Stranica: 1/2.

Postano: 21 sij 2010, 13:43
Postao/la sasadoboj
- Pokrecem ovu temu sa namerom da svi koji imaju rezultate u radu na pcelinjaku metodom koji nije opisan u dostupnoj literaturi,koji sa malo truda i dosetljivost daju solidne rezultate.Naprimer,ako neko ima dokazan nacin sprecavanja ulaska mrava u kosnice,ovo je mesto da ta iskustva podeli sa ostalima...

- Ili,sa kom kolicinom hrane uzimljavamo drustva,jer imamo priliku da slusamo kako je to kolicina od 20-30 kg......a ja toliko nemam ni nakom bagremove pase kog vecine drustava,a drustvo ipak prezivi i na mnogo manjoj kolicini hrane....

Pozdrav svima.

Postano: 21 sij 2010, 13:57
Postao/la sasadoboj
Zelim da medju prvima dam doprinos ovoj temi,a oni koji su eventualno imali bolje rezultate sa drugom metodom od moje,neka to ovde i navedu....

- Vecina nas je imala tu nesrecu da i pored brige da ocuvamo satne osnove od voskovnog moljca,to ipak ne uspevamo.Imamo ram koji je odlicne kvalitete i steta bi bilo ga seci za pretapanje,na kome se moze uociti mnostvo jaja i vec izleglih larvi moljca na njemu.U pocetku sam pokusavao da larve vadim pincetama,istresam iz rama....ali bez rezultata.Da ram stavim na sunce,larve uginu,ali opet kada stavimo ram u kosnici preostaje da pcele ga ciste i iznose one larve vani,sto opet predstavlja problem....

Resenje sam nasao,da taj ram postavim na ravnu povrsinu,beton npr.,i da mlazom vode jednostavno ga isperem!Odusevis se kada vidis svu onu gamad vani,a ram ostaje cist i neostecen...Pre skladistenja,moramo ga samo malo posusiti na suncu.

Postano: 21 sij 2010, 15:23
Postao/la senad
Kroz protekli period pčelarnje uglavnom sve se nekako ravnalo prema knjigama i nikako da se izvučem iz ćorsokaka. TAko je bilo i sa viškom okvira sa saćem. Mnogo je razočarenja bilo, zbog uništenih okvira sa saćem.

Da bi što bezbolnije riješio ovaj problem sa moljcem ja ostavlam sve kod pčela na čuvanja što se može vidjeti i na slika , košnice sa nastavcima. Odkako sam ovo počeo raditi nema uništavanja saća .

Preporučio bih svima da uopšte nediraju nastavke kad vrše uzimljavanje.

Postano: 30 sij 2010, 18:30
Postao/la schumy
Pozdrav svima!
Ja obavezno pretopim svo staro saće (3 godine) bez razmišljanja i uzimljujem obavezno pčele na 2 nastavka, one najjače i na 3 i nemam problema sa čuvanjem saća.
Izuzetak su djevičanska saća (iz medišta, Farrar), kako sam vam opisao moj način pčelarenja, koje ostavljam u nastavcima u poluotvorenoj garaži na čistoj podnici na dnu i ventilacionoj rešetki na vrhu, i gamadi nema............Svi stariji pčelari koji uporno čuvaju izgrađeno saće u kojem se već izleglo par generacija legla imaju problema sa očuvanjem saća, (samo neće da priznaju), a dimljenje, razni preparati i slično, mislim da su nepotrebni, jer pčele rado grade saće pri poticajnom prihranjivanju ili slabijoj paši, a ujedno se tako i sprječava rojevni nagon
Pozdrav...................schumy

Postano: 02 lip 2010, 15:44
Postao/la keno83
senade ja nikad dosada nisam ostavljao na cuvanje pcelama sve nastvake i bas sam mislio poceti, ali iskreno na takvim nastavcima dakle tri, ne znam kako da pravim raspored, mada na jednom nikad nisam radio raspored hrane, vec same pcele, pa me malo strah da ne pokrepaju zimi, ima li nesto specificno tu, ili pcele same i na ovaj nacin rade raspored kako im odgovara..pozz

Postano: 04 lip 2010, 16:51
Postao/la beequeen
Ja protiv mrava koristim cimet u prahu.Pospem krug oko kosnica i oni nece preci preko njega.Problem je kad kisa padne spere,ali sta ima -bez problema :-)

Postano: 04 lip 2010, 23:56
Postao/la senad
keno83 je napisao/la:senade ja nikad dosada nisam ostavljao na cuvanje pcelama sve nastvake i bas sam mislio poceti, ali iskreno na takvim nastavcima dakle tri, ne znam kako da pravim raspored, mada na jednom nikad nisam radio raspored hrane, vec same pcele, pa me malo strah da ne pokrepaju zimi, ima li nesto specificno tu, ili pcele same i na ovaj nacin rade raspored kako im odgovara..pozz
kada krene dopuna zimskih zaliha hrane plodište ide na vrh, ja volim da mi pčele budu unaj gorenjem nastavku da ja njih vidim kada dignem poklopac,, Sa ovim se neće mnogi složiti, pa će reći da plodište bude na drugom nastavku i da medište bude treći tako da s e pčele uhvate u klupko za oba nastavka i kako zima odmiče pčele idu ka vrhu,,to bi bilo idealno,,međutim u praksi to baš nebude tako u većini slučajeva...... na veliko zahlađenjima pčele se povlače prema dole još ako nije klupko veliko ubrzo izgube kontakt sa hranom,,,,,


Može se ostaviti iplodište na drugom nastavku , treći da bude medište,,,ići sa dopunama zimnice i u zadnjoj trećini koju smo predvijdeli za dopunu dignemo dva rama gdje ima leglo u treći nastavak i pčele bi trebale da zimuju tako da djelom se hvataju za donji nastavak i većinom za gornji, kako zimaodmiče penju s e prema satonošama ......

Ja većinu pčela ostavim dasame odluče gdje će zimovati , aliu principu volim kada su mi pčele na najgornjoj satonnoši tad sam bezbrižan...

Mislimda svaki pčelar+ treba da stekne tu rutinu zazimljavanja i da izvršiprocijene, jedno je teoretisat a drugo je u praksi,, mnogo faktora igra ulogu, a najvažnije da imamo zdrave pčele ida su bar na 7-8 ulica sa klupkom onda nema zime,,,,, Mi smo svi donju granicu pomjerili na 4-5 ulica i vičemo mašaAllah , istina prezimi tosve ali šteka kad a treba da u proljeće bukne razvoj....

Postano: 05 lip 2010, 00:37
Postao/la keno83
da probat cu na par drustava, jer kod mene ovde nije zazivljeno takvo zimovanje, pa nemam iskustva, a ovi sto sam im spominjao su protiv toga, kao velik im i prazan prostor, te strujanje veliko zraka i tako, pa cu morat sam, ali cu dok ne ispraksam to ucinit samo na par zajednica..

Postano: 06 lip 2010, 09:53
Postao/la Stipo
Ja ne znam kako je kod vas u nižim predjelima ali kod mene ako zimu ne prezime pčele na 6-7 ulica slabe koristi od njih. Ja sam prije nekoliko godina uzimio pola društva na 4-5 ulica i jedino sam te zime imao gubitke. Od 20 košnica 4 su mi umrle od gladi, a 6 mi je u rano proljeće uništila grabež. Zašto sam to uradio e zato što sam slušao druge.
Imao sam 10 društava i u ovo vrijeme te godine razrojim ih i formiram 10 novih društava. Kako je ta sezona bila loša društva su se slabo razvijala, a nisam pratio stanje varoje. Posticajne mjere im nisam davao i na kraju sva su mi društva dočekala zimu lošija nego što bi trebala da budu. Kako je zbog vrijeska kod nas tretiranje varoe krajem 9. mjeseca varoa je učinila svoje, a i vrijesak je te jeseni podbacio pa nije bilo dovoljno mladih zimskih pčela. Tada radim veliku grašku na nagovor starijih i iskusnijih pčelara i umjesto da spojim po dva sva slabija društva ostavim ih tako.
Ti koje nisam trebao poslušati govorili su mi ostavi ih tako pa zašto si ih razrojavao ako ćeš sada ponovo spajanjem društava smanjivati broj košnica. Ma prezimit će one to je naša sivka i šaka pčela naše sivke može uspješno prezimiti. Ja posluša i ostade bez pola društava. Jedino me tješi to što su ti pčelari za koje sam ja mislio da znaju i da su iskusniji imali veće gubitke od mene iako su oni bili cjelu godinu uz svoje pčele, a ja sam te godine 100 km bio udaljem od svojih pčela i viđao ih 2 puta mjesečno za vikend kada bi došao kući. Pa eto dragi moji forumaši pčelari ja sam iznio svoju istinu
i ne dozvolite da vam se ponovi nešto slično. Očistite svoje pčelice od varoe na vrijeme i uzimite sva društva dobro razvijena s dovoljno kvalitetnog meda i neće vas snaći ona nevolja koja je mene bila jednom pogodila.

Postano: 06 lip 2010, 10:31
Postao/la mirzet
stipe koji je mjesec naj bolji za tretiranje vare,ja uvjek radim polovinom 8 mjesece,sta ti kazes?????????????????????????

Postano: 06 lip 2010, 12:21
Postao/la keno83
ja tretiram inace sad odmah poslije drace tj za nekih 10 tak dana, i dosad se pokazalo uspjesnim, i mozda jos jednom pred zimu, i onda oxalna..

Postano: 06 lip 2010, 21:46
Postao/la Stipo
mirzet je napisao/la:stipe koji je mjesec naj bolji za tretiranje vare,ja uvjek radim polovinom 8 mjesece,sta ti kazes?????????????????????????
Već sada treba napraviti test sa varojom. Oni koji imaju AV podnice trebaju ih očistiti i pratiti dnevno opadanje varoje. Ako za tjedan pane više od 12 varoja potrebno je tu zajednicu čistiti nekom dozvoljenim srestvom za ovo vrijeme protiv varoe (Mravlja kiselina). Svi tvrde da je najbolje vršiti tretman amitrazom od druge polovine 8. mjeseca. Za mene to ne vrijedi ja svoje pčele čistim od varoje krajem 9. mjeseca ako u 8. mjesecu vrijesak zamedi, a ako ne zamedi tretiiram pčele krajem 8. mjeseca.
Kada nestane legla krajem jeseni ponovo dolazi tretman oksalnom.
Vrijesak meni stvara velike probleme kada je u pitanju varoa.
Zato sam ove godine izradio dovoljno AV podnica i krajem ovog mjeseca kada završi rojenje ako ne bude prevruće izvršit ću tretman mravljom kiselinom. Jer doista do sada mi je iskustvo pokazalo da prije vrijeska moram smanjiti broj varoa u košnicama.
Dok završi medenje vrijeska varoa se jako namnoži i društva u zimu ulaze slaba i iscrpljena.

Re: male tajne...

Postano: 18 sij 2011, 22:16
Postao/la samir007
Kao što naslov i nosi "MALE TAJNE", imam jedno pitanje.
Naime, danas sam bio na dženazi i sreo sam jednog starog pčelara (ima oko 70 godina i pčelari sa preko 100 pološki, taj isti djedo mi je prošle godine poklonio jednu pološku sa dva društva).
Nakon dženaze smo malo progovorili i o pčelama i odao mi jednu tajnu pa vas želim preupitati imali neko kakvih saznanja o tome.

Kaže djedo: "Ako matica nepravilno zaliježe u saće, treba uloviti 5-6 trutova i zgniječiti ih u findžan, a onda maticu staviti u isti i ostaviti je tako 5-6 minuta, a zatim vratiti u košnicu, s Božijom pomoći ona će odmah početi da zaliježe pravilno saće"

Zanimljivo mi bilo pa eto upitah imali neko slična iskustva.

Re: male tajne...

Postano: 18 sij 2011, 22:31
Postao/la senad
Baš je dedo okrutan .. Slijedeći put ga priupitaj zašto to radi ? interesantno
,,da li to se matica prestraši ,da ne završi kao trutovi ili .....

Re: male tajne...

Postano: 18 sij 2011, 22:41
Postao/la samir007
Zašto Senade smatraš da je djedo okrutan, zato što uništi 5-6 trutova?
Djedo je jako plemenit čovjek, duša od čovjeka.
Zar može čovjek biti okrutan koji drži preko 100 društava?
Zar nije veća okrutnost, pčele tretirati mravljom kiselinom, oksalnom kiselinom, igrati se sa Jenter i Nikon aparatima?
ali
Sve se to radi za dobrobit pčelinjeg društva i u tome ne vidim ništa loše ako im na taj način čovjek pomaže, pa ako treba i uništiti par trutova.
Koliko ugine pčela od tretiranja OK?
Ovo on radi, i tvrdi da ima učinak:
Ja opet pitam imali neko neko logično objašnjenje za ovo?


Izvini Senade, ali izgleda nisi dobro pročitao djedinu tvrdnju, kaže da to pospješuje maticu da pravilnije zaliježe jaja.

Re: male tajne...

Postano: 18 sij 2011, 22:45
Postao/la Azem
Ponekad stari ljudi imaju vrlo efikasna rješenja a da ni sami ne znaju odgovor zašto je to tako.

Re: male tajne...

Postano: 18 sij 2011, 22:51
Postao/la samir007
Upravo tako Azeme, i još uvijek očekujem odgovor od nekoga ko dobro poznaje biologiju pčela da nam stručno odgovori.

Re: male tajne...

Postano: 18 sij 2011, 23:14
Postao/la senad
samir007 je napisao/la:Zašto Senade smatraš da je djedo okrutan, zato što uništi 5-6 trutova?
Djedo je jako plemenit čovjek, duša od čovjeka.
Zar može čovjek biti okrutan koji drži preko 100 društava?
Zar nije veća okrutnost, pčele tretirati mravljom kiselinom, oksalnom kiselinom, igrati se sa Jenter i Nikon aparatima?
ali
Sve se to radi za dobrobit pčelinjeg društva i u tome ne vidim ništa loše ako im na taj način čovjek pomaže, pa ako treba i uništiti par trutova.
Koliko ugine pčela od tretiranja OK?
Ovo on radi, i tvrdi da ima učinak:
Ja opet pitam imali neko neko logično objašnjenje za ovo?

Izvini Senade, ali izgleda nisi dobro pročitao djedinu tvrdnju, kaže da to pospješuje maticu da pravilnije zaliježe jaja.
Bugari kada dodaju matice ,,, uzmu staru maticu i zdrobe je na tajkavez u kojem će dodati novu maticu.. Meni je ovo okrutno,, njihova logika je da će feromon stare matice ostati na tomkavezu i kažu 100% prihvat matice,,,

JA tog dedu neznam i hoću da vjerujem da je fin ,plemenit i sve svenajbolje,, Moj navod da je ta metoda okrutna ne znači da ja ličnost degradiram.

Ništa se ti nemoj izvinjavat samo nastavi..Mene interesuje šta dedo kaže osim tog da matica odmah počne da pravilno zaliježe.. Šta to maticu natjera da pravilno zaliježe.. Uzgred sam spomenuo ,strah i neka on kaže šta je to po njemu što natjera maticu da pravilno zaliježe,, nemora to biti naučno dokazano,,samo mišljenje..


MOje matice koje su označene kao slabe upravo zbog tog donekle šarenog legla ,kod Sejada Smajovića su perfektne i čudi se mojim kriterijima.. Ovo meni nije jasno,,, Šta se to desi sa maticom da kod mene ima tih nekih anomalija a kod Sejada bezprijekorno fercera..

Re: male tajne...

Postano: 20 sij 2011, 18:10
Postao/la muris
Selam svima, i ja sam skoro imao jedan razgovor sa starijim pčelarem, zanimljiv je njegov način ''dresiranja'' pčela. Naime šta uradi, uzme malo šećernog sirupa i postavi ispred košnica, kada pčele napadnu sirup uzima posudu sa sirupom i nosi na željeno mjesto, za određeno vrijeme kako on kaže pčele koje je ''dresirao'' vraćaju se u košnice i sa svojim jaranicama dolaze na otkrivenu ispašu . Ovo radi za vrijeme bagrema i kaže da pravo fercera! Svašta čuti na ovom dunjaluku a ima i logike , zar ne!! :D :D :D :D

Re: male tajne...

Postano: 20 sij 2011, 21:12
Postao/la IZET
muris je napisao/la:Selam svima, i ja sam skoro imao jedan razgovor sa starijim pčelarem, zanimljiv je njegov način ''dresiranja'' pčela. Naime šta uradi, uzme malo šećernog sirupa i postavi ispred košnica, kada pčele napadnu sirup uzima posudu sa sirupom i nosi na željeno mjesto, za određeno vrijeme kako on kaže pčele koje je ''dresirao'' vraćaju se u košnice i sa svojim jaranicama dolaze na otkrivenu ispašu . Ovo radi za vrijeme bagrema i kaže da pravo fercera! Svašta čuti na ovom dunjaluku a ima i logike , zar ne!! :D :D :D :D

Na sličan način se pronalaze prirodni rojevi u šumama stavljajući mamce sa hranom i prateći kuda pčele odlijeću pronađu se rojevi u deblima ili drugim staništima. :)

Re: male tajne...

Postano: 20 sij 2011, 22:32
Postao/la Stipo
Pčele pri izboru nektara s raznog bilja koje medi u isto vrijeme biraju onu biljku koja daje slađi nektar mada na istom području i u isto vrijeme ima neka billjka koja obilje medi i prekriva veliki dio područja ali na žalost pčela je ne posjećuje i uporno traži onu rijetku biljku s slađim nektarom. Da bi usmjerili pčele ka određenoj vrsti bilja pčelari dresiraju pčele tako što kuvaju slatki čaj od cvijetova ciljane biljke i daju uveče pčelama. Preko noći pčele se hrane s slatkim čajem i naviknu na njegov miris i ujutro odmah traže u prirodi cvijet s takvim mirisom. Na ovaj način dresurom usmjerava se i oprašivanje određene vrste voća. Na primjer ako u voćnjaku imamo trešnju i krušku. Pčele će obilno posjećivati trešnjin cvijet dok će krušku zanemariti. Da bi pčele dobro oprašile krušku dresiraju se pčele na kruškin cvijet.

Re: male tajne...

Postano: 23 sij 2011, 13:37
Postao/la petar61
Stipo, potpuno se slažem sa svime što si rekao, ali ima još jedna "sitnica".

Koliko puta smo gledali mrave kako u koloni putuju u jednom i u drugom smjeru, kao autoput. I mravi su organizirana društva i nastoje maksimalno uštediti energiju. Zbog toga ne tumaraju okolo nego se drže mravljeg autoputa. Kako to postižu. Pa prvi mrav izvidnik kad se vraća s lokacije ostavlja feromonski trag, a svaki mrav kad prolazi po tom tragu ostavlja novi sloj refomona, što je veći izvor rane u tom smjeru sve je deblji feromonsko trag, "sve širi autoput" i sve više mravi će putovati u tom smjeru i vraćati se natrag.

Svima nam je dobro poznato da pčele, isto štede energiju na način da samo izvidnice traže hranu. Kad se izvidnice vrate u košnicu svojim plesom prenose ostalim pčelama informaciju koliko hrane ima, u kome je smjeru i koliko udaljena od košnice. Izvidnice donose nešto nektara i dijele ga sakupljčicama u košnici, da bi sakupljačice i po mirisu našle izvor hrane kad mu se približe. Ovo je uvjetovano prirodnim razvojem medonosnog bilja i pčela milionima godina. Pčela sakupljačica obilazi samo cvijetove jedne vrste biljaka. Ako je u prirodi istovremeno cvijeta trešnja i marelica. Niti jedna pčela neće preći s trešnje na marelicu, a ni s marelice na trešnju da skuplja nektar. Sakupljačica koja je od izvidnice primila i osjetila okus i miris nektara trešnje obilazi samo cvijetove trešnje. A koja je od druge izvidnice primila nektar marelice(kajsije) obilazi samo cvijetove marelice. Biljke nude pčelama nektar za nagradu, a pčele prenose pelud s cvijeta na cvijet i oprašuju cvijetove.

Međutim, to ipak nije sve. U tekstu (google pretraživanje za FEROMONI PČELA):
FEROMONI PČELA
HONEY BEE COLONY PHEROMONES
Maja DRAŽIĆ1, Nikola KEZIĆ2
Izdvojio bih slijedeći citat:
Feromoni Nasanovljeve žlijezde
Radilice šire feromon tako da izlože žlijezdu, a samu
disperziju pojačavaju lepezanjem krila [23]. Glavne mirisne
komponente su monoterpeni, među kojima je najzastupljeniji
alkohol geraniol – jedan od sastojaka ružinog ulja. Geraniol
pčele proizvode u dobi kad prestaju biti kućne, a najviše ga
proizvode sabiračice. Još dva alkohola ulaze u sastav sekreta
nasanovljeve žlijezde, od kojih je nerol zastupljen u malim
količinama, a farnezola ima upola manje nego geraniola. Uz
ove terpenoide u sekertu Nasanovljeve žlijezde izoliran je
čitav niz drugih alkohola, aldehida i njihovih derivata, te
topivi proteini koji zajedno pridonose ukupnoj funkciji mirisa
[6].
Sekret Nasanovljeve žlijezde služi kao signal za orijentaciju,
koji može vrlo brzo privući sabiračice na izvor hrane. Isto
tako, sabiračice koje su imale problema u orijentaciji pri
povratku u košnicu zastaju na letu, izlože žlijezdu i šire
feromon [4, 10, 23].
Pčele često izlažu Nasanovljevu žlijezdu prilikom sakupljanja
hrane (na cvijetu) ili vode, ali bez lepezanja krilima, tako da
širenje feromona nije usmjereno. Na taj način pomažu
ostalim sakupljačicama u orijentaciji i pronalaženju izvora
hrane [10].
Iz citata je vidljivo da pčele izvidnice, ostavljaju svoj feromon na cvijetu kojeg su otkrile. To pomaže sakupljačicama da ne lutaju kad se približe medonosnoj biljci. Sakupljačice su smjer i udaljenost saznale u košnici od izviđačica, dobile su miris i okus nektara, a kad se približe na tu lokaciju privlači ih i feromon koje su izviđačice ostavile na medonosnim cvijetovima. Još više se smanjuje lutanje pčela sakupljačica i nema gubitaka energije. Prve sakupljačice ponovo ostavljaju svoj feromon na istoj vrsti cvijetova i privlači se sve više sakupljačica, dobija se efekt mravljeg autoputa. I ako cvijetovi te vrste dobro mede sve više sakupljačica se skuplja na njima.
muris je napisao/la:Selam svima, i ja sam skoro imao jedan razgovor sa starijim pčelarem, zanimljiv je njegov način ''dresiranja'' pčela. Naime šta uradi, uzme malo šećernog sirupa i postavi ispred košnica, kada pčele napadnu sirup uzima posudu sa sirupom i nosi na željeno mjesto, za određeno vrijeme kako on kaže pčele koje je ''dresirao'' vraćaju se u košnice i sa svojim jaranicama dolaze na otkrivenu ispašu . Ovo radi za vrijeme bagrema i kaže da pravo fercera! Svašta čuti na ovom dunjaluku a ima i logike , zar ne!!
Ovaj murisov post se uklapa u ova naučna saznanja. I ja bih ga objasnio ovako:
Ostavimo mamac (posudu sa sirupom) neposredno uz košnicu, na njega se privuće određeni broj sakupljačica. odnošenjem tog mamca, zajedno s sakupljačicama na predviđenu lokaciju, dobili smo efekt izvidnica. Pčele koje smo donijeli s mamcem na predviđenu lokaciju označiti će feromonima lokaciju i vratiti se u košnicu i sakupljačicama plesom objasniti smjer i udaljenost do mamca. sakupljačice će krenuti u tom smjeru i na lokaciji pronači feromon koje su izvidnice ostavile. Ima logike.

A pitanje je čemu to?
Pčele izvidnice pronađu bilje koje najbolje medi u tom trenutku i nepogrešivo odabiru bilje s najpovoljnijim odnosom šećera i vode u nektaru.
Ali, uvijek ima neki ali. O tom ali u slijedečem postu.

Re: male tajne...

Postano: 23 sij 2011, 14:15
Postao/la petar61
Ovaj post sam namjerno razdvojio od prethodnog jer mi je na um pala jedna ideja dok sam pisao prethodni post i pitao se čemu bi služio postupak koji je Muris opisao. Stipe je lijepo opisao kako se otopinom nabranog cvijeta kruške i dodavanje u košnicu može pčele privući na oprašivanje kruške. Kruška je pčelama uvijek pri dnu na listi voća koje će posjećivati. A sad malo o ideji.

Pitanje: Čemu postupak koji je muris opisao?

Moja iskustva i saznanja iz literature (ne navodim citate jer nemam tekstove pri ruci):

1. pčele najbolje posječuju medonosno bilje u krugu 3 km od pčelinjaka. Ako se pčelinjak seli mora se seliti dalje od 3 km zračne linije da se pčele nebi vračale na mjesto starog pčelinjaka

2. Kad sam kupio svoje prve 4 AŽ košnice, doselio sam ih sa udaljenosti zračne linije oko 3,5 - 4,5 km. To su bile jedine 4 AŽ košnice na tom pčelinjaku a pčelar koji ih je imao je te zime preminuo, pokoj mu duši i hvala na pčelama u dobroj kondiciji. Pčele sam kupio od njegove žene. Selio sam ih krajem trećeg mjeseca, temperatura zraka je bila oko 19-20 oC. Pčele sam kasno naveće zatvorio i ujutro preselio kod sebe. Naveće toga dana, zvala me žena i pitala da kako sam to preselio pčele i da ih se puno vratilo. Postavila je jednu pletaru i pčele su se skupile u pletaru. Bilo je više od 0,5 kg pčela.

3. U dosta tekstova se navodi da pčele na dobru pašu vrijeska, uljane repice, ... znaju ići i do 10 km udaljenosti i da dnevni prinosi ne trpe jako zbog te udaljenosti.

4. moje zapažanje (Neprovjereno, nedokazano) Ako cijeli pčelinjak i situaciju na njemu možemo ocijeniti jako dobrom. Bar 10 - 20 Jakih društva, i bar jedno izuzetno jako. Pčele na tom pčelinjaku kao da udruže snage i pokrivaju područje puno veće od 3 km u krugu.
2010. godine u četvrtom mjesecu imao sam jako dobar razvoj društava i "pune košnice meda". Izvrcani med je izgledao kao da je od uljane repice. Iako u krugu 3 km od pčelinjaka nije bilo posijano uljane repice. Kasnije sam vidio da je ima na zračnoj udaljenosti ok 7 km. (jaka društva pokrivaju krug veći od 3 km, Više jakih društava na istom pčelinjaku taj radius još više povečavaju, bar još 10%. Jaka društva za sobom povuku i srednje jaka na udaljeniju pašu.

I sad ideja:
Ako postoji dobra paša u krugu 10 km od pčelinjaka, možda ne treba voziti košnice na pašu. Možda je dovoljno odvesti izvidnice Murisovom metodom.

Čini mi se izvedivo i to bi bio odgovor na pitanje: "Čemu sve to?"
Ako mi prilike dopuste ovo proljeće pokušati ću testirati sve ovo iz ovog posta.

Uh, koliko bi mi to pomoglo. Nebi trebalo voziti košnice na 10 km udaljenosti, samo pčele izvdnice. Utopija ili ne?

Pozdrav svima. Medno.

Re: male tajne...

Postano: 23 sij 2011, 19:11
Postao/la muris
Pozdrav Petar, hvala ti na odvojenom vremenu i studioznom pristupu ''dresiranja'' pčela. Ovaj metod mi se na početku činio pomalo smiješnim a vidim sada nakon Stipetovih komentara a posebno Petrovih ima i svopje naučno utemeljenje. Ovaj metod je sa mnom podijelio pčelar koji se bavi oko 30 godina pčelarstvom, dakle nije neki ''bombaš'', i kaže da to već odavno radi, pogotovu u glavnoj paši. Jako me je iznenadilo da pčele idu i više od 7 km do mjesta paše i to je za mene još jedna novost, a sve dokazano u praksi! Pozdrav, Petar, i nastavi pisati , pogotovu na svoju postavljenu temu!!!!

Re: male tajne...

Postano: 23 sij 2011, 20:37
Postao/la Azem
Slažem se sa Stipinim izlaganjem a ostalo je samo "dobar" način kako izazvati grabež.