PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Zvones je napisao/la:BIOLOGIJA PČELA

UVOD

Wikipedia u tumačenju biologije kao izraza kaže: „Biologija je nastala spajanjem dvije grčke riječi bios = život i logos = nauka, učenje i to je znanost koja se bavi proučavanjem živog svijeta. Biologija proučava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakciju između različitih organizama, te organizama i njihovog okoliša“. Tumačeći ovu definiciju biologija pčela bi se u suštini trebala baviti cijelim njihovim životom i interakcijom prvenstveno u odnosu na čovjeka, a zatim u odnosu na druge organizme, kao nametnika varou, nosioce raznih bolesti itd. Naravno, ove teme postoje i kao zasebne oblasti obrađene u dosta knjiga i značajnom broju tekstova, pa ću zbog potrebe da skratim ovaj tekst pokušat objasnit biologiju pčela u njenoj suštini - od jajeta, do završetka života.
Zanimljivost oko pčela je: da kao nigdje drugdje postoji toliko kontroverzi, rasprava i razmimoilaženja; pa zato i postoji izraz, da se pčelari slažu samo u jednom „da se košnici prilazi sa zadnje strane“, a i to se osporava. Zbog tog razloga će najveći dio ovog teksta sadržavati pojmove oko kojih postoji dobrim dijelom slaganje i za koje sam u najvećem dijelu koristio podatke iz knjiga i časopisa. Posebne dijelove ću nastojat naglasit uz komentar.

NASTANAK PČELA

Smatra se da su pčele nastale prije blizu 200 miliona godina, evolucijom od osa, te da su pretci današnjih pčela nastali od predaka osa kopačica, osa zidarica i bumbara. Tvrdnje su da je za evolutivni razvoj pčela „zaslužan“ manjak proteinske (bjelančevina životinjskog porijekla) ishrane, pa je jedan dio osa prešao na isključivo biljnu ishranu (nektar, polen/pelud). Samim tim krenuo je i evolutivni razvoj pčela. Pčele se dijele na nekoliko kategorija, a za nas je važna medonosna pčela i u ovom tekstu će pažnja biti posvećena sivoj pčeli pod latinskim nazivom Apis mellifica carnica Pollm čija je domovina jugoistočne Alpe, područje Podunavlja i Balkana.


Slika 1.

Kod nas se najčešće naziva karnika (carnica), kranjska pčela, siva pčela, sivka, a ima i drugih naziva u ovisnosti gdje se nalazi odnosno uzgaja. Po mišljenju znalaca osnovne odlike koje krase karniku su : Posebna prilagodljivost dugim i hladnim zimama, sa dosta rijetkim oboljevanjem od nozemoze ; vrlo ekonomičan utrošak zimskih rezervi meda zbog ranog prestanka polaganja jaja, ulazi u zimu sa relativno malim brojem radilica ( ovo je u odnosu na neke druge rase, prvenstveno talijansku pčelu ) ; ima vrlo brz proljećni razvoj; nije suviše agresivna; nema veliku sklonost grabeži i dosta dobro brani dom od tuđica. Smatra se da ima veliku rojivost, što mnogi uzimaju kao nedostatak, pa se kaže da se i pored pažnje pčelara izroji veliki broj društava.


Slika 2.


Slika 3.

Prvi opis joj je dat u Sloveniji, pa otud i nosi naziv kranjska, a date su osnovne karakteristike koje izgledaju ovako : Boja tijela je tamna sa sivim prstenovima pokrivenim bijelim dlakicama. Dužina jezika je 6,6 mm; dužina trećeg tergita je 4,8 mm; težina radilice 105 mg; težina neoplođene matice je 180 mg, a oplođene oko 210 mg; nosivost matice u periodu intezivnog razvoja pčelinjeg društva od 1400 do 1800 jaja dnevno.
Treba reči da se ove mjere pomalo razlikuju u ovisnosti od kraja do kraja gdje, gdje se ove pčele uzgajaju, a zbog intezivnog stimuliranja koje se u današnje vrijeme radi nosivost matica može i znatno preći 2000 jaja dnevno.

STANIŠTE PČELA

Stanište, stan, dom, mjesto rađanja, razvoja, života pčela može se posmatrati u dva oblika : Kao prirodno stanište, mjesto koje su same pčele odabrale bez ućešća čovjeka, koje može biti od šupljeg drveta do rupe u zemlji, pa čak i neke ljudske kreacije i sa druge strane namjenski proizvod ljudskih ruku, poznatim pod nazivom košnica u raznim oblicima. Vjerovatno su prvi oblici košnica pravljeni od najdostupnijeg materijala koji se mogao naći, a to je po mom mišljenju pruće ili šiblje, pa su se pravile poznate pletare, trmke, vrškare ili kako ih sve zovu. Kasnije su se pravile daščare, dubine, pletare od slame, pa sve do današnjih modernih košnica kojima će se uglavnom ovaj teks baviti.


Slika 4.


Slika 5.


Slika 6.

PČELINJE DRUŠTVO

Pčele karakteriše visoko razvijena organizacija društva, koja je usmjerena preživljavanju u ponekad iznimno teškim uvjetima. Već odavno je pčelinja zajednica kao dio roda pčela okarakterisana kao super organizam, organizam u kojem ne postoje pojedinačne želje jer pojedinci znaju samo za korist i potrebe cijele zajednice. Kažu da je ova osobina pčela zbunjivala i samog Darvina jer se nije uklapala u njegovu teoriju evoluciji gdje jači i sposobniji pojedinci opstaju u borbi za preživljavanje te u borbi sa prirodom i prenose svoj genetski materijal na sljedeća pokoljenja. Kažu da je našao rješenje onog momenta kad je spoznao „ da jedinica selekcije neće biti jedinka nego grupa „ Na taj način grupa opstaje ili propada, pa ona koja preživi je sposobnija i dalje se širi. (Informacia iz teksta „Izgubljeni potomci koji su mučili Darvina “ ) Kod pčela se kao rijetko gdje razvila specifična specijalizacija. Prva se sastoji u općenitoj podjeli na dva pola, ženski i muški. Upravo tu je došlo do specifične specijalizacije jer ženski spol predstavljaju matice koje su jedino sposobne nastaviti dalji život društva nesenjem jaja i pčele radilice koje su sterilne ženke jer se ne mogu oploditi. Matica svojim mirisima (feromonima ) drži zajednicu u stabilnom stanju, a kod pčela radilica tokom evolucije došlo je do daljih podjela na kućne pčele i izletnice. Kućne pčele se dalje djele na hraniteljice, pčele primateljice koje primaju i smještaju hranu, pčele voskarice i stražarice. Podrazumijeva se da pojedine grupe rade i neke druge poslove kao grijanje legla ili čišćenje košnice, a u pojedinim fazama u ovisnosti od potreba preuzimaju poslove druge grupe ako mogu.
Pčele izletnice se mogu podijeliti na pčele koje traže hranu (izvidnice ), koje donose nektar ili polen/pelud i vodonoše.

Također izletnice donose i propolis. Općenito se misli da karnika na vrhuncu svog razvoja može imati 50.000 do 60.000 pčela, premda pčelari posebnim stimulacijama uspjevaju napraviti i jača društva savećim brojem pčela. Trutovi su jedini muški članovi pčela i u košnici ih može biti od nekoliko stotina do nekoliko hiljada/tisuća. Njihov je osnovni zadatak oplodnja mlade matice. Međutim pisci pčelarske literature istiću da trutovi svojim prisustvom stvaraju sveukupno bolje stanje u košnici, pomažu pri grijanju legla i bolja je radna atmosvera. Trutovima je dozvoljen pristup u sve košnice (smatra se zbog njihovog mirisa, tzv. trutovskog feromona ), a pri kraju ljeta kad pčele uvide da im nisu više potrebni, slijedi prestanak hranjenja, izgon, zabrana ulaska u košnici ponekad i ubijanje. Karakteristično je da se legu isključivo iz neoplođenih jaja, tako da imaju svega 16 hromozoma za razliku od ženskih članova pčela koje imaju 32 hromozoma. Zato se u svijetu pčelarstva kaže da trutovi nemaju oca, nego samo majku i njene pretke i po ženskoj i po muškoj liniji.

Nastavak ubrzo slijedi

senad je napisao/la:Evoja ću prvi započet sa komentarom :

Obzirom da znam kako je Zvones pripremao temu, ova moja kritika nije ništa osobno prema njegovoj malenkosti. Rekao sam da neću cenzuristati niti jedan tekst glede ove teme ...

Čitajući tekst uočio sam nešto što se kosi bar za mene sa prirodom. Ovo nije slučaj samo u ovom tekstu nego imamo i danas od poznati "proizvođača" matica . Upotrebljava se termin "proizvodnja" matica.

Meni osobno škirpi korištenje termina evolucija.. Evolucija ne postoji i sam Darvin nije bio na tom stanovištu , nego su mu to pripisali. Nećemo o Darvinu.

Naravno, ja nemam namjeru da ispravljam Wikipediju, niti autore knjiga, Jednostavno smatram ,da svi koji žele da se bave uzgojom matice trebali biupotrebljavati termin,,UZGOJ-REPRODUKCIJA mladih matica..

Isto kao što se ne može :
-praviti djete
-praviti životinje

Zvones ovonijeništa osobno prema tebi nadam se da nećeš me pogrešno shvatiti.

Zvones je napisao/la: RAZVOJ OD JAJETA

Kad matica snese jaje ono ima okomit položaj na dno stanice / čelije .Drugog dana stoji ukoso
a trećeg dana leži polegnuto na dno stanice .

(8.)

Jaje ima oblik duguljastog valjka sa zaobljenim vrhom i gornji dio je nešto deblji .Boja je prozirno bijela.Dužina mu je 1,3 do 1,5 mm,širina 1/3 mm (trećina milimetra).Prosjećna težina je 0,1 mg(miligram).U pojedinim perioda kad je smanjeno nesenje matice jajašce može biti i nešto krupnije.U literaturi se mogu pronaći dosta
različiti podatci o temperaturama u središnjoj zoni legla,tako da negdje piše da je to 34* C do
35*C ,negdje 35*C do 36*C , ali uglavnom se smatra da temperatura niža od 34*C usporava
razvoj pčele , a viša od 36*C ga može ćak ubrzati . Sva jaja koja matica snese su istog izgleda
ali se dijele na dvije vrste oplođena i neoplođena . Iz oplođenih jaja se razvijaju samo ženke
(radilice i matice) i matica ih snese u manje, radiličke stanice i po potrebi u zvončiće( početke matičnjaka).Neoplođena,trutovska jaja matica nese u veće,trutovske stanice.Trutovsko saće je
često u hladnijoj zoni legla, a pčele nekad po potrebi šire i izvjestan dio radiličkih stanica .
Postoje različite teorije o tome kako matica zaliježe jajašce.Svi se slažu oko toga da matica prvo zaviri u čeliju (pregleda je ),mnogi istiću da antenama ispituje čeliju, ima mišljenja da je tako mjeri ,a zatim uvuće zadak u čeliju i snese jajašce .Najčešće se u vezi toga spominje teorija „pritiska“,gdje se kaže da matica stavljajući zadak u užu čeliju ,dobija pritisak na zid
zadka ,što utiće na ispuštanje kapljice trutovske sperme i na taj način dolazi do oplodnje
jajne stanice .U širim čelijama nema tog pritiska pa matica leže neoplođeno jajašce.Postoje i druge teorije ,a najzanimljivija je da matica zna koja je koja čelija i da u ovisnosti od potrebe
društva odabire kakva će jaja snijeti,te da je pri tom njen rasplodni aparat toliko precizan da za jedno jajašce potroši samo jednu mušku spolnu stanicu,što dovodi do produžavanja njene
plodnosti (bilo je podataka da matica i u četvrtoj , petoj godini života uspješno zaliježe ).Od
potrebe pčelinje zajednice ovisi i da li će pčele graditi i posebnu vrstu stanica ,koje nazivamo
matične stanice ili matičnjaci.

(9)

Izgled završenog matičnjaka podsjeća na žir ili naprstak.On je
u odnosu na saće obješen prema dole i u bazi je širi ,a vrh je uži i matica se u njemu razvija sa glavom prema dole.

RADILICE

Jajašce u kojem dolazi do razvitka embria puca nakon tri dana i iz njega izlazi ličinka/larva
koja leži na dnu stanice u obliku sitnog savijenog crvića .Larva je duga oko 1,5 mm i teška
oko 0,3 mg .

(10

Ćim izađe iz jajašca potrebna joj je hrana .Prva tri dana u dobi savijene larve
hrane je pčele radilice starosti od 8 do 12 dana (starije hraniteljice ) isključivo matičnom
mliječi ,koju stavljaju na dno stanice ,tako da larva pliva u njoj .Poslje tri dana larve počinju
hraniti mlađe hraniteljice u dobi od 5 do 8 dana smjesom meda i perge.Smatra se da pčele hraniteljice u prvih šest dana hranjena naprave i više od 8000 posjeta ,ćime utiču da larve veoma brzo rastu. Zbog toga larva ispunjava cijelo radiličko dno i mijenja četiri puta svoju
neelastičnu hitinsku kožicu. Isto tako stvara u sebi velike količine rezervnih tvari,tako da dalji razvoj nastavlja u poklopljenoj stanici bez daljeg primanja hrane Poslje ukupno devet dana od
polaganja jajašca dolazi do poklapanja čelije radiličke ličinke .Ličinka/larva se ispruža i ulazi
u fazu ispružene larve ili nimfe od desetog do dvanestog dana.U toj fazi koja traje između dva i tri dana, nimfa koja je već dobila vilice i pljuvačne žlijezde pomoću njih ispreda košuljicu
(kokon ) i između dvanestog i trinestog dana prelazi u stanje kukca,kukuljice, u kojem će se
vremenu desiti preobrazbe u odraslu pčelu . 21-og dana mlada pčela izlazi iz svoje čelije
progrizajući voštani poklopčić u ćemu joj pomažu starije sestre ,koje su do tada grijale leglo.

MATICA , MATIČNJAK

(3

Razvoj matice traje svega 16 dana.Razlog tomu je što se matične larve ćitav period hranjenja
hrane isključivo matičnom mlijeći .

(11)

Pri tome se često može pročitati da,sastav matične mlijeći kojom se hrane buduće matice nije isti onom,kojom se hrane larve radilica ili trutova.Poslje
faze jajašca od tri dana ispili se matična larvica.Larva dalje živi u fazi savijene ličinke pet do šest dana. Obilno hranjena matičnom mlijeći dostiže težinu od oko 300 mg .Poslje osam dana
dolazi do poklapanja,

(12)

pa će se larva u sljedeća dva do tri dana ispružiti i plesti košuljicu.

(13)

Oko jedanestog do šesnaestog dana dešava se preobražaj iz kukca u odraslu maticu . Šesnestog dana dolazi do izlijeganja matice.

(14)

Nastavak ubrzo slijedi

beequeen je napisao/la: Mene licno -uopste ne zanima evolucija ,mene zanima "pcela danas" kakva je,kkao se ponasa,kako se razmnozava ali je lijepo znati o postanku.Od viska glava ne boli.Ja imam talijanke Zvones je opisao vasu sivku ali je to u redu.Sve je super-hvala puno idemo punom parom naprijed

beequeen je napisao/la: znaci ako presadjujemo i izaberemo(s obzirom na polozaj)jedno dnevne larve imamo dobre predispozicije za uspjeh/Mislim na kvalitetnije matice? i jos jedno pitanje Zvones nije mi jasno kad kazes da "posjete 8000 puta"ko i koga?
thanks

beequeen je napisao/la: znaci ako presadjujemo i izaberemo(s obzirom na polozaj)jedno dnevne larve imamo dobre predispozicije za uspjeh/Mislim na kvalitetnije matice? i jos jedno pitanje Zvones nije mi jasno kad kazes da "posjete 8000 puta"ko i koga?
thanks

beequeen je napisao/la:Senade pa bilo je pitanje iz "contesta"???Samo sam pitala ako izaberemo larvu u "uspravnom stavu" znaci ona je najmladja hoce li to biti najbolja matica?Samo logika-i nista vise.Meni je to "izgledalo vazno" a mozda i nije zato sam i pitala :)Ko pita ne skita
Onda Zvones meni jos nije jasno iz odgovora sta je sa 8000 ?Jeli jedna larva dobije toliko posjeta ili cijeli ram ili kosnica?Ja sam pitala za malo konkretnije,i to u temi ucitelju a meni da predocim neku sliku treba to malo jasnije.Valjda nema problema ako pitam puno,hvala unaprijed za sav trud
Iz Stipinog odgovora kontam da je "pozicija nezgodna" da se mora cekati(nagadjam)da se malo zavali,jeli tako?Ako razvodnjavam temu samo skip it

Stipo je napisao/la:

beequeen je napisao/la: znaci ako presadjujemo i izaberemo(s obzirom na polozaj)jedno dnevne larve imamo dobre predispozicije za uspjeh/Mislim na kvalitetnije matice? i jos jedno pitanje Zvones nije mi jasno kad kazes da "posjete 8000 puta"ko i koga?
thanks

Tako ispada ali je problem kako premladu jednodnevnu larvu pokupiti iglom da se larva ne ošteti i presaditi je.
Mislim da bi ti Senad ovo mogao objasniti.

senad je napisao/la:Oni koji žele da učestvuju na temi neka postavljaju nejasna pitanja eventulane primjedbe,, Kasnije ako se pojavi neko pitanje koje vezano za ovaj dio , nećemo stići .Zaista je obimno gradivo. Bilo bi dobro da ako ima nejasnoća da to sada iskristališemo.

Teme idu parcijalno i svaki dan će mo objavljivati po jednu particiju kako se ne bi zatrpali materijalom.

beequeen je napisao/la:Pitanje-koji aparat da kupim za uzgoj matice?Jantar ili Nikot?Hvala unaprijed

beequeen je napisao/la:Pitanje-koji aparat da kupim za uzgoj matice?Jantar ili Nikot?Hvala unaprijed