PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

senad je napisao/la:Ovo sam primjetio tokom priprema za zimsko tretiranje . NA drugim košnicama ima mrtve pčele aline ovoliko,, Bi će problem ako se nastavi ovako gubiti pčela ( tek NOVembar )

Kolega Senade, vidjevši ovoliki mortalitet pčele, u pokušaju da dokučim uzrok, povezao sam reportažu Dr. Stanimirovića, u kojoj govori o energetskom stresu.

Marko je napisao/la:

senad je napisao/la:Ovo sam primjetio tokom priprema za zimsko tretiranje . NA drugim košnicama ima mrtve pčele aline ovoliko,, Bi će problem ako se nastavi ovako gubiti pčela ( tek NOVembar )

Kolega Senade, vidjevši ovoliki mortalitet pčele, u pokušaju da dokučim uzrok, povezao sam reportažu Dr. Stanimirovića, u kojoj govori o energetskom stresu.

Ono kada se ne može nešto dokazat onda ide se na stres a i to je moguće. Glede ovog stresa mislim da je stres više izražen kod pčela zbog voska i saća koje ubacujemo jer matematički ne odgovara pčeli . Stres je moguć iz zbog zračenja a ove godine je bilo više podrhtavanja tla a to pčele osjete kao i kamenolom na kojem se otpucava stjena.

Ako pogledamo kako to skandinavske zemlje rade glede zimske prehrane i pčele su daleko duže u zimskom klubetu , kod njih sve bi pčele završile na neorupsihijatrji zbog stresa

U djelu u kojem govori o istraživanjima i laboratorijskim nalazima vrijedna je informacija i tim pravcem treba ići.

Da imamo laboratorije koje mogu adekvatno ispitat uzroke bilo bi dobro . Šta je uzrok ? moglo bi se teoretisat naširoko i nagađati. Cijeli balkan je malen da neka bolest u Varaždinu , Osjeku ne bi bila interesantna ovdje ili obrnuto.

U proljeće imao sam trovanje od ovih što pršću voće ali nije se bitno osjetilo na prinose. Da kažem da je mogućnost trovanja od proljetnog polena nije i onako je kod mene hronični nedostatak polen tako da svaka moja zajednica sada u košnici sigurno nema kada sve sabereš 2/3 jedna strana LR okvira ili (cce2500 ćelija) što je sigurno premalo.

Već u avgustu sam primjetio mnogo pčele koja puže, a ranije sam uočio žute fleke izdužene kompaktne po krovovima, d a je proljeće rekli bi da je nozemoza ili proliv. Uzeo sam više pčela i iz svake istisnuo iz zatka taj isti sadržaj.

NA izgled pčele su bile zdrave, krila nisu oštećena ali jest zadak blago naduven što bi moglo ukazivat na paralizu uzrokovanu XX ??? !

Varroe jest bilo ali raniji godina imao sam i više varroe . Ako pogledamo prošlu godinu koliko sam imao varroe poslije tretman u novembru svi su očekivali da će te pčele stradati .

Sa ovoliko varroe neko kaže da pčele neće preživjeti .... Slike od prošle godine u novembru


Kontrola nakon 8 dana otpalo je dodatnih 790 varroa Ukupno za osam dana 1730 varroa



Stoga smatram da ovom mortalitetu nije uzrok varroa.

Zašto je zatijio imunološki sistem mislim da ima veze sa polenom/pergom.

Na svim mojim košnicama na polijetaljci i u laticama na baznom pčelinjaku pimjetio sam grudvice veličine zrna pšenice slično zemlji . Da li je ovo od osa zemljarica kojih je ove godine bilo i previše ne znam. Uzeo sam uzroke pokušat ću vidjet negdje o čemu se tačno radi . Da li je moguće da su zaražene zbog velike navale osa zemljarica možda bi bilo interesantno i to uzeti u obzir. Svake godine uvjek su isti zahvati na uzimljavanju i uvjek je više akcenat na varrou.

Da li je uzrok hronični nedostatak polena na mojoj lokaciji , da li je šećer imao nešto u sebi tkom prihrane, da li je voda kojom pravim sirup uzrok zato što ima prekomjerne količine hlora, da li je vosak , i na kraju da li su negdje potuđim košnicama pokupile neku zarazu. OVe godine primjetan je veći avio saobraćaj ( kao "sportski" avioni ) iznad našeg mjesta i uvjek su se kretali ono kao kada se kosi trava, da lije tu bilo ispuštanja ?

Ovako možemo nagađat , Kada bi imali neku laboratoriju približno kao u njemačkoj platio bi analizu bez obzira na visinu cijene.

Neznam dali ću na sve odgovoriti jer ima puno toga, a nešto ću i na preskok.Što se tiče brojanja varoe putem Varoa Caunt-era slobodno stanje podijeli najmanje sa tri a približnije sa četiri , možda i pet. Naime taj brojač ne razlikuje
tamnije ostatke mrvica voska od varoe i broji sve ćemu je boja i približno slićna varoi. Utvrđeno sa 100% sigurnosti brojanjem varoe na podlošcima , a zatimpreko V.C. uz podešavanje istog. Uz sve dolaze i pretpostavke o broju varoe u košnici na osnovu prebrojane sa prilično velikim umnoškom . Sam V.C. je zanimljiv ali bi pravo stanje mogao pokazati samo na potpuno svjetlom saću ili uz veliko podešavanju i osjetljivost na nijanse boja.

Što se tiče energetskog stresa, teško je raspravljati nečiji govor ako nemožeš direktno . Ipak htio bih reči sljedeće . Pčele izletnice kako je poznato za razliku od kućnih pčela uzimaju isključivo energetsku hranu, pa tako što se tiče energije svejedno je koju , stim da u medu za razliku od šečera ima i nešto vitamina, što može uticati na zdravlje pčela. U jednom opitu (koliko se sjećam u Švicarskoj na Institutu) vršeno je označavanje pčela izašlih iz legla tokom osmog i devetog mjeseca (tako je pisano , a kako je rađeno neznam). Utvrđeno je tada da iz tih legala izlaze i zimske i ljetne pčele. Ljetne pčele su nepobitno u tom periodu potrebne, kako zbog daljeg njegovanja legla, tako i zbog unosa nektara i peluda u tom periodu, dok zimske pčele uglavnom ne rade i po Lebedevu (i ne samo njemu) sjede na saću , jedu pergu i stvaraju masne i bjelančevinaste zalihe. Ako nema u tom periodu dovoljno perge, normalno da će pčele biti u stresu (kojem neznam) jer ne mogu ostvariti nabrojane zalihe i samim tim skraćuje im se život.

Također bez istog nema ni dobrog odgajanja legla pa su mlade pčele u startu lošije.U stresu su također ako nemaju dovoljno meda jer tada nemaju ni drugog, pa će možda krenuti u pljačku, a možda je to i razlog za napuštanje košnice. E sad, što se tiče ne prihvatanja svojih pčela u energetskom stresu, veliko je pitanje jesu li to njihove pčele ili tuđe, jer kao što znamo radi se o vremenu kad su u prirodi nestašice (najčešće zbog suše) i tada tuđice (pretežno starije pčele) vršljaju oko leta , pa i ose koliko se sjećam.

Dali pčele udaljavaju svoje pčele iz košnice i dali im brane ulaz ? Da ako su bolesne, jer tu kod pčela nema kompromisa. Ponekad se može vidjeti zimi poneka pčela van klupka. Najčešće se kaže , udaljila se i zatim se smrzla. Ona se ili udaljila ili je otjerana zato što je bila bolesna! Nadalje što se tiče nestajanja pčela i nevračanja, pisano je također da ljetne pčele u tom periodu izumiru i da ih je već krajem desetog mjeseca jako malo ili ih i nema ( mogu trajati i duže ovisno o elementima koji utiču na to, recimo pčelara). Naravno da će stradati i zimske pčele koje nisu izgrađene kao zimske, pa
taku nisu ni postale . Naravno da se tada može pričati šta se ostavilo pčelama , ali što se tiče onih kod kojih je suša od sedmog do devetog mjeseca (posebno mislim na stacionar), bez stimulacije i kasnije prihrane nema ni peluda, perge ni zatvorenih vijenaca, a niti dovoljno kvalitetnih pčela za prebroditi zimu. Kod mene su pčele u prosjeku slabije za jednu ulicu nego prošle godine . Ove godine ih je nešto više nego duplo, ali osnovni razlozi leže u terminima i načinima stimulacije i prihrane. O tome ću nešto napisati u mojoj temi, nekad sam o tome pisao , a sad sam prilično siguran da sam pohvatao sve konce.

Što se tiče tih zemljanih grudvica Senade ima ih nešto i kod mene (mjenjao sam mjesto ulošku i mreži, tako da je izgledalo kao puna podnica ) Naravno da sam to čistio i dobio sam utisak da se radi o tamnom vosku pomiješanom sa nešto propolisa i moguće meda od šljive, jer negdje se može pronaći i neka stvrdnuta kapljica tog meda. Neznam dali on negdje fermentira , pa prokapa ili je to na drugi način ali radi se o čistoj šljivi. Šljiva u većim količinama i ako se nađe još kakvih pesticida je ogromno zlo za pčele, a kod mene ima još i japanskog dvornika i jednostavno moram dodati šečera.

zvone samo da kažem da ove slike sa varrom su ručno brojane i stanje varroe tačno i može se dodat na ovu cifru još 200 -300 komada jer moja podnjača naprijed je, nekih 7 cm zamrežena i varroa propada direktno na zemlju

PERGA je pčelam život , bez dovoljnih količina perge zajendica teško može opstat. Sa dovoljnim količinama perge tečna hrana može biti bilo koja, naravno MED je prirodna pčelinja hrana . Da ne ulazimo dublje oko tečne hrane brojni su primjeri kako pčele lahko prezimljavaju na šećeru sa dovoljnim količinama perge.

Energetski stres dobra zamjena za sve što se ne može dokazat . Imao sam mnogo situacja kad su mi pčele bile gladne i to u "pašnom " periodu . Situacija je bila do te mjere da su postale skoro ne pokretne, znači da one nisu napuštale košnicu,niti su išle u pljačku . Što se tiče zimnice i zimovanja moje pčele uvjek dobiju najmanje 10 kg šećera bez obzira na stanje hrane tako da sa te strane su podmirene.

zvone u jednom djelu spominješ napuštanje košnice zbog energetskog stresa, ovo bi možda mogli potkrijepiti činjenicom i dokazom da imam sada nekoliko zajednica koje zauzimaju dva nastavke pčele po 8 ulica , ako bi bilo toplo i raspustile se to bi izgledalo kao krcato 2 lr ove zajednice vjerujem d a je se doselilo iz susjedni košnica . međutim činjenica je da su sa hranom podmirene i da ima viška, očišćene od varroe, zimuju pod istim uvjetima kao i svake godine , ovaj faktor PERGE koliko je ove godine došao do izražaja ?

Ako bi sada kazali da se u ove košnice koje sam naveo doselile pčele iz susjedni odakle tolika dezorjentacija , Znači da ipak nešto sa strane uzrokuje to ponašanje. Vazada radim sa mobitelom u džepu i nisam nešto primjetio na pčelama da su agresivnije mada kod pčelinjaka imaju odašiljači na nekih 700 m udaljenosoti.

Činjenica sa druge strane je ta da su pčele koje čuvaju matice sasvim OK za sada . Nema tog mortaliteta kao na proizvodnim zajednicama .
U mom okruženju kod svih je pad i to veliki pad populacije pčele u ovo vrijeme u odnosu na ranije godine . Šta se dešava vidjet će mo.
Da li su na pomolu neke nove bolesti koje do sada nisu opisane .

Ma jasno, slažem se . Zato sam i napisao da su pčele u energetskom stresu kad nemaju hrane. Naravno nisam ni ja vidio da gladne pčele idu u grabež i
to je bila pretpostavka bez dokaza. Pčela sklonih grabeži vjerovatno ima u svakoj košnici i po mojoj ranijoj ocjeni, radi se o pčelama koje su uglavnom
pri kraju vijeka i više ne obavljaju standardne dužnosti. Što se tiče varoe, mislio sam da nisi radio prebrojavanje i vidim da sam pogriješio. Vjerujem
da ćeš naći uzrok stradanja tih pčela jer nemože niko bolje od tebe, a moj čitav tekst je manje, više bio osvrt na onaj dole (video).

vjerovali ili ne.
negdje u osmom mjesecu ispred jedne košnice, na nekih pola metra, mali brežuljak od pčela! obradovah se, dolepršao mi roj. zavirim prvo u košnicu, nijedne pčele u njoj, kompletna "opuhana" (jedno LR tijelo). pokupile su svu hranu i izašle ispred košnice. nije bilo tragova grabeži. pretpostavim da im ta košnica nešto ne odgovara iz nekog njima znanog razloga. zamijenim podnjaču i nastavak. u nastavak prebacim sve one njihove ramove i dodam perge i meda iz drugih društava. zatim u onom "brežuljku" nađem gospođu maticu i stavim je u košnicu, te košnicu poklopim i ostavim ih na miru par sati. kada sam došao nakon par sati sve su bile ušle u košnicu, sve u redu. narednih nekoliko dana su sasvim normalno izlijetale, donosile polen. kada sam poslije petnaestak dana došao imam šta vidjeti. prazna košnica
one su bile naumile otići i otišle su, na žalost.
je li se ikome desilo išta slično?

Pregledajući forume našao sam da se na BPP forumu raspravlja o video prikazu koji je i ovdje objavljen. Posebno su zanimljivi tekstovi koje je sa ruskog
prevela kolegica Mihajlović Verica, a radi se o tekstovima naučnika i pisca I.S.Lonina. Preporuka je pročitati sve od naznačene adrese jer ima više tekstova
pa i nešto rasprave . Posebno me je iznenadila rečenica gdje sam iznio pretpostavku bez argumenata, a možda ima veze i sa ovim što je Ismet napisao:
"U Mađarskoj i drugim zemljama na veliko se praktikuje prihrana š. sirupom zbog podsticaja legla u bespašnom periodu, takođe se prihranjuju i rojevi.
Primetio sam gde pčelari ne hrane pčele u bespašnom letnjem periodu, prinuđeni su da skidaju rojeve sa grana drveća i ostaju bez meda"
Tekstovi se mogu pročitati na ovoj adresi : http://brdsko-planinskopcelarenje.com/f ... 4#msg27774

Ove godine su zimske pcele bile bespotrebno aktivne oko sakupljanja polena i nektara,takoreci do prije 7 dana su izletale iz kosnice i radile,sto one svakako ne treba da rade-jer novembar je uveliko.razlog je toga bilo fino vrijeme koje se toliko oduzilo.svakako da ce se to mozda odraziti u smislu skracenja vijeka tih pcela.medjutim,u ovom tvom slucaju,to ne moze biti razlog ovolikog uginuca,nesto je drugo posrijedi.ti ces sam najprije i najbolje da dokucis o cemu se radi!i nadam se podjeliti s nama,jer i ako je neka greska slucajno s tvoje strane,bice koristan podatak i skola ostalima,pogotovo pocetnicima.i mene kao pocetnika ovakvi prizori uznemiruju.u svakom slucaju Senade,imas podrsku da otkrijes razlog,i sto je najvaznije-da se to zaustavi na tome,da ne bude jos takvih kosnica.pozz

Samo bi se pridruzio kolegama jer sigurno da necu rijesiti problem ali mislim da Senad je iznio neke podatke oko trovanja pcela pesticidima u proljece
pa ako znamo da ova godina je bila do skoro neki dan radna za pcele i pcele su letjele sto znaci i matica je zalijegala.Dali je moguce da su sad pcele
koristile tu pergu i zadnje zalihe i da je doslo do trovanja.Zalosno je sto ne postoji laboratorija pa da se detaljno ispita ali sam ubjedjen da ce imenjak
ipak rijesiti sta je uzrok svega toga a mi samo mozemo nagadjati. Lijep pozdrav Senad Grudic

JA u principu polen uzmam u proljeće ( mart i april) sve je manje polena, a ljetni polen koji je jako potreban za uzgoj zimske pčele nema ga u tolikoj mjeri. Da nije polena sa kukuruza teško bi sakupile, Vodi me misao oko slabljenja zajednica a i veliki broj pčele koji je bio na zemlji da bi mogao biti uzrok i polen sa kukuruza koji se u startu tretira pa onda kasnije i zemlište se tretira da trava ne niče.
Šteta je što se nema mjerodavna laboratorija. ovako je sve nagađanje i svi mogu biti u pravu sa svojim viđenjem.

Senade nasadi Aster i pčele če ti imati polena za zimnicu .

Ibrahim Malicbegovic je napisao/la:Senade nasadi Aster i pčele če ti imati polena za zimnicu .

Gdje da zasadim , dva reda, 100 m2 ništa ne znače osim ljepote za oko, Moje pčele i još okolo 500 košnica treba nam 100 dunuma.

JA već odavno razmišljam o polenskoj paši koja mi je potrebana z a prikupljanje matične mliječi kao i ponuda polena moja prodaja je bazirana na ova dva produkta, Svi sele zbog nektara a ja planiram selit zbog polena. Siguno je da ću nešto morat poduzet , pčelinjak rasparčat na više lokacija i mora negdje da valja .

Zasadio sam 4 evodije , evo 3 godina ne mrdaju

senad je napisao/la:

Ibrahim Malicbegovic je napisao/la:Senade nasadi Aster i pčele če ti imati polena za zimnicu .

Gdje da zasadim , dva reda, 100 m2 ništa ne znače osim ljepote za oko, Moje pčele i još okolo 500 košnica treba nam 100 dunuma.

JA već odavno razmišljam o polenskoj paši koja mi je potrebana z a prikupljanje matične mliječi kao i ponuda polena moja prodaja je bazirana na ova dva produkta, Svi sele zbog nektara a ja planiram selit zbog polena. Siguno je da ću nešto morat poduzet , pčelinjak rasparčat na više lokacija i mora negdje da valja .

Zasadio sam 4 evodije , evo 3 godina ne mrdaju

Ima više biljaka koje bi trebalo rasađivati , odnosno bacati sjeme. Ja sam isto bolovao za evodijom i soforom . Međutim od njih nema puno koristi osim ako nema puno
biljaka u blizini pčelinjaka . Ono što se meni izvrsno pokazalo (vjerujem i svima) je rezdelija/đanarika . Ne cvjeta dugo ali nikad nije podbacila bez obzira na vrijeme.
Veoma je dobra za kalemljenje, a zahtijeva malo prostora. Jednostavno trebalo bi je saditi gdje god nemože ništa drugo. Kod mene se dosta raširila i niče kao korov
(bez obzira što stalno čupam) poljska ili livadna gorušica. Stalno iznova niče i jako dugo cvjeta, a pčele na nju uvijek idu upravo zbog polena.Tamo gdje sam je čupao
ponovo izrasla i vidio sam da ćak i u ovo vrijeme cvjeta. Kao da imaju dvije varijante , sa žutim cvjetovima i bijelo žutim. Jednostavno bi bilo razbacati sjeme i tu bi
stalno nicala. Nevjerovatno ali jedna biljka koja dugo cvjeta i na koju također pčele idu je brokula . Za jelo se odsjeca zelena glavica sa cvjetovima koji nisu procvjetali.
Ako se na vrijeme ne odsjeće procvjetaju žuti cvjetovi i pčele također masovno idu. Svaka biljka koju nisam skinuo i bez obzira na odsjecanje glavica prije cvjetanja,
ponovo je prorasla sa novim glavicama koje su cvjetale, a cvjetova ima i sada. Većina ovih biljaka ima sjeme u manjim mahunama slično rotkvici koja također ima polena
a i nešto nektara. Kod jednog mog šure je neko bacio stajskog đubriva i ove godine je niklo nešto što je meni (po opisima koje sam čitao) ličilo na stočni kelj (ima još
neki naziv ali ne mogu se sjetiti) Biljka naraste meni do pasa, razgrana se uz mnoštvo žutih cvjetova. Pčele također ludile i prilično polena. Dosta brzo je to skinuto ali
sam uspio nabrati nešto sjemena, pa ću baciti također na neobrađenim površinama. Ove godine je odlično cvjetala divlja grahorica (nazivaju još i ptičja , jer ptice vole
crne sjemenke divljeg graha). Cvjetovi su crvenoljubičasti i tipični za grahorice(oboreni). Također sam nabrao sjemena a i sama se širi (vjerovatno putem ptica, a možda
i vjetra). Sve ovo možda nije dovoljno ali može pomoći, a po potrebi nešto sačuvanog bi dobro došlo za mednošečerne pogače, što bi bilo rješenje za bjelančevinastu hranu
kasninijim i nedovoljno razvijenim rojevima , kao i društvima za koja nismo sigurni da su pčele dobro pripremljene za zimu.

Da kolega Zvones!to se lako rijesi-nestasica polena pred jesen.ja nemam taj problem jer ima hvala Bogu svega-kestena,vrijeska...itd.al onaj tko nema,mora nesto poduzimati.aster je dobar i siri se sam kao lud.a moze se npr.posijati facelija i tempirati da stize pred jesen.ja sam to probao,u avgustu procvjetala-ljepota jedna.a za brokulu vec kad spominjes,nisam imao pojma da na nju ide pcela.sasvim slucajno ja je imao u basti bas puno i brao,brao,brao i pun zamrzivac brokule dosadilo mi vise i prestanem,kad one kasnije cijela basta zuta-ludnica od pcela,stari mi kaze idu ti pcele na brokulu,mislio sam zajebava me,dok nisam otisao u selo i vidio nisam vjerovao.tako da ima puno biljaka koje mogu posluziti za to.jest da se ne stize al ima tu malo i nemara-posijat svasta nesto pomalo i eto polena.mozda nekome ni to nemoze skroz podmiriti potrebe,al bolje koliko-toliko nego nista.

Pozdrav,Senade uzrok umiranja pcela kod tebe je ovako sa daljine veoma tesko dijagnosticirati-nagadjati,citajuci postove,da se zakljuciti da je nedostatak labaratorije ili instituta koji bi bili u mogucnosti vrsiti pretrage i donjeti zakljucak zbog cega su pcele umrle!I da nije to tako,tesko bi bilo nesto rijesiti!Ja ti mogu dati adrese od privatnih labaratorija gdje analiza kosta oko 150 eur,moram napomenuti da moras navesti na koju pretragu da se izvrse analiza!Posto se ovdje veoma lako sa tim nalazima mogu pokrenuti sudske parnice protiv velikih industrijskih proizvodjaca otrova i svega nama nepotrebnog,ovi nalazi nisu priznati u EU,kao validni pravni dokazi!Nalaz na institutu pcelarstva,npr https://bienenkunde.uni-hohenheim.de/untersuchungenmozes izvrsiti upit koliko kosta analiza!Nedostatak polena,u tvojoj okolini pcelinjaka moze se svakako popraviti i prevazici,ako su u pitanju 500kosnica onda bi trebalo da se zasadi 500 stabala medonosnog drveca!Da napomene moj prvi post na ovom forumu je bio da sam voljan i zaintresovan za sirenje medonosnog bilja,medjutim nije bilo interesovanja!Koliko se sjecam zelio si uljanu repicu sijati kod sebe,ja bih ti preporucio faceliju (a mozes sjeme facelije pomjesati sa sjemenom bjele djetaline)posto faceliju mozes saditi ili bolje receno dva puta u godini koristiti za pasu dao bih joj veci znacaj nego repici!Sada dolazimo do onog zeljenog polena i vremenskog perioda pripreme za zimu pcelinjuih zajednica,kada u prirodi nema bas velike ponude,polena!Sadjenjem zlatosipke ovo se stanje moze itekako porpaviti,a ima jos jedna biljka,tzv uvjekcvjetajuci badem-Salix-triandra-biljka koja je prirodnom mutacijom dosla na ovaj svjet,cvjeta-2-3 puta u godini,razmnozava se reznicom,raste u godini i do 1m ,cvate u aprilu-maju,juli- avgust,a nekada i semptembar-oktobar!Zahtjevi za zemljiste su nikavi raste i u mocvarnim zemljistima,pjeskovitim itd!

medonosa je napisao/la:Pozdrav,Senade uzrok umiranja pcela kod tebe je ovako sa daljine veoma tesko dijagnosticirati-nagadjati,citajuci postove,da se zakljuciti da je nedostatak labaratorije ili instituta koji bi bili u mogucnosti vrsiti pretrage i donjeti zakljucak zbog cega su pcele umrle!I da nije to tako,tesko bi bilo nesto rijesiti!Ja ti mogu dati adrese od privatnih labaratorija gdje analiza kosta oko 150 eur,moram napomenuti da moras navesti na koju pretragu da se izvrse analiza!Posto se ovdje veoma lako sa tim nalazima mogu pokrenuti sudske parnice protiv velikih industrijskih proizvodjaca otrova i svega nama nepotrebnog,ovi nalazi nisu priznati u EU,kao validni pravni dokazi!Nalaz na institutu pcelarstva,npr https://bienenkunde.uni-hohenheim.de/untersuchungenmozes izvrsiti upit koliko kosta analiza!Nedostatak polena,u tvojoj okolini pcelinjaka moze se svakako popraviti i prevazici,ako su u pitanju 500kosnica onda bi trebalo da se zasadi 500 stabala medonosnog drveca!Da napomene moj prvi post na ovom forumu je bio da sam voljan i zaintresovan za sirenje medonosnog bilja,medjutim nije bilo interesovanja!Koliko se sjecam zelio si uljanu repicu sijati kod sebe,ja bih ti preporucio faceliju (a mozes sjeme facelije pomjesati sa sjemenom bjele djetaline)posto faceliju mozes saditi ili bolje receno dva puta u godini koristiti za pasu dao bih joj veci znacaj nego repici!Sada dolazimo do onog zeljenog polena i vremenskog perioda pripreme za zimu pcelinjuih zajednica,kada u prirodi nema bas velike ponude,polena!Sadjenjem zlatosipke ovo se stanje moze itekako porpaviti,a ima jos jedna biljka,tzv uvjekcvjetajuci badem-Salix-triandra-biljka koja je prirodnom mutacijom dosla na ovaj svjet,cvjeta-2-3 puta u godini,razmnozava se reznicom,raste u godini i do 1m ,cvate u aprilu-maju,juli- avgust,a nekada i semptembar-oktobar!Zahtjevi za zemljiste su nikavi raste i u mocvarnim zemljistima,pjeskovitim itd!

Medonosa svđa mi se ova vrba i morat ću potražit ima li je gdje na ovim prostorima. Slažem se da bi trebalo što više rasađivati zlatošipku. Već sam pisao da je kod nas
uz pijace prodaju kao cvjeće pod nazivom bosanska mimoza . Što se tiče facelije i uljane repice , trebalo bi imati veće površine za sijanje,a ovdje se ni jedno ni drugo
u poljoprivredi ne isplati. Sijao sam jednom faceliju cca 1 dulum i pčele su odlično išle ali vjerovatno i iz bližeg i daljeg komšiluka , zatim divlje pčele , a više od svega je
bilo bumbara, praktično na svakom cvjetu. Na kraju za pčele gotovo nikakva korist. Uvijek naberem nešto sjemena i ove godine sam bacio između redaka krompira više
zbog cvjeta nego zbog koristi.

Zvones,nevjerujem da ces "ovu vrbu" naci na nasim prostorima,radi se o Bademu iz prirodne mutacije,muske biljke (cvjetovi)daju polen,a zenski cvjetovi nektar,ja sam iznajmio jedan staklenik,koji je bio napusten,(posto neznam sta cu sa sobom od posla kojeg imam preko glave )pa ce biti reznica na prodaju u proljece,pretpostavljam!

medonosa je napisao/la:Pozdrav,Senade uzrok umiranja pcela kod tebe je ovako sa daljine veoma tesko dijagnosticirati-nagadjati,citajuci postove,da se zakljuciti da je nedostatak labaratorije ili instituta koji bi bili u mogucnosti vrsiti pretrage i donjeti zakljucak zbog cega su pcele umrle!I da nije to tako,tesko bi bilo nesto rijesiti!Ja ti mogu dati adrese od privatnih labaratorija gdje analiza kosta oko 150 eur,moram napomenuti da moras navesti na koju pretragu da se izvrse analiza!Posto se ovdje veoma lako sa tim nalazima mogu pokrenuti sudske parnice protiv velikih industrijskih proizvodjaca otrova i svega nama nepotrebnog,ovi nalazi nisu priznati u EU,kao validni pravni dokazi!Nalaz na institutu pcelarstva,npr https://bienenkunde.uni-hohenheim.de/untersuchungenmozes izvrsiti upit koliko kosta analiza!

Da postoji ovdje mjerodavna laboratorija dao bih 150 eura novac nije upitan, Ovdje se ni med ne može čestito ispitat a gdje će pčelu ispitat?!. Da dadnem ovdje uove "laboratorije" i da platim više nego u Njemačkoj. ne trebaju mi organoleptičke niti vizuelne pretrage jer i ja to znam.
Da imam mogućnost zaista bih uradio analizu , pčela , meda , perge pa i samog voska zašto da ne.

Ovih dana sam isjecao saće od zajednica koje sam raskompletiro , na 4 zajednice sa 12 nastavaka to je 120 okvira nisam našao 500 ćelija sa pergom , da su kojim slučajem bile bez hrane razumljivo je da bi pojele i pergu , hrane su imale i previše.

Bi će mi teško, trenutno riješenje vidim samo u tome da rasparčam pčelinjak na više lokacija koje su udaljene bar po 10 km , Na baznom pčelinjaku osaviti samo pčele koje će prikuoljat MM i uzgoj matica.

Vršio sam sijanje i facelije ali bezu spješno i svako naredno ulaganje u bilo šta, to mi je samo gubitak, ako ću praviti gubitke onda je bolje i smanjiti broj zajednica dok ne dođu bolja vremena , Nisam sposoban za utovar istovar košnica , razmišljamo nekom kamiončetu na "B" kategoriju, al opet tu ide registracije, svaka naredna godina je neizvjesna.

Neki dan razgovaramo o ovom pčelarstvu isto kao da smo rudari toliko je to gorko i mučno, Zaključak je ,da je bolje prodavati opremu , košnice, pa i preprodavat med i ostalo što ide uz pčelarstvo nego držati pčele. Svi bolje profitiraju osim pčelara, nažalost?!

MED je najneisplativiji pcelinji proizvod za pcelara,treba traziti trziste za druge proizvoode,pcele,kosnice itd!

Formirane zajednice u proljeće prodati to je čista zarada . 2010 ja nisam izvadio ni grama meda još sam moro tokom cijel godine davati sirup, a tada je jedan pčelar prodao 80 zajednica na 4-6 okvira pčele po 110 km i ostvario čist profit.

Odnesem svoje saće na pretapanje platim dio i dobijem satnu osnovu, trebaju mi papiri za podsticaj moram potrošiti i pitanje hoćuli dobiti, neko prijavi AT svi moramo dati uzorke sa mojih 100 košnica uništim dva dobra roja i +moram platiti analizu i ako mi pčele nisu na toj lokaciji, udruženje hoće svoju članarinu, hoćeš se reklamirat moraš platit, za parcelu na kojoj su pčele hoće katastarski izvadak, pa nemam svoje zemlje moram praviti ugovore o zakupu, dođe proljeće počnu prskanja voća eto belaja, godina izda nema te nigdje.

Nevjerovatno koliko se toga natovarilo na pčelarstvo. Još je čudnije kako svi , amam baš svi pčelari imaju taj optimizam za bolje sutra i nikada ne gube nadu

medonosa je napisao/la:MED je najneisplativiji pcelinji proizvod za pcelara,treba traziti trziste za druge proizvoode,pcele,kosnice itd!

Kolega medonoša, šta tek reći za Vosak?

Cini mi se da se ovdje nekad pisalo da je i jedan ram perge vise nego dovoljan za jednu pcelinju zajednicu.Sto vise,da se stara perga izbaci iz kosnice,jer gubi na kvalitetu.E ja se ne drzim tih pravila,nego u prosjeku imam minimalno tri rama perge po nastavku,u nekim zajednicama vise perge nego meda.Da bih to imao,ja ne oduzimam polen(mogu ga bez problema oduzimati),a pcelama ostavljam ono sto im pripada.Ne moze jare i pare.
Prosle sedmice imali smo jedno veliko predavanje o bolestima i nestanku pcela.Pcele koje nemaju dovoljno polena u Avgustu mjesecu,dobivaju stres,jer su svjesne da im nedostaje najbitnija hrana.Dolazi do bespotrebnog rada pcela,grabezi,produzeno leglo,bespotrebno trosenje hrane.Medjutim,tu najveci udjel ima sam pcelar,jer oduzimanjem polena,proserivanje pcelinjaka,pravljenje rojeva za prodaju i svih drugih radnji upravo doprinosi da u prirodi nema dovoljno polena za sve zajednice.Kad kila meda bude 5 maraka umjesto 15 bice bolje za pcele.Kakva to pasa treba da bude da 500 zajednica na jednom mjestiu ima dovoljno polena.
Zato pozdravljam Senadovu ideju o manjim pcelinjacima.Pored toga sto u mojoj okolini ima dovoljno polena za nas broj kosnica mi smo ko konji zadnjih 20-tak dana radili na medonosnom bilju,jer nesmijem zaboraviti i druge insekte.
Pozdrav.

Ako je zimsko/proljetna nozemoza -proliv , a carena - suha nozemoza ili tihi ubica.
Šta je ovo ???
Preventivno nisam davo ANTIBIOTEKE oni su zabranjeni ali su pčele dobile sve moguće potrebne pripravke na eko bazi.

Iz svake pčele štrcne mlaz fekalije, Da su zimovale dužiperiod moglo bi se dovest u vezu sa nozemozom. Trenutno je još uvjek novembar 2013!!

Poštovane kolege, ovo je moje prvo komentarisanje na nekom od foruma, ali nudžda zakon mijenja. Božijom voljom vidio sam ovaj link i kao da su na njemu moje pčele. Meni i mojim pčelicama ovo je četvrta zima. Do sada hvala Bogu nisam imao gubitaka ali ove godine sve su prilike. Radio sam sve kao i predhodnih godina. Isijecao građevnjake onoliko koliko su mi pčele dozvoljavale, dva puta sam tretirao pčele sa Beevitalom, opadanje varoe je bilo značajnije nego proteklih godina. Sa prihranom pčela sam završio oko 20 augusta, tada je izgledalo sve u najboljem redu. Med poklopljen, dosta legla, polena mlade matice u 90% zajednica. Ovih dana kako je vrijeme zahladnilo i kako je pao snijeg, primijeto sam dosta pčela ispred košnica ali i na podnici, a u par navrata ulaz u košnicu je bio zatvorenod pčela koje nisu mogle izaći vani jer je snijeg zatvorio ulaz. Šta se deševa, ne znam!!! Ono što sam uradio možete vidjeti na slikama. Pčele djeluju sasvim uredu, bez vidnih oštećenja i bilo kakvih anomalija, osm što kada se "stisne" frca na sve strane žućkasta tečnost.

Ove pčele su sinoć pokupljene sa poletaljki betrijiskom lampom i evo vidite šta se u njima nalazi. Puno toga je otišlo mimo ruke, sama voda... Imam i par slika koje pokazuju smrzavanje pčela koje su se odvojile od klubeta i završile ispred u snijegu.