Selekcionisana matica -KRANJSKA

Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Post Postao/la senad »

Schumy evo slike od selekcionisane kranjske matice -iz razni uglova .

slika

slika

slika

slika

slika
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
ErminH
Čita i piše, odličan
Postovi: 672
Pridružen/a: 04 lip 2009, 09:27
Lokacija: Breza
Kontakt:

Post Postao/la ErminH »

slike su prelijepe ,svaka cast,
a maticaa je jos ljepsa,a BOgami i vrijednija :)
Iskrenost je najbolja vrlina kod čovjeka
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Post Postao/la schumy »

Dobro jutro Senade i ostali forumaši,
Lijepo je vidjeti ovakvu kršnu maticu, koja usto "radi" i posve dobro, dapače odlično.
Vidim da je lanjska (2009. god-zelena boja). Uočava se pasminska dozvoljena boja – blago rumena boja zatka, a u osnovi je sva crna. U prvoj godini matica nikada nemože dati svoj biološki maksimum (bar!) zbog dva razloga:
1.) Obično ju dobivamo poštom, i makoliko svi govorili putem raznoraznih knjiga i napisa
da je ovakva dostava u redu, ipak je to za maticu veliki stres, a ako je odmah iz bilo
kojega razloga nemožemo dodati, onda tim gore, ona taj stres produžuje, jer nemože
doći u svoj "stan" tj. društvo-košnicu, da se aklimatizira…..
2.) Obično matice dolaze iz udaljenijih destinacija, gdje je genskim faktorom u njoj već
"usađena" navika svojih predaka, ovisno o mikrolokaciji pd koje potječe.
Npr. kod nas u Slavoniji, koja je u biti nepregledna ravnica (izuzimam planine), pčele imaju "navigaciju" tako, da se odmah kada izađe iz košnice digne 20÷30 metara i tako leti prema odredištu – paši.
To je uvjetovano time da iz velike visine bolje i brže uočava koje su kulture procjetale i orijentira se na skupljanje nektara sa njih.
U Slavoniji je to moguće jer uobičajeno u proljeće uopće nema vjetra, (koji puše samo zimi), pa pčela može brže doći na cilj – svoj "cvjetni vrt"
Kod nas u Istri i Primorju, pčele se drukčije orijentiraju, kada izleti iz košnice, digbe se 5÷8 metara i tako leti, a ako je ispred nje šima ili koja viša prepreka preleti ju i odmah nakon toga se spusti ponovno na svoju "radnu visinu" koja je obično oko 5÷6 metara.
Zamislite sada tu maticu (sa početka naše priče), koja dođe u sasvim drugo okruženje, gdje su sasvim drugačiji topografski predjeli (planive, šume i sl), kako će se njezino potomstvo u samo jednoj pčelarskoj sezoni snaći i kakve će rezultate to društvo polučiti u toj jednoj jedinoj sezoni.
Ovo govorim i iz svoga vlastitog iskustva, je sam 2008. god nabavio jednu selekcioniranu maticu (8 mjesec), koja je 2009. dala prosječne rezultate meda, a ostavio sam ju i ovu godinu do kraja sezone, ali već sada vidim da je po broju zaleženih saća (pravilno leglo!) na najboljem putu da dade izvan prosječne rezultate. Matica je potjecala iz Slavonije, od tamošnjeg uzgajivača selekcioniranih matica. Da, dodao sam ju na klasičan način između 2 okvira sa otvorenim leglom gdje je koncentracija mladih pčela najveća zbog ishrane legla. Poznato je da mlade pčele rađe i brže, bez problema primaju novu maticu.
U 2010. godini (opet 8 mjesec), sam nabavio drugu selekcioniranu maticu, i isprobavam novi eksperiment. Dodao sam ju prema "metodi Pellet"-a, tj. u nastavak N-1 na podnici ostavio sam staru maticu, na taj sam nastavak stavio MR (matičnu rešetku). U novom plodištu sam formirao i rasporedio saće po sistemu "zig-zag", (to je "moj patent"), koji je isproban i daje jako dobre rezultate:
1.) Prazno saće SA – br. 1; 3; 8; 10), sa time da na br. 1 i 10 može biti meda i
peludi, (ako se ima!), a i ne mora, jer na iole nekakvoj paši pčele vrlo brzo sebi
nanesu sve potrebno oko jegla u plodištu koje se formira iza ovoga moga
"prestrojavanja".
3.) Satne osnove SO – br. 2; 4; 7; 9
4.) Otvoreno leglo OL – br. 5 (prenijeti okvir sa svim pčelama na njemu)
5.) Zatvoreno leglo ZL- br. 6
Sve pčele sa paše ulaze na donje leto (kako su naučene), i samim prolaskom kroz ovako
"opustošeno" plodište istovaruju svoj teret najprije oko legla. Isto se dešava i sa pčelama
"voskaricama" (12÷18 dana staosti), koje se spuste iz gornih nastavaka u plodište i vrlo
brzo sagrade novo saće koje je nužno potrebno za zalijeganje jaja od matice.
Na vrhu košnice u nastavku N-3, nalazi se kompletno staro plodište (minus 2 okvira), tj. broj
5 i 6. Približim u rupu na mjesto 5 i 6 preostale okvire, i na poziciji br. 2 i 9 dodam nove
satne osnove SO.
Dodajem maticu u Bentonovom kavezu, i to na satne osnove (odozgo), kako sam napravio
2009. godine, ili klasično između legla kako sam već opisao. Neki pčelari usmrte staru
maticu i ostave ju kraj kaveza sa mladom maticom, to još nisam pokušao, previše mi
vandalski izgleda, ja svoje stare matice sa oformljenim nukleusom poklanjam nekom
prijatelju ili ih jednostavno odnosim u prirodu i tamo ih ostavim….
Te prošle godine (2009), ovaj moj novi nukleus sam dobro prihranio šećernim sirupom
najesen, i ostavio sam kompletan med kojega su nanesle pčele u njega.
Zazimio sam ga u dva nastavka Farrara (FR), a leglo su pčele formirale kroz dva nastavka u
jednom kutu košnice. Sasvim su dobro prezimile i u jučerašnjoj pripremi za bagremovu pašu
(09.05.2010.), dodao sam na nastavak N-2 matičnu rešetku, i na ovo nastavak N-3 koji će
ispuniti medom (ako bog da bagreeeeem!!!!), i dati svoj prvi doprinos mome medobranju u
pčelarskoj godini 2010.
Znam da sam bio malo "podugačak", ali volim razmjenjivati iskustva, zato sam i oduševljen
ovim forumom, jer su na njemu sve odreda pravi pčelari, koji ne kriju svoja stečena iskustva i znanje vole podijeliti sa svima nama….
Zato Senade, b r a v o za ovu maticu, i ti uzgajaj samo matice u "čistoj" kranjskoj pasmini,
imamo čast da ipak imamo najbolje pčele, koje su se razvijale u našoj mikro-klimi kroz
milione godina, za naše dobro (med i ostali proizvodi) i veselje (pčelarski "zanat") i ljubav
koju gajimo za ova nenadoknadiva Božja stvorenja.
Ja ću ti obavezno donijeti par mojih matica koje bih volio da isprobaš !
Albert Einstein je za svoga života napravio tezu koju je često ponavljao kroz svoj život
naučnika svjetsko glasa, koja glasi:
............ako nestane pčela sa našeg Planeta Zemlje, čovjeku preostaje još četiti (4) godine života i opstanka na tom istom planetu – Zemlji................(!!!!!)
Za sada toliko, pozdrav svima na forumu i – m e d n o !!!!
Pozdrav............schumy
Zadnja izmjena: schumy, dana/u 07 lip 2010, 11:07, ukupno mijenjano 1 put.
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Post Postao/la senad »

Schumy svakako će me obradovati matice jer ja svake godine nabavljam zbog krvnog srodstva za iduću sezonu :) ))))

Dobre su ti metode dodavanja matica i skoro 100% sigurne,

Neki pčelari ubiju staru maticu u kavezu ( logika im ,kao da ostane feromon od stare matice) i onda ubace mladu maticu u taj kavez i dodaju.

Schumy samo piši nisi opširan poučno i nadahnuto sa mnoštvo informacija to je ono što se traži :) )))
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Post Postao/la schumy »

Dobro jutro Senade i svi ostali forumaši,
još bih dodao neka svoja iskustva i razmišljanja o nabavci novih matica i uklapanju u svoje postojeće "stado" (pčelinjak):
Jedan moj prijatelj je vidio veličinu matice koju sam lani nabavio i koja je došla poštom i uskliknuo: ............"ZAR JE TO MATICA, PA ONA JE MALO VEĆA OD OSTALIH PČELA!..........
A UVIJEK SI MI GOVORIO DA JE ONA ZNATNO VEĆA OD RADILICA?!"...............
Istina je to što je ovaj "neutralni" - slučajni namjernik rekao i zapazio:
Kada mlada tek oplođena matica stigne poštom ili ju uzgojimo u svome pčelinjaku i prvim pregledom ustanovimo da je pronijela, ona je zaista malo veća od pčela radilica.
Ali nije bitno koliko je u početku svoga života velika, nego kakvo je genetsko naslijeđe sa sobom doninijela na naš pčelinjak.
Već druge godine kada se "razradi" i rutinski obavlja svoj posao tj. nosi oplođena jaja u velikim količinama, ona se znatno produži, ojača i vidi se promjena u boji zatka koji je izrazito pasminsko naslijeđe kranjske pčele, tj naše sivke - "mellifera carnica":
U početku kao mlada matica je izrazito crne boje i po tome se odmah "na oko" raspoznaje u odnosu na druge pasmine. Ima mali zadak koji je izrazito crn, a budući je mlada, jako je plaha, pa "juri" po saću neobuzdano, pretražujući i kontrolirajući dali su joj ćelije saća "izbrušene" od pčela radilica i spremne za polaganje jaja.
Već druge godine po nabavci (uzgoju u vlastitom pčelinjaku), ako računamo da je najintenzivniji uzgoj matica od 5÷8 mjeseca, znači iduće pčelarske sezone (godine) u 5÷6 mjesecu kod pregleda društva se uočava izrazita promjena u izgledu matice: Boja zatka joj je sada rumeno-smeđa, sa crnim kolutima na 3÷5 "kolombaru" (prstenu), onako kako si ju ti Senade uslikao na svojim divnim "fotićima".
Zadak joj je krupan, pun sjemena, i kako sam jučer pisao, da zaključim:
Maticu svakako treba isforsirati u 2 godine produktivnog rada u društvu, jer je to po meni najbolji vremenski rok kada matica daje svoj optimum i dokazuje svoje genetsko naslijeđe.
Za danas toliko,
Pozdrav................schumy
Zadnja izmjena: schumy, dana/u 11 svi 2010, 08:37, ukupno mijenjano 1 put.
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Post Postao/la schumy »

Dobar dan forumaši,
Javljam am se sa malo "dužim" štivom, na koji me ponukalo nečije pitanje oko uzgoja matica, te nabavke istih od nekog pčelara koji ih je dobio iz donacije iz Irana.
Nažalost ne mogu naći ovaj izvorni tekst nekog od naših forumaša, pa se ovdje obraćam sa mojim komentarom na gore spomenuti problem. Tekst sam započeo prije par dana, pa izvorno glasi:
Dobro jutro forumaši. Nažalost, ponavlja se kardinalna i u konačnici katastrofalna greška o kojoj sam već puno puta pisao.
IRANSKIM, A I DRUGIM PČELAMA (MATICAMA) NIJE OVDJE KOD NAS MJESTO!!!!!
Moja je preporuka da te matice POD HITNO nemilosrdno uništiš, a za nove se obrati našim uzgajivačima matica (Senadu npr.), od naše autohtone pasmine APIS MELIFICA CARNICA (kranjska siva pčela, "sivka"), koja je navikla na našu klimu kako makro tako i mikroklimu svakog mjesta (destinacije) na kojem se nalaze.
Zato i postoji klasifikacija medonosnih pčela prema:
1.) Tipu, destinaciji (mjestu) na kojem je otkrivena
2.) Pronalazaču
3.) Destinaciji (mjestu) na kjem je sada raširena i gdje se sa njom pčelari
Tako imamo u globalnoj klasifikaciji:
A.) VRSTE KOJE SU PONIKLE U EUROPI
Postoje 3 (tri) osnovna tipa po porijeklu iz Europe:
A.1. APIS MELLIFERA LIGUSTICA , pronađena i klasificirana po pronalazaču Spinola-i, godine 1806 – poznata u cijelom svijetu kao Talijanska pčela. Vrlo je rasprostranjena i skoro 100% prisutna u USA (Sjeverna Amerika), Južnoj Americi, Australiji i u Južnoj Europi.
Vrlo je prihvaćena, poznata i sačuvana kao komercijalno uspješna u cijelom svijetu.
Ona je vrlo blage ćudi, ne baš poznatih osobina da sačuva i obrazuje pravo zimsko klupko ali proizvodi vrlo puno meda. Nepoželjne osobine su joj da formira velika, ponekad ogromna društva u toku zime, što je osobine njezine prvobitne postojbine – Južne Italije, (Ligurski-Đenovski zaljev), gdje su zime blage, sa ranim početkom proljeća, tako da ne treba brinuti o količinama hrane koju troši zimi. Zato je vrlo neekonomična i troši ogromne količine hrane u toku zime. U USA ju zbog ove osobine ne nastoje očuvati kroz zimu, jer je vrlo neekonomična, pa najesen veliki komerciojalni pčelari uništavaju u sjevernim dijelovima (Montana, Nebraska, Ilinois, Sjeverna Kalifornija), a na proljeće nabavljaju tzv. paketne rojeve iz južnih dijelova USA (San Dijego, Louisiana, Florida), i Meksika. Ove paketne rojeve komercijalni pčelari nastoje brzo i burno razviti do glavnih paša, kada ih maksimalno iskoriste za proizvodnju svih vrsta pčelinjih proizvoda….
Po boji se ova pasmina odmah raspoznaje jer ima izrazito žutu do oker boju, tako da su matice obično obojene kao zlatnom bojom i vrlo lijepo izgledaju. Trutovi su također žute boje, i crtići koje obično djeca (a i mi odrasli) gledamo su nalik na trutove ove pasmine (Maja-pčela i Pavo-trut). Vrlo je popularna vrsta pčela, često je zovu i "zlatna pčela" – (Aurea).
To je sitnija vrsta pčele, sa izduženim tijelom, duljih krila i nogu, a tu osobinu imaju sve pčele iz južnih krajeva.
##MEDONOSNE OSOBINE## Imaju dulje rilce, (6,3÷6,6mm), vrlo su nervozne i agresivne. Imaju polagan proljetni razvoj, zajednica se razvije do vrlo jakih zajednica u kasno ljeto i u jesen. Prezimljavaju u velikim zajednicama i troše ogromne količine hrane za prezimljavanje. U hladnijim područjima teško podnose zimu. Ako su u za paše slabe u vrijeme glavnih, često znaju stradati od gladi. Ponašanje na saću varira, najčešće su mirne kod pregleda. Nemaju izraženu sklonost rojenju. Sklone su krađi. Imaju slabije razvijen instinkt za sakupljanje hrane. Slabo brane košnicu i nemaju izražen obrambeni nagon.

A.2. APIS MELLIFERA CARNICA, pronađena i klasificirana po pronalazaču Pollmann-u, godine 1879 - poznata u cijelom svijetu kao Kranjska pčela, prema regiji u Sloveniji gdje je izvorno prvi puta zatečena, pronađena i klasificirana. Vrlo je rasprostranjena i 100% prisutna u Sloveniji, i južno od Slovenskih Alpa, prostora Panonske nizine (Hrvatska, Srbija, BiH) i Balkanskog poluotoka (Bugarska, Rumunjska), dakle u cijeloj regiji Sjevernog Balkana. Njezino opće-poznato ime je Kranjska pčela. Vrlo je popularna među pčelarima zbog svoje izrazite blagosti i blagom, skoro nezainteresiranom ponašanju kod pregleda društava. Po veličini spada u serdnje veliku, prema ostalim vrstama (Talijanska pčela) ponekad izgleda mala…
Kranjska pčela zadržava pretežno tamnu do sivo-crnu boju, a društva su preko zime smanjena na mala klupka, koja se zadovoljavaju sa najoskudnijim zalihama hrane od svih poznatih pasmina medonosnih pčela. Razvoj na proljeće je vrlo buran, brz, nalik na "eksploziju" cijele populacije u jednoj košnici, što je opet značajka iz prošlosti budući je izvorno potekla iz hladnih krajeva, južno od Slovenskih Alpa, gdje su proljeća kratka, kišovita, a ljeta suha, vrlo topla i skoro bez paše. Kranjska pčela je ipak u osnovi planinska pčela, gdje je udomaćena stotinama godina i nijedna ju vrsta ovdje ne može po ničemu nadmašiti. Znači poželjna je u hladnijim klimatskim područjima.
Postoje podvrste koje su se nastanile u pojedinim regijama ovih krajeva na Balkanu, pa se mogu nabrojiti podvrste: slovenska primorska, središnjeg masiva, alpska, hrvatska primorska, slavonska, planinska (G. Kotar), isto tako u BIH i Crnoj Gori, te Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj......
Podvarijeteti ove pasmine su:
4.2.1. APIS MELLIFERA CARNICA – alpina (Austrija alpski dio Slovenije)
4.2.1. APIS MELLIFERA CARNICA – pannonica (Južna Austrija i Panonska nizina)
4.2.1. APIS MELLIFERA CARNICA – mediterana (obalni i otočni dio Hrvatske, južni dio BiH)

##MEDONOSNE OSOBINE## Imaju dugo rilce, (6,4÷6,8mm), to su najmirnije od svih vrsta pčela. Imaju buran proljetni razvoj, zajednica se razvije do vrlo jakih zajednica u rano proljeće prije glavnih paša. Ako nema unosa peludi ljeti, razvoj legla za stane, pa nam se često čini da je društvo izgubilo maticu, ali nije tako. Ujesen se veličina zajednice naglo smanjuje. Prezimljavaju u malim zajednicama i troše relativno malo hrane za prezimljavanje. U hladnijim područjima vrlo dobro podnose zimu. Prostor lijepe propolisom manje od drugih europskih pasmina pčela. Jedina im je loša osobina izraženi nagon za rojenjem, što je posljedica razvoja pčelarstva kod nas i težnja proizvodnje čim većega broja rojeva. Ovo se u novije vrijeme nastoji selekcijom smanjiti.
Boja hitina (oklopa) ove naše pčele je tamna, gotovo crna, a tijelo joj je obraslo gustim sivim dlačicama, pa ju naši narodi zovu od milja "sivka". Naša "sivka" je nastala i razvila se u krajevima gdje su promjene u prirodnom okruženju brze, sa dugim i oštrim zimama i vrućim i suhim ljetima. Zato su joj brzina i vitalnost te energična reakcija na svaku promjenu vremenskih uvjeta glavne vrline. Dobro brane košnicu i nisu agresivne.

A.3. APIS MELLIFERA MELLIFERA, pronađena i klasificirana po pronalazaču Linnaeus-u,
godine 1758 - poznata u cijelom svijetu kao "tamna nordijska pčela", također zvana i znana kao Njemačka crna pčela. Ime potiče iz regije Sjeverne Europe, gdje je najranije otkrivena od svih vrsta medonosnih pčela, (1758. god.), gdje se intenzivnije počela udomaćivati u moderno vrijeme, te je prenesena sa prvim iseljenicima iz Sjeverne Europe u Sjevernu Ameriku, u doba kolonizacije. Ekotipovi (podvrste) ove pčele su i francuska, te ukrajinska gdje su nastale i razvile se odijeljeno od tipa u Sjevernoj Europi.
To je velika vrsta pčele, tamne do potpuno crne boje, crnih dlačica po tijelu, rijetko obraslim sa najmanjim nagonom za skupljanje propolisa od svih prije opisanih vrsta.
##MEDONOSNE OSOBINE## Imaju kratko rilce, (5,7÷6,4mm), vrlo su nervozne i agresivne. Imaju polagan proljetni razvoj, zajednica se razvije do srednje veličine i jakosti. U kasno ljeto imaju najrazvijenije zajednice, u zimu ulaze sa sa puno pčela. Nemaju izraženu sklonost rojenju. Sklone su krađi, za vrijeme pregleda košnica su vrlo nemirne, bježe sa saća, razmile se po svim dijelovima košnice, čak po bočnim stranicama pa je pregled otežan. Osjetljive su na bolesti legla, loše se brane od voskovog moljca.
Podvarijeteti Europskih vrsta pčela su razvijeni oko Mediterana, pa tako poznajemo (ukratko):
a.) APIS MELLIFERA IBERICA), klasificirana po Engel-u, godine1999.
To je pčela Iberskog poluotoka (Španjolska i Portugal)
b.) APIS MELLIFERA CERCROPIA, klasificirana po Kiesenwetter-u, godine 1860.
To je pčela Južne Grčke.
c.) APIS MELLIFERA CYPRIA, klasificirana po Pollmann-u, godine 1879.
To je pčela otoka Cipra. Ova južna pasmina ima osobinu izraženog bijesnog i razjarenog ponašanja pri pregledu, u usporedbi sa Talijanskom pčelom od koje je vjerojatno i potekla, ali je na njezinu ćud utjecala relativna izoliranost otoka Cipra kroz duga stoljeća ranih srednjovjekovnih doba (Križarski ratovi) i u modernije doba izoliranost od ostatka svijeta (podjela otoka Cipra) i zaustavljanje normalnog kretanja ljudi, roba i trgovine (20 stoljeće do danas). Prirodna granica otoka Cipra je Mediteransko more, koje je ovdje odigralo presudnu ulogu za razvoj i oblikovanje osobina ove pčele.
d.) APIS MELLIFERA RUTTNERI, klasificirana po Sheppard-u, Arias-u, Grech & Meixneru 1997 godine. Toje pčela otoka Malte, koja je potekla sa ovoga otoka i na njemu se i dalje uzgaja i održava.
e.) APIS MELLIFERA SICULA, klasificirana po Montagan-u, godine 1911.
To je pčela sa otoka Sicilije, sa podvarijetetima iz obalne oblasti i unutrašnjosti otoka. Najraširenija je na zapadnom dijelu otoka.
B.) VRSTE KOJE SU PONIKLE U ZAPADNOJ AZIJI
B.1. APIS MELLIFERA CAUCASICA, pronađena i klasificirana po pronalazaču Pollmann-u,
godine 1889 - poznata u cijelom svijetu kao Kavkaska pčela, prema regiji u planinama Kavkaza gdje je izvorno prvi puta zatečena, pronađena i klasificirana. Vrlo je rasprostranjena u zemljama oko Kavkaza i južnije, te istočnije od toga, oko sjevero-zapadnog dijela Kaspijskog jezera, pa je prema tome i jedna njezina podvrsta IRANSKA PČELA, oko koje je i počeo ovo moje javljanje! Najrasprostranjenija je u Gruziji, Azarbajdžanu i Armeniji te Kavkazu, po čemu je i dobila ime. Postoje dva ekotipa ove pčele a to su siva kavkaska i siva gruzijska pčela. Općenito je kavkaska pčela sa svojim podvrstama poznata i cijenjena kao marljiva, prilično radišna, a u deformacije oba dva ekotipa ove izvorne pasmine se ubraja prenaglašena osobina lijepljenja cijele košnice propolisom.
Spada u velike do srednje vrste pčela, u velikom postotku je sivkaste boje, što joj je i osnovna boja koja je zatečena još godine 1889, kada je prvi puta pronađena i klasificirana.
##MEDONOSNE OSOBINE## Imaju najduže rilce od svih pasmina pčela, (oko 7,0mm), vrlo su blage, dobro brane košnicu od krađe, a rijetko napadaju ostale zajednice. Slabo se roje, i jako dobro zimuju. Izlijeću iz košnice i pri nižim temperaturama.

B.1.1.) Podvrsta causasice, ali ipak kasnije kada je Kavkaska pčela klasificirana kao zasebna pasmina je i IRANSKA PČELA, APIS MELLIFERA REMIPES, pronađena i klasificirana po pronalazaču Gerstäcker-u, godine 1862 - poznata u cijelom svijetu kao Iranska pčela, koja je pronađena i klasificirana oko Kaspijskoj jezera, na južnom dijelu i u unutrašnjosti Irana (Perzije), u gorskim brdovitim krajevima Irana.

C.) OSTALE VRSTE PČELA – UMJETNO UZGOJENE KRIŽANJEM PASMINA
C.1. BUCHFAST PČELE, uzgoj započeo oko 1920 godine u Engleskoj u samostanu Buchfast Abey, pa su tako i dobile ime. To je križanac Apis mellifere-mellifere (domaće pčele) i uvezene Apis ligustice (Talijanske pčele). Godine 1960 ove dvije vrste pčela kao osnovni varijetet je križan i stabiliziran u uzgoju sa Apis mellifera cercropia (Grčka pčela), zatim Apis mellifera anatolica (Turska pčela).
Osnovna zamisao stručnjaka koji provode ove testove su otpornost i imunitet koji ovi križanci postižu na bolesti, naročito nametnika svih vrsta, uključujući i varrou destructor.
Mislim da sam bio i više nego opširan, tema je za duboko razmišljanje, kako mi sami utječemo da se biće-pčela koja je ponikla pred 80 milijuna godina i koja je preko svojih pasmina naviknula na svoju dugovječnu makro i mikro lokaciju, mijenja, da bi mi mogli reći …."probao sam sa križanjem, ova nova vrsta pčela je otpornija na varrou, nozemozu, i ……
Zato čuvajmo našu autohtonu sortu pčela, ionako ćemo ulaskom u Europsku uniju doživjeti kojekakva, po mome skromnom mišljenju neugodna iskustva, (GMO-hrana, pojačana upotreba pesticida i herbicida, "trka" za više, više, više (skuplje).
Zato, branimo našu "sivku" i to na način da ju održimo u čim većem broju, da se othrve najezdi uvoznih rivala, koji će neminovno doći, ali budite uvjereni, sa lošijim kvalitetama od ove naše pčele koja se uspješno nosi sa svim nedaćama Prirode-majke u svome okruženju već hiljadama godina.
Nadam se (i ovoga puta) da nisam bio preopširan i dosadan, ali i tema je "široka" i poučna.
Tema je za razmišljnje, i molim vas – komentirajte!
Pozdrav,...............schumy
Zadnja izmjena: schumy, dana/u 31 kol 2010, 14:14, ukupno mijenjano 1 put.
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
jakub
Čita, piše dovoljno
Postovi: 66
Pridružen/a: 06 lip 2010, 21:14

Post Postao/la jakub »

Da..
Pravo se ti raspisao.. Uhh valja to i procitat..
Dobro, to je to.. i ja sam za domace, a osobine- svaka ima svojih dobrih i losih strana..
ponavljanje je majka znanja ¤
Avatar
Asim
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 415
Pridružen/a: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo

Post Postao/la Asim »

dragiu moj prijatelju po prirodi sam osoba prilično uporna a znaju mi reči da sam i zadrt mada ja nemisli tako a što se tiče pčela nebih mjenjao vrstu iz više razloga a osnovni je ja ove volim i nisu mi agresivne imam mahanu radim golim rukama neumijem raditi u rukavicama tako da mi ove naše sivke pašu i tu ubole su me oko 012 do 12 puta ove godine i to uglavnom za lice i visoko iznad šaka kada su ih slučajno pritskalai rukavi međutim proćitao sam da su ove neke iranske brate izuzetno ljute i bodu svukuda pa zamisli mene sa mojim običajem ja zasuko rukave da uzmem okvir a one bodu po pdlakticama i šakama a bogami su nam i simpatične a i naše su
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

Ja bi rado mjenjao ovu našu pčelu s nekom koja ne bode i samo donosi obilje meda ali ga ne troši.
Samo ne znam kada će ovi stručnjaci križanjem raznih vrsta pčela dobiti novu vrstu baš takvu kakva je meni potrebna.
Svaka čast našoj sivki...
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Post Postao/la Kreso »

Ovdje u NL su nam dostupne larve matica selektirane od strane NJemackih pcelarskih instituta.
Lijepo se dakle dogovirite sa nekim iz udruzenja (Vlaams-nederlands imkersvereniging) koji ima takvu maticu, i odete sa ramom pa vam presade larve koje onda date uzgojnom drustvu.
Ako hocete bas sto posto dobru liniju, onda mozete odnijeti maticu kod njih na uzgojnu stanicu na sparivanje.Par godina sam radio tako, i rezultat je ove godine vise nego uocljiv.
Naime, prvi puta sam ove godine radio bez maske i rukavica u sorcu i kratkih rukava.Kako sam samo bio ponosan sam na sebe ( ai namoje pcelice).
Treba par godina selekcije da se to postigne.A kad dodjete do toga, zadovoljstvu nema kraja.
Trebalo je naravno ipar godina da se malo izgubi tsrah od uboda i stekne samopouzdanje.I svakako dobije dobra genetska linija.
Rijec i ovdje o apis melifera carnica, podvrsta mislim Hoffman.
Pozz, Kreso
Avatar
Asim
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 415
Pridružen/a: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo

Post Postao/la Asim »

epa stipo i ti bi malo naučne fantastike u pčelarstvu pa nismo lovci
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Post Postao/la schumy »

Ma to se Stipo samo šali, takvoj pčeli bi se svatko obradovao!
Stipo, što je sa bagremima, moji su se jako slabo pokazali, sporo rastu, ali vjerujem da je to zbog vrste koja nije "domaća" nego mađarska, imaju manje listove i gučći su od naših.
Javi se, moram te priupitati nešto oko nabavke kombinirke za obradu drva. Točnije, interesira me gdje si (i ako si) nabavio glodalo, jer ja radim utore "Langstrot" na nastavcima original, a za sada sa kružnom pilom mi to ide sporo, imam dosta "napasiravanja" graničnika-vodilica na pili (stolu).
Pozdrav................schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

Schumi
Kod mene bagremi rastu. Kod nekih su grane duže o 0,5 m Guste su sa sitnijim listovima.
Za pravu procjenu treba sačekati koju godinu dok se dobro ukorjeni i dok baci prve cvijetove.

Cjena orginalnih glodala je negdje oko 1000 Kn. Imao sam problem kao i ti, gdje ih nabaviti.
Glodalo sam sam izradio i prilagodio ga za osovinu MIO Standard.
Od komada debele željezne ploče trebalo je izraditi glodalo i na njegove zube zalemiti
pločice koje sam izrezao od odbačenih polomljenih noževa stolne blanje.
Svi majstori u firmi su govorili da je to nemoguće jer za to nema ni alata ni mašina.
Ja sam ih ipak izradio 2 komada. Jedan je širok 15 mm, a drugi 20 mm.
U firmi mi je bio dostupan jedino tokarski strug i actilencki brener.
Najviše sam imao problema sa simetričnim izrezivanjem zubi glodala.
Za takvo što morao sam izraditi jednostavan alat pomoću kojeg ću jako precizno izrezati sve te zube.
Istim tim alatom sada mogu naoštriti glodalo. Moja glodala su se pokazala kao tvornička.
Služe me godinama i pomoću njih sam izradio komplet 50 LR košnica i 20 nukleusa.
Što se tiče nužnih mašina i alatki još trebam nabaviti stolnu blanju i moja radionica će biti kompletna .
Zadnja izmjena: Stipo, dana/u 01 ruj 2010, 14:24, ukupno mijenjano 1 put.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
Asim
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 415
Pridružen/a: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo

Post Postao/la Asim »

glodala što se tiče mogu da se naprave u firmi :Oštro ilj Procedo obadvije firme su u sarajevu i bave se profesionalnom izradom stolarskih alata i svih vrsta glodala ko želi mogu dati brojeve telefona i obojica vlasnika su mi izuzetno poznati strogo poslovni i izrađuju šta srce poželi ovo za naše košnice ma to je šaša ljudi prave glodala za drveni stolariju sve vrste noževa za plastiku i vjerujte puno toga pa ko je ozbiljan bujrum ja lično trenutno imam pod šumom crnogoričnom oko 20 dunuma a drugih 20 su posjekle šumokradice a meni je onemogućena sjeća zakonima RS-a tako da vam u ovoj priči oko glodala mogu sa ovim da pariram ma nije šala nego bogami ozbilja eto da vas tuga uhvati a ja sve kupujem namjesto da sa stipom kompenziram dasku za košnice ili slično nadati se boljem jer je bilo i gore
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

Asime fina je to šumica od 2 hektara. Žao mi je što su ti to ostalo lopovi pokrali. Bit će bolje sigurno.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re:

Post Postao/la medonosa »

schumy je napisao/la:Dobro jutro Senade i ostali forumaši,
Lijepo je vidjeti ovakvu kršnu maticu, koja usto "radi" i posve dobro, dapače odlično.
Vidim da je lanjska (2009. god-zelena boja). Uočava se pasminska dozvoljena boja – blago rumena boja zatka, a u osnovi je sva crna. U prvoj godini matica nikada nemože dati svoj biološki maksimum (bar!) zbog dva razloga:
1.) Obično ju dobivamo poštom, i makoliko svi govorili putem raznoraznih knjiga i napisa
da je ovakva dostava u redu, ipak je to za maticu veliki stres, a ako je odmah iz bilo
kojega razloga nemožemo dodati, onda tim gore, ona taj stres produžuje, jer nemože
doći u svoj "stan" tj. društvo-košnicu, da se aklimatizira…..
2.) Obično matice dolaze iz udaljenijih destinacija, gdje je genskim faktorom u njoj već
"usađena" navika svojih predaka, ovisno o mikrolokaciji pd koje potječe.
Npr. kod nas u Slavoniji, koja je u biti nepregledna ravnica (izuzimam planine), pčele imaju "navigaciju" tako, da se odmah kada izađe iz košnice digne 20÷30 metara i tako leti prema odredištu – paši.
To je uvjetovano time da iz velike visine bolje i brže uočava koje su kulture procjetale i orijentira se na skupljanje nektara sa njih.
U Slavoniji je to moguće jer uobičajeno u proljeće uopće nema vjetra, (koji puše samo zimi), pa pčela može brže doći na cilj – svoj "cvjetni vrt"
Kod nas u Istri i Primorju, pčele se drukčije orijentiraju, kada izleti iz košnice, digbe se 5÷8 metara i tako leti, a ako je ispred nje šima ili koja viša prepreka preleti ju i odmah nakon toga se spusti ponovno na svoju "radnu visinu" koja je obično oko 5÷6 metara.
Zamislite sada tu maticu (sa početka naše priče), koja dođe u sasvim drugo okruženje, gdje su sasvim drugačiji topografski predjeli (planive, šume i sl), kako će se njezino potomstvo u samo jednoj pčelarskoj sezoni snaći i kakve će rezultate to društvo polučiti u toj jednoj jedinoj sezoni.
Ovo govorim i iz svoga vlastitog iskustva, je sam 2008. god nabavio jednu selekcioniranu maticu (8 mjesec), koja je 2009. dala prosječne rezultate meda, a ostavio sam ju i ovu godinu do kraja sezone, ali već sada vidim da je po broju zaleženih saća (pravilno leglo!) na najboljem putu da dade izvan prosječne rezultate. Matica je potjecala iz Slavonije, od tamošnjeg uzgajivača selekcioniranih matica. Da, dodao sam ju na klasičan način između 2 okvira sa otvorenim leglom gdje je koncentracija mladih pčela najveća zbog ishrane legla. Poznato je da mlade pčele rađe i brže, bez problema primaju novu maticu.
U 2010. godini (opet 8 mjesec), sam nabavio drugu selekcioniranu maticu, i isprobavam novi eksperiment. Dodao sam ju prema "metodi Pellet"-a, tj. u nastavak N-1 na podnici ostavio sam staru maticu, na taj sam nastavak stavio MR (matičnu rešetku). U novom plodištu sam formirao i rasporedio saće po sistemu "zig-zag", (to je "moj patent"), koji je isproban i daje jako dobre rezultate:
1.) Prazno saće SA – br. 1; 3; 8; 10), sa time da na br. 1 i 10 može biti meda i
peludi, (ako se ima!), a i ne mora, jer na iole nekakvoj paši pčele vrlo brzo sebi
nanesu sve potrebno oko jegla u plodištu koje se formira iza ovoga moga
"prestrojavanja".
3.) Satne osnove SO – br. 2; 4; 7; 9
4.) Otvoreno leglo OL – br. 5 (prenijeti okvir sa svim pčelama na njemu)
5.) Zatvoreno leglo ZL- br. 6
Sve pčele sa paše ulaze na donje leto (kako su naučene), i samim prolaskom kroz ovako
"opustošeno" plodište istovaruju svoj teret najprije oko legla. Isto se dešava i sa pčelama
"voskaricama" (12÷18 dana staosti), koje se spuste iz gornih nastavaka u plodište i vrlo
brzo sagrade novo saće koje je nužno potrebno za zalijeganje jaja od matice.
Na vrhu košnice u nastavku N-3, nalazi se kompletno staro plodište (minus 2 okvira), tj. broj
5 i 6. Približim u rupu na mjesto 5 i 6 preostale okvire, i na poziciji br. 2 i 9 dodam nove
satne osnove SO.
Dodajem maticu u Bentonovom kavezu, i to na satne osnove (odozgo), kako sam napravio
2009. godine, ili klasično između legla kako sam već opisao. Neki pčelari usmrte staru
maticu i ostave ju kraj kaveza sa mladom maticom, to još nisam pokušao, previše mi
vandalski izgleda, ja svoje stare matice sa oformljenim nukleusom poklanjam nekom
prijatelju ili ih jednostavno odnosim u prirodu i tamo ih ostavim….
Te prošle godine (2009), ovaj moj novi nukleus sam dobro prihranio šećernim sirupom
najesen, i ostavio sam kompletan med kojega su nanesle pčele u njega.
Zazimio sam ga u dva nastavka Farrara (FR), a leglo su pčele formirale kroz dva nastavka u
jednom kutu košnice. Sasvim su dobro prezimile i u jučerašnjoj pripremi za bagremovu pašu
(09.05.2010.), dodao sam na nastavak N-2 matičnu rešetku, i na ovo nastavak N-3 koji će
ispuniti medom (ako bog da bagreeeeem!!!!), i dati svoj prvi doprinos mome medobranju u
pčelarskoj godini 2010.
Znam da sam bio malo "podugačak", ali volim razmjenjivati iskustva, zato sam i oduševljen
ovim forumom, jer su na njemu sve odreda pravi pčelari, koji ne kriju svoja stečena iskustva i znanje vole podijeliti sa svima nama….
Zato Senade, b r a v o za ovu maticu, i ti uzgajaj samo matice u "čistoj" kranjskoj pasmini,
imamo čast da ipak imamo najbolje pčele, koje su se razvijale u našoj mikro-klimi kroz
milione godina, za naše dobro (med i ostali proizvodi) i veselje (pčelarski "zanat") i ljubav
koju gajimo za ova nenadoknadiva Božja stvorenja.
Ja ću ti obavezno donijeti par mojih matica koje bih volio da isprobaš !
Albert Einstein je za svoga života napravio tezu koju je često ponavljao kroz svoj život
naučnika svjetsko glasa, koja glasi:
............ako nestane pčela sa našeg Planeta Zemlje, čovjeku preostaje još četiti (4) godine života i opstanka na tom istom planetu – Zemlji................(!!!!!)
Za sada toliko, pozdrav svima na forumu i – m e d n o !!!!
Pozdrav............schumy
Uzgoj matica je poezija pcelarstva,lako je uzgojiti maticu ali je treba selektirati i ukrstati da bi dobio voljene rezultate,spomenuo si da kupljene selekcionisane matice tj. njene pcele ,nemaju urodjenu navigaciju za slavonske ravnice,to je vrlo lako prevazici!Kupi neoplodjenu selekcionu maticu i pusti da se spari sa tvojim trutovima,primi ce te gene za navigaciju i to ponavljaj 7 godina i imat ces selktiranu slavanosku rasu sa "navigacijom" :D
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Selekcionisana matica -KRANJSKA

Post Postao/la medonosa »

Selekcijsko-uzgojnim radom u pčelarstvu
do boljih matica



Medonosna pčela Apis mellifera L. svojim dragocjenim proizvodima je od davnina pobuđivala čovjekovu pažnju. U dalekoj povijesti čovjek je od pčela uzimao samo med, koji je u tom periodu predstavljao jedini prirodni zaslađivač. Međutim, uvidjevši da med može predstavljati unosan izvor prihoda, počinje sa uzgajanjem pčela. Prvi dokazi organiziranog uzgoja pčela datiraju još iz Egipta i Kine, a migracijom ljudi i trgovine širio se i način uzgoja pčela. Osim meda, matična mliječ, vosak, propolis i pelud pronašli su primjenu u tradicionalnoj medicini. Osim direktnih koristi od pčelinjih proizvoda, znatno je veća indirektna korist od oprašivačke djelatnosti pčela. Utvrđeno je da dohodak od oprašivanja poljoprivrednih kultura za 10 do 15 puta prelazi dohodak od neposrednih pčelinjih proizvoda (Bilaš i Krivcov, 1991). Od svih uzgojenih vrsta biljaka 82 vrste su najznačajnije u svjetskoj trgovini, dok 77% tih biljaka ovise od oprašivanja insektima, a čak 48% direktno ovisi od oprašivanja pčelama (Presscott-Allen, 1990; Buchmann i Nabhan, 1996; Stanisavljević i sar., 2003).
U svijetu se prema važećoj sistematici u okviru vrste Apis mellifera Linnaeus razlikuju četiri privredno značajne pasmine i to: A. mellifera mellifera Linnaeus, A. mellifera carnica Pollman, A. mellifera caucasica Gorbachev i A. mellifera ligustica Spinola. U okviru ovih podvrsta postoje istraživanja koja ukazuju na postojanje pasmina koje naseljavaju manja zemljopisno dobro izolirana područja i imaju posebne morfološke i biološke osobine (Goetze, 1964).
Kranjska podvrsta pčela (A. m. carnica) nastanjuje veliki teritorij i obuhvaća prostor današnje Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Rumunjske, Bugarske, Makedonije i dio sjeverne Grčke, a prema Ruttner–u (1992) uzgoj ove pčele u svijetu je u porastu. Od tri europske podvrste A. m. carnica prva je uvežena u Sjevernu Ameriku još davne 1877. godine (Dadant, 1877). Kranjska podvrsta pripada jugoistočno-europskoj grupi i zbog širokog areala rasprostranjenja, obuhvaćajući klimatski i loristički jako različita zemljopisna područja, posjeduje znatnu raznolikost među populacijama
(Goetze, 1964).
Za intenzivan razvoj pčelarstva, bilo da se radi o direktnim ili indirektnim koristima od pčela, neophodno je osigurati odgovarajući biološki materijal. Da bi se ovaj uvjet ispunio neophodno je dobiti relevantne podatke o postojećoj populaciji medonosne pčele koja naseljava određeni teritorij (zemlju), odabrati najbolje i pristupiti planskoj selekciji izdvojenog materijala. Međutim, uzgojno-selekcijski rad u pčelarstvu je za razliku od drugih životinjskih vrsta speciičan, a selekcija dugotrajan proces, čiji se rezultati mogu očekivati tek nakon dužeg vremenskog perioda.Morfometrijska istraživanja medonosne pčele
Morfološke karakteristike medonosne pčele koriste se uglavnom za determinaciju čistoće pasmine. U istraživanjima se koristi veliki broj parametara kao što su dužina jezika, femura, tibije i metatarzusa na zadnjim nogama, dužina i širina prednjeg i zadnjeg krila, veličina voskovog ogledalca, mjere kuteva na prednjem i zadnjem krilu, kubitalni indeks, broj kukica na zadnjem krilu i drugi (Ruttner, 1988). Ova mjerenja mogu dati određenu sliku o pasminskoj pripadnosti i u odabiru odgovarajućeg materijala. Rizici miješanja pčela različitog genetskog porijekla su vrlo prisutni, osobito pri nepotpunoj izolaciji na mjestima dodira areala različitih pasmina, pri čemu dolazi do hibridizacije, ili uslijed samoinicijativnog unošenja matica nenativnog pasminskog porijekla u zemlji uzgoja. Kao primjer upotrebe ovih klasičnih metoda u analizi stanja populacije pčela mogu poslužiti istraživanja mnogih svjetskih znanstvenika.Tako je Moritz (1991) izvršio


biometrijska ispitivanja i usporedio uzorke pčela iz Bavarske sa pčelama podvrste A. m. carnica iz selekcioniranih linija pčelarskog instituta u Kirchainu i uzorcima pčela podvrste
A. m. mellifera sakupljenih 1911. godine na području Erlangena u Njemačkoj. Autor je ispitivao veličinu kuteva na prednjem krilu (A4, B4, E9, J10, J16, G18, N23 i O26) po metodi DuPraw (1965) i za kranjsku pasminu utvrdio slijedeće vrijednosti: 29 ± 2,0o
, 112
± 2o
, 25 ± 2o
, 53 ± 2o
, 80 ± 2o
, 92 ± 2o
, 82 ± 2 o
, 40 ± 2o
, a za kubitalni indeks vrijednost od
2,94 ± 0,34. Ovim istraživanjima je ukazano da se kubitalni indeks, kao tipična karakteristika za određivanje pasminske pripadnosti pčela, u uzorku iz Bavarske u velikoj mjeri poklapa sa važećim standardom za pasminu A. m. carnica, ali da druge ispitivane morfometrijske karakteristike ukazuju na hibridizaciju između A. m. mellifera i A. m. carnica.Jedan od najčešće korištenih i mjerenih karakteristika u cilju određivanja rasne pripadnosti je veličina kubitalnog indeksa. Analizirajući uzorke pčela 6 linija sa područja istočne, zapadne i južne Srbije Nedić (2009) je utvrdio da se veličina kubitalnog indeksa kretala od 2,29 do 2,80 ( x = 2,48). U daljnjoj statističkoj analizi utvrđeno je da se linija 1
statistički visoko značajno razlikuje od ostalih linija. Ona je razmatrana kao poželjni biološki materijal u daljem procesu selekcije, jer je i analizom drugih karakteristika utvrđena suglasnost sa karakteristikama A. m. carnica. U istraživanjima Gajger i sar. (2007) krilni indeks pčela na području kontinentalne Hrvatske kretao se od 1,4 do 3,9, a kod najvećeg broja pčela krilni indeks iznosio je 2,8. Ova istraživanja pokazuju da faktori poput nekontroliranog unošenja pčela stranog genetskog porijekla ili slobodne populacije pčela, utječu na nehomogenost
pasminskog sastava i zato je planski odabir i selekcija pčela od neprocjenjivog značaja za širi areal rasprostranjenja Apis mellifera carnica Poll. S obzirom na veliki broj karakteristika koji se morfometrijskim mjerenjima mogu
izmjeriti, a koriste se u determinaciji pčela, proizilazi i potreba za upotrebom metoda diskriminantne analize. Ona predstavlja odnose između ispitivanih grupa pčela na osnovu većeg broja morfometrijskih karakteristika u višedimenzionalnom-koordinatnom sustavu, prikazanom kanonijskim osima (graikon 1 i 2). Najveću diskriminantnu sposobnost imaju
osi s najvećom proporcijom varijabilnosti i to su najčešće prve dve kanonijske osi u kojima se jasno vidi raspored jedinki prema grupama.Rezultat ovakve analize ukazuje i na karakteristike koje imaju najveću moć razdvajanja
ispitivanih grupa pčela i mogu se koristiti kao iznimno pozdani pokazatelji u daljnjem selekcijsko-uzgojnom radu.
Međutim, podaci o morfometrijskim karakteristikama mogu poslužiti i za unaprijeđivanje proizvodnih karakteristika medonosne pčele. Tako su Milne i Pries (1984) istražujući veličinu korbikule dokazali pozitivnu korelaciju sa površinom legla i kondicijom pčelinjeg društva.
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Selekcionisana matica -KRANJSKA

Post Postao/la medonosa »

Za razliku od različitih vrsta domaćih životinja koje se uzgajaju i oplemenjuju već tisućama godina, u pčelarstvu su se pojedine podvrste pčela izdvojile pod utjecajem okoline
i zemljopisnog rasprostranjenja i posjeduju daleko veću varijabilnost u odnosu na pasmine domaćih životinja. Imperativ u zootehnici je postizanje boljih proizvodnih rezultata i za ostvarenje postavljenog cilja potreban je pravilan izbor roditelja budućih generacija. Mjerljive (kvantitativne) osobine koje se uključuju u selekciju, deiniraju se u uzgojnom programu, ali je njihovo praćenje i poboljšanje u pčelarstvu otežano djelovanjem niza paragenetskih faktora koji su u pčelarstvu prisutniji nego u ostalim granama stočarstva. Također, na fenotipsko ispoljavanje ekonomski važnih osobina utječe veći broj gena, pri čemu svaki od njih ima
pojedinačno manji ili veći doprinos.
U suvremenom pčelarstvu proizvođači su najviše zainteresirani za poboljšanje
kvantitativnih (mjerljivih) osobina i to se postiže planskom selekcijom. Kao i u drugim granama stočarstva i u pčelarstvu selekcija odabire gene i dopušta boljima da se očuvaju, a loše odbacuje. Ako se vrši izbor matice po jednoj dobroj osobini, isto tako se odabiru i sve druge osobine koje su u njenom sastavu.
Mjerljive osobine su uglavnom određene djelovanjem više gena. Genotip i uvjeti okoline međusobno su povezani i uvjetovani, te se od dobrog genetskog materijala u odgovarajućim uvjetima okoline može očekivati visoka proizvodnja. Kao jednim od glavnih putokaza u selekciji služimo se koeicijentom nasljednosti, odnosno heritabilitetom (h2). Međutim, koeicijent nasljednosti ekonomski važnih osobina je dosta nizak i znači nisku međusobnu povezanost fenotipa i genotipa individua unutar populacije i zahtjeva dugoročan selekcijski rad. Praćenje i poboljšanje kvantitativnih osobina u pčelarstvu je prilično otežano, ne samo zbog njihove poligene uvjetovanosti, već i zbog toga što njihovo praćenje zahtjeva preciznije tehnike mjerenja i uspoređivanja sa rezultatima drugih autora.
Uzimajući u obzir osobine kranjske pasmine, u uzgojni program može se uključiti praćenje i poboljšanje nekih od osobina kao što su produktivnost, temperament, brzina proljetnog razvoja, smanjenje rojidbenog nagona, higijensko ponašanje, povećana otpornost na pčelinje bolesti. Ocjenjivanje nabrojanih osobina treba biti jasno precizirano. Ako
bi se koristila skala u rasponu od 0-5, ocjene bi mogle označavati: 0 = nezadovoljava, 1 = zadovoljava, 2 = dobro, 3 = vrlo dobro, 4 = odlično, 5 = izvanredno. Ovako dobivene vrijednosti se mogu putem statističkih metoda uključiti u odgovarajuće modele.Selekcijski program

U Srbiji se provodi linijska selekcija matica u 4 selekcijska centra - zemljopisno raspoređenih tako da pokriju šire područje Republike (ČTimomed« AD iz Knjaževca, ČPčelica Stojanović« iz Kraljeva, ČApicentar« iz Beograda, ČMed« zadruga iz Vršca). U svakom od centara nalazi se po 8 linija koje imaju porijeklo od po jednog istaknutog ženskog pretka, odnosno majke matice-rodonačelnice linije. Od ovog broja 4 linije nalaze se u prvoj, a druge 4 u drugoj godini testiranja. Svaka linija sastoji se od 10 do 12 kćeri od kojih se na
osnovu proizvodnih osobina, nakon dvogodišnjeg testa, bira najbolja i ona produžava liniju.
Ovakav tip linijske selekcije otvorenog tipa provodi se zbog nemogućnosti da se osiguraju potpuno izolirana sparivališta, ali selekcijom po majčinoj liniji mogu se postići dobri rezultati
u povećanju medne produktivnosti, ali i drugih osobina značajnih za pčelarstvo. Ako se neka od linija pokaže lošom i ima nezadovoljavajuće rezultate, isključuje se iz daljnjeg programa i zamjenjuje drugom odabranom maticom- majkom.

Vođenje podataka o selekciji
Poseban segment selekcijskog rada predstavlja vođenje matične evidencije, koja mora biti točna, sistematska i pravovremena. Ona nam pruža podatke o svim promjenama
zapaženim u tijeku selekcijskih pregleda. Na osnovu sumiranja rezultata selekcijskih pregleda
donosi se odluka o izboru pčelinjih društava i matica za dalju selekciju, a dobivaju se rezultati
i o samoj liniji. Matična evidencija u pčelarstvu može sadržavati različite podatke, ovisno o
unaprijed postavljenom cilju selekcije. Uglavnom sadržava podatke o porijeklu roditeljskih
generacija ispitivane matice, broju i jačini društva, načinu sparivanja, količini legla, znakova
bolesti, vlasniku pčelinjaka i sl. Uobičajeno je da se podaci bilježe u oformljenim kontrolnim
tablicama, koje moraju biti pregledne i jasne .Kvaliteta legla ocjenjuje se po izgledu legla, tj. kompaktnosti i rasporedu zaleženih stanica na saću s ocjenama od 1 do 3,5. Produktivnost pčelinjih društava testira se mjerenjem pčelinjih društava u bagremovoj paši po parcijalnoj metodi mjerenja Szabo (1982). Prvo mjerenje pčelinjih društava poklapa se s početkom paše bagrema, a drugo se izvodi nakon tri dana. Razlika između ova dva mjerenja bilježi se kao rezultat svakog pojedinog društva.
Temperament pčela je iznimno važna osobina za nesmetan rad sa pčelama i ocjenjuje se na osnovi mirnoće i ponašanja pčela na saću. Temperament se ocjenjuje ocjenama od 4 do 1 i to: ocjenom 4 – vrlo mirne, 3 – mirne, 2 – uznemirene (s legla prelaze na med), 1 – razdražljive (napuštaju saće ili se sakupljaju u gomilice). Pčelinja društva se ocjenjuju i prema
rojidbenom nagonu ocjenama od 4 do 1 i to: društva kod kojih nije bilo pojave rojidbenog nagona (ocjena 4), društva kod kojih se rojenje može spriječiti prevješavanjem okvira ili dodavanjem satnih osnova (ocjena 3), društva gdje se rojenje može spriječiti dodavanjem više okvira sa satnim osnovama ili cijelih nastavaka (ocjena 2), nepoželjna društva gdje se uprkos apitehničkim mjerama društvo izrojilo (ocjena 1)Osnovu oplemenjivačkog rada čini ocjena priplodne vrijednosti na osnovu koje se vrši izbor jedinki-matica za daljnje iskorištavanje u priplodu. Stvarna genetska vrijednost ne može se odrediti, ali se zato vrši njihova procjena na osnovu proizvodnih pokazatelja dobivenih mjerenjem. Zato je neophodno dobiti što točnije ocjene, kako bi svako povećanje produktivnosti utjecalo na slijedeće generacije. Priplodna vrijednost matice ne ovisi samo o jednoj osobini, ali ni sve osobine nemaju isti ekonomski značaj, te je pri selekciji na
osnovi apsolutnih vrijednosti teško odrediti koja je matica najbolja. Zato da bi se donijela pravilna odluka pri selekciji na više osobina, svaka osobina se može izraziti u relativnim vrijednostima. Zato se i u ovoj sferi stočarstva uvode matematičko statističke metode kao što je to selekcijski indeks u pokušaju da se jednim brojem izrazi konačna vrijednost matice-majke. Ovo je razumljivo obzirom da se pri istovremenoj selekciji na više osobina postiže manji stupanj poboljšanja kod svake pojedinačno, ali ukupan efekt selekcije je veći pri izboru grla na više osobina ako one imaju određeni nivo značajnosti.

Na kraju se može zaključiti da postojeća varijabilnost medonosne pčele osigurava dovoljno prostora za daljnje unaprjeđenje proizvodno važnih osobina u željenom pravcu. Ona daje mogućnost izdvajanja natprosječnih linija i matica majki, čijim će se daljnjim oplemenjivanjem postići dugoročno povećanje efektivnosti primjenjene selekcije u istraživano uzgojenoj populaciji pčela na cjelokupnom području rasprostranjenja Apis mellifera carnica Poll.
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Selekcionisana matica -KRANJSKA

Post Postao/la medonosa »

Mozda je pretesko za shvatiti cijelo gradivo,Ukratko se sve svodi na da je naucno dokazano,rasprostranjenost autenticne Carnice,na podrucju Njemacke Austrije,i nasih zemalja,Srbija je pokusala da nesto uradi u sklopu konrolisanog oplodnog centra,medjutim nisu uspjeli po mom saznanju radi nedovoljno ,znanja,volje,novca i suradnje!Uspjeli su uzgajati matice kcerke,od matica majki koje su imale najbolje predidispozije-tj iz drustava sa najvise vrcanog meda u npr.mojoj,Senadovovoj,Stipinoj,Nedimovoj kosnici,bez kontrole sparivanja , nekada im se desi da im cijela linija propadne!
Azem
Čita i piše, odličan
Postovi: 588
Pridružen/a: 01 pro 2010, 17:01
Lokacija: Modriča

Re: Selekcionisana matica -KRANJSKA

Post Postao/la Azem »

Možda bi jasnije bilo da daš grafikon koji pomonješ u postu.(graikon 1 i 2).
Postoje tri vrste ljudi- oni koji vide, oni koji vide tek kad im se pokaže i oni koji ne vide uprkos svemu. ( Leonardo da Vinci )
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Selekcionisana matica -KRANJSKA

Post Postao/la medonosa »

Azem je napisao/la:Možda bi jasnije bilo da daš grafikon koji pomonješ u postu.(graikon 1 i 2).
Azeme,da imam te grafikone stavio bih, prenosim informacije koje imam u zelji edukcije, dali su potpune ili ne nemogu nista promjeniti, ali ako se sa selekcijom matica dovde dodjes, ako zapne na grafikama, naci cemo vec rjesenje :D sve informacije prenosim dalje koje imam!
Azem
Čita i piše, odličan
Postovi: 588
Pridružen/a: 01 pro 2010, 17:01
Lokacija: Modriča

Re: Selekcionisana matica -KRANJSKA

Post Postao/la Azem »

medonosa je napisao/la:Mozda je pretesko za shvatiti cijelo gradivo,Ukratko se sve svodi na da je naucno dokazano,rasprostranjenost autenticne Carnice,na podrucju Njemacke Austrije,i nasih zemalja,Srbija je pokusala da nesto uradi u sklopu konrolisanog oplodnog centra,medjutim nisu uspjeli po mom saznanju radi nedovoljno ,znanja,volje,novca i suradnje!Uspjeli su uzgajati matice kcerke,od matica majki koje su imale najbolje predidispozije-tj iz drustava sa najvise vrcanog meda u npr.mojoj,Senadovovoj,Stipinoj,Nedimovoj kosnici,bez kontrole sparivanja , nekada im se desi da im cijela linija propadne!
Nauku i naučna saznanja svakako treba da pratimo i da se stečenim rezultatima koristimo i primjenjujemo u praksi.
Moja opaska da navedenom postu nedostaje grafikon je samo pokušaj da ukažem na to da se mi pčelari ne bavimo naukom ili kako neko voli reći znanstvemim radom.
Naš interes je, kako si već u nekoliko postova naveo, kako što ekonomičnije prizvesti med, polen,propolis, matičnu mliječ.
Ako govorimo o selekciji, onda bi najprirodnije bilo da govorimo i pišemo o tome što od svega toga mi pčelari možemo da uradimo na našim pčelinjacima i kako da se koristimo rezultatima do kojih je neko došao naučnim-znastvenim radom.
Da li je cilj da dođemo do matice sa instituta koja košta od 10-50 eura, kolika je cijena, negdje i veća, samo da bismo znali ko joj je otac i majka, ostalu familiju da ne pominjem.
Senad je rekao jednu činjenicu da matice od kojih se puno očekuje daju prosječne i ispod prosječne rezultate.
To su činjenice, zna li neko zašto je to tako?
Moram biti iskren ja ne znam, a ovu Senadovu tvrdnju mogu da potvrde mnogi pčelari koji su priplodni materijal nabavljali iz poznatih selekcionih centara.
Jedan od poznatih uzgajivača jednom prilikom mi je rekao da je nabavio pet matica iz inozemstva (kaže da je za cijenu po kojoj ih je nabavio mogao kupiti dobru rasnu kravu)i onda se desio kao što Senad kaže krah.
A taj krah je otprilike ovo: od pet matica koje su bile dodate u društva koja su pripremljena za njih, u tri društva odmah izvršena tiha smjena, a ostale dvije su dobile rojevni nagon.
I na kraju da ukažem na ustaljenu praksu, ato je, sve što je moje i naše ne valja, dobro je drugo i tuđe.
Da li je baš tako?
Za sada toliko, ako ste voljni možemo nastaviti sa diskusijom, ako postoji interes i volja.
Lijep pozdravi svako dobro!
Postoje tri vrste ljudi- oni koji vide, oni koji vide tek kad im se pokaže i oni koji ne vide uprkos svemu. ( Leonardo da Vinci )
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Selekcionisana matica -KRANJSKA

Post Postao/la senad »

JA sam voljan platiti maticu sainstituta ali isključivo kranjsku. RAzmišljam o nečemu vjerujem da ću obiti odgovor od medonosa,

Ako izumemo vještačko osjemenjavanje, na koji način funkcioniše oplodna stanic na izolovanim područijam glede da se dobije čista kranjska ili buckfast kada su u pitanju trutovi.

da li postoje izolovana područja posebno za kranjsku a posebno za buckfast ,, ?
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Selekcionisana matica -KRANJSKA

Post Postao/la medonosa »

Azem je napisao/la:
medonosa je napisao/la:Mozda je pretesko za shvatiti cijelo gradivo,Ukratko se sve svodi na da je naucno dokazano,rasprostranjenost autenticne Carnice,na podrucju Njemacke Austrije,i nasih zemalja,Srbija je pokusala da nesto uradi u sklopu konrolisanog oplodnog centra,medjutim nisu uspjeli po mom saznanju radi nedovoljno ,znanja,volje,novca i suradnje!Uspjeli su uzgajati matice kcerke,od matica majki koje su imale najbolje predidispozije-tj iz drustava sa najvise vrcanog meda u npr.mojoj,Senadovovoj,Stipinoj,Nedimovoj kosnici,bez kontrole sparivanja , nekada im se desi da im cijela linija propadne!
Nauku i naučna saznanja svakako treba da pratimo i da se stečenim rezultatima koristimo i primjenjujemo u praksi.
Moja opaska da navedenom postu nedostaje grafikon je samo pokušaj da ukažem na to da se mi pčelari ne bavimo naukom ili kako neko voli reći znanstvemim radom.
Naš interes je, kako si već u nekoliko postova naveo, kako što ekonomičnije prizvesti med, polen,propolis, matičnu mliječ.
Ako govorimo o selekciji, onda bi najprirodnije bilo da govorimo i pišemo o tome što od svega toga mi pčelari možemo da uradimo na našim pčelinjacima i kako da se koristimo rezultatima do kojih je neko došao naučnim-znastvenim radom.
Da li je cilj da dođemo do matice sa instituta koja košta od 10-50 eura, kolika je cijena, negdje i veća, samo da bismo znali ko joj je otac i majka, ostalu familiju da ne pominjem.
Senad je rekao jednu činjenicu da matice od kojih se puno očekuje daju prosječne i ispod prosječne rezultate.
To su činjenice, zna li neko zašto je to tako?
Moram biti iskren ja ne znam, a ovu Senadovu tvrdnju mogu da potvrde mnogi pčelari koji su priplodni materijal nabavljali iz poznatih selekcionih centara.
Jedan od poznatih uzgajivača jednom prilikom mi je rekao da je nabavio pet matica iz inozemstva (kaže da je za cijenu po kojoj ih je nabavio mogao kupiti dobru rasnu kravu)i onda se desio kao što Senad kaže krah.
A taj krah je otprilike ovo: od pet matica koje su bile dodate u društva koja su pripremljena za njih, u tri društva odmah izvršena tiha smjena, a ostale dvije su dobile rojevni nagon.
I na kraju da ukažem na ustaljenu praksu, ato je, sve što je moje i naše ne valja, dobro je drugo i tuđe.
Da li je baš tako?
Za sada toliko, ako ste voljni možemo nastaviti sa diskusijom, ako postoji interes i volja.
Lijep pozdravi svako dobro!
Naravno da sam za diskusiju,zato sam ovdje,da napisemo,pokazemo,sto znamo,i sto smo stekli selekcijom i uzgojem matica!
Da selektionisane matice kostaju i do 200 eur i to znam,ali kao sto kazes kostaju kao krave ,pa se i ponasaju tako,(ako kravu onu rasnu sentimentalku 2500eur. pustis u djetalinu i ona ce se prenajesti djetaline)i one se roje ako nemaju mjesta za prosirenje!Znaci trebamo znati sta ocekujemo od te matice,sta trazimo,jesu li realna ocekivanja,i jesmo li iskreni sami prema sebi?Da nase nevalja nije tacno,nase valja,samo trebamo doci do najboljeg nasega i onda to selktivnim uzgojem siriti nasim pcelarima,uzalud tebi tvoje dobre bosanske matice kada ih sam uzgajas ko sebi i znam da su dobre,a kada se oplodjuju sa trutovima iz pcelinjaka od nekoga pcelara koji nije bas vsake godine vrcao,tretirao,ili njegove pcele bodu ko lude!Uzalud i tvo i moj trud!Za krah sto je se desio sa uvezenim maticama o koje su bile neznam,nije ni bitno,pretpostavka jedan predug put u malom kavezu,mozda probati kupnju nukleusa sa maticom!slika
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Selekcionisana matica -KRANJSKA

Post Postao/la medonosa »

senad je napisao/la:JA sam voljan platiti maticu sainstituta ali isključivo kranjsku. RAzmišljam o nečemu vjerujem da ću obiti odgovor od medonosa,

Ako izumemo vještačko osjemenjavanje, na koji način funkcioniše oplodna stanic na izolovanim područijam glede da se dobije čista kranjska ili buckfast kada su u pitanju trutovi.

da li postoje izolovana područja posebno za kranjsku a posebno za buckfast ,, ?
:D :D :D E sada si me nasmijao pravo!Dragi Senade oplodna stanica je na ostrvu zna se gdje ciji reviri na ostrvu i na kopnu,i da hoces da se na izolovanim mjestima mjesaju trutovi,koliko su ovi svabe lude oko toga i ti rasa izbio bi rat,doduse sada su manje agrsivni naspram toga!
Odgovorite