Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Pčelarski razgovori
Odgovorite
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

Uvod

Rojevi nagon, čim spomenemo pojam pčelari se osječaju nelagodno. Kad društvo dođe u rojevi nagon,
Radno raspoloženje prestaje i unos nektara je minimalan. Nakon što se pčele izroje dobijamo
dva ili tri nova društva i društvo koje se izrojilo. Sva ta društva su preslaba za prinose meda
i običbično se samo prvenac s starom maticom stigne razviti na dva nastavka do jeseni.

Od trenutka kad se zatvori prvi matičnjak pčele prestaju s unosom nektara, a tek kad društvo stigne
do dva nastavka možemo očekivati nekakav prinos. Recimo da imamo 05.05. pčelinje društvo na dva
nastavka, 20 ulica pčela i 8 okvira legla poklopljenog i mladog. Dodajemo treći nastavak
i razvijamo društvo za bagrem. Bagrem (glavnu pašu) očekujemo oko 15.05. Za tih 10 dana iz legla
će se izleći novih 20 000 pčela. I društvo do bagrema stiže do brojke oko 50 000 ili više radilica.
Uz dobru bagremovu pašu koja traje 12 do 15 dana maksimalno takvo društvo napuni dva nastavka meda
40 - 50 kg. Ponekad ako je unos nektara veliki potrebno je dodati i četvrti nastavak.
Milina za oko, za pčele, za pčelara.

Ali, ako društvo krene u rojevi nagon i zaleže matičnjake, radilice umanjuju unos nektara, a nakon
10 dana kad se zatvori prvi matičnjak gotovo potpuno prestaju unositi nektar.
Prvenac s starom maticom i polovicom pćela izlazi nakon što je prvi matičnjak zatvoren, drugenac
točno 10 dana nakon prvenca, a trečenac (ako ga ima, može izostati ako nema dovoljno pčela)
točno tri dana nakon drugenca. Prvenac ima staru oplođenu maticu i najviše pčela. Matica u novoj
košnici počne nesti vrlo brzo, ponekad isti dan, a najkasnije treći dan i to punim intenzitetom 2 000
jajašaca dnevno. Mlade matice u drugencu, trećencu i društvu koje se izrojilo počimaju nesti tek
drugi - treći dan nakon oplodnje. Matica na oplodnju izlijeću vrlo različito, 3 - 10 poneke i više dana nakon
smještanja roja u novu košnicu. Treba im desetak dana dok dostignu puni intezitet nešenja.
Nakon što se roj smjesti u novu košnicu radno raspoloženje pčela je ogromno i rade neprekidno.
Grade saće, unose nektar i pelud. Međutim u kod svih mladih matica (drugenac, trećenac, izrojeno društvo)
problem je predugi period do izlijeganja prvih pčela, pa društva brojčano slabe sve dok se ne počme leći
2000 pčela dnevno. Zbog toga unatoč velikom radnom raspoloženju pčela u novim izrojenim društvima
prinosa nema jer jedva da stignu skupiti dovoljno za svoje potrebe i razvoj društva. Jedino prvenac
ako je dosta jak (deset ulica pčela) može donijeti čak i puni nastavak meda na bagremu, jer nema legla
a i ako mu dodamo nastavak s izgrađenim saćem, uz ogromno radno raspoloženje i minimum legla takav roj
zna ugodno iznenaditi prinosom.

Cijelu priču oko rojenja možemo svesti na jednu rečenicu. Od trenutka kad društvo krene u rojevi nagon
do završetka rojenja prođe oko 27 dana i još 50 - 60 dana poslije toga niti jedno izrojeno društvo nije
sposobno dati nikakav prinos meda. Rezultat rojenja je da smo od jednog društva dobili 4 društva i nema
prinosa oko 3 mjeseca. Tad smo obično već u osmom mjesecu pa je cijela sezona izgubljena za to društvo
što se tiče prinosa.

Zbog toga se svaki pčelar osjeća nelagodno kad se izgovori rojevi nagon.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

Da bi se smanjili gubitke u prinosu meda zbog rojevog nagona koriste se razne tehnike sprečavanja
rojenja i umjetnog razrojavanja. Ne postoji samo jedno generalno idealno rješenje nego sve zavisi
od naših ciljeva (povečanja broja društava, povečanje prinosa), od vremenskih i pašnih prilika i
od termina u kojem se nalazimo (Prije glavne paše i koliko dana do paše, u toku paše ili poslije paše).

Bez obzira na to koje metode čemo primjeniti za sprečavanje rojenja ili koju metodu razrojavanja,
Treba uvije imati na umu neke činjanice.

Često puta govorimo da je matica, kraljica i da gospodari i određuje u pčelinjem
društvu što će se događati. Ali što duže radim s pčelama i što stječem više iskustva
vidom da takav pristup dovodi do puno situacija u kojima ostajemo zbunjeni jer se ne dogodi
ono što smo očekivali da će matica napraviti.

Sve je puno logičnije i manje grešaka ćemo napraviti ako u centar razmišljanja stavimo radilicu.
Ali ne jednu radilicu nego sve radilice u pčelinjem društvu kao kolektiv koji donosi sve
odluke u društvu. Tada sve postaje puno logičnije i sve što se događa s društvom lakše je razumjeti
i objasniti. Matica je najvažnija pčela u društvu jer samo ona nese jajašca i društvo bez matice
propada. Ili ne. Imao sam prilike vidjeti društvo koje je ostalo bez matice i odgojilo si maticu
iz starijeg legla ta je matica bila dosta loša i slabo je nosila ali nakon što je napunila
tri okvira legla društvo je kranulo u tihu smjenu i zamjenilo maticu s njenom kčerkom koja je bila
izuzetne kvalitete. Ta situacija se ne da objasniti na način da razmišljamo da je matica kraljica
i da gospodari društvom.
Druga situacija u kojoj je očigledno da radilice kao kolektiv odlučuju o svemu je u roju drugencu,
trečencu ili u društvu koje se izrojilo. U početku mog pčelarenja bio sam ubijeđen da u roju u kojem
ima više matica da se matice međusobno bore dok ne ostane najbolja. Međutim i to je samo zabluda.
u trećencu u kojem zna biti preko desetek matica, zadnja matica koja bi ostala nakon takvih dvoboja
marala bi preživiti 3 ili više borbi, pitanje koliko bi bila oštećena ili ranjena. Međutim to je za
društvo prerizično i društvo radilica to riješava drugačije. Još mi nisu do kraja jasni mehanizmi na
koji način radilice odabiru maticu koja će ostati, ali sve ostale matice u roju radilice sklupčaju i
ubiju. To sam vidio nebrojeno puta, a borbu matica niti jednom u toku prakse.

Da ne duljim s objašnjenjima, društvo radilica donosi večinu odluka u pčelinjem društvu. Matica je
najvažnija pčela u košnici i radi svoj posao neprekidno i danju i noću. Nosi jaja, i to joj je jedini
posao u društvu.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

Da bi se uspješno mogli nositi s rojevim nagonom, moramo se skoncentrirati na radilice i na njihov
život i ponašanje. Radilice mogu raditi ili ne raditi. Mogu neke poslove preskočiti, a neke poslove
raditi duže nego što je uobičajeno. Sve je to vjerojatno kod radilica uvjetni refleks u odnosu
na situaciju u društvu, ali ipak one imaju nekakav izbor.

Navodim činjenice o razvoju i životu radilice koje su poznate
jer će sve što ću dalje pisati o rojenu oslanjati će se na te činjenice o životu radilice

Razvoj i život pčele radilice (od trenutka kad se izleže jaje):
Brojevi predstavljaju broj dana

Leglo 21 dan
-------------------------------------
___3 jaje
___6 savijena ličinka
___3 ispružena ličinka
___9 kukuljica - poklopljeno leglo

Mlade pčele 21 dan (rade u košnici)
-------------------------------
___2 da ojačaju
___3 čiste saće
___7 hrane leglo (spremaju nektari i pelud)
___6 grade saće (spremaju nektari i pelud)
___3 stražarice na letu

Sakupljačice (pčele starije od 21 dan)
----------------------------------------
__24 sakupljaju nektar pelud, vodu, propolis.

Pčela radilica u sezoni živi oko 45 dana. Dužina života radilice zavisi od više faktora.
Nećemo se sada osvrtati na skraćenje života radilica zbog utjecaja varoe ili drugih bolesti jer to
se može razmatrati u drugim temama. Dužina života pčele radilice zavisi od načina prehrane i
količine obavljenog posla. Pčele koje se hrane peludom duže žive. Me daje energiju za letenje,
pa u doba intenzivne paše pčele troše puno meda, puno puta izlijeću i kraće žive.
U doba kad su nepovoljne pašne prilike (kiša, suša) radilice ne izlijeću, ne rade i duže žive.

Raspored poslova radilica u košnici i izvan nje je orjentiran. Radilica može neki posao raditi
i duže od gore navedenog ili ga uopće ne raditi.

Mislim da sam naveo sve najbitnije činjenice na koje ću se osvrtati.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la zvones »

petar61 je napisao/la:Da bi se smanjili gubitke u prinosu meda zbog rojevog nagona koriste se razne tehnike sprečavanja
rojenja i umjetnog razrojavanja. Ne postoji samo jedno generalno idealno rješenje nego sve zavisi
od naših ciljeva (povečanja broja društava, povečanje prinosa), od vremenskih i pašnih prilika i
od termina u kojem se nalazimo (Prije glavne paše i koliko dana do paše, u toku paše ili poslije paše).

Bez obzira na to koje metode čemo primjeniti za sprečavanje rojenja ili koju metodu razrojavanja,
Treba uvije imati na umu neke činjanice.

Često puta govorimo da je matica, kraljica i da gospodari i određuje u pčelinjem
društvu što će se događati. Ali što duže radim s pčelama i što stječem više iskustva
vidom da takav pristup dovodi do puno situacija u kojima ostajemo zbunjeni jer se ne dogodi
ono što smo očekivali da će matica napraviti.

Sve je puno logičnije i manje grešaka ćemo napraviti ako u centar razmišljanja stavimo radilicu.
Ali ne jednu radilicu nego sve radilice u pčelinjem društvu kao kolektiv koji donosi sve
odluke u društvu. Tada sve postaje puno logičnije i sve što se događa s društvom lakše je razumjeti
i objasniti. Matica je najvažnija pčela u društvu jer samo ona nese jajašca i društvo bez matice
propada. Ili ne. Imao sam prilike vidjeti društvo koje je ostalo bez matice i odgojilo si maticu
iz starijeg legla ta je matica bila dosta loša i slabo je nosila ali nakon što je napunila
tri okvira legla društvo je kranulo u tihu smjenu i zamjenilo maticu s njenom kčerkom koja je bila
izuzetne kvalitete. Ta situacija se ne da objasniti na način da razmišljamo da je matica kraljica
i da gospodari društvom.
Druga situacija u kojoj je očigledno da radilice kao kolektiv odlučuju o svemu je u roju drugencu,
trečencu ili u društvu koje se izrojilo. U početku mog pčelarenja bio sam ubijeđen da u roju u kojem
ima više matica da se matice međusobno bore dok ne ostane najbolja. Međutim i to je samo zabluda.
u trećencu u kojem zna biti preko desetek matica, zadnja matica koja bi ostala nakon takvih dvoboja
marala bi preživiti 3 ili više borbi, pitanje koliko bi bila oštećena ili ranjena. Međutim to je za
društvo prerizično i društvo radilica to riješava drugačije. Još mi nisu do kraja jasni mehanizmi na
koji način radilice odabiru maticu koja će ostati, ali sve ostale matice u roju radilice sklupčaju i
ubiju. To sam vidio nebrojeno puta, a borbu matica niti jednom u toku prakse.

Da ne duljim s objašnjenjima, društvo radilica donosi večinu odluka u pčelinjem društvu. Matica je
najvažnija pčela u košnici i radi svoj posao neprekidno i danju i noću. Nosi jaja, i to joj je jedini
posao u društvu.
Podupirem tvoje razmišljanje u tom pravcu , pa bih malo i dodao .Naime u vezi rojenja , pčele su te koje se odlučuju na rojenje .U tom smislu one će proširiti radiličke
čelije u trutovske ili izgraditi nove trutovske čelije . One su te koje prestaju hraniti maticu matičnom mliječi . One su te koje donose odluku za pravljenje matičnjaka
tihe smjene .Možda će neko reči da su oslabili matični feromoni , ali ima niz situacija da nije tako (napr. višekratno prevješavanje legla ili veća rupa na ramu oko koje
pčele grade matičnjake tihe smjene ) . Ima još toga što bi se moglo navesti , ali moje razmišljanje često odvede malo dalje što je ponekad teško prihvatiti ,a ja nemogu
iznjeti neke dokaze , pa je bolje ne talasati . Što se tiče odabira matice , postoje razmišljanja o tome da pčele još u matičnjaku mogu ocjeniti kvalitet matice i da se
oprijedjeljuju za jednu .Pošto mi nekad odlučujemo koji će matičnjak ostati ili neće ni jedan , često dovedemo pčele u stanje stresa , a da nismo ni svjesni toga .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

Kad se košnica napuni radilicama. nektarom i medom. Kad matica zaleže maksimum legla.
sve više pčela nema posla. Sve saće ja izgrađeno i puno legla ili meda. Pčele se tada krenu u rojenje.
Radilice izgrade matičnjake, a matica zaleže 3 - 5 matičnjaka dnevno kroz desetak dana.
Kad je prvi matičnjak zatvoren već možemo očekivati prvenac roj.
Rojenje u pčelarstvu nije samo problem zbog gubitka prinosa već i zbog gubitka pčela i vremena.
Najlakše je stresti roj s grane ako je nisko i ako je na grani kad dođemo na pčelinjak.
pričekamo neko vrijeme da se pčele okupe u pletaru, a zatim ga istresemo u novu košnicu.

Posao traje od 1 sat do dva sata, a u međuvremenu možemo raditi nešto drugo. Međutim,
teško je procjeniti koji dan će točno izaći prvenac i u koliko sati. Koliko će se zadržati na
grani dok ne odleti. Znači treba dežurati i obilaziti košnice i provjeravati ima li roja.
I tu se gubi najviše vremena. Ako se roj uhvati visoko na grani, posao je znatno otežan.
Ako ne ulovimo maticu prilikom stresanja, roj će ponovo otići na granu. Puno posla,
a rezultat nesiguran što ekonomski nije opravdano.
Ako imamo veći broj košnica na jednom mjestu, pa se istovremeno roji više košnica, stvar se može
zakomplicirati spajanjem rojeva. Kao na slici koju koristim kao logo. Veća pletara, puna pčela,
i još vise 20 cm ispod i po dva do tri cm pčela na stijenkama pletare. Najmanje dva roja, možda i tri,
su se u zraku spojila i sjela na granu, a poslije su se sve pčele skupile u pletaru.
Roj je kasnije istređen u standardnu až košnicu i napunio je svih dvadeset ulica.
dva dana kasnije prilikom pregleda u košnici je bilo samo 7 ulica pčela. Rojevi su se razdvojili i
izgubljeno je više od 50% svih pčela koje su na slici jer su odletile s rojem koji je otišao.

Zbog toga treba izbjegavati prirodno rojenje.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

Još nešto o maticama.

Dosta je mitova o maticama napisano.
Opće je uvriježeno mišljenje da su najbolje matice tihe smjene, pa rojeve, pa umjetno uzgojene,
a zadnje na listi su prisilne matice. Zavisi od autora i pčelara redoslijed može biti nešto
drugačiji, ali su kod svih matice tihe smjene na prvom mjestu.

Međutim i tu su se pomješali uzroci i poslijedice. I ne treba tako generalizirati.
Najbolje matice su matice iz jakih društava koja su prepuna pčela, koje odgajaju matice
s najvećom pažnjom. Pčelinje leglo zahtjeva temperaturu 36 oC, pa tako i matice.
Pothlađenje legla ispod te temperature uzrokuje produženje vremena koje treba pčeli da se izleže,
a jaća i dugotrajnija pothlađenja uzrokuju slabiji razvoj organa pčele i skraćeni životni vijek.
Matica koja je u matičnjaku obilno hranjena i koju su pčele neprekidno grijale na 36 oC
najbolja je matica. Ako je temperatura 34 oC u kojoj se nalazi zatvoreni matičnjak i razvija se matica.
Broj jajovoda koji se razviju u matice pada za 10 do 20% i ta matica ima i do 20% manju moć nesenja jaja.
Znači dobra genetika, obilno hranjenje i stalna temperatura i vlaga i dobijamo idealne matice.

Pčele ne u društvu ne mogu vršiti selekciju genetike kad matica snese jajašce. Zbog toga one izgrade
desetorostruko i više matičnjaka nego što je potrebno, a selekciju vrše nakon što se matice izlegu.
Neki matičnjaci na ruovima možda i nisu idealno grijani kad izleti prvenac i broj pčela u košnici se
smanji, ali pčele same eliminiraju takve matice. Zbog toga su rojeve matice uvije vrlo visoko na
ljestvici kvalitete.

Matice tihe smjene. u društvu je obično dobra situacija, jako društvo s dovoljnim zalihama hrane.
Matica obično usporeno nese pa su jajašca i krupnija. pčele izgrade jedan ili par matičnjaka,
obično na idealnom mjestu, i posvećuju mu maksimalnu pažnju. Obilno hrane i idealno griju.
Nema stresnih situacija kao kod rojenja, Mlada matica se oplodi ipočne nositi.
Radilice su nepogrešive i zbog toga su matice tihe smjene najbolje.

Prisilne matice su dosta na lošem glasu ali ne svojom krivnjom nego zbog loše pčelarske prakse.
Ako je u društvu loša matica, zbog bolesti ili nekog drugog poremećaja,
društvo slabi i kad matica strada ili nestane društvo je prinuđeno odgojiti prisilnu maticu.
Društvo je tada oslabljeno, sa upitnim zalihama hrane, i ako su loše pašne prilike
nema dotoka nektara. Tako oslabljeno društvo bira najmanje zlo od onoga što ima i gradi matičnjake
na leglu iz kojeg će se matica najprije izleći(prisilno). U takvoj lošoj situaciji obično je upitno
i grijanje matičnjaka pa matica stvarno može biti upitne kvalitete.

Međutim obično nije problem u tome. Ako je društvo zdravo i relativno dosta jako (bar 8 ulica pčela)
i uz dobre pašne prilike društvo će izgraditi 10 do 29 matičnjaka i ne moramo se bojati odabrati
će nepogrešivo najbolju maticu od zaleženih matičnjaka. Ako i radilice jesu odgojile koju maticu na
leglu starijem od tri dana, ta matica neće biti odabrana u jakom društvu. Treba joj 1 do dva dana
duže da se izleže, jer je već hranjena 4 i peti dan kao pčela, i slabije je kvalitete i radilice ju
eliminiraju. Zato se ne moramo bojati prisilnih matica u jakim društvima.

Gdje je onda problem kod prisilnih matica i zašto su na lošem glasu.
Jedan razlog je što pčele prisilne matice odgajaju kad je društvo u problemima, ostalo bez matice,
i često se u toj situaciji događa čitav niz drugih nepogodnosti (loša paša,
rano proljeće - upitan broj trutova za oplodnju, kasno u ljeto - društvo previše oslabi dok
matica stasa i nespremno je za zimu). Ali takve situacije nisu česte i rijetko se dešavaju u praksi.

Osnovni uzrok što su prisilne matice na lošem glasu je loša pčelarska praksa.
U društvu koje je krenulo u prirodni tijek rojenja situacija je idealna za odgoj matica. Puno hrane,
puno pčela, matica polaže jaja u matičnjake i pčele odgajaju matice od prvog dana kad je jaje položeno.
Svi matičnjaci u tom društvu imaju idealne uvjete i gotovo sve matice mogu biti vrhunske kvalitete.
Pa ako presađujemo matičnjake u oplodnjake iz takvog društva, ili uspijemo poloviti višak matica
prilikom rojenja dobiti ćemo veći broj kvalitetnih matica.

Kod prisilnih matičnjaka nije takva situacija. Ako u društvu ima 10 - 20 prisilnih matičnjaka i
pokušamo iskoristiti što veći broj ugradnjom u oplodnjake dobiti ćemo prisilne matice koje bi pčele
eliminirale zbog loše kvalitete. Biti će i dobrih i srednje dobrih i loših matica.
Druga situacija je ako iz jakog društva izdvojimo nekoliko okvira legla da si pčele same
odgoje maticu, obično nikada ne izdvojimo idealnu količinu pčela (bar 6 - 7 ulica) koja bi bila
sposobna odgojiti dovoljan broj matičnjaka za kvalitetan izbor. Ako stavimo previše legla a premalo
meda pčele će do smrti grijati leglo, dotoka nektara neće biti i pojaviti će se nestašica hrane.
Ako se pogode i nepovoljne vremenske prilike vrlo teško iz tako izdvojenih okvira možemo očekivati
kvalitetnu prisilnu maticu.

Za umjetno razrojavanje kada želimo povečati broj društava a imati male gubitke prinosa moramo
voditi računa o matičnjacima. Da oko matičnjaka uvije bude prepuno pćela i dovoljno hrane.
I naravno da nam matičnjaci prilikom izrojavanja ne budu izloženi predugo dnevnoj temperaturi zraka.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

Uzroci, prepoznavanje i sprečavanje rojenja.

Rojenje uzrokuje veliki broj nezaposlenih pčela u dobi do 21 dan.
Još ih zovemo i kućne pčele jer obavljaju sve poslove u košnici.
Čiste saće, hrane leglo, grade saće, prihvaćaju nektar od sakupljačica i
odlažu ga i pretvaraju u med, prihvaćaju pelud i odlažu u saće.

Ovako veliki broj nezaposlenih pčela te dobi obično se pojavljuje kad je košnica puna meda,
leglo je u maksimumu (8 okvira) mlade pčele koje se legu potiskuju nešto starije pčele s legla
i te pčele nemaju posla i uzrokuju rojenje.

Prvi znakovi rijevog nagona su: zaleženo trutovsko leglo, započeti matičnjaci.
kad su matičnjaci zaleženi rojevi nagon je več u visokoj azi i radno raspoloženje
pčela opada. Pčele se štede, ne rade i ne troše se, stvaraju masne zalihe u zatku.
Na taj način si pčele produžavaju život a s zalihama su spremne u novom stanu izdržati
duži period i bolje raditi. U tako poodmakloj fazi vrlo je teško podiči radno raspoloženje pčela
i sprečiti rojenje. Nikad nisam niti pokušao trganjem matičnjaka otkloniti rojevi nagon jer
samo se odgađa rojenje a radno raspoloženje vrlo malo raste. Prije nego su matičnjaci zaleženi
Treba poduzimati radnje da se zaposle sve kućne pčele.
To se postiže dodavanjem satnih osnova za izgradnju saća. Proširenjem košnice dodavanjem nastavaka.
I oduzimanjem meda (Vrcanje ili davanje slabijim društvima da bi se pospješio razvoj).
dodavanjem satnih osnova pčele su zaposlene izgradnjom saća, a kad je saće izgrađeno moraju ga
napuniti medom. Nastavljanjem i oduzimanjem meda povećava se količina praznog saća i pčele
mlađe od 21 dan kreću u sakupljanje nektara, a kućne su zaposlene odlaganjem i preradom nektara u med.
T može nastati problem nepovoljnih pašnih prilika, kad nema unosa nektara, pa će pčele ostati
nezaposlene i bez obzira na sve naše radnje otići će u rojevi nagon.
Suprotno, ako su matičnjaci već zaleženi, a bagrem krene, unos nektara poraste, pčele se zaposle
i odustanu od rojenja. Poruše matičnjake i sve se angažiraju na prikupljanju nektara.
Loša paša može uzrokovati rojenje, a dobra može otkloniti rojevi nagon.

Niti jedno niti drugo nije pravilo, zavisi od slučaja do slučaja. Zato se ne možemo osloniti
na to da će početkom bagremove paše pčele odustati od rojenja i povečati radno raspoloženje.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

Principi umjetnog razrojavanja.

Kod umjetnog razrojavanja osnovni cilj koji želimo postići je vratiti radno raspoloženje
pčela i imati jednu brojno jaku zajednicu koja neće imati pretjerane gubitke prinosa u glavnoj paši.

Već sam govorio da je radno raspoloženje roja najviše. Zna se dogoditi da jaki roj neposredno
pred glavnu pašu iskoristi bolje glavnu pašu nego neko društvo koje se nije izrojilo.
Legla je minimum, ako je jaki roj brzo izgradi 10 satnih osnova, i ako nastavljamo s izgrađenim saćem
većina pčela se angažira na unosu nektara.

Umjetnim razrojavanjem pokušavamo preskočiti 27 dana perioda rojenja u kojem je radno raspoloženje
pčela minimalno.

Ako želimo povećati broj pčelinjih društava i imati dobar prinos, najbolje je računati
s jednim novim društvom i jednim jakim društvom koje je izašlo iz rojevog nagona i ponaša
se kao roj (veliko radno raspoloženje). Umjetnim načinom razrojavanja možemo sami utjecati
na količinu pčela u takvom društvu koje će ostvariti prinos.

Ako nam ne treba novo društvo a imamo dovoljno vremena do glavne paše, nakon umjetnog razrojavanja
kad se radno raspoloženje u društvima podigne, možemo ih ponovo spojiti u jedno za glavnu pašu.

Stipo je spominjao Venera i njegove metode, ali tek ove godine ću nešto pokušati raditi kao u
Venerovoj metodi, pa nemam iskustva i ne želim o tome dok ne isprobam.
Ali mogu već sada zamisliti situaciju kad smo umjetno razrojili društvo na dva društva i
pomoću snelgrove daske oduzimamo jednom sakupljačice u korist drugoga koje će iskoristiti glavnu pašu.

Za sada toliko. prestalo je puhati, idem pčelama. Nastavak slijedi. Pokušati ću opisati
čim više načina razrojavanja u slijedećim danima, navesti prednosti i mane.

Nema idealnog riješenja za sve. Uvjek treba odabrati optimalno riješenje u tom trenutku.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

LATHAMOV način isterivanja roja.

Kada se na pčelinjaku nađe zajednica spremna na rojenje, od nje se može odmah napraviti umjetni roj
koji će moći i narednu glavnu pašu u velikoj meri iskoristiti.
Uzmu se tri letve ili tri jača štapa, dugačka oko 1,20 m. te se na jednom kraju zavežu tako da se
suprotni krajevi mogu raširiti u obliku tronošca.Na gornji vezani kraj učvrsti se veća svježa lisnata
grana tako da njezin vrh dopire do zemlje. Zajednica koja je spremna za rojenje ukloni se sa svoga
mjesta nekoliko koraka dalje, a na njezino mjesto postavi tronožac s granom.
Zatim se u košnici nađe matica i zajedno sa pčelama na tom okviru strese na zemlju kraj vrha grane.
S ostalih okvira u košnici također se stresu pčele, osim jedne trećine koje su na leglu.
Košnica se ostavi podalje nekoliko sati a u to vrijeme obavljaju se drugi poslovi na pčelinjaku.
Dotle će se isterani roj uhvatiti za granu, te se kasnije može smestiti po želji.
Košnica se vrati na svoje mesto ili se na njezino mesto postsvi ona sa isteranim rojem.
Ovakav roj sličan je prirodnom roju,i pčele u njemu daće se na posao poput onih u prirodnom roju.
Ne smije mu se jedino dati izgrađeno saće, nego okviri sa satnim osnovama.

Iz knjige" Pčelarstvo" autora :Josip Belčić, Josip Katalinić i dr.
Knjigu se može skinuti s intreneta a link je postavljen na temi "knjige u PDF".

I cilj smo postigli. Istjerani roj odmah ima radno raspoloženje kao i prirodni roj,
a jači je od prirodnog prvenca.
Društvo koje smo izrojili prepuno je meda, legla koje se neprekidno leže i pčela koje će si odgojiti
jednu maticu vrhunske kvalitete. Možemo iz društva uzeti nekoliko lijepih matičnjaka i ugraditi u oplodnjake.
Rojeve matice su sve odgajane od prvog dana u idealnim uvjetima i ako je matičnjak lijep krupan
dobiti ćemo kvalitetnu maticu. Vrlo brzo se i u tom društvu vraća radno raspoloženje,
jer se ponaša kao društvo koje se izrojilo prirodnim putem i dalo 3 roja. U tom društvu matica
će poćeti nesti za dvadesetak dana nakon razrojavanja, a tada će gotovo sve leglo koje se zateklo
prilikom razrojavanja izaći. 8 okvira legla s 4 - 5 tisuća zaleženih stanica saća na okviru i za dvadeset dana
imamo društvo od 40 - 50 tisuća pčela bez legla koje je spremno iskoristiti pašu maksimalno.

Umjesto četiri osrednja društva koja bi dobili prirodnim razrojavanjem, dobijemo umjetni roj veoma
velike snage i izrojeno društvo koje vrhunac dostiže nakon 20 dana. Roj je odmah spreman
iskoristiti glavnu pašu a izrojeno društvo za 20 dana dok se izleže sve leglo.

Posao smo obavili u relativno kratkom roku pola sata do sat vremena.
Mali nedostaci su što se trema čekati par sati, i što mora biti lijepo vrijeme. ako je više dana za redom kiša
ili hladno vrijeme nije pametno leglo i matičnjake izlagati vremenskim neprilikama.
A kad zagrije sunce nakon par dana roj možda i sam izađe. Ako roj nije izašao, raženje matice koja je spremna za rojenje u tako jakom društvu je gotovo nemoguća misija pogotovo ako matica nije označena. Matica spremna za rojenje koja više ne leže je brza i veličinom ne odskaće od veličine pčele pa ju je teško naći.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

TARANOV način isterivanja roja.

Uklanjanje aktivno rojevnih pčela.
Taranov (SSSR)naziva one pčele koje uzrokuju rojenje aktivno rojevnim pčelama.
On ih posebnim postupkom izdjeli iz zajednice koja se sprema na rojenje,
tako da u roj odlaze sve takve pčele.
Najprije se načini strm stalak od dve daske, širok 30 cm.i dug 50 cm. Na jednoj se strani
daske međusobno zabiju po dužini, na drugoj se odmaknu tako da se jedna prema drugoj nalaze pod kutom
od 45. U takvoj udaljenosti utvrde se pomoću uzanih prečki. Visina tog stalka treba da odgovara visini
leta. Dobro je gornju stranu daske namazati propolisom.
Stalak se namjesti ispred košnice tako da je udaljen od leta 10 cm. Nakon toga stresu se na
podnožje stalka sve pčele iz košnice, zajedno sa maticom. Starije pčele podići će se i u letu
vratiti natrag u košnicu. Mlade pčele, pa i one aktivno rojevne, puzat će po stalku prema košnici,
ali će ih razmak do leta zaustaviti i one će se pomalo skupljati u hrpu ispod stalka gde će i ostati
da vise. Tako će se za 1,5 do 2 sata izvršiti deljenje, i gotov će roj mirovati kao i prirodni roj.
Pred veče se može odneti sa stalka i stresti u košnicu. Njena se košnica može postaviti upravo kraj
one iz koje je istresen, jer se pčele roja neće vraćeti.
Drugog dana daju se na posao s energijom koja je svojstvena prirodnom roju.

U izrojenoj zajednici rojevi nagon prestaje i nema drugenca.

Iz knjige" Pčelarstvo" autora :Josip Belčić, Josip Katalinić i dr.
Knjigu se može skinuti s intreneta a link je postavljen na temi "knjige u PDF".

U knizi ima i slika. Prednost je jer ne moramo tražiti maticu. jednostavno istresemo
sve pčele iz košnice. Ako je prvenac s starom maticom već izašao, a izlegla s4e mlada matica
Ništa nismo pogrešili jer će umjetni roj imati mladu maticu. Ovu metodu sam koristio.
Jako je jednostavna i preporučio bih je svim pčelarima.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

Imam još dva filma za sprečavanje rojenje u podmakloj fazi koje sam skinuo s interneza zimus, ali nisam ih uspio ponovo pronaći na net-u. Pokušati ću još kasnioje. Čim ih pronađem postaviti ću linkove. U obadva primjera matica se izdvaja s dijelom pčela u gornji nastavak, a u donjim nastavcima se trgaju svi matičnjaci osim najboljeg. taj matičnjak ne da pčelama da grade prisilne matičnjake i prekida rojevo raspoloženje jer nema dva matičnjaka i društvo kreće na rad.
Nakon što se matica izleže i pronese, društvo se opet spoji u jednu cjelinu, ostavlja se jedna matica a druga se eliminira ili iskoristi za neko drugo društvo.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

I TARANOV način isterivanja roja i LATHAMOV način isterivanja roja, šokiraju pčele kao kod prirodnog rojenja. Matica s dijelom pčela prisilno se istjera iz košnice i izdvoji u novo društvo. društvo koje smo izrojavali doživi šok kao da je izrojeno tri puta, Takvo šokiranje prekida rojevi nagon i radilicama se u obadva društva vrlo brzo vraća radno raspoloženje koje je u izrojenim društvima slično kao u prirodnim rojevima.

Pošto nemogu naći linkove za filmove, pokušati ću opisati postupke prikazane na filmovima.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

Neposredno prije bagrema pripremamo košnice za bagrem. Izvrcamo sav med iz medišta da dobijemo čim čistiji bagrem. Večinu legla dižemo u medište.
Matici formiramo novo plodište u jednom nastavku. to novo plodište može se složiti na različite načine zavisno od toga koju tehniku pčelarenja koristimo.
Ja ću u ovom primjeru opisati tehniku koja matici dozvoljava nesmetano leženje neprekidno u toku bagremove paše a istovremeno sprečava rojevi nagon.

Novo plodište složimo na slijedeći način: MOLQOOOOOO
M - okvir meda
O - satna osnova
L - Okvir poklopljenog legla
Q - matica s mladim leglom

Na to plodište stavljamo matičnu rešetku s letom i nastavak s svim leglom koje smo zatekli u košnici. Ako je leglo odmah iznad novog plodišta pčele noću kad su temperature niske obuhvate jednim klupkom leglo s maticom u doljnjem nastavku i leglo iznad matične rešetke. U takvom jednom klupku vrlo je mala vjerojatnost da će se u gornjem nastavku pojaviti prisilni matičnjak. Matica u doljnjem nastavku ima više grijanog saća i pčele brže grade satne osnove.
Ako leglo dižemo u treći nastavak, situacija se mijenja. Noću se pčele dijele u dva klupka Matica ima manje pčela pa sporije leže, što ne mora biti slabos u bagremu, već prednost. Manje legla, više slobodnih pčela za sakupljanje bagrema. Ali u toj situaciji češće se događa prisilni matičnjaci u gornjem nastavku, pa treba pregledati bar jednom sve okvire i ukloniti prisilne matičnjake, što je dodatni posao.

Košnica nakon zahvata izgleda ovako:
SSSSSSSSSSS
SOLLL LLLOO
------------------ MR
MOLQO OOOOO

S - zgrađeno saće
MR - matična rešetka

Ovdje treba paziti da se ostavi dovoljno meda u slučaju da bagrem zakaže. Ako su vijenci meda na okvirima premali moramo ostaviti više okvira s medom
da pčele ne gladuju. Ako bagrem dobro zamedi i imamo dobar unos meda već nakon 6 dana možemo ubaciti još jedan nastavak s satnim osnovama.
Ubacujemo ga odmah iznad matične rešetke. Sada je leglo koje se nalazi u medištu sigurno prestaro za izvlačenje prisilnih matičnjaka i nema opasnosti.
Veći broj prisilnih matičnjaka može uzrokovati rojevi nagon i smanjeno radno raspoloženje radilica, zbog toga su nepoželjni.

Ako želimo uvećati broj pčelinjih društava poslije bagrema u plodištu stavljamo 3 okvira legla s maticom i plodište izgleda ovako:
MOLQL SSOOM
U plodištu ima dovoljno mladih pčela na okvirima s leglom imamo tri satne osnove i dva okvir saća. matici treba oko 12 dana da zaleže tih pet okvira s leglom . Za to vrijeme se nešto pčela iz okvira s leglom izleže i matica ima dovoljno mjesta za 15 dana leženja koliko traje bagrem, Kad bagrem prestane
Plodište je prepuno legla, medište je prepuno meda, pčele dobiju rojevi nagon i izgrade matičnjake. dok bagrem sazori 3 do 5 dana, u plodišu već imamo
matičnjake koji su pred zatvaranjem ili zatvoreni. i nakon vrcanja bagrema možemo mirno krenuti na umjetno razrojavanje.

Ako nas povećanje pčelinjaka ne zanima Plodište s maticom slažemo samo s jednim okvirom legla i jednim okvirom meda i 8 satnih osnova.
U takvoj situaciji Matica će imati smanjeni broj pčela u plodištu, Sporije će se graditi saće u plodištu i matica će sporije leći, rojevi nagon je eliminiran, a
većina pčela je angažirana na prikupljanje meda. Prinos je veći ali nakon bagrema imamo oslabljena društva.
Već sam govorio da pčele koje intenzivno rade kraće žive. Pčele za bagremove paše neprekidno izleću. I mlađe pčele od 21 dan izlijeću i sakupljaju med
te sakupljačice se potroše i ugibaju, a maticu smo ograničili da minimalno leže, Nakon bagrema društvo slabi još neko vrijeme dok se u plodištu ne stvori
situacija da matica nesti punim kapacitetom. Netko je rekao jednom Ne možemo imati i ovce i novce.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

Kad prilikom priprema a bagrem nađemo društvo koje ima zaležene matičnjake, a ne želimo uvećavati pčelinjak da bi otklonili rojevi nagon i povečali radno raspoloženje radilica presložimo košnicu na slijedeči način.

MOLLL QSSOM
................. ŽM
SSSSS SSSSS
SSSSS SSSSS
MOLL1 LOOM


M - okvir meda
S - okvir saća
L - leglo
Q - leglo i matica
1 - okvir s leglom i jednim matičnjakom (najboljim)
ŽM - žičana mreža, Može i slijepa pregrada (polopac okrenut naopačke)

Prilikom ovog zahvata moramo pregledati sve okvire i ukloniti sve matičnjake osim jednog najboljeg.
Maticu smo digli iznad medišta i stavili joj dosta hrane i pčela za 5 ulica, satne osnove za izgradnju i sve sakupljačice oduzeli jer će se vraćati na doljnje leto.
Rojevi nagon se u gornjem nastvku prekida jer nema matičnjaka a matica je u situaciji kao kad na kraju zime starta s 5 ulica pčela.

U medištu s 3 nastavka ostavljamo jedan matičnjak. On sprečava pčele da izvlače prisilne matičnjake, i u medištu s tri nastavka simulira situaciju kao da su
košnica izrojila 3 puta. Radno raspoloženje se vraća i pčele intenzivno sakupljaju nektar. Nakon 6 do 8 dana, ako je bagrem dobro zamedio možemo matičnjak
potrgati (ako se nije matica izlegla) i spojiti društvo s starom maticom u jedno. Ako se matica izlegla možemo eliminirati staru maticu i zadržati mladu.
Ovdje je mala vjerojatnost da će mlada matica zaleći leglo u medištu jer ako ostavimo matičnjak koji je tek zatvoren ili pred zatvaranjem, treba matici još 7 dana da se izleže i najmanje 10 dana da se ojača oplodi i počne nesti. to je znači najmanje 17 dana i bagrem je prošao. U najgorem slučaju možemo imati legla na jednom okviru, najviše 2.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

Drugi postupak je sličan samo ne planiramo zamjeniti maticu jer je visoke kvalitete i nije prestara.
Postupak je pogodniji ako imamo više dana do glavne paše jer je društvo u punoj snazi i dobrog radnog raspoloženja nakon 14 do 18 dana nakon izvođenja zahvata.
Radi se u dva navrata.
U plodištu nađemo okvir s najmlađim leglom. Potrgamo sve matičnjake s njega i stavljamo ga u jedan nastavak medišta. Taj nastavak stavljamo na podnicu.
na njega stavljamo drugi nastavak medišta sa svim pčelama. Na ta dva nastavka stavljamo dasku s letom i plodište s maticom. U plodištu potrgamo sve matičnjake.

U doljnjem nastavku pčele izgrade prisilni matičnjake na okviru s mladim leglom koje smo im stavili. U plodištu iznad daske s letom je matica s leglom, a sve sakupljačice su joj oduzete jer se vraćaju na doljnje leto.
Nakon tjedan dana u doljnjem nastavku potrgamo sve prisilne matičnjake i stavimo novi okvir sa mladim leglom, Kod matice ponovo provjerimo ima li
matičnjaka i porgamo sve ako ima.
Nakon slijedečuh 7 dana u doljnjem nastavku potrgamo sve prisilne matičnjake i spojimo gornje i donje društvo u jedno. rojevi nagon je eliminiran i imamo
jedno jako društvo spremno za iskoristiti glavnu pašu maksimalno.

Kod ovog postupka moguće su još neke varijacije zavisno od situacije. Pošto maticu dižemo iznad daske s letom zajedno s 7 okvira legla, jako puno poklopljenog, možemo odmah matici dodati još jedan nastavak i izvršiti prevješavanje da bi nakon trganja matičnjaka eliminirali rojevi nagon čim prije.
Ili okvire s poklopljenim leglom spuštati u donji nastavak da bi matici dodatno smanjili broj pčela i otklonili rojevi nagon. Ako spuštamo okvire s poklopljenim leglom u doljnji nastavak, moramo i njih provjeravati imaju li prisilnih matičnjaka, jer uvijek može na njima biti i mladog legla.
Na taj način za U roku 18 dana imamo društvo na 4 nastavka (40 ulica pčela) spremno maksimalno iskoristiti glavnu pašu.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

I zaključak na kraju.

Rojevi nagon nije tako veliki problem, i može ga se iskoristiti u svoju korist. Međutim, kad društvo krene u rojevi nagon, pčelaru je to povečanje posla što ekonomski nije isplativo. Zbog toga svim postupcima pokušati spriječiti rojevi nagon.

Mlada jednogodišnja matica je manje sklona rojenju od dvogodišnje.
Rojenje uzrokuju mlade nezaposlene pčele u dobi od 5 do 20 dana starosti. Treba ih zaposliti. Omogučiti matici maksimalno zalijeganje legla, da ne dođe do blokade medom, peludom, ili satnom osnovom. Matica nerado prelazi preko takvih okvira i ako nam se takav okvir nađe u sredini plodišta može se dogoditi da matica leže samo na 4 okvira. Legla je premalo i mlade pčele nemaju posla. Uvijek treba voditi računa da matica nesmetano može leći na 8 okvira. Legla je tada maksimalno i mlade pčele su zaposlene oko legla. Kad broj mladih pčela postane veći od količine koja je potrebna za održavanje osam okvira legla. Višak mladih pčela moramo zaposliti izgradnjom saća i dovoljnim brojem slobodnih okvira za odlaganje nektara. ako su svi okviri prepuni nektara i meda i nema satnih osnova za izgradnju znamo što nas čeka. Ovim postupcima i uz povoljne pašne prilike (stalni dotok nektara) riješiti ćemo 80% i više problema vezanih uz rojevi nagon. A ako neka zajednica i krene s matičnjacima treba se odlučiti što želimo i primjeniti neku od gore navedenih metoda.
Ako planiramo povećanje pćelinjaka zajednica se uvijek dijeli na dva društva. Prinos je tada manji ali imamo povećanje pčelinjaka. Ako nam ne treba novih društava, zajednicu dijelimo ponovo na dvije (uz trganje matičnjaka) i nakon otklanjanja rojevog nagona ponovno spajamo u jednu super jaku zajednicu.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
petar61
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 10 sij 2011, 22:52
Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la petar61 »

I da opišemo još jednu situaciju kad možemo iskoristiti rojevi nagon za udvostručenje broja društava. Opisati ču zamišljenu idealnu situaciju. U stvarnosti gotovo nikada nije sve idealno, ali ako znamo idealnu situaciju i kako ju postići, u stvarnosti se možemo manje ili više približiti idealnoj situaciji.

Zamislimo da neposredno prije bagrema imamo 8 košnica na dva nastavka (20 ulica pčela) i svaka ima 8 okvira legla. Za svaku košnicu trebamo po jedan nastavak s 5 satnih osnova i 5 okvira izgrađenog saća (Može i 10 satnih osnova ako nemamo saća, ali u toku bagrema nije nam cilj gradnja saća već iskorištenje paše maksimalno pa je bolje 5 osnova + 5 saća) . Dan ili dva prije bagrema 7 košnica pripremimo za maksimalno iskorištenje bagrema:
izgled košnice prije zahvata:

MLLLL LLLLM
MMMS SSMM

Raspored legla, meda i saća može biti različit, zavisno od našeg prevješavanja i zamjena nastavaka gore dolje. Sav višak meda potrebno je izvrcati prije bagrema da bi dobili što čistiji bagrem. Nakon vrcanja i nastavljanja košnica izgleda ovako:
SSSSS SSSSS
SSLLL LLLSS
-----------------MR
MOLQS SOOOO

M . okvir meda
S . okvir izgrađenog saća
O - okvir s satnom osnovom
L - okvir s leglom
Q - okvir s maticom i leglom

Ovih sedam društava smo složili za makximalni prinos meda i minimalni razvoj legla. Pošto ima 20 ulica pčela, i 8 okvira legla za 21 dan prilikom vrcanja bagrma sve leglo če biti izleženo. 8 okvira s 4000 - 5000 stanica legla je novih 35 - 40 tisuća pčela.

Jednu košnicu složimo malo drugačije. Odaberemo društvo s najboljim karakteristikama. Najmirnije i najjače. i složimo na slijedeći način.

SSSSS SSSSS
SOLLL LLOOS
-----------------MR
MOLQL SSSOM

U ovom društvu imamo u plodištu tri okvira legla, od toga dva poklopljenog, dva okvira meda i 5 praznih okvira. pčele će izgraditi satne osnove i matica će zaleći prazne okvire. 5 okvira po 2,5 dana leženja matici je 12 do 14 dana dok se plodište napuni leglom, i tada smo već duboko u bagremu, ona dva okvira poklopljenog legla će se izleći i matici treba još 3-4 dana da ih ponovo zaleže. pčele koje se izlegu iz ta dvsa okvira napuniti će plodište da matica nesmetano
može leći. Kad se plodište napuni leglom društvo kreće u rojenje i gradi matičnjake, pod kraj bagrema. za 10 do 12 dana kad su prvi matičnjaci pred zatvaranjem možemo krenuti u formiranje umjetnih rojeva za maksiomalno povečanje pčelinjaka.

Ne treba smetnuti s uma da govorimo o idealnoj situaciji. Na svakom okviru u plodištu imati ćemo po 3-4 matičnjaka, osim na krajnjim okvirima uz stijenke.

Sad nam treba osam novih podnica, nastavaka i poklopaca za osam novih društava.

Iz 7 društava koje smo iskoristili za bagrem i koja nisu stigla u rojevi nagon formiramo 7 zajednica bez matice na jednom nastavku na slijedeći način:
ML_LL MSSSS

I istresemo još mladih pčela s okvirima s leglom da napunimo 5-6 punih ulica pčela.

Osmu zajednicu pripremamo na slijedeći način:
M___S MSSSS
Pčela u osmoj zajednici nema.

Sad uzimamo plodište zajednice koja Ima izgrađene matičnjake na stranu. Toj zajednici za plodište možemo staviti jedan nastavak iznad matične rešetke s izvrcanim sačem i svim pčelama što su na njemu. U izdvojenom plodištu pronađemo okvir s maticom. Obično je na najmlađem leglu. Sve pčele s tog okvira zajedno s maticom istresemo u novo plodište zajednice. Okvir bez pčela i s nekoliko matičnjaka stavljamo u prvu zajednicu od 7 pripremljenih na prazno mjestomeđu pčele koje gusto prekrivaju leglo. Drugi okvir iz plodišta zajedno s pčelama i nekoliko matičnjaka stavljamo u 8 zajednicu u kojoj nema pčela.
U plodištu je ostalo još šest okvira s matičnjacima i dva okvira s medom i sve mlade pčele koje se nisu vratile u košnicu koju razrojavamo. Okvir po okvir s leglom i matičnjacima vadimo, pčele istresamo s okvira u osmu novu zajednicu a okvir s matičnjacima i leglom bez pčela dodajemo u slujedeću zajednicu od sedam pripremljenih. Krajnje okvire s medom iz plodišta zajedno s pčelama na njima stavljamo oko okvira s matičnjacima u osmoj zajednici

Rezultat svega je slijedeči. 7 društava koja u bagremu nisu otišla u rojenje i iz bagrema izlaze maksimalono jaka, vrcanjem meda i oduzimanjem mladih pčela i tri okvira legla smo oslabili da nam kasnije ne odu u rojevo raspoloženje i možemo ih pripremiti za ljetnu pašu. Svakoj zajednici formiranoj od ovih sedam društava dodali smo jedan okvir s matičnjacima i leglom bez pčela. tih 7 društava imaju 5-6 ulica mladih pčela i 4 okvira legla, koje će se izleći kroz desetak dana i napuniti vih 10 ulica. Društvo ima dovoljno meda na vijencima i na dva okvira koja smo mu dodali, Matica će se izleći za 7 do 8 dana i poćeti nesti za narednih 10 do 12 dana. Znači za 20 dana matica starta s leženjem imamo 10 ulica pčela. I imamo jako društvo koje već za idućih 15 do 20 dana spremno za nastavljanje. I može ostvariti prinos u 7 mjesecu.

Osmo društvo smo formirali od jednog okvira s matičnjacima iz plodišta i s leglom i svim mladim pčelam zatečenim u plodištu osim s jednog okvira koje smo stresli s maticom u novo prazno plodište. Ovdje imamo manje legla ali više mladih pčela (7-9) ulica. Možemo mu dodati jedan okvir poklopljenog legla bez pčela iz neke od prvih 7 zajednica ako ima viška, neće škoditi.

Rojevo raspoloženje u društvu kojem smo oduzeli plodište istog trena nestaje. matica s mladim pčelama počinje kao od početka puniti okvire s leglom,
A pošto je društvo prepuno pčela nema zastoja u leženju.

Od 7 jakih društava s velikim rizikom rojevog nagona i jednog društva s zaleženim matičnjacima u rojevom nagonu dobili smo osam jakih društava spremnih iskoristiti svaku pašu s minimalnim rizikom rojevog nagona i osam novih zajednica koje u roku 40 dana dostižu 20 ulica pčela.

Sve je pod idealnim uvijetima. Ali to možemo ostvariti kad god imamo zajednicu spremnu na rojenje i nekoliko jakih zajednica od kojih možemo formirati
nova društva. Kod novoformiranih društava ne smijemo škrtariti s mladim pčelama, medom i leglom, ali ne smijemo niti pretjerivati.
Pošto dodajemo okvir s više matičnjaka mora biti dovoljno meda i pčela da ga kvalitetno griju, ali ne smije biti previše jer imamo više matičnjaka pa bi se moglo dogoditi da nam se novoformirano društvo izroji ako je pretrpano pčelama i leglom. U novoformiranom društvu simuliramo situaciju kao kad je društvo dalo tri roja. U njemu ostaje nekoliko matičnjaka, nešto poklopljenog legla, dosta mladih pčela, dosta meda i puno praznog saća iz kojega su se pčele izlegle.
Pošto pčele imaju više matičnjaka imaju mogućnost izbora i odabrati će najbolju maticu. Matice su rojeve, znači od prvog dana odgajane u matičnjacima u jakom društvu. Ne trebamo izrezivati matičnjake i usađivati novim društvima. I,a dosta posla da se sve složi ili napravi, ali zamislite koliko vremena vam treba da ulovite 8 rojeva i da ih pospremite.

Situaciju možemo primjeniti ako znamo iz koje je košnice izašao prvenac. Roj ulovimo u pletaru, plodište s matičnjacima podijelimo na gore opisani način na 5 do 8 novovormiranih društava, roj istresemo na satne osnove, i sad imamo izbor: medište izrojene zajednice staviti osmom društvu i na mjesto izrojene zajednice ili medište staviti na roj s starom maticom. Ovdje treba biti oprezan i procjeniti period do prve jake paše. Roj prvenac je uvijek jak i ima maticu
koja odmah počme leći, ako ga pojačamo s svim pčelama iz medišta za dvadesetak dana može ponovo ući u rojevo raspoloženje, jer će matica ponovo zaleći svih osam okvira.
Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.
Avatar
apisa
Čita i piše, nedovoljno
Postovi: 10
Pridružen/a: 15 svi 2013, 19:13

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Post Postao/la apisa »

Vrlo korisno, hvala
Odgovorite