Stranica: 2/4.

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 09 srp 2011, 22:23
Postao/la Stipo
zakir cancar je napisao/la:
Pozdrav..... Stipo koja planina ako nije tajna ili NV.Rostovo je sepalo dosada neznam ova sedmica bi mogla biti bolja nego dosada.Bioh bih sretan kada bi skupile za sebe ali se i potajno nadam i nesto da bude i zamene,ima nesto tu i vrijeska no nisam ga nikada cekao do kraja uvjek negdje 1-5 08 vracao bi pcele kuci,sada sam planirao da ostanen citav August neznam koliko mi je ta pametna....MEDNO..
Moja planina je Tušnica. Tu je bila već prošla.
To što vraćaš pčele početkom 8. mjeseca je velika greška. Kažeš da tu ima nešto vriska pa sačekaj bar do 20.8.
Vrijesak često zna dati bar zimnicu. Oprobaj ove godine tako.
Vrijesak može medit 60 dana. Kod mene je prošle godine medio samo 10 dana i onda ga je vrućina i suša spržila.

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 10 srp 2011, 11:12
Postao/la Zvoneto
Ovaj vrijesak na Rostovu nije kao u tvojim krajevima Stipo. Viši je rastom, možda 30tak cm uvis zovu ga vrijesak ali nije to ovaj crveni na koji mi idemo. Pčelari koji su vrcali taj med kažu da je težak za prezimljavanje, skoro kao i medljika tako da je to dvosjekli mač biti na toj paši. Ovaj "naš" crveni i bijeli vrijesak je odličan i za pčele i za kupce, samo da ga bude a da lopovi ne odnesu...

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 11 srp 2011, 12:59
Postao/la zakir cancar
Zvoneto je napisao/la:Ovaj vrijesak na Rostovu nije kao u tvojim krajevima Stipo. Viši je rastom, možda 30tak cm uvis zovu ga vrijesak ali nije to ovaj crveni na koji mi idemo.
Pozdarav..Upravu je "Zvoneto"nekako tukne na ljubicasto ovaj vrijesaki u busenima raste.Neke godine biosam u Donjem Malovanu na Kupresu i vidio sam taj vas bijeli vrisak sto nice po kamenjaru..Ovaj jest tezak za vrcanje ali nije los ni za zimu jer moj bado svake kodine seli na tu pasu i prezime bez problema na ovom vrijesku..Juce sam bio kod pcela i MASALA..skupise sebi za sedam dana a bice i za kuci ponijeti od boljih drustava.No sve u svemu lakse se dise sada a uz Boziju pomoc nace se nesto i za kante..ipak planine su to...MEDNO

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 11 srp 2011, 13:58
Postao/la Zvoneto
Drago mi je zbog toga, livadna paša zna ugodno iznenaditi kad se najmanje nadaš, samo je bitno da ima kiše da nije suša. Sumnjam da si u donjem malovanu mogao vidjeti bijeli, tu ima nešto crvenog vrijeska, bijeli je na nižim nadmorskim visinama više dolje u hercegovini, a ima mjesta di se preklapa crveni i bijeli. Da nisi vidio možda ovu bijelu travu tako je mi zovemo ona ima busen sličan vrijesku, a glavna je medonosna biljka na ovim kraškim terenima.. Ovaj "vrijesak" na rostovu vidio sam ima ga i na komaru na jednom mjestu, pozdrav!

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 11 srp 2011, 21:35
Postao/la franevrs
Zvoneto je napisao/la: Sumnjam da si u donjem malovanu mogao vidjeti bijeli, tu ima nešto crvenog vrijeska, bijeli je na nižim nadmorskim visinama više dolje u hercegovini, a ima mjesta di se preklapa crveni i bijeli.
Pozdrav kolege, godinama sam selio košnice na Kamešnicu sa Hrvatske strane u mjesto znakovitog imena Voštane
Gornje. Toje je na 1000 n/m i do te kote raste bijeli vrijesak ( Satureja Montana ) preko te kote raste crveni
vrijesak ( Satureja Subspicata ). To je prekrasan med čak za moj ukus mi je draži nago kadulja jer je malo blaži
ali definitivno ja stolna vrsta meda i pčele bez problema prezimljavaju na njemu.

Inače dužan sam rezultate sa juga, dva mj.medobranja 15-ak kg, između 10-15 izgrađenih okvira i u prosjeku
uzet materijal za 1 roj.
pozz........... :D

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 11 srp 2011, 22:54
Postao/la Zvoneto
Pozdrav Frane, dobro si prošao sa medom s obzirom na godinu, u hercegovini je bilo mnogo lošije onaj tko nije na vrijeme pobjegao nije se baš usrećio. Ovo za nadmorske visine vjerojatno vrijedi bliže moru kod nas nije baš tako recimo okolica Livna sigurno nema 1000 mnv ali je crveni vrijesak sve do buškog jezera dolje počinje bijeli. Ne znam za te nazive koje si napisao, znam da je bijeli satureja montana, ovaj crveni na koji mi vozimo zove se calluna vulgaris i izgleda ovako: http://belko.gooforum.com/t80-vrijesak- ... vulgaris-l

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 12 srp 2011, 21:04
Postao/la schumy
Dobar dan forumaši!
Nije me bilo na forumu par dana, pa ću se uključiti u rasprave «naumice» kako sam ih pročitao:
1.) Najprije franevrs – baš me veseli da ti je moja metoda «zig-zag + Pelletov način uzgoja mladih matica» pomogao. A još tvoje priznanje da ova moja metoda .........«bolje pali od Belčićeve»....... – narastao sam jedno 5 metara uvis!
Istina je samo u tome da je Belčićev način bolji za kratke a jako izdašne paše a moj za malo dulje paše koje su slabijeg intenziteta. To si naveo, ja bih samo dao još jedno kratko pojašnjenje moje metode:
Najvažnija je stvar da se ostvaruje prirodniji način unosa nektara u košnicu – «pčele uviijek nose nektar iznad svoje matice», dok kod Belčića ako samo malo stane izdašan unos nektara, pčele se ulijene i bezvoljno lutaju po letu kao da su napunile sve nastavke ISPOD matice, a - nisu!
Drugo «usput» uzgojite superkvalitetne matice, jer su to sve NAJBOLJA proizvodna društava na valstitom pčelinjaku.
Treće, i ne nevažno je da se pčele minimalno uznemiravaju i otvaranjem košnice ometaju u osnovnoj zadaći – unosu nektara sa se ostvari čim bolje medobranje.
Molim vaše komentare!
Pozdrav...............schumy

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 12 srp 2011, 22:53
Postao/la franevrs
Zvoneto je napisao/la:ovaj crveni na koji mi vozimo zove se calluna vulgaris i izgleda ovako
Živio Zvoneto, ima i kod mene callune vulgaris, cvate u 10 i 11 mj. To mi je inače bio prvi med koji sam
izvrcao i to na Visu davne 1983. g. kad me moj mentor poveo sa sobom i ukrcao mojih 5 društava, a ja
nakon nekog vremena izvrcao 100 kg. niko sretniji od mene. Inače mi na Braču imamo malo bijelog vrisa,
imamo ovog velikog i nekog crvenog niskog skroz pri moru više sa sjeverne strane i on zna lipo zamedit
tako da vrcamo u 10-om mjesecu.
pozz......... :D

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 12 srp 2011, 23:06
Postao/la franevrs
schumy je napisao/la:Dobar dan forumaši!
Nije me bilo na forumu par dana, pa ću se uključiti u rasprave «naumice» kako sam ih pročitao:
1.) Najprije franevrs – baš me veseli da ti je moja metoda «zig-zag + Pelletov način uzgoja mladih matica» pomogao. A još tvoje priznanje da ova moja metoda .........«bolje pali od Belčićeve»....... – narastao sam jedno 5 metara uvis!
Istina je samo u tome da je Belčićev način bolji za kratke a jako izdašne paše a moj za malo dulje paše koje su slabijeg intenziteta. To si naveo, ja bih samo dao još jedno kratko pojašnjenje moje metode:
Najvažnija je stvar da se ostvaruje prirodniji način unosa nektara u košnicu – «pčele uviijek nose nektar iznad svoje matice», dok kod Belčića ako samo malo stane izdašan unos nektara, pčele se ulijene i bezvoljno lutaju po letu kao da su napunile sve nastavke ISPOD matice, a - nisu!
Drugo «usput» uzgojite superkvalitetne matice, jer su to sve NAJBOLJA proizvodna društava na valstitom pčelinjaku.
Treće, i ne nevažno je da se pčele minimalno uznemiravaju i otvaranjem košnice ometaju u osnovnoj zadaći – unosu nektara sa se ostvari čim bolje medobranje.
Molim vaše komentare!
Pozdrav...............schumy
Pozdrav shumy, sve je kako si naveo, i mislim da neću više koristit "Belčić metodu" iz gore navedenih razloga.
I dodao bih da je malo tih izdašnih godina kad bi ona došla do punog izražaja, a napose kad povuče matičnjake
u najdonjem nastavku pa kopanje, skidanje nastavaka i sto čuda.
U ovu Pellet met. sam se uvjerio na par društava koja nisu povlačila matičnjake ili sam ih porušio trebao bi
vidit u knjižici, ta društva su dala preko 40 kg. Pošto se pašni period odužio kod takvih društava u kritičnom
periodu treba napravit prevješavanje okvira sa zatvorenim leglom da se ne bi rojili i onda mogu dati maksimum.

pozz....... :D

pozz......... :D

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 12 srp 2011, 23:29
Postao/la schumy
Nastavak – druga tema «MEDONOSNO BILJE»
Kada je o VRIJESKU riječ, postoji oko 100 varijeteta vrijeska, svi su svrstani u veliku porodicu «erica», od kojih su za nas najzančajniji:
1.) SATUREJA MONTANA L. – brezina, gorska metvica, kameni vrijesac, konjski vrisak, mali vrisak, modra kresina, primorski vrisak, gorski šetraj, kameni vrijesac, modra bresina, osjenac, osogriz, ožepec, vrijesak, vrisak, vriština.
Engleski – Winter Savory (zimski vrijesak)
Ta je biljka poznata još kao «primorski vrijesak» i najznačajnija je medonosna biljka mediteranske klime uz kadulju. Vrijesak mali je obično bijele boje, ali su česti varijeteti i modro-bijeli cvjetići što je obično i tip vrijeska koji raste i uspijeva po otocima i u kraškom priobalnom pojasu «na meti» posolice i obilja sunca.
Uspijeva od mora do 1200 mnv (metara/nadmorske visine).
To je mediteranska biljka koja raste samo na kršu. Grmić naraste od 20 do 40cm u visinu i ova je biljka trajnica, ima snažan korijen iz kojeg izbija mnogo uspravnih i razgranatih ogranaka («čupova»). Listovi stoje po dva nasuprotno, vrlo su mali i uski, čitav rub je gotovo oštro zašiljen i stoje uspravno na stapki. Cvjetovi, uglavnom bijele boje, sakupljeni su u pazuhu listova. Čitava je biljka pokrivena vrlo kratkim dlakama i žlijezdama s eteričnim uljem zbog čega je oštro aromatična mirisa.
Vrijeme cvatnje - od kraja ljeta (august-kolovoz) do jeseni (oktobar-listopad), te je kao pčelinja paša vrlo cijenjena biljka, tim više što cvate onda kada su skoro sve značajnije medonosne biljke već ocvale. Zato seleći pčelari koji vrlo dobro poznaju medonosnost te biljke za vrijeme njezine cvatnje organiziranim «konvojima» sele svoje pčele iz unutrašnjosti u velikom broju na staništa te biljke.
Značajna su staništa primorskog vrijeska Lika (Udbina i Gračac), Crna Gora, Hercegovina (sve do Tomislavgrad-Duvno, Livno, Glamoč, Bos. Grahovo, Drvar, sve do Konjica) i Hrvatsko Primorje (Plase, Meja, Hreljin).
Rasprostranjenija je od kadulje jer dopire od visine morska površine do 1200 mnv (na planini Velež) pored Mostara.
U 1950-tim godinama jedino donekle jeftino prevozno sredstvo za pustopoljine u Lici i Hercegovini obrasle malim vrijesom, redom željezničke stanice - Malovan, Zrmanja, Pribudić, Golubić, Strmica, Bos. Drenovac i Lički Tiškovac bile su naprosto «načičkane» košnicama tako da je tih godina rekord ponijela Strmica i Malovan (iza Gračaca) prema Kninu, točnije 1951. godine je na Strmici bilo 3000 a na Malovanu 5000 košnica.....
Medi preko cijelog dana i suprotno mnogim medonosnim biljkama najobilnije od 12,00 do 16,00 sati. Za obilnijeg medenja je dnevni unos i do 14,0kg nektara, ali se uvjeti moraju «poklopiti»:
-noći sa dovoljno rose, jetarnja temperatura relativno niska – 12 st. C, a podnevne od 32 do 33 st. C. «Normalni» je unos u dobroj godini 3-4 kg nektara.
Paše vrijeska se obično smjenjuju po 2 do 3 godine ima od dosta do rekordnih prinosa, obično ako su klimatski uvjeti vlažni (kišni). Naprotiv u sušnim godinama vrijesak potpuno podbaci papčelari moraju prihranjivati pčele jer pčele ne unesu ni gram nektara!
Med je zelenkasto-crvene boje, malenih kristala, spada u finije vrste medova a pčele na njemu dobro zimuju.
Primorski (mali) vrijesak razmnožava se sjemenom pa je važno kod branja ove biljke u ljekovite svrhe ne obrati sve cvjetiće «do kraja» nego se u svakoj glavici (busenu) pušta 1/3 neobranih cvjetova da se biljka osjemeni i tako nastavi svoj rast na staništu gdje se nalazi i za buduće naraštaje....

2.) SATUREJA SUBSPICATA BARTL L. – ostali nazivi planinski vrijesak, ljubičasti vrijesak, planinski modri vrisak, kraskoliki vrijesak, čubar, modri vrijesak, bresina,
Engleski – Summer Savory (ljetnji vrijesak)
Ta je biljka poznata još kao «planinski» i uz mali vrijesak je značajn medonosna biljka mediteranske klime. Planinski vrijesak je obično crvene boje, ali ima i varijeteta sa tamnoljubičastim cvjetovoma.
Raste i uspijeva od 400 mnv naviše poglavito u kontinentalnim krajevima.
U prošlosti je dosta uspjevala u Hravtskom Primorju po kojem se i jedan njezim varijetet zove satureja substicata liburnica.
«Voli» sunce kojega treba u danu barem par sati.
Također je mediteranska biljka koja raste samo na kršu, a grmić naraste do 20 0cm u visinu
Ova je biljka trajnica, a može se uzgajati i kultivirana u vrtovima za upotrebu u kulinarskim delicijama.

3.) CALLUNA VULGARIS Hill - vriština, vrišt, resje, vresak
Engleski heather
To je biljka ispranog kiselog tla, koja su siromašna sa naslagama sadre (kreča), raširen na silikatnim terenima zaleđa, kod nas najviše u vrištinama Lici, Kordunu, Gorskom Kotaru, Hrvatskom Zagorju, u BIH oko Tuzle, i na nekoliko staništa u Sloveniji.
Naznačajniji zasadi su u Ličkom polju od Perušića do Gračaca, sa najvećim staništem oko Gospića.
Raste u Hercegovini oko Glamoča i Mostara.
Vrištinma dobro podnosi sušu, puno bolje od malog vrijeska, ali je ipak potrebna kiša za njezin razvoj i cvatnju. Cvate cijeli august (kolovoz) do prvih mrazova u novembru (studenom). Dobar je medonoša koji čak i u sušnim godinama daje kakvu-takvu pašu, pa pčelari rado pohode ovu medonosnu biljku, iako su prinosi na razini 50% prinosa od malog vrijeska, a iznose 2 do 3 kg nektara dnevno. Med je zatvoreno žute boje, skoro crvene, teško se vrca z saća i u tekućem stanju kod nepoklopljenih stanica saća, ovo je više izraženo kod sušnih nego kod normalnih vremenskih uvjeta. Med od vrištine se smatra slabijim medom, ali pčele dobro zimuju na njemu.

Iz ovih triju vrste koje su samonikle «divlje» vrste vrijeska razvila se u komercijalne svrhe:

4.) SATUREJA HORTENSIS L. – čubar, bresina, cabr, čober, čuber, čubrika, čuberica, jaber, šetraj, vrisak, morski, čumborak, čupar, bažulek, vrijesak
Biljka je u prirodi samonikla i cijelom istočnom Sredozemlju ali je zbog osobine da joj je miris i okus je poput papra, našla svoju primjenu u kuhinji kao vrlo dobra zamjena za papar.
Vrijeme cvatnje: kraj lipnja do početka kolovoza.
Stanište: čubar raste slobodno u prirodi na kamenitim i šljunčanim obroncima u istočnom Sredozemlju. U srednjoj Evropi uzgaja se kao začinska biljka, no tu i tamo kao samonikla biljka raste u blizini polja, na željezničkim nasipima i na grobljima. Za uzgoj su potrebna rahla tla i bogata hranjivim sastojcima. Biljci je jako potrebna toplina, pa su sunčani položaji i prikladni za uzgoj. Čubar je vrlo osjetljiv na mraz. Za sušnog vremena kulturu čubra potrebno je obilno zalijevati ali samo vodom kojoj je temperatura jednaka temperaturi zraka.
Nije značajna medonosna biljka jer joj je zastupljenost slaba.
Napomena: ovaj post sam ovdje objavio samo da pomognem raspravi koja se razvila između franevrsa i Zvoneta, naš senad bi rekao da je to "off topic", pa ju objavljujem i u podforumu "MEDONOSNO BILJE
Za večeras toliko, pozdrav..............schumy

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 13 srp 2011, 21:38
Postao/la franevrs
Zahvaljujem shumy, pa iako si "off topic", na po običaju jasnom i kozistentnom postu. Ovdje niko neče
zamjerit na " Upadanju ". Iz tvog posta sam saznao nešto što nisam znao, a to je da mali primorski vrijesak
crvenkast ,plavkast do ljubičasti koji raste po puntincima uz samo more spada u grupu satureja montana.
To sada objašnjava okus njegovog meda. Ovu jesen ako vremenske prilike budu povoljne obavezno selim
na tu pašu.
pozz........ :D

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 14 srp 2011, 07:00
Postao/la schumy
Franevrs, moramo malo zamijeniti med - ja tebi bagrem i medljikovac a ti meni ovaj od "satureje montane", može?
Pozdrav..........schumy

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 14 srp 2011, 09:50
Postao/la zakir cancar
[quote="schumy"]
4.) SATUREJA HORTENSIS L. – čubar, bresina, cabr, čober, čuber, čubrika, čuberica, jaber, šetraj, vrisak, morski, čumborak, čupar, bažulek, vrijesak.

Pozdrav...lijepo je ponesto vise saznati o vrstama,stanistima itd. Kod nas srednja Bosna,govorim sto znam ima nesto vrijeska na platou Komara,Rostova(Bugojno)i Pavlovice(Sebesic)nesto vise u Kacunima(Busovaca)nesto malo na Smetovima (Zenica)a ipak dovoljno ako nije pasa preopterecena... Za ovo pod 4.)cubra saznah da je to nasla svoju primjenu u kulinarstvu i da moze biti zamjena za biber...kod nas to je mirisna biljka koja je sada u punom cvatu,rado posjecena od strane pcela...MI je koristimo za caj,upravo je i ja berem kao stolisnik,kantarija,veremska sve se sitni mijesa i caj je idealan jos ako se ima MEDA... ja sam naveo jezikom naroda kako ih zovu pa stoga i mislim da nije to isto SATUREJA HORTENSIS L. i nasa cubra to su dva razlicita naziva ...ipak je lijepo saznati nesto novo i razlicito..MEDNO

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 14 srp 2011, 10:48
Postao/la schumy
zakir cancar je napisao/la:
schumy je napisao/la: 4.) SATUREJA HORTENSIS L. – čubar, bresina, cabr, čober, čuber, čubrika, čuberica, jaber, šetraj, vrisak, morski, čumborak, čupar, bažulek, vrijesak.

Pozdrav...lijepo je ponesto vise saznati o vrstama,stanistima itd. Kod nas srednja Bosna,govorim sto znam ima nesto vrijeska na platou Komara,Rostova(Bugojno)i Pavlovice(Sebesic)nesto vise u Kacunima(Busovaca)nesto malo na Smetovima (Zenica)a ipak dovoljno ako nije pasa preopterecena... Za ovo pod 4.)cubra saznah da je to nasla svoju primjenu u kulinarstvu i da moze biti zamjena za biber...kod nas to je mirisna biljka koja je sada u punom cvatu,rado posjecena od strane pcela...MI je koristimo za caj,upravo je i ja berem kao stolisnik,kantarija,veremska sve se sitni mijesa i caj je idealan jos ako se ima MEDA... ja sam naveo jezikom naroda kako ih zovu pa stoga i mislim da nije to isto SATUREJA HORTENSIS L. i nasa cubra to su dva razlicita naziva ...ipak je lijepo saznati nesto novo i razlicito..MEDNO
Odlično Zakire, tako mi nadopunite staništa u BIH pa ćemo ispravljeni i dopunjeni tekst dati na podforum " MEDONOSNO I LJEKOVITO BILJE".
Molio bi i ostale da se uključe - Zvones, Zvoneto, Marin, Stipo, pa da dopunimo staništa.
Pozdrav.........schumy

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 14 srp 2011, 21:40
Postao/la franevrs
schumy je napisao/la:Franevrs, moramo malo zamijeniti med - ja tebi bagrem i medljikovac a ti meni ovaj od "satureje montane", može?
Pozdrav..........schumy
Dogovoreno........čekamo jesen.

pozz........... :wink:

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 18 srp 2011, 07:18
Postao/la schumy
franevrs je napisao/la:
schumy je napisao/la:Franevrs, moramo malo zamijeniti med - ja tebi bagrem i medljikovac a ti meni ovaj od "satureje montane", može?
Pozdrav..........schumy
Dogovoreno........čekamo jesen.

pozz........... :wink:
Franevrs, dobar dan.
Nisam bio "pri kompjutoru" ovaj vikend, a obzirom na katastrofalni požar na Braču, gdje si ti, i dali je sa tvojim pčelinjakom sve u redu?
Ujedno koristim priliku da pozdravim sve Bracane i "drž"te se ljudi" - svi smo uz vas!
Forza Bracani - krepat ma ne molat!
Pozdrav............schumy

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 19 srp 2011, 06:51
Postao/la franevrs
schumy je napisao/la:Franevrs, dobar dan.
Nisam bio "pri kompjutoru" ovaj vikend, a obzirom na katastrofalni požar na Braču, gdje si ti, i dali je sa tvojim pčelinjakom sve u redu?
Ujedno koristim priliku da pozdravim sve Bracane i "drž"te se ljudi" - svi smo uz vas!
Forza Bracani - krepat ma ne molat!
Pozdrav............schumy
Shumy zahvaljujem na brizi i podršci vezano za ovaj katastrofalan požar kod nas na Braču. Požar je bio nekih
20-tak km zapadnije od mene ( ovaj put ). Počeo je na južnoj strani Brača kod lokaliteta Pustinja Blaca, kažu
da su ga izazvali neki stranci koji su roštiljali u prirodi. Požar je nošen jakom južinom krenuo na zapad pa se
prebacio preko vrha Brača do naseljenih mjesta Ložišća i Bobovišća, a kasnije kako je vjetar mjenjao smjer
okrenuo se pa ugrozio mjesta Donji Humac i Nerežišća. Uglavnom izgorilo je između 4000 i 5000 ha šume
maslinika, vinograda. Pčelari na toj strani otoka su bili prisiljeni spašavat pčele preseljenjem.
Da steknete sliku koji su to bili razmjeri požara i količina dima i pepela, u trenutku kad je okrenuo zapadnjak
kod nas u Gornjem Humcu, a mi smo ponavljam 20 km istočnije, cijeli dan je bila pomrčina sunca i velika
količina pepela koji je padao kao snijeg. Ista situacija je bila i Splitu prog dana požara, dakle dim je pokrio
cijeli Brač , Brački kanal i Split.
Koristim priliku da se zahvalim kolegama forumašima na brizi i tekstovima podrške na forumu i na pp.

pozz................. :cry:

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 19 srp 2011, 19:44
Postao/la schumy
Franevrs, idi na podportal - "INFORMACIJE", -"druženje pčelara sa Senadovog foruma".
Molim komentar!
Pozdrav.......schumy

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 04 sij 2012, 18:32
Postao/la medonosa
schumy je napisao/la:Dobar dan forumaši!
Nije me bilo na forumu par dana, pa ću se uključiti u rasprave «naumice» kako sam ih pročitao:
1.) Najprije franevrs – baš me veseli da ti je moja metoda «zig-zag + Pelletov način uzgoja mladih matica» pomogao. A još tvoje priznanje da ova moja metoda .........«bolje pali od Belčićeve»....... – narastao sam jedno 5 metara uvis!
Istina je samo u tome da je Belčićev način bolji za kratke a jako izdašne paše a moj za malo dulje paše koje su slabijeg intenziteta. To si naveo, ja bih samo dao još jedno kratko pojašnjenje moje metode:
Najvažnija je stvar da se ostvaruje prirodniji način unosa nektara u košnicu – «pčele uviijek nose nektar iznad svoje matice», dok kod Belčića ako samo malo stane izdašan unos nektara, pčele se ulijene i bezvoljno lutaju po letu kao da su napunile sve nastavke ISPOD matice, a - nisu!
Drugo «usput» uzgojite superkvalitetne matice, jer su to sve NAJBOLJA proizvodna društava na valstitom pčelinjaku.
Treće, i ne nevažno je da se pčele minimalno uznemiravaju i otvaranjem košnice ometaju u osnovnoj zadaći – unosu nektara sa se ostvari čim bolje medobranje.
Molim vaše komentare!
Pozdrav...............schumy
Puno sam razmiljao da se odlucim nesto napisati na ovu temu,dvoumio se,ali sam se odlucio iznjeti moje misljenje i moj nacin pripreme drustva za glavnu pasu(ajde moze i Bagremova!Schumy cijenim tvoju iskrenost,i otvorenst, pozrtvovanost,oko prikaza ove teme,necu reci da je super ni da je losa,jedino sto mogu reci svako mora znati sto ce raditi!Mi smo se svi odlucili baviti pcelarstvom iz bilo kojeg razloga,hoby,biti u prirodi,glavno zanimanje itd.Iako se nas vecina bavi pcelarstvom kao hoby ili kao sporedno zanimanje,nas je cilj da sa sto manje ulaganja novca,vremena,rada,dobijemo najvisu dobit!Iz toga razloga sam se i odlucio-nagovoren-primoran bio na LR kosnicu!Znaci nastavljaca koja ima i2 plodisna i medisne nastavke istih dimenzija.Za nase uslove-kontinetalne pokazala je se kao izmisljena,uz to ako se neko odluci za pcelarstvo kao glavno zanimanje,ovo je kosnica sa kojom se postizu izvanredni rezultati a pcelinjak je rentabilan uz smanjen rad!Znaci za razliku od drugih kosnica kao sto si Schumy i opisao razvoj pcelinjeg drustva se odvija na isti nacin kako si rekao,jednom pocetkom aprila se nastavci okrecu za 180 stupnjeva,nakon 15 dana se vrsi rokada ili zamjena nastavaka ili presijecanje legla,nakon 15 dana ponovo se to radi jer je matica "povezala" leglo,i sa jakim,vrlo jakim drustvom ulazimo u pocetak cvijetanja bagrema!Ako su svi predznaci pocetka unosa nektara i vremenski uslovi dobri stavlja se treci nastavak,kao najgornji(satna osnova ili jos bolje izgradnjeno sace(8 okvira prorijedjeni okviri) Iz drugog nastavka se vadi jedan do dva rama poklopljenog meda a njihovo mjesto se stavljaju okviri sa s.osnovom ili izgradjenim sacem i vrsi se zamjena nastvaka (plodisna)Znaci,u ovome slucaju smo maticu stavili na dno,kao prvi nastavak u kojem ima dva okvira da leze,+izpraznjeno sace jer pcele prenose med gore,na vise,mlade pcele imaju da grade osnove,,u drugome nastavku se nalazi vecinom zatvoreno leglo,koje treba da se izleze za 7 dana sto ce stvoriti jos dodatni prostor za med ili maticu zavisi kome uslovi dozvoljavaju!Ja sam jos u drugi nastavk u sredinu stavljao okvir gradjevnjak da matica zaleze trutovsko leglo,zasto?Da bi matica zalegla ako je dobrih osobina ,dobio trutove sa dobrim osobinama za oplodnju matica,ovo je isto toliko vazno kao i selekcija drustava od kojeg se uzimaju larve za presadjivanje larvi u maticnjake,ili ako bagremova pasa zakaze,kisa i ne medi odmah se moze okrenuti proizvodnji paketni rojeva ili voska koji je najtrazeniji pcelinji proizvod!!!!A kao sto znamo da varoa najbrze ulazi u ove celije,ovo je isto i jedan nacin bioloske borbe sa varoom,i garant da ce drustva ostati jaka,i ovim se rijesi problem rojenja!Ako vremenske prilike nas posluze i zamedi bagrem,matica ima dovoljno prostora da leze,pcele da prave sace i deponuju med,a bagrem nije pasa koja toliko intezivno medi da bi se matica blokirala,kao npr na suncokretu gdje sam dozivio da je dnevni unos 10-12kg.nektara!I ako bagrem zamedi jednostavno se oko 10-15.05 opet nastavci plodisni zamjene cime dobivamo ponovo mjesto u plodistu za maticu!Ako je treci nastavk napunjen i poklopljen med stavlja se 4 ali na mjesto 3 a 3 na mjesto 4 ili ako nema 4nastavaka onda se vrca jer u vrijeme pase nema straha od grabezi!Ni jedna kosnica nema vise od jednog leta-otvora a poklopac se podigne (odigne sa dvije litvice koje polozimo na rub Mülerove hranilice koja ima onu gornju ventilacionu mrezu),ovim postizemo dva efekta strujanje zraka kroz kosnicu,cime se pcele koje su za to zaduzene oslobadjaju tog posla i okrecu se skupljanju nektara,a i med brze zri!Ako imas matice koje nisu sklone rojenju ovom metodom se postizu visoki prinosi sa vrlo malo posla!Neznam sta ti mislis o ovome mome nacinu!?

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 04 sij 2012, 21:01
Postao/la sahista
Ovi iskusni pcelari vec znaju o cemu pricas.Mi pocetnici uvjek imamo pitanja.Prije dvije sedmice,raspravljali(ucili me) smo o zamjeni nastavaka.Tada sam mislio da sam tu nesto naucio dok nisi dosao ti. :D .Zezam se..ja uzivam u ovakvim tekstovima.
Pitanja:
Vertikalna zamjena nije problem.Posle 15 dana horizotalna.Stavljas li maticnu resetku izmedju nastavaka.Ako sam dobro razumio,sada donji nastavak(bivsi gornji) koji je pun sa leglom cekas da to leglo izadje,pa ponovo vrsis vertikalnu rotaciju.Drugi put.Ponovo dodajes matici nastavak za leglo,a visak meda iz tog nastavka prebacujes u mediste.Ja pcelarim u Holandiji,i ovdje su klimatski uslovi drugaciji.Mislim da se matica ne zadrzava dugo u donjem nastavku.Mozda je potrebna maticna resetka.Ja sam pokusao objasniti ono sto sam razumio,a ti me ispravi ako grijesim.
Pozdrav.

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 04 sij 2012, 21:16
Postao/la medonosa
sahista je napisao/la:Ovi iskusni pcelari vec znaju o cemu pricas.Mi pocetnici uvjek imamo pitanja.Prije dvije sedmice,raspravljali(ucili me) smo o zamjeni nastavaka.Tada sam mislio da sam tu nesto naucio dok nisi dosao ti. :D .Zezam se..ja uzivam u ovakvim tekstovima.
Pitanja:
Vertikalna zamjena nije problem.Posle 15 dana horizotalna.Stavljas li maticnu resetku izmedju nastavaka.Ako sam dobro razumio,sada donji nastavak(bivsi gornji) koji je pun sa leglom cekas da to leglo izadje,pa ponovo vrsis vertikalnu rotaciju.Drugi put.Ponovo dodajes matici nastavak za leglo,a visak meda iz tog nastavka prebacujes u mediste.Ja pcelarim u Holandiji,i ovdje su klimatski uslovi drugaciji.Mislim da se matica ne zadrzava dugo u donjem nastavku.Mozda je potrebna maticna resetka.Ja sam pokusao objasniti ono sto sam razumio,a ti me ispravi ako grijesim.
Pozdrav.
Ne nekoristim resetku,iz vise razloga,a jedan od njih je da ja zelim da kontrolisem maticu a ne ona mene :D,stalnom zamjenom nastavaka uvjek "razbijas"leglo,tako da matica ima dovoljno mjesta,bilo u donjem ili gornjem nastavku,zna se desiti da unosom nektara pcele "stjeraju" maticu u donji nastavak,ali ako poslije bagrema ides na kupinu,lipu,livadu ili na bagrem u brdskome predjelu gdje kasnije medi,i vrsis rotaciju nastavaka,matica ima mjesta za leci!Sto sam htio sa ovim potezima prikazati,je da sto manje raditi ili putovati na pcelinjak,radi troskova isto tako manje otvaranja drustava sto utice na rad drustva,sve su to stavke kojima povecavas rentabilitet pcelinjaka i povecanjem produktivnosti,znaci radis sa nastavcima a ne sa ramovima,2 min po kosnici,zadignes nastavak izmedju prvog i drugog vidis da na donjem dijelu gornjih ramova nema maticnjaka,vrsis zamjenu tjela 2 dole-1 gore,zadignes nema maticnjaka,stavis mediste i to je to-ako imas npr 150 drustava koliko ti vremena treba da izvrsis onu zik-zak metodu???

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 05 sij 2012, 21:31
Postao/la Stipo
Medonosa neka početnika neka vježbaju sve metode dok imaju malo košnica i doista kada ako žele da dođu na brojku od 100 i više košnica sigurno će u pašnom periodu napustiti rad sa okvirima i prijeći na rad sa nastavcima. Kod rada sa nastavcima u toku proljeća ima zahvata koji se moraju uraditi i sa okvirima bar u onom obimu koliko nam vrijeme dopušta recimo proširenje legla i dodavanje pokoje satne osnove u voćnoj paši. Mada se i tu može nešto preskočiti ako imamo razvijen pčelinjak sa dovoljno izgrađenog saća.

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 05 sij 2012, 22:13
Postao/la medonosa
Stipo je napisao/la:Medonosa neka početnika neka vježbaju sve metode dok imaju malo košnica i doista kada ako žele da dođu na brojku od 100 i više košnica sigurno će u pašnom periodu napustiti rad sa okvirima i prijeći na rad sa nastavcima. Kod rada sa nastavcima u toku proljeća ima zahvata koji se moraju uraditi i sa okvirima bar u onom obimu koliko nam vrijeme dopušta recimo proširenje legla i dodavanje pokoje satne osnove u voćnoj paši. Mada se i tu može nešto preskočiti ako imamo razvijen pčelinjak sa dovoljno izgrađenog saća.
Stipo,neka pocetnika ,neka ideja,kao sto sam rekao neka svako iznese svoje misljenje,nikome ne namecem nista!Normalno je da na svakome pcelinjaku se vrse radovi i sa okvirima to je neizbjezno,ali se moze svesti na minimum,isto tako vec dugo vremena,godina i decenija se raspravlja i polemise o vrsti kosnice,kakva treba da bude,od kojeg materijala itd.To svi znamo koliko se vremena truda,i novca utrosi u kosnice,a one ne donose med vec pcelinja drustva,hocu reci kod nas puno paznje poklanja izgledu skupe kosnice,koje se roje jer su matice sklone rojenju,opreme i mehanizacije skoro da i nemamo za ozbiljnije pcelarstvo,jer sa izradom skupi i razliciti vrsta kosnica,pcelari pocetnici ulaze u velika ulaganja,tako da za opremu i mehanizaju i olaksavnje rada i nema mogucnosti,ili selenja na vise pasa radi sto vecega medobranja i rentabilnosti pcelarenja jer ko sto se zna" med radja na osovini"!

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 05 sij 2012, 22:37
Postao/la Stipo
Ja iako se pčelarstvom bavim evo već 12 godina smatram se početnikom jer stalno nešto mijenjam. Uviđam šta mi je praktičnije i jednostavnije, a kako sam odlučio da se malo više posvetim pčelarstvu i da postavim bar 100 košnica na točkove primoran sam mijenjati tehnologiju pčelarenja odnosnno prilagoditi pčelinjak potrebama selećeg pčelarenja. Sada je to sve za mene novi način za kojeg nemam iskustva. Naravno bez prateće tehnike biti seleći pčelar je Sizifov posao. Šta ću ako kod mene med ne bude na točkovima. Ma nije neki veliki problem transport pčela čini mi se da je veći problem i ne izvijesnost lokacija. Imati lokaciju za smještaj dovezenih pčela i tu stići u pravo vrijeme. Ja kada ako dotjeram svoje pčele negdje prvi put na bagrem osjećat ću se kao da sam osvoio cijeli svijet. Tko može tada biti sretniji od mene. Pripremiti društva za tu pašu, a imati pčelinjak na 800 m n/v to je priča za sebe.

Re: PRIPREMA DRUŠTAVA ZA BAGREMOVU PAŠU

Postano: 05 sij 2012, 22:44
Postao/la sahista
Ja sam svakako mislio sledece godine raditi sa vise tehnika.Sa nastavcima i polunastavcima,sa maticnim i bez maticnih resetki.Sa jednim i sa dva plodista.Ako mi nesto ostane od pcela do proljeca.Mogu prenijeti iskustva mojih kolega.U svim vecim pasama u mom kraju,najvise meda dobili su oni pcelari koji su blokirali maticu na jednom nastavku,i nisu dopustili matici da se slobodno sece kroz citavu kosnicu.Meni se ovo svidja od Medonose,i sigurno cu pcelariti sa jednom kosnicom sa njegovom tehnikom.
Kakvih ja sve planova imam... :roll:
Pozdrav.