FORMIRANJE OGAJIVAČKOG DRUŠTVA
Odgajivačko društvo
U nedostatku vlastitog iskustva , prilikom obrade ove teme koristim slijedeću literaturu:
1. U SVETU PČELA Veroljub Umeljić
2. MOJ PČELINJAK Branko Relić
3. STACIONIRANO PČELARENJE Branko Relić
4. PČELARENJE KAO PROFESIJA I HOBI Branko Relić
5. PČELARSTVO Ferid Velagić
6. SAVREMENO PČELARSTVO Alija Dolovac
Odabiranju i pripremi odgajivačkih društava treba da posvetimo posebnu pažnju. Biramo društva čije pčele imaju sve pozitivne osobine , slično kao kod odabira rodonačelničkog društva. Posebno obratimo pažnju da slučajno nema simptoma bilo koje pčeljinje bolesti.
Iz jačeg proizvodnog društva , koga smo odabrali kao odgajivačko, oduzmemo maticu. To bi trebala biti dobra matica i iskoristićemo je za zamjenu neke loše ili za formiranje novog društva. Zatim ćemo iz odgajivačkog društva oduzeti sve ramove sa otvorenim leglom bez pčela.
Ovo radimo da pčele ne bi punile sa MM prisilne matičnjake koje bi počele da izgrađuju na saću ovih ramova , već im ostaje da svu pažnju posvete mladim larvicama koje ćemo im sutradan dodati.
Tom društvu dodajemo i dva rama sa dosta polena. Naravno , ranije ćemo planirati iz kojih košnica ove ramove da oduzmemo.
Plodišta odgajivačkih društava dopunjavamo ramovima sa zrelim leglom iz kojih se pčele već izvode i sa pripadajućim pčelamo. Podrazumjeva se da pazimo da ne prenesemo i maticu. Odmah predvidimo i prazan prostor , koji ćemo sutradan , sa larvicama dodati.
Ovaj prostor treba predvidjeti u sredini košnice. Lijevo i desno ide po jedan ram sa zrelim leglom, onda ramovi sa polenom, onda ostali ramovi sa leglom i hranom simetrično postavljeni lijevo i desno. Zatim sa nekoliko ramova sa otvorenim leglom , uzetih iz pomoćnih društava, bez matice, stresemo sve pčele u plodište odgajivačkog društva. Takođe ćemo sve pčele sa nastavka ili polunastavka ovog društva stresti u plodište, a nastavke iskoristiti za druge košnice.
Na ovaj način smo formirali jako odgajuvačko društvo sa velikim brojem mladih pčela sposobnih za lučenje MM. Sve su ove pčele zbijene u plodišni prostor.
Prazan prostor u sredini košnice biće ispunjen mladim pčelama koje će sutradan , kad dodamo ram sa presađenim larvicama , odmah biti u kontaktu sa njima.
Kad smo završili formiranje odgajuvačkog društva, dodajemo mu preko satonoša pogaču od 1kg, koju smo napravili od šećera u prahu, meda i samljevenog polena u odnosu 600 + 300 + 100 gr. Uveče ovom društvu sipamo u hranilicu med razblažen sa vodom u omjeru 1:1 .
Trudićemo se da u hranilici ima razblaženog meda sve dok matičnjaci ne budu zatvoreni, a do tada će i pogača da traje.
Sa svim ovim radnjama smo obezbjedili da se larvice (buduće matice), odgajaju u velikom izobilju, u sličnim uslovima koji predhode prirodnom rojevom nagonu, pa sa pravom treba da očekujemo da će sav naš trud biti nagrađen veoma kvalitetnim maticama.
Već sutradan pristupamo presađivanju larvica –ali to je nova tema.
Naglašavam da je ovdje predstavljeno formiranje odgajivačkog društva po Umeljiću , i meni se čini najprihvatljivije , dok po drugim autorima nemamo samo jedno odgajuvačko društvo , nego govorimo o formiranju startera i finišera.
Dakle , prije nego pristupimo presađivanju larvi , formiraćemo društva koja će da prihvate presađene larve i započnu sa izgradnjom matičnjaka.
Ovdje ću napisati kako se to radi po Reliću:
Jedan dan , a najkasnije 4-5 sati prije nego što ću dati osnove matičnjaka sa presađenim larvama, iz odabranog društva oduzmem maticu i svo otvoreno leglo, osim jednog sa najmlađim larvama , koje stavljam u sredinu formiranog gnijezda. Do njega , sa obe strane , stavljam okvire sa nepoklopljenim medom i dosta polena, a iza njih okvirove sa zatvorenim leglom i medom. Na mjesto oduzetih okvirova sa otvorenim leglom , dodajem okvirove sa zatvorenim leglom , koje uzimam iz društava kojima su dati okvirovi sa otvorenim leglom. Ako je potrebno , prihvatna društva pojačavam mladim pčelama iz drugih društava , sve dotle dok svi okvirovi ne budu dobro zaposjednuti sa pčelama. Jedan do dva sata prije dodavanja presađenih larvi iz prihvatnog društva oduzimam okvir sa otvorenim leglom i umjesto njega dodajem okvir sa osnovama matičnjaka u koje su presađene larve.
Slijedećeg dana vadim okvir sa započetim matičnjacima i na njegovo mjesto dodajem nov okvir sa presađenim larvama.
Započete matičnjake dajem odgajuvačkom društvu na dogradnju i njegovanje.
Uzgajuvačka društva imaju zadatak da nastave sa njegovanjem matičnih larvi i dovršavanjem započetih matičnjaka. Najčešće formiram uzgajuvačka društva bez matice.
(postupak je sličan Umeljićevom tako da ga ovdje neću detaljno iznositi)
Pored ovog načina može se formirati i odgajivačko društvo sa maticom i takvo društvo se praktično može koristiti duže vrijeme. Problem je u tome što se takva zajednica može izrojiti sa starom maticom, što se mora imati u vidu i voditi računa da do toga ne dođe, da ne bi pobjegao roj.
Relić to ovako opisuje:
Na svom pčelinjaku formirao sam uzgajivačko društvo s maticom tako što sam u jedan (široko niski) nastavak , koji stoji na podnjači stavio okvir sa maticom i do njega zatvoreno leglo. Zatim sam na taj nastavak stavio MR, pa na nju drugi nastavak sa otvorenim leglom. Ukoliko nije bilo dovoljno okvirova sa otvorenim leglom, broj sam nadopunjavao otvorenim leglom iz drugih košnica. Zajedno sa pripadajućim pčelama. (pčele sam prskao mirisom da se ne bi tukle). Radi svake sigurnosti matici sam podrezivao jedno krilo.
(od ovog se ograđujem i ne preporučujem)
Slijedećeg dana po formiranju uzgajivačkog društva iz sredine sam vadio po dva okvira sa najmlađim leglom i nakon sat dva na njihovo mjesto stavljao okvirove sa započetim matičnjacima, koje su ove pčele imale da dovrše.
Kad su matičnjaci bili zatvoreni ili pri zatvaranju, okvire sam vadio i dodavao drugim zajednicama iznad MR, dok ne budu zreli , a uzgajivačkom društvu dodavao slijedeću partiju započetih matičnjaka.
Naglašavam da ni sam Relić ne preporučuje ovakvo odgajivačko društvo , jer na osnovu svoje dugogodišnje prakse zaključuje da ovako dobije manji broj matičnjaka i lošije odgojene matice, pošto mlade pčele ne njeguju samo matične larve , nego i radiličke – pčelinje larve.
Uredila: Pasha
"...iz utroba njihovih izlazi piće različitih boja koje je lijek ljudima. To je uistinu dokaz za ljude koji razmišljaju." (An-Nahl,69)