica kad ostanemo bez pčela. Mislim da bi tu trbalo "nešto" što bi pčele sa hranom unjele u organizam i tako si pomogle da prežive. Znam da su pogače u ovom periodu kontaproduktivne ali ipk bi preko pogača možda nekih mini pogača pčele tj. njhov probavni trakt došao u dodir sa ljekom.
Neznam kakvo iskustvo imaju pčelari sa jodom u pogačama, struka čini mi se kaže da nije dokazano da pozitivno djeluje, neznam jesu li dokazali da šteti.
Možda pogače zamjesene sa čajem pelina i sl..
Naravno ako se primjeti da su podovi ili okvirovi zaprljani izvršiti i dezifekciju ali nevidim razlog za maltretiranje pčela ako je sve suho i čisto...

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 04 pro 2013, 17:19
Postao/la Halily
Nekako ćemo se snaći za dezinfekciju, pretopiti saće i sve što bude neophodno... Po mom skromnom mišljenju, razlog stradanja je u hrani, prvenstveno mislim na polen. Sad ću vam reći i zašto. Imam dva pčelinjaka na dvije različite lokacije. Isti tretmani u svakom pogledu, ista količina šećernog sirupa, KAS 81, u dva navrata Beevital sve identično. Košnice koje sam vozio na pašu sada su kod kuće i ispred njih je svaki dan nova šaka pčela. Druge, hvala Bogu, za sada koje su na stacioniranom pčelinjaku nemaju nikakvih simptoma niti ima pčela na podnicama a niti ispred košnica. Pčele su među samim šljivama, što bi mi rekli u sred bašče, a sami znate kako su ove godine rodile. Pčele sa kojim imam problem su kod kuće u G.Tuzli koje su dovežene sa paše iz Teočaka. Na ovom lokalitetu postoji tz,zadruga koja sije kukuruz na hektare, naravno onaj koji nikne a između reda nema niti jedne travke. Vjerujem da je i polen unijet sa tih polja kukuruza jedan, ako ne i glavni uzrok ovoga što mi se dešava. Šta god da im dam, i čime god da ih tretiram ono što su unijele u košnicu više ne mogu izvaditi.

slika

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 04 pro 2013, 18:22
Postao/la cerex
Ja se ne bih slozio sa tvojim misljenjem u vezi trovanja kukuruzom od strane pesticida,mada ovdje prvenstveno mislis na herbicid (sredstvo protiv korova).Kukuruz se najčešće pršće prije nicanja ili do max faze 5 listova, s obzirom da u tom periodu u kukuruzu nema trave koja luci nektar ili ima polen pčele tu nemaju sta tražiti a istovremeno karenca (potreban broj dana da bi se usjev moga bezbjedno koristiti) tih preparata je u prosjeku 30-50 dana tako da kad takav kukuruz bude u fazi metličenja preparatu je istekla karenca.

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 04 pro 2013, 18:39
Postao/la Kreso
Nekad sam citao jedan clanak o polenu s Kukuruza. Mislim dsa se radilo o nekom francuskom istrazivanju. Prica ide otprilike ovako:
Sjeme se tretira prije sjetve nekim sredstvom za zastitu biljke protiv nametnika. Prilikom rasta biljke, i ovo sredstvo se siri stabljikom,
te se tragovi sredstva nadju i u polenu kukuruza. Ovdje isto tako gubitke pcela u podrucju s dosta usjeva kukuruza, pripisuju polenu istoga.
Kolega Halily bi stoga i tekako mogao biti u pravu glede uzroka stradanja.

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 04 pro 2013, 19:10
Postao/la cerex
U pitanju je kukuruz koji je tretiran preparatom koji se zove mesurol (inace je to preparat protiv stetnika u zemlji i repelent je za ptice) i prije par godina povučen je iz prodaje zbog štetnosti istog protiv pcela i trenutno se taj preparat ne nalazi u slobodnoj prodaji .Uglavnom da ne širim puno pricu, usk je jedan od vodecih kantona po proizvodnji meda ali kukuruza zadnjih 15 godina tako da bi se takvi slucajevi trebali javljati svake godine a ne samo ove.Konkretno prošle godine 100 tak metara od mojih košnica bilo je posijano kukuruza koliko hoćeš ove ga godine nema ni upola pa mi je smrtnost pčela veća nego prošle godine.

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 04 pro 2013, 19:36
Postao/la pot
Moguće da je i kokuruz, ne tretira se svake godine istim sr. Kod mene je u krugo od maximalno 700 m ostalo na zemlji desetine tona šljive, danas sam očistio pčele sa podnice u desetak društav pa ću pratit šta će se dešavat, imam nekih sumnji ali vidjet ću. Kokuruza naravno nema...

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 04 pro 2013, 19:55
Postao/la sahista
Pored mog pcelinjaka ima bar 50 hektara zasijanog kukuruza.Ne beru ga,melju ga za silazu.Na tim parcelama seljaci imaju svoje stocarske stale.Tako je vec godinama.Mi ovih godina nismo imali trovanja,niti sam cuo za generacije pcelara prije nas.Pored kukuruza ove godine zasijano je i puno krompira.Citao sam kukuruzni polen nije dobar,da cvijet od krompira isto nije pogodan za pcele.Pravo da vam kazem,gledao sam cesto,ja nisam primjetio pcele na kukuruzu i krompiru.Skoro smo imali neko predavanje u vezi polena.Tip kaze da kukuruzov polen nije kvalitetan,a da je ipak bolji,nego da ga nema nikako u kosnici.
Newke vrste su strogo zabranjene..taj ga dio nisam razumio..
Pozdrav.

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 04 pro 2013, 20:55
Postao/la senad
pot je napisao/la:Ja ću se vratit na temu, nekako se udaljavate od problema..
Hydrogen peroxide je kažete ili kažu sredstvo za dezinekciju, ali nevidim kako će to sr. pomoći u spašavanju drustva, jedino da se dezinfekuje košnica kad ostanemo bez pčela. Mislim da bi tu trbalo "nešto" što bi pčele sa hranom unjele u organizam i tako si pomogle da prežive. Znam da su pogače u ovom periodu kontaproduktivne ali ipk bi preko pogača možda nekih mini pogača pčele tj. njhov probavni trakt došao u dodir sa ljekom.
Neznam kakvo iskustvo imaju pčelari sa jodom u pogačama, struka čini mi se kaže da nije dokazano da pozitivno djeluje, neznam jesu li dokazali da šteti.
Možda pogače zamjesene sa čajem pelina i sl..
Naravno ako se primjeti da su podovi ili okvirovi zaprljani izvršiti i dezifekciju ali nevidim razlog za maltretiranje pčela ako je sve suho i čisto...
Evo već tragam šta bi se moglo dati pčelama kada se steknu uslovi:

Ako je nozemoza ilijedna ili druga tu mogu pomoći velike doze fumalgilina a moguć je povrat bolesti - ANTIBIOTICI nisu dobro došli:

Kontam da bi umjesto antibiotika trebalo ići sa ANTISEPTICIMA na prirodnoj bazi . Trenutno skupljam informacije i objedinjujem .

Danas upozoravam neke pčelare na ovu pojavu i sada prvi put čujem da imaju pogače sa nistatinom i da će oni to da kupe obavezno. Izgleda da ovi proizvođači pogača već imaju spremno sve kao da su vidoviti, Ne znam da li imaju pogače sa fumalgilinom ali ovo su sve antibiotici.

Ono što je važno da u ovakvim situacjama pčelar bi treba sam da pravi pogaču i da dodaje prirodne sastojke koji mogu riješiti problem. Možda čak ići sa toplim sirupom nakapavanjem ako se ukaže lijep dan u januaru ili februaru.


Danas sam dobio informaciju da i na drugim lokacijama ista je situacija ,problem naglog nestanka pčela, i svaki dan mortalit je sve veći, sa ovim znakovima bolesti koje smo prezentovali na slikama.

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 04 pro 2013, 21:28
Postao/la pot
Slažem se sa Senadom i to treba podvući da pčelari u ovakvi situcijama trebaji i moraju sami praviti pogače, ima tu više razloga.
Ja sam stava da se ne smije čekat fino vrijeme za to se nema vremena, zato sam i sponjao pogače jer nakapavanje je ipak teško uradit u zimskim danima(jednokratno nebi bilo problem).
Pogače u malim količinama i da ne stoje previše u košnicama i pratit kad nestane ponovit i sve tako do proljeća, možda pogača sa dosta meda od bagrema i još koji dodatak.
Ja polazim od predpostavke da pčele koriste zatrovanu ili pokvarenu haranu i kao takvu je koriste 24 h na dan i samim tim im treba i zaštita 24 h na dan, nešto mora kontrirat tj. borit se protiv takve hrane... Šta ja neznam...
Zasto neko ne odnese pčele na vetrinarski fakultet u Sarajevu, znam ja sam nekad to radio tad je uzorke primala gos. Behija (mislim da se radi o profesorici na fakultetu ali nisam siguran, pa neka me neko ne zamjeri ) fina osoba..

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 06 pro 2013, 20:30
Postao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic
senad je napisao/la:
Marko je napisao/la:
senad je napisao/la:Ovo sam primjetio tokom priprema za zimsko tretiranje . NA drugim košnicama ima mrtve pčele aline ovoliko,, Bi će problem ako se nastavi ovako gubiti pčela ( tek NOVembar )
Kolega Senade, vidjevši ovoliki mortalitet pčele, u pokušaju da dokučim uzrok, povezao sam reportažu Dr. Stanimirovića, u kojoj govori o energetskom stresu.
Ono kada se ne može nešto dokazat onda ide se na stres a i to je moguće. Glede ovog stresa mislim da je stres više izražen kod pčela zbog voska i saća koje ubacujemo jer matematički ne odgovara pčeli . Stres je moguć iz zbog zračenja a ove godine je bilo više podrhtavanja tla a to pčele osjete kao i kamenolom na kojem se otpucava stjena.

Ako pogledamo kako to skandinavske zemlje rade glede zimske prehrane i pčele su daleko duže u zimskom klubetu , kod njih sve bi pčele završile na neorupsihijatrji zbog stresa :)

U djelu u kojem govori o istraživanjima i laboratorijskim nalazima vrijedna je informacija i tim pravcem treba ići.

Da imamo laboratorije koje mogu adekvatno ispitat uzroke bilo bi dobro . Šta je uzrok ? moglo bi se teoretisat naširoko i nagađati. Cijeli balkan je malen da neka bolest u Varaždinu , Osjeku ne bi bila interesantna ovdje ili obrnuto.

U proljeće imao sam trovanje od ovih što pršću voće ali nije se bitno osjetilo na prinose. Da kažem da je mogućnost trovanja od proljetnog polena nije i onako je kod mene hronični nedostatak polen tako da svaka moja zajednica sada u košnici sigurno nema kada sve sabereš 2/3 jedna strana LR okvira ili (cce2500 ćelija) što je sigurno premalo.

Već u avgustu sam primjetio mnogo pčele koja puže, a ranije sam uočio žute fleke izdužene kompaktne po krovovima, d a je proljeće rekli bi da je nozemoza ili proliv. Uzeo sam više pčela i iz svake istisnuo iz zatka taj isti sadržaj.

NA izgled pčele su bile zdrave, krila nisu oštećena ali jest zadak blago naduven što bi moglo ukazivat na paralizu uzrokovanu XX ??? !

Varroe jest bilo ali raniji godina imao sam i više varroe . Ako pogledamo prošlu godinu koliko sam imao varroe poslije tretman u novembru svi su očekivali da će te pčele stradati .

Sa ovoliko varroe neko kaže da pčele neće preživjeti .... Slike od prošle godine u novembru
slika

Kontrola nakon 8 dana otpalo je dodatnih 790 varroa Ukupno za osam dana 1730 varroa

slika

Stoga smatram da ovom mortalitetu nije uzrok varroa.

Zašto je zatijio imunološki sistem mislim da ima veze sa polenom/pergom.

Na svim mojim košnicama na polijetaljci i u laticama na baznom pčelinjaku pimjetio sam grudvice veličine zrna pšenice slično zemlji . Da li je ovo od osa zemljarica kojih je ove godine bilo i previše ne znam. Uzeo sam uzroke pokušat ću vidjet negdje o čemu se tačno radi . Da li je moguće da su zaražene zbog velike navale osa zemljarica možda bi bilo interesantno i to uzeti u obzir. Svake godine uvjek su isti zahvati na uzimljavanju i uvjek je više akcenat na varrou.

Da li je uzrok hronični nedostatak polena na mojoj lokaciji , da li je šećer imao nešto u sebi tkom prihrane, da li je voda kojom pravim sirup uzrok zato što ima prekomjerne količine hlora, da li je vosak , i na kraju da li su negdje potuđim košnicama pokupile neku zarazu. OVe godine primjetan je veći avio saobraćaj ( kao "sportski" avioni ) iznad našeg mjesta i uvjek su se kretali ono kao kada se kosi trava, da lije tu bilo ispuštanja ?

Ovako možemo nagađat , Kada bi imali neku laboratoriju približno kao u njemačkoj platio bi analizu bez obzira na visinu cijene.

Dragi kolega Senade, ja sam veliki zaljubljenik pčela i saosjećam sa svim pčelarima koji imaju gubitke pčela na svojim pčelinjacima. U mojoj dugogodišnjoj pčelarskoj praksi imao sam svega dosta pa i gubitaka pčelinjih zajednica usljed bolesti, trovanja, a i mog neznanja. Primjera radi 1998. godine imao sam trovanje 108 pčelinjih zajednica.
Pozvan sam da u ovoj temi dam svoj komentar-mišljenje. Nerado, ali naravno svojom voljom. Znaš, loše sam se predstavio na ovom forumu. Starosjedioci to tako ne vole, je l' da? Ko onako bi bilo draže da pitam, da ne znam, da sam polaznik. Jer, čuj otkud ja tu sad? Mi surfamo na svim pčelarskim forumima pa copy-paste i sve znamo, a vidi ovo, otkud on tu. I onda, podništavaj, omalovažaj, uvrijedi itd. Je l' da? Ti si u svojstvu administratora brisao postove kada je „Dara prevršila mjeru“, ali istina nikada moje. Bi kak' bi, a sada moj osvrt na tvoj prethodni post:

Veoma često pčelari sami sebi postavljaju pitanja kao ti što ovdje postavljaš: Da li je? Da li je? (šljiva, polen, šećeri, namjerno trovanje, stres, virusna oboljenja, bolesti ove ili one pa i ovo tvoje „Da li su na pomolu neke nove bolesti koje do sada nisu opisane“, jer mi smo eksperti i sve o pčelama i bolestima pčela znamo, a ova pojava je ko nešto novo. Mi ne znamo postaviti pitanje naše odgovornosti kao što su: zakašnjelo uočavanje pataloških promjena na našim pčelama, pogrešne procjene, bespotrebna uznemiravanja, neprevilna i neadekvatna dohrana – prihrana pčela, tretiranje i način tretiranja varoze neispitanim i neadekvatnim preparatima (posebna priča, je l' da), upotreba preparata u preventivnoj zaštiti pčela i tako dalje i tako gore.

Kako bi ti otklonio svoje dileme pošalji uzorke pčela na analizu (tako i drugi pčelari rade), recimo na Vet. fakultet u Sarajevo. Oni to mogu i znaju uraditi i u to nemoj sumnjati. Nemoj sumnjati kada nalaz uzorka bude pozitivan na Nozemozu, a hoće, bit će. Uvjeri se.

U svom opisu - amneziji uginuća pčela naveo si više prepoznatljivih znakova Nozemoze kao i znakova koji su karakteristični za Nozemozu i neke druge bolesti kao i trovanje pčela. Kako se ti znakovi pojavljuju skupno sa velikom vjerovatnoćom može se zaključiti da se u ovom slučaju radi o Nozemozi. Evo mog osvrta sa komentarima na neke:
- Bauljanje pčela ispred pčelinjeg stanšta (pčele pješaci) je karaktreističan znak Nozemoze. Ove pčele pješaci lako se uoče u jutro prilikom prvih izleta kada ih na zemlji u neposrednoj blizini pčelinjeg staništa ima više. U drugoj polovini dana pčele-pješake možete uočiti dvadesetak matara i dalje jugoistočno od pčelinjeg staništa gdje je i najveći oreol njihovog umiranja.

- Žute fleke po krovovima (fekusa-izmeta pčela) jeste prepoznatljiv, ali ne i karakterističan znak Nozemoze, ali kada se pojavi skupno sa drugim znacima onda ukazuju na nju.

- Pogrešan je tvoj zaključak „da je proljeće rekli bi da je nozemoza ili proliv“. Tako pogrešno zaključuje veliki broj pčelara. Nozemoza je zarazna bolest odraslih pčela i može da nastupi i da traje u svim životnim stadijima pčelinje zajednice (svim godišnjim dobima). Teško je uočiti, a najlakše se uočava u rano proljeće kada se skupno pojavljuje više njenih prepoznatljivih znakova. Upravo radi toga, kod mnogih pčelara, vlada pogrešno mišljenje da je nozemoza proljetna bolest pčela. Mnogi autori knjiga iz oblasti pčelarstva, a koji dovoljno ne poznaju bolesti pčela dali su svoj doprinos formiranju tako pogrešnog mišljenja, ističući da se nozemoza pojavljuje u rano proljeće. Ova teška zarazna bolest u zajednici, naravno pojavljuje se i u rano proljeće ali se tog istog proljeća teško može uočiti. Ako se bolest uoči u proljeće to nije svježa infekcija iz vana već primarna infekcija zimskih pčela iz prošle jeseni, ljeta ili još od ranije.

„- Varoe jeste bilo ali ranijih godina imao sam i više“ Da, a i Nozemoza nije nastupila sada kada si primijetio umiranje pčela, i ona je nastupila ranije pa možda i ranijih godina. Varoa širom otvara vrata svim pčelinjim bolestima, a naročito Nozemozi i virusnim oboljenjima pčela i pčelinjeg legla.
„- Na svim mojim košniam na poltaljci i u laticama grudvice veličine zrna pšenice slične zemlji.“ Ove grudvice su krute, tamne boje, nejednakog oblika i veličine i čvrsto su zalijepljene za poletaljku, a u staništu za podnicu i gornju površinu donje letvice rama, a rezultat su rada pčela čistačica (pojavljuju se kod jakih, a jako zaraženih pčelinjih zajednica) i nisu produkt osa zemljarica.

U jednom svom postu si pisao da si ove jeseni (septembar, novembar) utvrdio neobično veliku potrošnju hrane, kao i rapidan pad brojnosti pčela u pčelinjim zajednicama. Pad brojnosti pčela u ovom periodu je normalan i sam za sebe ne znači ništa, a neobično velika potrošnja hrane u ovom peridu (Miholjsko ljeto), po mom skromnom mišljenju ukazuje samo na jedno, a to je na Nozemozu. Oboljele pčele uzimaju sve veće količine hrane, a osjećaju sve veću i veću glad. Oboljeli želudac ne može probaviti najveći dio uzete hrane pa ona neprobavljiva dospjeva u debelo crijevo, a organizmu pčele je nedostatna. Neprobavljena hrana abnormalno opterećuje debelo crijevo. Ona u njega sve češće dospjeva u sve većim i većim količinama pa su potrebe za njegovim pražnjenjem jake i učestale. Jedna oboljela jedinka potroši mnogostruko više hrane od zdrave. Ona praktično iznosi hranu iz svog staništa.

Pretpostavka da je uzrok umiranja pčela bilo trovanje u naravi to bi bilo što je bilo. Ja mislim da se ne radi o trovanju pčela, naročito ne šljivom i polenem i ne mislim da si otkrio novu bolest. Prepuručujem ti veću opreznost u primjeni novih i neispitanih preparata u liječenju i suzbijanju Varoze i Nozemoze.

Ti ipak analizom uzoraka razrješi dilemu.
Mišljenja sam da će se ovo sve dobro završiti. Na jednom pčelinjaku nikada ne oboljevaju sve pčelinje zajednice kao ni sve pčele u jednoj pčelinjoj zajednici, a za svaku boljku trava raste. Iskreno se nadam da će se to dobro završiti. Nemoj bez nužde pčele uznemiravati, a kada vremenski uslovi dozvole zamijeni podnice (dezinfekcija podnica), a iz njih izvuci dasku. Pčelama na satonoše dodaj uredne pogače (u kojima nema skroba, šećera od trstike i bilo kakvih preparata) tako ćeš stvoriti uslove da u pogače špricom možeš aplicirati eventualno potrebne lijekove.

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 06 pro 2013, 21:49
Postao/la pot
Meni je licno zao kad se pcelari ovako inate, ali bit ce to aBd dobro jer za tim nema potrebe. Ja sam I iz posta kolege Ekrema skonto da treba dodat ciste pogace I I po potrebi dodat ljek, moje pitanje je koji? Imamo u temi nozemoza recept za pogace koje su se navodno dobro pokazale u borbi protiv nozemoze I o tome bi sa moglo pricat.
Pisem sa mobitela pa cesto "gutam" slova...

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 06 pro 2013, 22:33
Postao/la senad
Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:Pozvan sam da u ovoj temi dam svoj komentar-mišljenje. Nerado, ali naravno svojom voljom. Znaš, loše sam se predstavio na ovom forumu. Starosjedioci to tako ne vole, je l' da?
AKo vas je već neko pozvao da date mišljenje treba te navesti i njegovo ime kao što sam ja postavio fb komentar od Slobodana Jevtića kojeg je pozvao Muamer da da svoje mišljenje i samo tako možemo ići naprijed bez predrasuda o bilo čemu pa i o starosjediocima , domorocima indijancima i dr.
Forum je otvorenog tipa i bar ovdje nema diskriminacije, između ostalog to najbolje potrvrđuje podforum DNEVNICI ČLANOVA FORUMA,
Ekreme ti imaš slobodan izbor da li da pišeš ili ne na forumu kao i ostali članovi, KO hoće bujrum ko neće nek nejaše po ostalim koji žele da podjele svoja iskustva i rad sa pčelama pa makar ona bila i pogrešna !
Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:Veoma često pčelari sami sebi postavljaju pitanja kao ti što ovdje postavljaš: Da li je? Da li je? (šljiva, polen, šećeri, namjerno trovanje, stres, virusna oboljenja, bolesti ove ili one pa i ovo tvoje „Da li su na pomolu neke nove bolesti koje do sada nisu opisane“, jer mi smo eksperti i sve o pčelama i bolestima pčela znamo, a ova pojava je ko nešto novo
Moje pitanje da li je ovo ili ono je isključivo radi toga da se podstakne rasprava. Hvala bogu ja sam u tome uspio kao što se vidi i iz tvog javljanja. , Između ostalog ako sam do sada bio uspješan i za ovu godinu sam iznio moje rezultate izražene u medu na stacionarau da ne spominjem MM jer ova pojava je na širem djelu Bosne pa tako ako uzimamo neka mjerila onda je to MED, uglavnom mjerilo za sve pčelare . Loše pčele ili kako ti kažeš bile su pod zarazam dugo vremena ne mogu ostvariti ove rezultate koje sam spominjao a da ne govorimo MM .
NAžalost u Bosni pčelar mora biti ekspert, mora biti i veterinar i laborant i praviti sam lijekove umjesto da držav stane iza njega:
Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:Kako bi ti otklonio svoje dileme pošalji uzorke pčela na analizu (tako i drugi pčelari rade), recimo na Vet. fakultet u Sarajevo. Oni to mogu i znaju uraditi i u to nemoj sumnjati. Nemoj sumnjati kada nalaz uzorka bude pozitivan na Nozemozu, a hoće, bit će. Uvjeri se.
Ne sumnjam u tvoje iskustvo , Uzmi da su pčele bile na analizi u Sarajevu i utvrđeno nozmoza apis , a da je drugi nalaz iz Osjeka pokazao da se radi o nozemozi carena i da postoje trovanja od sokova voća ,Kako postupiti Ekreme?

Uglavnom sve diskusije se svode na konsatacije i još niko nema riješenje. Pčelarima treba riješenje , Uradi to i to , daj pčelam to i to i bi će te mirni. Ovo što sam ja pokreno radi se o širem područuju, znači različite lokacije pčelari koje nikada nisam ni vidio ni čuo tek mi se sada javljaju. OVe što ima slika od njih nisam znao samo halily-a Tuzla momak se sam javio jer je vidio moju objavu na fb. Ima dosta e-malova i PP gdje mi se pčelari javaljaju sa strašnim gubicima
Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la: Pogrešan je tvoj zaključak „da je proljeće rekli bi da je nozemoza ili proliv“. Tako pogrešno zaključuje veliki broj pčelara. Nozemoza je zarazna bolest odraslih pčela i može da nastupi i da traje u svim životnim stadijima pčelinje zajednice (svim godišnjim dobima).
Da li je nozemoza bila prisutna? hajde da uzmemo da jeste bila tokom svih ti godina gdje nisam imao vidljiv tragova , Vidljivi tragovi su izmet na poletaljci,krovovima,na satonošama, ja to nisam imao a imao sam snažne pčele!
Ako sam ove godine imao odlične prinose meda .MM na stacionaru, snažne pčele šta je to uzrokovalo odjednom pojavu nozemoze kao što kažeš . Najlakše je reć enregetski stres, varroa, ovo- ono ,pa i raniji godina je bio energetski stres i varroe više nego ove godine pa nije bilo mortaliteta ovakvog.
Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:„- Na svim mojim košniam na poltaljci i u laticama grudvice veličine zrna pšenice slične zemlji.“ Ove grudvice su krute, tamne boje, nejednakog oblika i veličine i čvrsto su zalijepljene za poletaljku, a u staništu za podnicu i gornju površinu donje letvice rama, a rezultat su rada pčela čistačica (pojavljuju se kod jakih, a jako zaraženih pčelinjih zajednica) i nisu produkt osa zemljarica.
Ekreme ovo ti je pogrešan zaključak . Evo slika da se uvjeriš u grešku zaključka. O ovome planiram otovriti posebnu temu sa slikama . Znači sve poletaljke su očišćene i evo se pojaljuju opet i poslije čišćenja, pčele nisu aktivne a pojavljuje se.

slika

Ekreme ako imaš odgovor , ko to stavlja tu zemlju na poletaljke, ja pripisujem osama zemljaricama, ako nisu one onda je siguno neko donio ?
Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:Prepuručujem ti veću opreznost u primjeni novih i neispitanih preparata u liječenju i suzbijanju Varoze i Nozemoze.
Mišljenja sam da će se ovo sve dobro završiti. Na jednom pčelinjaku nikada ne oboljevaju sve pčelinje zajednice kao ni sve pčele u jednoj pčelinjoj zajednici, a za svaku boljku trava raste. Iskreno se nadam da će se to dobro završiti. Nemoj bez nužde pčele uznemiravati, a kada vremenski uslovi dozvole zamijeni podnice (dezinfekcija podnica), a iz njih izvuci dasku. Pčelama na satonoše dodaj uredne pogače (u kojima nema skroba, šećera od trstike i bilo kakvih preparata) tako ćeš stvoriti uslove da u pogače špricom možeš aplicirati eventualno potrebne lijekove.
Što se tiče novi ne ispitani preparata toga na mom pčelinjaku nema .

Vidim da neki počeli su da likuje i radujuse nečijoj "propasti". Sutra neka mi sve ugine ,nestane ne bi trepno okom , Idemo dalje,

JA sam već napravio uvertiru da umjesto antibiotika koriste se antiseptici , Već imam dosta materijala koji se obrađuje i donosimo zaključke šta bi to bilo najbolje dati kada se steknu uslovi .
Zahvlajujem se jednoj pčelarki koje radi na prevođenju sa engleskog kako bi pokupila nama potreben informacije . I stalno surfa na internetu kako bi našla pogodno riješenje za ovo.

Bilo bi od koristi Ekreme ako bi pčelarima dao konkretno recept kako se riješiti nozemoze. Dosada još niko nije predložio recept. Već sam ranje pisao kako su spremini ovi što prave pogače i nude riješenje u vidu nistatina ?!

Pčelarima treba konkretno šta da rade bez uvijanja!

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 07 pro 2013, 00:19
Postao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic
senad je napisao/la: Ekreme ti imaš slobodan izbor da li da pišeš ili ne na forumu kao i ostali članovi, KO hoće bujrum ko neće nek nejaše po ostalim koji žele da podjele svoja iskustva i rad sa pčelama pa makar ona bila i pogrešna !

OK, sjah'o sam.

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 07 pro 2013, 01:40
Postao/la sahista
Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:
senad je napisao/la: Ekreme ti imaš slobodan izbor da li da pišeš ili ne na forumu kao i ostali članovi, KO hoće bujrum ko neće nek nejaše po ostalim koji žele da podjele svoja iskustva i rad sa pčelama pa makar ona bila i pogrešna !

OK, sjah'o sam.
Ekrem nije duzan nikome da daje svoje recepte.Stvar dobre volje.Pored toga svi znamo ko ima svoje privatne proizvode,da bi dobio taj produkt,moras platiti.Ja to u potpunosti podrzavam,i smatram sasvim normalnom pojavom.
Nego Ekreme,da li imas vremena i zelje da mi objasnis situaciju sa mojim(nasim) pcelinjim zajednicama.Kao sto je poznato u Holandiji sa nista ne daje protiv Nozemoze.Ja nisam dao nista ima vec 4 godine.I da hocu,tih produkata nema u pcelarskim prodavnicama.O cajevima ni traga ni glasa.Evo primjer mojih pcela.
Ja do sada hvala Bogu,nisam primjetio ovakve pojave(sigurno ih ima),nisam primjetio ni kod kolega sa kojim zajedno pcelarim.
Kako to,kada mogu ocekivati vece probleme.Koliko godina treba da prodje da bi Nozemoza unistila pcelinjak ili dio zajednica.Sta sprijecava Nozewmuzu da mi unisti pcelinjak..jel dovoljno polena u kosnici...stvarno bih te zamolio kao kolegu pcelara da nesto napises na ovu temu.Hvala.
Pozdrav.

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 07 pro 2013, 06:08
Postao/la pot
Ja licno jos nisam primjetio da je neko nesto duzan ovdje na forumu, smetaju mi blago receno kritike bez kontra agumenata, znas brate kako to ide moze koja rjec sve to moze ali se onda fino objasni kako I sta treba. Kod mene na pcelnjaku izgleda sve ok ali gledam, citam I td. ako nista drugo onda moramo pomoci jedni drugima zbog blizine pcelnjaka.
Neznam sta je tu sporno ako neko ima rjesenje da ne kaze tolika je cijena pa ko...

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 07 pro 2013, 07:19
Postao/la Ermin.ef.
Mislim da bi dobro bilo da imamo malo više konstruktivnog raspravljanja i međusobnog pomaganja nekako se stice dojam da zaista među pcelarima ima jako puno netrpeljivosti, inata da li zavisti nekakvog mudraluka ili šta vec, ali braćo draga PCELE NAM UMIRU to je dovoljan alaram svima nama koji se stalno busamo u prsa kako pcele treba voljeti kako je to prije svega ljubav, tim ljudima kod kojih se to desava treba pomoci bez obzira da li su djelom krivi ili ne za nastalu situaciju kad je bolest prisutna tad treba rješenje! Zamislite da kada odete bolesni ljekaru da vas on umjesto recepta i pomoci pocne ruziti sto si ovo sto nisi ono sam si kriv i sl. Ponekad mi se cini da bi ljudi zeljeli da imaju monopol na sve pa i na pamet i na znanje i na uspjeh i na sve ostalo. Moje je misljenje da nije nikakav pcelar ni covjek onaj ko je u zivotu proizveo na tone meda, maticne mlijeci i bilo kakvih pcelinjih proizvoda ako je to svoje znanje cuvao samo za sebe, pa niko niciju nafaku nemože uzeti, zaista je tvoje ono sto das drugome i cime drugoga pomognes.

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 07 pro 2013, 09:12
Postao/la pot
Evo ipak sam kopiro iz teme o nozemozi dio posta kolege medonoše...
Kontam ako se ljudima pokazala dobra duži niz godina zašto ne probati, ja bih možda u ovom periodu izostavio kvasac, da li bi se još nešto moglo dodat, neznam koliko bi bilo pametno ubacivat puno stvari jer šta bi se dobilo, koja jedinjenja i sl. možd je bolje ne rizikovat. Moje mišljenje je npr. ići sa dvije manje pogače jedna pored druge sa različitim sastavom, pa neka ih tako pčele uzimaju...
Znam da će te reći treba invertovat, treba pelin i sl. ali mogu se napravit neka odstupanja ako se žuri sa pogačama...

Kako pravimo lekovitu pogaču?

Desetak dana pre izrade pogače, u specijalnom sudu za invertovanje šećera pomešamo 66,6 kg šećera sa 16,7 litara vode, uz dodatak 10 kg „zdravog“ livadskog meda, ceđenog iz naših medišta. Na temperaturi od oko 36 °C i uz povremeno mešanje dobijamo odličan invertovani gusti sirup. Na mlinu za mlevenje šećera sameljemo 20 kg šećera i svu tu količinu izručimo u posudu mešalice za pripremu pogača, sem 1 kg koga uz 1 kg kvasca i dodatak 400 ml vode skuvamo u loncu zapremine oko 10 litara. U drugi lonac iste zapremine odmerimo 5,25 kg invertovanog gustog sirupa i u isti ulijemo vruć skuvani kvasac. Dobro izmešamo i u dobijenu masu ulijemo 55 ml ekstrakta pelina. U već sipani šećer u prahu, u posudu mešalice, dodajemo odmerenih 68 g sitno samlevene ljute paprike. Tečnu masu iz lonca izručimo na samleveni šećer u posudu mešalice. I izvršimo mešanje testa za pogače. Dobro izmešanu masu uzimamo rukama i njome punimo pripremljene plastične kese koje se radi odmeravanja nalaze na podešenoj vagi, na 1 kg težine. Da ne bi došlo do brzog hlađenja mase u kesama (kako bi se kasnije testo lakše „peglalo“) potrebno je da nakon punjenja, kese odložimo u jednu kutiju.
Po završenom odmeravanju svih 26–27 pogača (koliko ih bude ako se dobro meri) pogače punjene na kraju idu prve na dasku za peglanje gde se lepo ispeglaju na željenu debljinu. Daska za peglanje je komad daske, dimenzija kese za pogaču, čije su bočne ivice podignute ukovanim drvenim lajsnama za 6–7 mm, koliko i treba da budu debele ispeglane pogače. Varenje, odnosno zatvaranje napunjenih i ispeglanih pogača obavlja se na dasci za varenje, koja je napravljena tako da je uređaj za dvostruko varenje plastike spušten u posebnu kutiju uz dasku, tako da visina grejača za otsecanje, odnosno varenje kese, bude u istoj ravni sa površinom daske na kojoj leži pogača. Dobro zatvorena pogača se slaže u kutije (po 10 u kutiji) i odlaže u hladnu prostoriju.
U januaru ili početkom februara naše pogače dajemo svim pčelinjim društvima, bez obzira na količinu prisutne hrane u košnici. Vrlo je važno da nastojimo da svim društvima obezbedimo našu pogaču sve do perioda kada pčele u proleće imaju učestaliji izlet iz košnica i primetan unos polena i nektara iz prirode. Zahvaljujući ovoj pogači koju naše pčele rado konzumiraju u najlošijim mesecima zime, sa puno optimizma i bez onog ranijeg straha – šta će ostati od pčela na proleće, čekamo novo leto i za nas unosnu kasno letnju pašu medne rose sa listova drveća iz nepreglednih šuma podno Kopaonika.

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 07 pro 2013, 09:37
Postao/la Marko
sahista je napisao/la:Nego Ekreme,da li imas vremena i zelje da mi objasnis situaciju sa mojim(nasim) pcelinjim zajednicama.Kao sto je poznato u Holandiji sa nista ne daje protiv Nozemoze.Ja nisam dao nista ima vec 4 godine.I da hocu,tih produkata nema u pcelarskim prodavnicama.O cajevima ni traga ni glasa.Evo primjer mojih pcela.
Ja do sada hvala Bogu,nisam primjetio ovakve pojave(sigurno ih ima),nisam primjetio ni kod kolega sa kojim zajedno pcelarim.
Kako to,kada mogu ocekivati vece probleme.Koliko godina treba da prodje da bi Nozemoza unistila pcelinjak ili dio zajednica.Sta sprijecava Nozewmuzu da mi unisti pcelinjak..jel dovoljno polena u kosnici...stvarno bih te zamolio kao kolegu pcelara da nesto napises na ovu temu.Hvala.
Pozdrav.
Šah pčelar pita Ekrema a sam je odgovor (recept)dao, i sad mu ja to opetujem: "Ja nisam dao ništa ima već 4 godine" . Ahmo nije bilo potrebe, pčele su dovoljne same sebi život održavati, sve do trenutka kad se čojek ne uplete. Dat ću primjer jednog uplitanja: Da bi ostvario prinos na paši bagrema i to ni manje ni više nego 90kg zapečaćenog (moš mislit ;) za dva tjedna kolko paša najviše traje) napravio čova "turbo zajednicu"i na bijelom luku, paprici, germi, mlijeku u prahu,forsaminu itd itd pa pčele dobile da prostiš sraćku, ne nozemozu ,daleko im ćenifa. Ondak kuku lele kriva nozemuza , daj upomoć i kemiju i biologiju .
Ps Svaka sličnost čove iz primjera , nije zabilježena. Lijep pozdrav :)

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 07 pro 2013, 11:07
Postao/la pot
Marko je napisao/la:
sahista je napisao/la:Nego Ekreme,da li imas vremena i zelje da mi objasnis situaciju sa mojim(nasim) pcelinjim zajednicama.Kao sto je poznato u Holandiji sa nista ne daje protiv Nozemoze.Ja nisam dao nista ima vec 4 godine.I da hocu,tih produkata nema u pcelarskim prodavnicama.O cajevima ni traga ni glasa.Evo primjer mojih pcela.
Ja do sada hvala Bogu,nisam primjetio ovakve pojave(sigurno ih ima),nisam primjetio ni kod kolega sa kojim zajedno pcelarim.
Kako to,kada mogu ocekivati vece probleme.Koliko godina treba da prodje da bi Nozemoza unistila pcelinjak ili dio zajednica.Sta sprijecava Nozewmuzu da mi unisti pcelinjak..jel dovoljno polena u kosnici...stvarno bih te zamolio kao kolegu pcelara da nesto napises na ovu temu.Hvala.
Pozdrav.
Šah pčelar pita Ekrema a sam je odgovor (recept)dao, i sad mu ja to opetujem: "Ja nisam dao ništa ima već 4 godine" . Ahmo nije bilo potrebe, pčele su dovoljne same sebi život održavati, sve do trenutka kad se čojek ne uplete. Dat ću primjer jednog uplitanja: Da bi ostvario prinos na paši bagrema i to ni manje ni više nego 90kg zapečaćenog (moš mislit ;) za dva tjedna kolko paša najviše traje) napravio čova "turbo zajednicu"i na bijelom luku, paprici, germi, mlijeku u prahu,forsaminu itd itd pa pčele dobile da prostiš sraćku, ne nozemozu ,daleko im ćenifa. Ondak kuku lele kriva nozemuza , daj upomoć i kemiju i biologiju .
Ps Svaka sličnost čove iz primjera , nije zabilježena. Lijep pozdrav :)
Naravno da smo prešli svaku mjeru, to je većini jasno, ali evo npr. nemojte ih tretirat protiv varo 2 godine??? Mi prisutni na ovom forumu preuzeli smo i dobre i liše stvari od predhodnih generacija (stručnjaka), do nas je šta će mo uzet a šta odbacit...
Nadam se da se svijest i saznanja pčelara mijenju ali ništa se preko noći nemože rješit...

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 07 pro 2013, 12:31
Postao/la Marko
pot je napisao/la:Naravno da smo prešli svaku mjeru, to je većini jasno, ali evo npr. nemojte ih tretirat protiv varo 2 godine??? Mi prisutni na ovom forumu preuzeli smo i dobre i liše stvari od predhodnih generacija (stručnjaka), do nas je šta će mo uzet a šta odbacit...
Nadam se da se svijest i saznanja pčelara mijenju ali ništa se preko noći nemože rješit...
Kad je varoa u pitanju priči nikad kraja, uostalom kao u svemu, ispostavlja se da je unatoč svim mogućim "strategijama", pčelar prepušten sam sebi . U HR već treću godinu za redom, "pomoć" pčelarima u borbi protiv varoe je 1lijek po zajednici (točnije 1 tretman), i to takav koji se smije koristiti(zbog rezidua)tek po izvrcanom medu. Ove godine ima indicija da uopće nije djelovao(gotovo kao placebo), a mnogi se slažu da je učinkovitost prethodne dvije godine, postignuta zahvaljujući istovremenoj primjeni u zajednicama svih pčelara.
Malo sam zatečen Senadovim repliciranjem Ekremu, u onom djelu kad veli:Stoga smatram da ovom mortalitetu nije uzrok varroa, a istovremeno navodi podatak o padu: "ukupno za 8dana1730 " :shock: . Ma toliki broj varoe je doprinjeo bolesti makar da je samo disao u tolikom broju :shock: . Bez obzira da li su tako invadirane zajednice usamljene, štetu trpe i one , zatim zajednice iz kojih su oformljene kao i novoformirana društva leglom istih.
Ps Da ne bih morao "sjahati", svako moje pisanje je najdobronamjernije, i biće ga još pogotovo sad kad su pčele uzimljene, a dok ševa zapjeva preporučam pčele svetom Ambroziju (zaštitnik pčela)

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 07 pro 2013, 13:16
Postao/la pot
I ja bi lično volio da pričamo o varoi ali potreba za trenutnim rješenjem ovog problema odvlači pažnju a o uzrocima će mo poslje kao i uvjek (poslje će mo ih ružit)...
Kod mene nije bilo nešto puno varoe, radio sam prije nekoliko dana i sa oksalnom i nema nešto varoe, nemogu olahko donosit zaključke ali sistemom tzv. okvira lovca i u kombinaciji sa nekom od kiselina mislim da se može pčelarit ali o tome u drugoj temi i čekat će mo da nam se pridruži još pčelara koji rad nešto ovako koliko znam, pa da i to apsolviramo..

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 07 pro 2013, 14:04
Postao/la sahista
U Belgiji se BeeVital pod hitno povlaci iz svih pcelarskih prodavnica.,
Pozdrav.

Re: Bolesti odraslih pčela

Postano: 07 pro 2013, 16:02
Postao/la medonosa
Ne sumnjam u tvoje iskustvo , Uzmi da su pčele bile na analizi u Sarajevu i utvrđeno nozmoza apis , a da je drugi nalaz iz Osjeka pokazao da se radi o nozemozi carena i da postoje trovanja od sokova voća ,Kako postupiti Ekreme?
Senade,ako cemo ovdje da raspravljamo o mogucnostima,uzrocima i preventivi,nazalost pogodjenih zajednica,unatoc mome razilezenju sa Ekremom,ja na tvome mjestu nebih zanemario njegovo znanje i iskustvo!Znanje tj teoriju imamo svi,svi mi citamo po forumima i knjigama,i svako zakljucuje po svome nahodjenju,i u tome nevidim nista lose,naprotiv!Meni su interesantni nalazi iz dvije drzave,ako se radi o istom uzorku pcela!Kojom metodom je utvrdjenjo trovanje vocnim sokovima a svi daju(emo) manje vise jabukovo sirce u secerni sirup??Neko daje i alkohol,pa jod,pa kvasac,pa mlijeko u prahu,tablete ista ti ja znam u pogace......i nema trovanja!Moje misljenje da nije trovanje vocnim sokovima!Ekrem je izbacio mogucnost trovanja sljivovim sokom a mogucnost trovanja jabukovim sokom,daje ti se odgovor iz dodavanja sirceta u sirup!
Koja je razlika izmedju N.Apis i N.cerane?Kako je N.Cerana dosla na podrucje Evrope,kako se siri ili kako pcele sire N.Ceranu!Senade molom te da bez ljutnje uzmes neke recenice koje cu napisati,u cilju pokretanja sto vece diskusije na ovom problemu!Ja smo i ti vodili diskusiju na jednoj temi pa si mi rekao:
ZAmolio bih te da mi pojasniš ovaj dole citat jer ti si rekao da moje pčelinje zajednice koje su imale preko 1000 varroa neće preživjeti
Nije nista lose u tome,ni u onome sto ti je Ekrem rekao za CE HA Oazu,ja nemam nista protiv CE-HA Bienen Oaze,recu ti nesto za jedan drugi preparat koji ja zagovaram!Mlijecna kiselina-prilikom tretiranja mlijecnom kiselinom,u najboljem slucaju,prirodnog roja,paketnog roja ili u vremenu kada pcelinje zajednice nemaju legla,Varoa Destructor je poslije jednog tretiranja mlijecnom kiselinom,u sljedecoj generaciji otporna na nju!!Zasto se bee Vital povlaci iz Belgije-"ekoloski preparat kojim se moze tretirati i za vrijeme medobranja",ga je kostalo puno,necu ulaziti dalje u tu problematiku,ja sam mali obicni pcelar!
Kako je dosla A.C kod nas u Evropu!??Dosla je u M.M. iz Kine,zato te netreba brinuti tvoj dobar rezultat u proizvodnji M.M!Da neduzim o anatonomiji A.Cerane sa mojim skromnim zanjem-teorijom i malo iskustva,za razliku od N.Apis,spore N.Cerane se velikim djelom nalaze u Polenu i nekatru u sacu(Higes je ovo dokazao 2007)pa stoga objasnjenje kada se pcelinja zajednica krece ka vrhuncu razvoja,dolazi njenj krah u ljetu,jer su sve jedinke zarazene od jajeta,larve,lutke i odrasle pcele,ishranom !Da bi se sve ovo desilo varoa otvori bojno polje i narusi i oslabi imuni sistem,pcele, za ostale krvnike!Rezultat je ,poznat!Uvjek se ovo pripisivalo Varoi,a oslabljenje zajednice su se tretirale bez milosti!I ono pcele sto je super jako bilo, i izvuklo se,sa maticom,onda pcelar zeli da dokrajci sa tretiranjem i secerom!