Razne kombinacije

[SEVDA(H)LIJA]

Poštovanje!
Pošto mislim da bismo ovdje, ako zaista pošteno prozborimo, mogli jedni drugima najviše pomoći, zato ću ovdje polagančice iznijeti sve što sam probao i što još koristim na pčelinjaku (pokušaji, gluposti, greške, uspjesi, slučajnosti...). Dakle, tragao sam i još tragam. A, pošto na pčelinjaku ravnopravno klupe zauzimaju, pored nekih drugih, DB 12 i LR, biće malo komplikovanije sve izdetaljisati. Mogu nešto zaboraviti, namjerno propustiti neću, a ako nešto ne htjednem zbog nečega reći, onda ću to jasno i reći. Otprilike, rekao bih koju o sljedećim načinima:
1. LR (P1+H.R.+M1+M2)
2. LR (P1+P2+H.R.+M1)
3. LR (3 nastavka bez H.R.)
4. LR (P1+PN+H.R.+M1+M2, p.p., na tragu Venera, ali ne dvomatično)
5. LR (Belčić)
6. LR (samo PN-ovi; naselio prošle godine, zazimio pa ćemo ove godine vidjeti rezultate)
7. DB (standardno: P1+2 PN-a)
8. DB (P1+PN visine 170 mm, Farar)
9. DB (P1+H.R.+M1)
10. DB (P1+PN, a onda ograničavanje matice na PN, dakle: PN+H.R.+M1)
11.DB (samo PN-ovi; naselio prošle godine, zazimio, rezultati ove godine; dvije varijante: široki i standardni poluokvirovi)
11.DB (samo PN-ovi visine 170 mm, sistem Farar)
12.DB (P1+M1 bez H.R.)
13 DB i LR (Đerzonova i Hunjadijeva metoda)
14.Budućnost: upotreba Snelgrove daske (na nju O.L., matica ostaje dolje)

Puno, brate, i kad samo pogledaš ovo šarenilo od načina, a nekamoli kad ih i primijeniš. Ko ne vjeruje, bujrum na pčelinjak.
Moram reći, iako će izgledati nezahvalno, da sam, dovijajući se i gonjen nuždom, primjenjivao Đerzonovu i Hunjadijevu metodu, a da za njih nisam ni čuo. Na internetu sam tek čuo za neka imena ljudi koji su poznati po nečemu u pčelarstvu, osim onih koji su već u literaturi poznati, a internet koristim odnedavno, ne sjećam se ima li puno više od samo jedne godine. Drago mi je što sam pristupio internetu, mada me puno koštao i košta, jer sam upoznao nekoliko finih i ljudi i pčelara. Jah, a kasnije ćemo polahko, kako kad uhvatim vremena i raspoloženja. Dakle, čisto ono šta sam ja lično uradio, vidio, a šta dobio. I, neka se ne zaboravi, moje prve košnice bile su LR, a DB slučajno nabavih.
Pozdrav svima!

[Zvoneto]

Pozdrav, ovo pod 4. bar kako kažu ljudi koji aktivno pčelare tako mora ići LR, MR, PN pa onda medišta, navodno ne fercera to sve ako ide MR na polunastavak. Kako si bio zadovoljan sa Hunjadijevom metodom meni se čini ok onako teoretski, zanima me kako je u praksi?

[senad]

Bilo bi dobro napraviti malo legende, izrazito zbog onih koji tek ulaze u pčelarstvo da se upoznaju sa skraćenicama,, Ove skraćenice ne moraju biti , hajde da kažem standarizovane,,kako bi se lakše pratilo izlaganje
NPR: MR -matična rešetka
F ili FA -farar
PN -polunastavak itd.

[SEVDA(H)LIJA]

Pozdrav, ovo pod 4. bar kako kažu ljudi koji aktivno pčelare tako mora ići LR, MR, PN pa onda medišta, navodno ne fercera to sve ako ide MR na polunastavak. Kako si bio zadovoljan sa Hunjadijevom metodom meni se čini ok onako teoretski, zanima me kako je u praksi?

Ma, gdje si Zvone!
Jeste, H.R. pa na nju PN kao medna kapa kojom se "švercuje" (po Veneru), ali ne MORA, samo se umrijeti mora. Po mom mišljenju, za LR je jedno plodište malo, a dva puno pa sam pokušavao sa PN-om. Prošle godine paralelno sam radio Đerzona i Hunjadija. Ima razlika, naravno. Ti znaš da je šifra uspjeha u OMJERU otvorenog i zatvorenog legla u datom momentu, tako da se obe metode naslanjaju na to. A znaš i za dva potpuno suprotna mišljenja u pčelarstvu: 1. samo jaka društva donose med i 2. Đerzon i Hunjadi, suprotno tome. Jer, šta je to jako društvo? Zavisi koliko je unutra "dječice" (gladnih usta, tj. otvorenog legla). Baš se spremam započeti detaljnu analizu prošlogodišnjeg rada pa ću to ovdje iznijeti, ali neću brzo. Vidiš moj "potpis", mada ja ni zbliza nisam takva ličnost pa ću ga mijenjati.
Pozdrav!

[SEVDA(H)LIJA]

Bilo bi dobro napraviti malo legende, izrazito zbog onih koji tek ulaze u pčelarstvo da se upoznaju sa skraćenicama,, Ove skraćenice ne moraju biti , hajde da kažem standarizovane,,kako bi se lakše pratilo izlaganje
NPR: MR -matična rešetka
F ili FA -farar
PN -polunastavak itd.

Primjedba prihvaćena. No, možete i vi pripomoći, neću se naljutiti.
Usput, ja nikad neću reći matična, nego Hanemanova rešetka.
Pozdrav.

[Zvoneto]

Ma naravno da se ništa ne mora osim umrijeti hehe, znaš šta, ja bih najviše volio kad bi to moglo funkcionirati dolje LR i PN ili LR i FA pa MR i gore ostalo Farari recimo to je neka moja ideja za dalje. Mada to se u biti svodi onda na pčelarenje sa DB 10 samo što ovdje imaš mogućnost u jesen kapu staviti dolje ostale prednosti ne vidim. Probaću baš dogodine kad budem uvodio farar ići Lr+farar kao plodište da vidim hoće li se stvarati ta blokada što govore da vijenci blokiraju i usporavaju širenje nagore. Iskreno, ono sa LR pa rešetka pa polunastavak mene ne oduševljava posebno ali moramo vjerovati ljudima koji profi to rade da je dobra stvar. Jesi radio ikad belčića da je matica gore a medišta dolje, ja sam lani uradio 2 košnice tako i nisam zadovoljan.... Ovako malo bacam zbrda zdola ima toga puno za pričati o ovim tehnologijama proljeće se bliži pomalo..pozz

[Azem]

Kao što sam već ranije u nekim postovima rekao i ja sam radio određene eksperimente (naravno opet napominjem sa manjim brojem društava) pa mogu iznijeti neka svoja iskustva.
Kombinacija nastavak-polunastavak nije mi dala zadovoljavajuće rezultate u svim mogućim kombonacijama. Sa Belčićevim načinom sam zadovoljan,ali je on dosta komplikovan i namijenjen je isključivo za jake paše.
Uglavnom radim ovo što je Sevdahlija napisao pod 1 i 2 i ne mogu reći da nisam zadovoljan.
Nego Sevdahlija jesi li ikada radio sa uvođenjem mlade matice na početku glavne paše.Ja sam to radio i rezultati su fantastični, ali je ovaj način za mene najteži, s obzirom da je teško obezbijediti mladu maticu prije bagremove paše.
Za početak toliko.

[SEVDA(H)LIJA]

Ma naravno da se ništa ne mora osim umrijeti hehe, znaš šta, ja bih najviše volio kad bi to moglo funkcionirati dolje LR i PN ili LR i FA pa MR i gore ostalo Farari recimo to je neka moja ideja za dalje. Mada to se u biti svodi onda na pčelarenje sa DB 10 samo što ovdje imaš mogućnost u jesen kapu staviti dolje ostale prednosti ne vidim. Probaću baš dogodine kad budem uvodio farar ići Lr+farar kao plodište da vidim hoće li se stvarati ta blokada što govore da vijenci blokiraju i usporavaju širenje nagore. Iskreno, ono sa LR pa rešetka pa polunastavak mene ne oduševljava posebno ali moramo vjerovati ljudima koji profi to rade da je dobra stvar. Jesi radio ikad belčića da je matica gore a medišta dolje, ja sam lani uradio 2 košnice tako i nisam zadovoljan.... Ovako malo bacam zbrda zdola ima toga puno za pričati o ovim tehnologijama proljeće se bliži pomalo..pozz

Svako društvo je priča za sebe i prema tome se ravnam. Zato i pokušavam ponešto. Da ja ne bih zauzimao prostor, obnovi malo Venerovu metodu (imaš nešto i na internetu) pa analiziraj prednosti (i Vener je odustao od svoje metode). Sve ima svoje prednosti i mahane (mane). Primjer. Ako u proljeće LR proširiš trećim nastavkom, a iznenada zahladni... uh! Ali ako dodaš PN, ne bi trebalo biti problema. Valja "šverc" PN-om i uopšte valjaju PN-ovi. Jedan moj prijatelj počeo mi kukati na njih, Zaustavio sam ga jednostavno: "Jarane, Koliko god ih imaš, ja ću ih kupiti!" Nije ih htio prodati. Ja blokadu lahko rješavam, eh kad bi samo to bio problem, ja ne bih imao problema.Radio sam i radim Belčića i nisam zadovoljan kao ni ti. Prvi problem: neprirodnost - plodište gore, medište dolje. Drugi problem - moraš dodati matičnjak dolje da se stvori radno raspoloženje. Mislim da to više neću raditi. Moj izbor je: Đerzon (neprikosnoveno na 1. mjestu zasad) i Hunjadi, a uz to i modifikacije.
Pozdrav.

[SEVDA(H)LIJA]

Kao što sam već ranije u nekim postovima rekao i ja sam radio određene eksperimente (naravno opet napominjem sa manjim brojem društava) pa mogu iznijeti neka svoja iskustva.
Kombinacija nastavak-polunastavak nije mi dala zadovoljavajuće rezultate u svim mogućim kombonacijama. Sa Belčićevim načinom sam zadovoljan,ali je on dosta komplikovan i namijenjen je isključivo za jake paše.
Uglavnom radim ovo što je Sevdahlija napisao pod 1 i 2 i ne mogu reći da nisam zadovoljan.
Nego Sevdahlija jesi li ikada radio sa uvođenjem mlade matice na početku glavne paše.Ja sam to radio i rezultati su fantastični, ali je ovaj način za mene najteži, s obzirom da je teško obezbijediti mladu maticu prije bagremove paše.
Za početak toliko.

Azeme,
Sve se može obezbijediti pa i mlada matica, samo što sada trebaš sjesti i to dobro protabiriti (rani trutovi itd.), ali da se ne miješamo u druge teme. Nisam radio uvođenje mlade matice, ali jesam slično. Znaš, problem je što su paše sve gore i gore pa tako i sve metode ne mogu pokazati pravo lice. Eh, sad smo tu negdje. "Žulja" me da li postoji nešto što je rješenje za loše godine (slabije godine, tihe paše). Mislim da postoji jer za svaku zagonetku mora postojati i odgonetka, samo se treba namučiti.
Pozdrav.

[Zvoneto]

Ma znaš šta mene ovi lr-ovi polomiše biće tu nekih kombinacija sa fararom, upravo ovih dana ću u potragu za jedno 50tak nastavaka pa ćemo kombinirati. iskusniji pčelari kad vide polunastavak diže im se kosa na glavi (mislim na LR) kažu rješavaj se toga, ja ih imam 10 visina pola LR-a, mogu ti reći ovih godina da sam ih slabo iskoristio ali evo nadam se da sam malo pametniji nego prije moramo smanjivati visinu tijela na košnicama. Znaš šta, LR upravo kažu da joj je glavna odlika isti nastavci i bezbroj kombinacija pa stoga uvođenje novih dimenzija usložnjava rad ali ga fizički olakšava to je meni najvažnije. Pomoćnika za rad sam napravio (apilift) ostaje još proba na terenu i farbanje ali stvar je odlična pomoći će dobro. Što se tiče Belčića sve što si rekao 100 % je tako i nema od toga ništa mora ići matičnjak dole uglavnom ništa od toga. Gledao sam onaj prvi hrvatski film o pčelarstvu tamo kod njega to dobro funkcionira ali kod mene se loše pokazalo.

[Azem]

[
Azeme,
Sve se može obezbijediti pa i mlada matica, samo što sada trebaš sjesti i to dobro protabiriti (rani trutovi itd.), ali da se ne miješamo u druge teme. Nisam radio uvođenje mlade matice, ali jesam slično. Znaš, problem je što su paše sve gore i gore pa tako i sve metode ne mogu pokazati pravo lice. Eh, sad smo tu negdje. "Žulja" me da li postoji nešto što je rješenje za loše godine (slabije godine, tihe paše). Mislim da postoji jer za svaku zagonetku mora postojati i odgonetka, samo se treba namučiti.
Pozdrav.[/quote]
Da, veći problem je obezbijediti truta, jer matica mora biti oplođena i dodata do 5-tog maja,
takve su pašne prilike u mom kraju.
A što se tiče pašnih prilika izgleda da nema ništa bez osovine. Ja u tom pravcu razmišljam i već nekoliko godina barem pola pčelinjaka vozim izvan baznog pčelinjaka.

[SEVDA(H)LIJA]

Ma znaš šta mene ovi lr-ovi polomiše biće tu nekih kombinacija sa fararom, upravo ovih dana ću u potragu za jedno 50tak nastavaka pa ćemo kombinirati. iskusniji pčelari kad vide polunastavak diže im se kosa na glavi (mislim na LR) kažu rješavaj se toga, ja ih imam 10 visina pola LR-a, mogu ti reći ovih godina da sam ih slabo iskoristio ali evo nadam se da sam malo pametniji nego prije moramo smanjivati visinu tijela na košnicama. Znaš šta, LR upravo kažu da joj je glavna odlika isti nastavci i bezbroj kombinacija pa stoga uvođenje novih dimenzija usložnjava rad ali ga fizički olakšava to je meni najvažnije. Pomoćnika za rad sam napravio (apilift) ostaje još proba na terenu i farbanje ali stvar je odlična pomoći će dobro. Što se tiče Belčića sve što si rekao 100 % je tako i nema od toga ništa mora ići matičnjak dole uglavnom ništa od toga. Gledao sam onaj prvi hrvatski film o pčelarstvu tamo kod njega to dobro funkcionira ali kod mene se loše pokazalo.

E, moj Zvone,
Šta sve moramo probati da bismo došli do zaključka. Do sada si valjda već primijetio da je puno onih koji jednostavno boluju da se nešto zove po njima, a praktičari zbog toga nadrljaju. Drži se svoje pameti. Što se tiče PN-ova, ne rješavaj ih se. Idi na, čini mi se, HPS Forum i nađi Ekomedine slike njegovih, ja ih zovem trećinastavcima, nastavaka. Izvedi vlastiti zaključak, a prouči i njegov. Ne znam koliko puta je već ponovljeno da je prednost LR-a nad DB-om u tome što se LR-om radi nastavcima. Huh! Jasno ti je, je l' da? Jesi li razmišljao o smrtnom prostoru (oko 5 cm)? Pogledaj inovacije na okvirima (Tošov ram i sl.). Znaš šta me vječno žulja? Možda nisam trebao, ali reći ću. Žulja me: neprekinuto plodišno saće visine 60-ak cm.
Pozdrav k'o iz topa!

[SEVDA(H)LIJA]

[
Azeme,
Sve se može obezbijediti pa i mlada matica, samo što sada trebaš sjesti i to dobro protabiriti (rani trutovi itd.), ali da se ne miješamo u druge teme. Nisam radio uvođenje mlade matice, ali jesam slično. Znaš, problem je što su paše sve gore i gore pa tako i sve metode ne mogu pokazati pravo lice. Eh, sad smo tu negdje. "Žulja" me da li postoji nešto što je rješenje za loše godine (slabije godine, tihe paše). Mislim da postoji jer za svaku zagonetku mora postojati i odgonetka, samo se treba namučiti.
Pozdrav.

Da, veći problem je obezbijediti truta, jer matica mora biti oplođena i dodata do 5-tog maja,
takve su pašne prilike u mom kraju.
A što se tiče pašnih prilika izgleda da nema ništa bez osovine. Ja u tom pravcu razmišljam i već nekoliko godina barem pola pčelinjaka vozim izvan baznog pčelinjaka.[/quote]

Azeme,
Svima su nam muke u po deke. Zato, sretno sa "osovinom" i svim drugim, ali misli i na troškove. Tu je moguć belaj.
Pozdrav.

[Samir]

@Sevdalija žulja te neprekidno plodišno saće 60 cm i 20 cm magacin hrane i preko toga tvoje.
Da ni je to po preporuci Rudija ili nešto drugo.

[Stipo]

@Sevdalija žulja te neprekidno plodišno saće 60 cm i 20 cm magacin hrane i preko toga tvoje.
Da ni je to po preporuci Rudija ili nešto drugo.

Rudi je na SPOS-u digao veliku prašinu. Dva puta sam pročitao cjelu temu i još nemam svoje mišljenje o toliko visokom saću.
Rudi tvrdi da je taj sistem budućnost pčelarstva.

[Samir]

Ma gušio sam se i ja Stipe u toj prašini al nemogu biti pametan. Skontao sam kako sve treba uraditi al

[zvones]

@Sevdalija žulja te neprekidno plodišno saće 60 cm i 20 cm magacin hrane i preko toga tvoje.
Da ni je to po preporuci Rudija ili nešto drugo.

Rudi je na SPOS-u digao veliku prašinu. Dva puta sam pročitao cjelu temu i još nemam svoje mišljenje o toliko visokom saću.
Rudi tvrdi da je taj sistem budućnost pčelarstva.

I kod mene ima počasno mjesto u dokumentima,kao i Brnda ili Milosavljević .Zanimljivo je da se ljudi , koji često misle slično,
također često ne podnose .Šteta !

[Stipo]

Ma gušio sam se i ja Stipe u toj prašini al nemogu biti pametan. Skontao sam kako sve treba uraditi al

Ma skonto sam i ja i razumim da varoa ima lošije uvjete za razmnožavanje u užem prirodnom saću. Da se to visoko saće ne dira za vjeke vjekova to nemogu nikako prihvatiti. Strušna literatura napominje da se plodišno saće mjenja svake 3 godine dok Rudi navodi da je to svetinja i da se ne dira što se kosi s svim dosadašnjim mojim učenjima iz razne klasične literature. Čini mi se da je jedino Brnda na Farkašovom forumu napominjo da se nedira staro saće u plodištu. Razumim zašto je potrebno redovno minjati saće ali ne razumim zašto ga nikad ne mijenjati. Pošto se ovdje radi o dvije suprotnosti meni ne preostaje drugo nego da pratim takve teme i da radim kako sam do sada naučio dok se ne uvjerim u suprotno.

[SEVDA(H)LIJA]

@Sevdalija žulja te neprekidno plodišno saće 60 cm i 20 cm magacin hrane i preko toga tvoje.
Da ni je to po preporuci Rudija ili nešto drugo.

Može se provjeriti otkad imam internet, otkad pčele, a otkad i kakvo imam saće. Znam za Rudija (Paulović, čini mi se), pratio sam i njegovo izlaganje, ali i Brndino uporedno, pa onda i raspravu. Obojica su vrlo radikalni i to volim. Ne "žulja" me samo saće jer, uz njega, logično je da me žuljka i dosta toga, ali ne bih o tome. Kad me nešto žulja, ja siđem u radionicu i onda čuješ: cirkular, hoblaricu, šlajfericu, zviždukanje, a bogami i pokoju pjesmu tipa: "Džul Zulejha", "Stani, stani, Ibar vodo", "Kud se žuriš, hej, živote" itd. Kad jednom naučim postavljanje slika, sve ćete vidjeti. Nije pčelar koga nešto ne žulja, taj je samo pasivni posmatrač. No, to ne znači da su aktivni automatski i dobri jer, ne hoda zemljom, a da ne griješi. Uostalom, moja nena je imala običaj reći: "Ma, sveci su hodali zemljom pa se jopet grišilo!"
Pozdrav.

[SEVDA(H)LIJA]

Ma gušio sam se i ja Stipe u toj prašini al nemogu biti pametan. Skontao sam kako sve treba uraditi al

Ma skonto sam i ja i razumim da varoa ima lošije uvjete za razmnožavanje u užem prirodnom saću. Da se to visoko saće ne dira za vjeke vjekova to nemogu nikako prihvatiti. Strušna literatura napominje da se plodišno saće mjenja svake 3 godine dok Rudi navodi da je to svetinja i da se ne dira što se kosi s svim dosadašnjim mojim učenjima iz razne klasične literature. Čini mi se da je jedino Brnda na Farkašovom forumu napominjo da se nedira staro saće u plodištu. Razumim zašto je potrebno redovno minjati saće ali ne razumim zašto ga nikad ne mijenjati. Pošto se ovdje radi o dvije suprotnosti meni ne preostaje drugo nego da pratim takve teme i da radim kako sam do sada naučio dok se ne uvjerim u suprotno.

Stipo,
Da otkloniš zabunu. Jesi li ikad primijetio da ti pčele grizu staro, a nadograđuju novo saće? Ja jesam i imam slike. Provjeravao sam istinitost nekih knjiških zaključaka. Bogami, ima ih koji padaju u vodu. Recimo, trutovsko i radiličko (i prelazno) saće. Pa, nemoj samo čekati, hajde i ti malo u pčelarske "izlete". Kako si mogao podnjaču praviti? Kod Rudija je neprikosnovenost plodišnog saća (ima varijanta da istovremeno i bude i ne bude neprekinuto), a med uzima kao i svako drugi. Brnda ide dalje, ne mijenja nikako saće. E, ako čovjek hoće zaista nešto naučiti, sa onakvima treba ući u razmjenu ne mišljenja, nego iskustava, a da bi imao iskustvo, moraš ih sustići kao i ja i mnogi drugi.
Pozdrav.

[SEVDA(H)LIJA]

@Sevdalija žulja te neprekidno plodišno saće 60 cm i 20 cm magacin hrane i preko toga tvoje.
Da ni je to po preporuci Rudija ili nešto drugo.

Rudi je na SPOS-u digao veliku prašinu. Dva puta sam pročitao cjelu temu i još nemam svoje mišljenje o toliko visokom saću.
Rudi tvrdi da je taj sistem budućnost pčelarstva.

I kod mene ima počasno mjesto u dokumentima,kao i Brnda ili Milosavljević .Zanimljivo je da se ljudi , koji često misle slično,
također često ne podnose .Šteta !

Zvone,
Ovo što si rekao, dirnulo me pozitivno jer ovo može samo dobar čovjek reći.
Pozdrav i svako ti dobro.

[SEVDA(H)LIJA]

Ma gušio sam se i ja Stipe u toj prašini al nemogu biti pametan. Skontao sam kako sve treba uraditi al

Šta: AL'?! Samo naprijed. Je li Bog dao oči nazad ili naprijed? Otkud znaš da TI nisi taj koji će, možda, od svih nas jedini po nečemu ostati poznat u pčelarskoj historiji? Još ako je mladost na tvojoj strani...
Pozdrav i sretno.

[Stipo]

Ma gušio sam se i ja Stipe u toj prašini al nemogu biti pametan. Skontao sam kako sve treba uraditi al

Ma skonto sam i ja i razumim da varoa ima lošije uvjete za razmnožavanje u užem prirodnom saću. Da se to visoko saće ne dira za vjeke vjekova to nemogu nikako prihvatiti. Strušna literatura napominje da se plodišno saće mjenja svake 3 godine dok Rudi navodi da je to svetinja i da se ne dira što se kosi s svim dosadašnjim mojim učenjima iz razne klasične literature. Čini mi se da je jedino Brnda na Farkašovom forumu napominjo da se nedira staro saće u plodištu. Razumim zašto je potrebno redovno minjati saće ali ne razumim zašto ga nikad ne mijenjati. Pošto se ovdje radi o dvije suprotnosti meni ne preostaje drugo nego da pratim takve teme i da radim kako sam do sada naučio dok se ne uvjerim u suprotno.

Stipo,
Da otkloniš zabunu. Jesi li ikad primijetio da ti pčele grizu staro, a nadograđuju novo saće? Ja jesam i imam slike. Provjeravao sam istinitost nekih knjiških zaključaka. Bogami, ima ih koji padaju u vodu. Recimo, trutovsko i radiličko (i prelazno) saće. Pa, nemoj samo čekati, hajde i ti malo u pčelarske "izlete". Kako si mogao podnjaču praviti? Kod Rudija je neprikosnovenost plodišnog saća (ima varijanta da istovremeno i bude i ne bude neprekinuto), a med uzima kao i svako drugi. Brnda ide dalje, ne mijenja nikako saće. E, ako čovjek hoće zaista nešto naučiti, sa onakvima treba ući u razmjenu ne mišljenja, nego iskustava, a da bi imao iskustvo, moraš ih sustići kao i ja i mnogi drugi.
Pozdrav.

Sevdahlija priznam ti si veći istraživač od mene priznam i da si više načitan od mene. Ja o pčelarstvu imam još mnogo toga naučiti ali svoje učenje želim usmjeriti samo ka jednom pravcu,a to je da postignem maksimalni učinak s onim što već imam, a to je LR standard i pčelarenje tim standardom u svom pčelinjaku. Sve ostalo vezano za druge košnice i druge načine i tehnologije pčelarenja me previše ne okupljaju. NJih samo lagano pratim koliko stignem. Životno me iskustvo naučilo da ne svaštarim i da više ne pokušavam sve da znam jer to ne vodi ničemu. Ja sam po struci KV pogonski električar, KV auto električar, elektroničar i kompijutorski autodijagnostičar za sva MAN i Mercedes vozila mogu slobodno reći jedan od vodećih u Hrvatskoj gdje sam i radio do sredine 2009. god. Toliko znam u tim strukama da nema problema i kvara kojeg neznam rješiti. Svu elektriku znam u malom prstu od žice do satelita. Ali kad sve zbrojim neznam ništa. 35 godina samo sam skakao s jednog polja na drugo i čim ga upoznam zasitim se i hvatam se trećeg. U pčelarstvu ne želim praviti istu grešku. Tržište me je natjeralo da krenem s LR košnicom i sigurno neću lako skrenuti s tog pravca.
Sad da se vratim na ono tvoje pitanje grizu li pčele staro saće. Nisam vidio jer ga na vrijeme mjenjam ali logički vjerujem da ga grizu i grade ponovo ako nemaju izbora. Samo dvojba je jasna dali da vjerujem dosadašnjoj literaturi i svim umovima i ocima pčelarstva ili dvojici buntovnika za koje je staro saće svetinja. Prvi govore da je staro saće izvor slabih pčela i bolesti dok drugi govore suprotno kako je staro saće puno propolisa i da je zdravije od mladog saća.

[SEVDA(H)LIJA]

Stipo, poštujem sve što si rekao, osim načitanosti i istraživanja. No, dobro. Drži se sebe jer si sebi i najvažniji. Nemoj zaboraviti da nema vječnih zaključaka, a da bi čovjek to provjerio, heh, mora ponešto i čeprkati. Priznajem, ja čeprkam pa, ako bude i promašaj, neće mi biti prvi put. Šta mogu. Ti se snalaziš na Web pčelinjaku, tamo sam postavio slike rama na kojem su pčele nadogradile isječeno saće, ali ne trutovskim, nego radiličkim ćelijama. Mislim da je to u temi "Brnda vam priča" pa ako ti nije mrsko, pogledaj. A znaš šta knjige kažu za to.
Pozdrav.

[SEVDA(H)LIJA]

Hajmo polahko!
1. LR ( P1+H.R.+M1+M2)
LR - Langstrot-Rut; P1 - prvo plodište; H.R. - Hanemanova ili matična rešetka; M 1 i 2 - prvo i drugo medište.
Pokušaću biti što kraći. Zazimljavam trojako: na P1, na PN+P1 i na P1+P2, nikad na tri nastavka niti na dva+PN (PN-polunastavak, iako to kod LR-a nije polunastavak jer je viši od polovine visine LR-a. Da bi bio PN, morao bi biti visine 121 mm). Obično vadim bar po 1 ili dva krajnja okvira radi vlage, tj bolje ventilacije. Sve hranilice su mi jedobrazne: preko polovine je metalna mreža koju zatvara poklopac odozgo, a druga polovina je za tečnu hranu. Dakle, hranilica je ventilacioni osnov sa otvorom u najgornjoj tački. Nekad sam sa strana stavljao kartonske ili lesonitske pregrade pa odustao. U proljeće sve ide standardno, stim što rijetko rotiram plodišta, a samo sam 2-3 puta probao okretanje plodišta za 180 stepeni pa odustao. Idem na prevješavanje ramova i okretanje ramova ako je to potrebno, umjesto te iste radnje nastavcima jer volim vidjeti šta je tačno unutra, makar što trošim više vremena, ali zato manje kasnije nagađam, a više znam. Desi se da moram dodati pogaču, a društvo je u zadnjem dijelu košnice, dok je mreža za pogaču naprijed. Dakle, ako bih i dodao pogaču, bilo bi to uzalud jer ju pčele ne bi mogle dohvatiti ako zahladni. Zato tada samo zarotiram hranilicu ipogača dođe tačno iznad društva (klubea). Ne znam jesam li što preskočio do sada. Pitajte. Dakle, razvijam društva u 2 P-a. Kad to uspijem i dođe zadnji momenat za proširenje protiv rojenja, ako i kiša pada - ne odustajem. Pošto sa mnom rade i dva sina, ide to malo brže, mada sam ja čangrizav pa ih često zaustavljam kad hoće da sfušere kako bi što prije završili. Dodajemo treća tijela, tj medište. Kako? Obično maticu ili blokiramo na saću lokatorom (metalni ili plastični), ili je držimo u štipaljci u hladu, a ja se igram sa sudbinom pa ni jedno ne koristim, nego jednostavno okvir s maticom stavim sa strane u hlad (to me je nekoliko puta "ošamarilo"). U medište dižemo po dva okvira legla s pčelama (leglo raznih stadija) i te okvirove zabilježimo vodootpornim markerom. Npr. P1 K39 (prvo plodište iz košnice broj 39). Zašto bilježimo? Zato što su to plodišni okviri i sve iz njih ide pčelama, a meni samo pod uslovom da u njima nije bilo vijenaca. No, i u medišta zato dodajem s. osnove, a sa navedenim okvirovima švercujem: nukleusi, pojačavanje slabijih itd. Poslije toga ide Demariranje: maksimum legla u drugo tijelo. U P1 spuštamo maticu sa 1-2 okvira legla i 1-2 okvira s hranom (med i perga), a ostalo popunimo što kvalitetnijim saćem ili s. osnovama. Preko P1 ide H.R., na nju bivše P2 sa leglom (ono je sada M1) i navrh treći nastavak (M2) sa 2 okv. legla. Te manipulacije omoguće mi da nepodobno saće kasnije pretopim u, pretežno, sunčanom topioniku jer je to saće u medištima, a najkvalitetnije (nije važno koliko je staro) u plodištu. Nekad sam vrijeme pretapanja saća ocjenjivao prema suncu. Ako kroz saće iole probija svjetlost, ono ostaje i dalje, a ako je pretamno, ne propušta nimalo svjetlost, ćelije sužene, saće nečim poremećeno - ide na pretapanje (imam i parni topionik, ali bez prese). To bi bilo ukratko.
Zaključak: A) matičnjaci, B) prevješavanje, C) greške, D) uspjeh.
A) Treći, četvrti, peti ili šesti dan od prevješavanja provjeravam prisilne matičnjake u medištima. Uvijek ih ima!!! Eh, na meni je šta ću s njima, ali pošto je to druga tema, neću ovdje dalje o tom. No, ako radi povezanosti bude i to potrebno, mogu nastaviti i ovdje o tome. U postocima, u bar 50 % slučajeva povlače matičnjake. Nisam htio reći više. Tu je "pao" i Belčićev sistem sa plodištem na vrhu (neprirodno). Pala je i teza da pčele "osjećaju" maticu jer, da je osjećaju, ne bi povlačile matičnjake. Zato su kasnije toj metodi dodali "amandman" (dodaju matičnjak dolje radi radnog raspoloženja).
B) Nema čvrstih pravila. No, najčešće mi se dešavalo da je P1 MALO za maticu pa sam morao još jednom prevješavati da bih dao matici prostora, a spriječio rojenje. Muke su to, i to me i odvelo k Đerzonu i njegovom "Dijamantnom (ili zlatnom) pravilu" o oduzimanju matica, ali da se ne bismo razuđivali, i o tome ćemo kasnije. I inače smatram da je za LR jedno plodište MALO, a dva PUNO. Moje mišljenje, no ne mora biti tačno. Zato sam kombinovao pa išao na 2 P-a i 1M sa H.R., a to ću poslije ovoga objasniti. Do tada, samo ovo. Kad imam 2 P-a i !M, onda mi je lakše prevješene ramove vratiti negsje u plodište pa kod vrcanja nemam problema ("srećom" pa su godine sve lošije te i nemam što vrcati).
C) Razvijao sam jaka društva, mučio se preko svake mjere i dobijao "meso" (pčele), a meda toliko da me je stid reći. Zato i jesam tragao, tragam i tragaću, pa pobjegao Đerzonu i Hunjadiju. Uzimao sam ramove, a nisam ih vraćao tamo gdje su bili, a to je NARUŠAVANJE zajednice (zamislite da vam neko ispretura kuću pa morate sjediti na TV-u koji je na plafonu i gledati dolje u sijalicu!). Uz to, prenoseći okvirove, možemo svašta prenositi. Zato bih na svakom okviru napisao oznake, a to nije teško ni fzički niti vremenski: K39 P1 1L (košnica br. 39, prvo plodište prvi okvir slijeva). P1 mi je uvijek plodište s brojem. Dobijao sam i "meso" i rojevi nagon. Na ovakvim godinama (kod mene) skoro da više i ne treba treći nastavak. U tom smislu nužno dolazimo do PN-a. Treći nastavak jeste unekoliko potreban: ventilacija i sprečavanje rojenja.
D)Uspjeh? Skoro da ga i nema. Jedne godine imao sam i rojenje i 10-12 kg meda. Dakle, i pare i jare. Tad mi je bilo krivo što su se rojile, a sad kažem: kad bi tako moglo biti ubuduće, nikad drugo ništa ne bih radio i do kraja života bih se potpisao na to. U uspjeh bih unekoliko mogao putem neuspjeha uračunati proširenje broja društava. Više ništa ne. Ili se ne sjećam. A pošto sam se umorio, ovdje prekidam i odoh u bešiku, i ko zna kad ću nastaviti, mada ću post sutra sigurno pregledati i popraviti ga, sada nemam snage.
Pozdrav, i izvinite na gnjavaži (dugi postovi, duga gnjavaža; dug život, duga patnja)!