NOZEMOZA
- Ekrem-Tesanj-Vlasic
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 108
- Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42
NOZEMOZA
Dragi pčelari foruma pčelarstvo-nahl.com, odlučio sam da vam prezentiram dijelove iz moje neobjavljene knjige, a koju sam pripremao i pisao više godina. Stoga vas molim da to cijenite i ne kršite moja autorska prava. Želim s vama razmijeniti iskustva i mišljenja i tako dopuniti svoje znanje. Očekujem vašu saradnju... Da izmijenimo iskustva, podijelimo mišljenja, komentare, primjedbe...
Na slijedećem linku možete pogledati moju prezentaciju:
http://www.slideshare.net/elmaringispil ... a-11526195
Na slijedećem linku možete pogledati moju prezentaciju:
http://www.slideshare.net/elmaringispil ... a-11526195
Re: NOZEMOZA
Ekreme, vidim da ste napisali da treba izbjegavati mini oplodnjake, da li tu spadaju i LR košnice podijeljene na 3 nukleusa u jednoj košnici, i zašto ?
pozdrav
pozdrav
Dođu tako ponekad vremena, kada pamet zaćuti,
budala progovori, a fukara se obogati. ... IVO ANDRIC
budala progovori, a fukara se obogati. ... IVO ANDRIC
Re: NOZEMOZA
Ovo o Nozemozi Ekrem je odlično napisao. Sve doktorski objašnjeno u tančine.
I doista nismo se riješili Nozemoze ako samo liječimo pčele jer treba i košnicu dezinficirati znači i iz košnice ukloniti uzročnika ove opake bolesti koje većina pčelara misle da je nema u njihovim košnicama i samo rade preventivne svrhe, a te preventivne stvari ne uklanjaju Nozemozu u pčelinjaku i bez većih i širih zahvata koje je Ekrem naveo bolest se uvijek vraća.
Naravno ako se dijagnosticira nozemoza u pčelinjaku, a po statistici nozemoza je prisutna u 40% pčelinjih društava da ne samo da ne treba pčele držati u nukleusima i malim košnicama nego uopće ne razrojavati pčele dok se prvo ne riješi pitanje te bolesti u pčelinjaku. Odnosno dok se bolest ne ukloni iz pčelinjaka.
I doista nismo se riješili Nozemoze ako samo liječimo pčele jer treba i košnicu dezinficirati znači i iz košnice ukloniti uzročnika ove opake bolesti koje većina pčelara misle da je nema u njihovim košnicama i samo rade preventivne svrhe, a te preventivne stvari ne uklanjaju Nozemozu u pčelinjaku i bez većih i širih zahvata koje je Ekrem naveo bolest se uvijek vraća.
Naravno ako se dijagnosticira nozemoza u pčelinjaku, a po statistici nozemoza je prisutna u 40% pčelinjih društava da ne samo da ne treba pčele držati u nukleusima i malim košnicama nego uopće ne razrojavati pčele dok se prvo ne riješi pitanje te bolesti u pčelinjaku. Odnosno dok se bolest ne ukloni iz pčelinjaka.
- Ekrem-Tesanj-Vlasic
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 108
- Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42
Re: NOZEMOZA
Da, Simke. Mini oplodnjaci su jako nepovoljni za zivot pcela. Oni se u pravilu drze daleko od pcelnjaka. Oni sluze jednokratno, a po oplodnji matice se rasformiraju. Ako sa istim pcelama idemo u drugu reprodukciju imamo odlicne uslove da u njima "90 i 10%" bude zarazenih pcela. Rekoh, treba ih izbjegavati, ali nisam rekao da ih i ja, ponekad u nuzdi, ne koristim. Za oplodnjake u LR kosnici podjeljenom u 3 dijela zivotni uslovi pcela su povoljniji. Nekako se mora! A sta mislis? Oplodnjak u LR podjeljenom u 2 dijela ima i povoljnije uslove. Je li tako? Pozdravsimke je napisao/la:Ekreme, vidim da ste napisali da treba izbjegavati mini oplodnjake, da li tu spadaju i LR košnice podijeljene na 3 nukleusa u jednoj košnici, i zašto ?
pozdrav
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Re: NOZEMOZA
Ovo treba štampat , uz kvalitetne fotografije bilo bi jedinstveno štivo o nozemozi.
Ovo oko mini oplodnjaka ako sam dobro shvatio imaš mišljenje kao da su okidač za nozemozu ili.?
Ovo oko mini oplodnjaka ako sam dobro shvatio imaš mišljenje kao da su okidač za nozemozu ili.?
- Ekrem-Tesanj-Vlasic
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 108
- Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42
Re: NOZEMOZA
Hvala na komplimentu. Ako si razumio ovdje se radi o dijelovima iz moje neobjavljene knjige, gdje sam pojedine bitne naslove skraceno prezentirao. Vezano za mini oplodnjake dobro si konstatovao. Pcela u njima ima krajnje nepovoljne uslove zivljenja. To su mali nukleusi za sve pcelnje bolesti. Pozdrav!senad je napisao/la:Ovo treba štampat , uz kvalitetne fotografije bilo bi jedinstveno štivo o nozemozi.
Ovo oko mini oplodnjaka ako sam dobro shvatio imaš mišljenje kao da su okidač za nozemozu ili.?
-
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 381
- Pridružen/a: 29 sij 2011, 12:57
- Lokacija: Anderstorp-Svedska-Skandinavija
Re: NOZEMOZA
POZ Mini oplodnjak moze li malo konkretnije.A.ko komentarisemo onda treba bez rukavica.
Otvoreni i konkretno.Unaprijed zahvalan. MK
Otvoreni i konkretno.Unaprijed zahvalan. MK
- Ekrem-Tesanj-Vlasic
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 108
- Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42
Re: NOZEMOZA
Dragi moj Mirsade, ako ja nisam bio korektan i konkretan, onda je tacka (tocka). Ja nista nikada nisam radio u rukavicama. Ili se mozda nismo razumili? Pozdrav!mirsad je napisao/la:POZ Mini oplodnjak moze li malo konkretnije.A.ko komentarisemo onda treba bez rukavica.
Otvoreni i konkretno.Unaprijed zahvalan. MK
Re: NOZEMOZA
Lijepo Ekreme,ovo je jako korisno štivo
Kada knjigu mozemo ocekivat?
Kada knjigu mozemo ocekivat?
- Ekrem-Tesanj-Vlasic
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 108
- Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42
Re: NOZEMOZA
Hvala Ermine na iskrenim riječima podrške. A knjiga je davno završena - prije tri godine, samo mi se "ne da" da joj otvorim prozor u svijet. Za to treba love, a kod mene uvjek ima nešto preče.ErminH je napisao/la:Lijepo Ekreme,ovo je jako korisno štivo
Kada knjigu mozemo ocekivat?
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: NOZEMOZA
Ima i onih koji ce da plate recenziju,uredjivanje i stampanje knjiga,ali za uzvrat morao bih u svojoj knjizi da spomenes neke stvari za siru pcelarsku publiku,mülereovu hranilicu,jentereov sistem uzgoja matica,mülerov uzgoj matica,ili ovaj,onaj lijek protiv varoe,itd,to jest time bi pravio EPP za neke proizvodjace,zauzvrat bi izasla tvoja knjiga,a to nije u tvom slucaju svrha i cilj!Radje ako mogu da uzmem sebi za pravo da ti dadnem savjet,kad god htjednes stampati knjigu bolje je manji broj knjiga a vise puta izdanja po narudjbi!Navest cu primjer knjige Branka Relica Rentabilnost Pcelarenja koja je izasla u 2000primjeraka!Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:Hvala Ermine na iskrenim riječima podrške. A knjiga je davno završena - prije tri godine, samo mi se "ne da" da joj otvorim prozor u svijet. Za to treba love, a kod mene uvjek ima nešto preče.ErminH je napisao/la:Lijepo Ekreme,ovo je jako korisno štivo
Kada knjigu mozemo ocekivat?
- Ekrem-Tesanj-Vlasic
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 108
- Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42
Re: NOZEMOZA
Da, Medonosa. Biće nekako. Tema moje knjige su "bolesti pčela" gdje nema mjesta za mülereovu hranilicu,jentereov sistem uzgoja matica,mülerov uzgoj matica, ali svakako da je i ta tema za "širu pčelarsku publiku". Što se tiče lijekova, da, to može. Istina da u momojoj knjizi nisu pominjani preparati (tvornički nazivi lijeka), već ljekovite tvari, jer upravo imam mišljenje da ne bi bilo dobro da proizvođače preparata besplatno reklamiram. To je posebna priča. Znaš, na našem tržištu najmanje je registrovanih preparata, a više onih drugih koje proizvode (obućari, stolari,moleri...) i takvi se mogu kupiti u prodavnicama pčelarske opreme, ali nažalost i u poljoprivrednim apotekama. Tebi hvala na pažnji, s iskrenim poštovanjem.medonosa je napisao/la:Ima i onih koji ce da plate recenziju,uredjivanje i stampanje knjiga,ali za uzvrat morao bih u svojoj knjizi da spomenes neke stvari za siru pcelarsku publiku,mülereovu hranilicu,jentereov sistem uzgoja matica,mülerov uzgoj matica,ili ovaj,onaj lijek protiv varoe,itd,to jest time bi pravio EPP za neke proizvodjace,zauzvrat bi izasla tvoja knjiga,a to nije u tvom slucaju svrha i cilj!Radje ako mogu da uzmem sebi za pravo da ti dadnem savjet,kad god htjednes stampati knjigu bolje je manji broj knjiga a vise puta izdanja po narudjbi!Navest cu primjer knjige Branka Relica Rentabilnost Pcelarenja koja je izasla u 2000primjeraka!Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:Hvala Ermine na iskrenim riječima podrške. A knjiga je davno završena - prije tri godine, samo mi se "ne da" da joj otvorim prozor u svijet. Za to treba love, a kod mene uvjek ima nešto preče.ErminH je napisao/la:Lijepo Ekreme,ovo je jako korisno štivo
Kada knjigu mozemo ocekivat?
-
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 381
- Pridružen/a: 29 sij 2011, 12:57
- Lokacija: Anderstorp-Svedska-Skandinavija
Re: NOZEMOZA
POZ ZA EKREMA Jedno veliko izvinjenje.....
Ekreme zelja mi je bila samo da se razvije diskusija o ovim malim oplodnjacima.
Znate i sami da vise ljudi ima vise razlicitih vidzenja o istoj stvari.
Zelim saznati sto vise o opldnjacima.Pozitivnog---Negativnog.
MK
Ekreme zelja mi je bila samo da se razvije diskusija o ovim malim oplodnjacima.
Znate i sami da vise ljudi ima vise razlicitih vidzenja o istoj stvari.
Zelim saznati sto vise o opldnjacima.Pozitivnog---Negativnog.
MK
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: NOZEMOZA
Nema na cemu hvala tebi na postovanju,znam samo kako je kada neko izdaje knjigu,isto kada se prodaje fudbaler,svi bi pomogli,ali i da zarade i svoj interes obrane!Da, Medonosa. Biće nekako. Tema moje knjige su "bolesti pčela" gdje nema mjesta za mülereovu hranilicu,jentereov sistem uzgoja matica,mülerov uzgoj matica, ali svakako da je i ta tema za "širu pčelarsku publiku". Što se tiče lijekova, da, to može. Istina da u momojoj knjizi nisu pominjani preparati (tvornički nazivi lijeka), već ljekovite tvari, jer upravo imam mišljenje da ne bi bilo dobro da proizvođače preparata besplatno reklamiram. To je posebna priča. Znaš, na našem tržištu najmanje je registrovanih preparata, a više onih drugih koje proizvode (obućari, stolari,moleri...) i takvi se mogu kupiti u prodavnicama pčelarske opreme, ali nažalost i u poljoprivrednim apotekama. Tebi hvala na pažnji, s iskrenim poštovanjem.Ima i onih koji ce da plate recenziju,uredjivanje i stampanje knjiga,ali za uzvrat morao bih u svojoj knjizi da spomenes neke stvari za siru pcelarsku publiku,mülereovu hranilicu,jentereov sistem uzgoja matica,mülerov uzgoj matica,ili ovaj,onaj lijek protiv varoe,itd,to jest time bi pravio EPP za neke proizvodjace,zauzvrat bi izasla tvoja knjiga,a to nije u tvom slucaju svrha i cilj!Radje ako mogu da uzmem sebi za pravo da ti dadnem savjet,kad god htjednes stampati knjigu bolje je manji broj knjiga a vise puta izdanja po narudjbi!Navest cu primjer knjige Branka Relica Rentabilnost Pcelarenja koja je izasla u 2000primjeraka!
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: NOZEMOZA
Kolega,iz tvoje edukativne prezentacije koju si bezprijekorno napravio analizom dolazim do zakljucka da svaka pcelinja zajednica je" zarazena"-prisutne su spore Nozemoze,pogorsavanjem uslova pcelinje zajednice,higjena,vlaga,losa hrana,prljava voda,,opadanjem zdrastvenog imuniteta pcela,bolest se siri i prelazi u stadij akutnog obolenja pcela(isto kao i kod nas ljudi,svi imamo rak,pusenjem,slabom ishranom,higjenom,nespavanjem,stresom,itd izazivamo slabljenje imunog sistema organizma,cime dajemo sansu raku da se pocne siriti)sto moze dovesti u cestom slucaju do uginuca cijelog drustva!?
- Ekrem-Tesanj-Vlasic
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 108
- Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42
Re: NOZEMOZA
Pozdrav kolega Medonoša, tvoje konstatacije su tačne, a evo još nekih mojih razmišljanja.medonosa je napisao/la:Kolega,iz tvoje edukativne prezentacije koju si bezprijekorno napravio analizom dolazim do zakljucka da svaka pcelinja zajednica je" zarazena"-prisutne su spore Nozemoze,pogorsavanjem uslova pcelinje zajednice,higjena,vlaga,losa hrana,prljava voda,,opadanjem zdrastvenog imuniteta pcela,bolest se siri i prelazi u stadij akutnog obolenja pcela(isto kao i kod nas ljudi,svi imamo rak,pusenjem,slabom ishranom,higjenom,nespavanjem,stresom,itd izazivamo slabljenje imunog sistema organizma,cime dajemo sansu raku da se pocne siriti)sto moze dovesti u cestom slucaju do uginuca cijelog drustva!?
Varamo li se da su naše pčelinje zajednice zdrave?
- Naizgled zdrave pčelinje zajednice ostvaruju i do 30% manje prinose, a pčelari ne mogu uočiti da su njihove pčelinje zajednice oboljele od Nozemoze...
- Čak i kada dobiju pozitivan nalaz na Nozemozu sumnjaju u njega i ne poduzimaju bilo kakve radnje, smatrajući i dalje da su njihove pčelinje zajednice zdrave. ONE TAKO I DJELUJU: jako su razvijene. Međutim, te zajednice, ako dočekaju jesen, vjerovatno neće prezimiti.
Na našem području skoro da je „90 i 10 %“ pčelinjih zajednica, u različitom obliku, zaraženo Nozemozom (ispitajte uzorke na Veterinarskom fakultetu).
Njeni znakovi su prikriveni. Pčelar teško uočava njene karakteristične znakove, a oni se ipak mogu uočiti u svim životnim periodima pčela. Kada se u nekoj zajednici skupno pojavi dva i više karakterističnih znakova pa pčelar posumnja na Nozemozu, uzorci iz te zajednice laboratorijskom pretragom već se ocjenjuju kao „srednje zaraženim“. Pčelar može (ako hoće, a zna) iz dobro zaražene p. zajednice odabrati pčelinje jedinke koje će laboratorijskom pretragom biti negativne (zdrave).
Samo po znakovima „fleke na saću ili satonošama“ ne može se 100% tvrditi da su uzrokovane Nozemozom (prvo: fleke mogu biti uzrokovane i drugim poremećajima, drugo: pčelinja zajednica može uginuti od Nozemoze a da u njenom staništu nema takvih fleka). To jeste jedna od njenih karakterističnih znakova, a koje svaki pčelar može uočiti. Ako su te fleke rezultat Nozemoze onda u toj zajednici ima još puno drugih karakterističnih znakova, bolest je uznapredovala i pojavila se u kroničnom obliku. Za tu zajednicu su loše prognoze.
Na osnovu čega ja tvrdim da je na našem području skoro 100 % pčelinjih zajednica, u različitom obliku, zaraženo Nozemozom. Volio bih da moju tvrdnju demantuju analize uzoraka koje radi Veterinarski fakultet u Srajevu, Banja Luci, Mostaru...
Poređenje Varoe Destruktor s Nosemom Apis
Mi pčelari pomirili smo se sa činjenicom da moramo i možemo pčelariti sa Varoom. Uzročnik te bolesti (Varoa Destruktor) našu medonosnu pčelu u našem području „pronašao“ je 70-ih godina prošlog vijeka. Mi smo do sada protiv njega izmislili oko 300 preparata (najveći broj mi Balkanci, ne moraju se ni registrirati, ide ako ide), a on (uzročnik „Varoa Destruktor), on je još tu. Pored toga, on (u poređenju sa Nosemom Apis) je tako velik da ga “možemo ubiti i ciglom“. Za svog domaćina, a našu pčelu tako je vezan da bez nje (sam) ne može preživjeti. Kada ugine zajednica uginula je i varoa. Varoa nam nanosi velike gubitke, mi to znamo, i znamo da ju mi i pčele udruženi ne možemo potpuno pobjediti. Onda smo te činjenice prihvatili i našli neka rješenja o suživotu varoe i pčele. Mi smo prihvatili da u našim pčelinjim zajednicama uvijek ima varoa, a to isto ne možemo prihvatiti za Nosemu.
Uzročnik Nozemoze (Nossema Apis) našu pčelu našla je vjerovatno i prije nego smo mi ljudi našli pčelu. Taj sićušni uzročnik, odnosno Nossema Apis je mikroorganizam (protozoa - nema organela pomoću kojih se kreće). Ona može, za razliku od varoe, da godinu i više preživljava bez pčele (svog jedinog domaćina), ima fantastične mogućnosti ekspanzivnog razvoja i razmnožavanja. Mi za nju do danas nismo izmislili pouzdan, a prihvatljiv lijek. Samo liječenje ne daje zadovoljavajuće rezultate. Mora se uporedo vršiti i sterilizacija (dezinfekcija pčelinjeg staništa). Bolji efekti se postižu samom dezinfekcijom nego samim liječenjem. Usljed nozemoze svake godine imamo velike gubitke tokom cijele godine (ljeti manje prinose – zimi uginuća pčelinjih zajednica).
ZAKLJUČAK:
1. Varoa Destruktor je MALA MACA za Nosemu apis.
2. Mi se varamo kada mislimo da u našim pčelinjim zajednicama nema Nozemoze.
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: NOZEMOZA
Znaci,higjena na pcelinjaku,u kosnici,priboru,alatu,donosi 30% vise prinosa,i 5%gubitaka,manje!
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: NOZEMOZA
LJEKOVITOM POGAČOM PROTIV NOZEMOZE
(Izjescak iz jedne knjige)
U ovom napisu govori se o primeni pelina i ljute paprike u suzbijanju nozemoze. Takva preporuka se do sada mogla čuti više puta na predavanjima i pročitati u literaturi. Najsvežiji primer je predavanje Sergeja Luganskog iz Rusije održano u Kragujevcu gde je afirmisao ljutu papriku kao sredstvo borbe protiv nozemoze, ali i u napisu slovenačkog veterinara Boruta Preinfalka koji je stalni saradnik njihovog nacionalnog časopisa, gde je pelinu dao visoko mesto u borbi protiv nozemoze u julskom broju časopisa Pčelar za 2005. godinu na 304. strani.
Ovim javljanjem u našem cenjenom listu Pčelar, hoćemo da upoznamo kolege pčelare sa problemom najraširenije bolesti pčela sa kojom smo se borili (i nadam se izborili) unazad petnaestak godina.
Radi se o nozemozi pčela koja se kod nas pojavila u velikoj meri počev od pre oko 15 godina. [ta je uzrok tako nagloj pojavi nozemoze nismo znali, pa smo sumnjali na sve i svašta. Blizina štala, vetrovit teren, loša voda na potoku koji naše pčele posećuju? I adekvatne mere u vidu preseljenja pčelinjaka sa jedne na drugu lokaciju, te obezbeđenja čiste vode za pčele, kao i primena lekova, tada znanih i nama dostupnih (Nozecid, Nozemavet, Fumagilin DCH, odnosno Fumidil B) nisu pomogle.
Iz godine u godinu napadi nozemoze su bivali sve jači i jači. A mi u želji da društva spasimo, nismo žalili da im damo lekove i kada treba i kada ne treba. I u jesenjoj prihrani društava, obavezno se davao antibiotik Fumagilin, ili neko jodno jedinjenje. U zimskoj prihrani pogačama, koje smo kupovali ili sami spravljali obavezno je uključivan i jedan od registrovanih lekova protiv nozemoze pčela. U proleće, to je bila obaveza broj jedan, da se u sirup doda lek protiv nozemoze. A rezultati SKORO NIKAKVI. To je iskustvo sa našeg pčelinjaka.
Vremenom smo „shvatili“ da se nozemoza, u tom obimu, pojavila u isto vreme kada se u našim brdsko-planinskim krajevima masovnije počela da javlja kasna letnja paša „šumskog crnog“ meda koji je verovatno i glavni provokativni faktor za ekspanziju proliva i nozemoze kod pčela u našim relativno surovim zimskim uslovima sa malo dana za pročisne izlete pčela. Od tada, kada se pojavila medna rosa na lišću listopadnog drveća krajem leta, do danas, u našim krajevima ona je postala jedna od najsigurnijih paša, sa značajnim količinama tamnog i izuzetno kvalitetnog meda. Paša se javlja u vreme kada pčelinje zajednice smanjuju obim legla u plodištu i skoro redovno unose taj tamni med u tako nastali prazan prostor u plodištu. Neopisivo je zadovoljstvo pčelara da u ranim jutarnjim satima, kada se dan još ni najavio nije, vidi reke pčela koje u potmulom huku hrle iz košnica u njima znanom pravcu i teške padaju po celom prostoru pčelinjaka preopterećene silnim tovarom meda medljikovca. Ta lepota traje do otprilike 9 sati izjutra kada pčelinjak ućuti kao da nijedne pčele nema. Ako se vremenske prilike ne promene, nedelju dana je dovoljno da medišta budu krcata crnim medom.
Ali, da se vratimo nozemozi. Jasno nam je da je ovaj med u velikom procentu kriv za tako snažnu pojavu nozemoze kod pčela. Davljenik se i za slamku hvata pa i mi, nemajući kuda, posegosmo pre 5–6 godina za lekovima iz biljne apoteke (ljuta paprika i gorki pelin). Bilo je lutanja oko primene ova dva prirodna sastojka, međutim, unazad 4 godine ustalili smo proizvodnju pogača za zimsku prihranu pčela, uz dodatak sitno samlevene ljute paprike, kao i ekstrakta pelina koga sami spravljamo na našem pčelinjaku u Golom Brdu. U proleće, kada biljni život počne naglo da buja, oberemo mlado lišće pelina (Arthemisia absinchium) i u tankom sloju na lesama osušimo u sušari. Osušeni mladi list pelina do upotrebe upakujemo u veće papirne kese. U toku jula, kada pelin počne da žuti, odnosno počne da cveta, naberu se cvetne grane i kao i lišće pelina, osuše u sušari. Osušene cvetne grančice pelina, kao i osušeno lišće, sitno iseckamo i složimo u veće staklene tegle, zapremine 3–5 litara. Mešavinu lišća i cvetova osušenog pelina napravimo u odnosu 30:70 u korist cvetnih grančica.
Tegle napunimo do dve trećine zapremine ovom mešavinom. Teglu dopunimo alkoholom jačine 40° i istu zatvorimo. Teglu držimo na tamnom mestu najmanje dvadeset dana. Onda je otvorimo, ocedimo ekstrakt, sipamo ga u tamnu staklenu bocu i koristimo po uputstvu. Primenom naše pogače gubitke pčelinjih društava od nozemoze pčela smo smanjili na minimum. Društva izlaze iz zime snažna, vitalna i zdrava, bez vidnih znakova prisutnosti nozemoze.
Kako pravimo lekovitu pogaču?
Desetak dana pre izrade pogače, u specijalnom sudu za invertovanje šećera pomešamo 66,6 kg šećera sa 16,7 litara vode, uz dodatak 10 kg „zdravog“ livadskog meda, ceđenog iz naših medišta. Na temperaturi od oko 36 °C i uz povremeno mešanje dobijamo odličan invertovani gusti sirup. Na mlinu za mlevenje šećera sameljemo 20 kg šećera i svu tu količinu izručimo u posudu mešalice za pripremu pogača, sem 1 kg koga uz 1 kg kvasca i dodatak 400 ml vode skuvamo u loncu zapremine oko 10 litara. U drugi lonac iste zapremine odmerimo 5,25 kg invertovanog gustog sirupa i u isti ulijemo vruć skuvani kvasac. Dobro izmešamo i u dobijenu masu ulijemo 55 ml ekstrakta pelina. U već sipani šećer u prahu, u posudu mešalice, dodajemo odmerenih 68 g sitno samlevene ljute paprike. Tečnu masu iz lonca izručimo na samleveni šećer u posudu mešalice. I izvršimo mešanje testa za pogače. Dobro izmešanu masu uzimamo rukama i njome punimo pripremljene plastične kese koje se radi odmeravanja nalaze na podešenoj vagi, na 1 kg težine. Da ne bi došlo do brzog hlađenja mase u kesama (kako bi se kasnije testo lakše „peglalo“) potrebno je da nakon punjenja, kese odložimo u jednu kutiju.
Po završenom odmeravanju svih 26–27 pogača (koliko ih bude ako se dobro meri) pogače punjene na kraju idu prve na dasku za peglanje gde se lepo ispeglaju na željenu debljinu. Daska za peglanje je komad daske, dimenzija kese za pogaču, čije su bočne ivice podignute ukovanim drvenim lajsnama za 6–7 mm, koliko i treba da budu debele ispeglane pogače. Varenje, odnosno zatvaranje napunjenih i ispeglanih pogača obavlja se na dasci za varenje, koja je napravljena tako da je uređaj za dvostruko varenje plastike spušten u posebnu kutiju uz dasku, tako da visina grejača za otsecanje, odnosno varenje kese, bude u istoj ravni sa površinom daske na kojoj leži pogača. Dobro zatvorena pogača se slaže u kutije (po 10 u kutiji) i odlaže u hladnu prostoriju.
U januaru ili početkom februara naše pogače dajemo svim pčelinjim društvima, bez obzira na količinu prisutne hrane u košnici. Vrlo je važno da nastojimo da svim društvima obezbedimo našu pogaču sve do perioda kada pčele u proleće imaju učestaliji izlet iz košnica i primetan unos polena i nektara iz prirode. Zahvaljujući ovoj pogači koju naše pčele rado konzumiraju u najlošijim mesecima zime, sa puno optimizma i bez onog ranijeg straha – šta će ostati od pčela na proleće, čekamo novo leto i za nas unosnu kasno letnju pašu medne rose sa listova drveća iz nepreglednih šuma podno Kopaonika.
VAŽNO JE ZNATI
Spore nozemoze se šire izmetom odraslih pčela tako što ih mlade jedinke unose u sebe prilikom čišćenja zaraženog saća. Pčele u većoj meri defeciraju unutar klubeta krajem zime, posle svog dugog zatočenja, jer tada težina njihovog zadnjeg creva rapidno raste. Kada su pčele u mogućnosti da slobodno lete i izmet izbacuju izvan društva, saća postaju čistija, a šanse da pčele dospeju u kontakt sa sporama se smanjuju. Izvestan nivo infekcije opstaje na saćima tokom čitavog leta u dovoljnoj meri da može dovesti do inficiranja zimskog klubeta. Eksperimentalno je utvrđeno da spore mogu u izmetu opstati najmanje godinu dana.
Infekcija može ostati unutar jednog društva, ali je činjenica da ponovno inficiranje posredstvom pčela praktično nestaje tokom leta. Međutim, do izbacivanja izmeta u košnicama može doći u društvima i tokom leta kada se pčele nađu u košnicama usled neuobičajeno lošeg vremena. Postoji statistički značajna korelacija između hladnih, maglovitih, kišnih leta i infekcije društva sledećeg proleća, mada bi uzrok tome delimično mogao biti i usporeniji rast društava tokom kišnih godina, kao i nepotpunije čišćenje saća. Eksperimentalno je utvrđeno da je nivo infekcije u proleće znatno niži u društvima u kojima su zaražena saća stavljena u centar gnezda tokom prethodnog leta, nego u društvima u kojima su zaražena saća stavljena na periferiju gnezda. Razlog tome je što se saća u centru gnezda više koriste, pa samim tim i više čiste, nego ona na periferiji.
(Izjescak iz jedne knjige)
U ovom napisu govori se o primeni pelina i ljute paprike u suzbijanju nozemoze. Takva preporuka se do sada mogla čuti više puta na predavanjima i pročitati u literaturi. Najsvežiji primer je predavanje Sergeja Luganskog iz Rusije održano u Kragujevcu gde je afirmisao ljutu papriku kao sredstvo borbe protiv nozemoze, ali i u napisu slovenačkog veterinara Boruta Preinfalka koji je stalni saradnik njihovog nacionalnog časopisa, gde je pelinu dao visoko mesto u borbi protiv nozemoze u julskom broju časopisa Pčelar za 2005. godinu na 304. strani.
Ovim javljanjem u našem cenjenom listu Pčelar, hoćemo da upoznamo kolege pčelare sa problemom najraširenije bolesti pčela sa kojom smo se borili (i nadam se izborili) unazad petnaestak godina.
Radi se o nozemozi pčela koja se kod nas pojavila u velikoj meri počev od pre oko 15 godina. [ta je uzrok tako nagloj pojavi nozemoze nismo znali, pa smo sumnjali na sve i svašta. Blizina štala, vetrovit teren, loša voda na potoku koji naše pčele posećuju? I adekvatne mere u vidu preseljenja pčelinjaka sa jedne na drugu lokaciju, te obezbeđenja čiste vode za pčele, kao i primena lekova, tada znanih i nama dostupnih (Nozecid, Nozemavet, Fumagilin DCH, odnosno Fumidil B) nisu pomogle.
Iz godine u godinu napadi nozemoze su bivali sve jači i jači. A mi u želji da društva spasimo, nismo žalili da im damo lekove i kada treba i kada ne treba. I u jesenjoj prihrani društava, obavezno se davao antibiotik Fumagilin, ili neko jodno jedinjenje. U zimskoj prihrani pogačama, koje smo kupovali ili sami spravljali obavezno je uključivan i jedan od registrovanih lekova protiv nozemoze pčela. U proleće, to je bila obaveza broj jedan, da se u sirup doda lek protiv nozemoze. A rezultati SKORO NIKAKVI. To je iskustvo sa našeg pčelinjaka.
Vremenom smo „shvatili“ da se nozemoza, u tom obimu, pojavila u isto vreme kada se u našim brdsko-planinskim krajevima masovnije počela da javlja kasna letnja paša „šumskog crnog“ meda koji je verovatno i glavni provokativni faktor za ekspanziju proliva i nozemoze kod pčela u našim relativno surovim zimskim uslovima sa malo dana za pročisne izlete pčela. Od tada, kada se pojavila medna rosa na lišću listopadnog drveća krajem leta, do danas, u našim krajevima ona je postala jedna od najsigurnijih paša, sa značajnim količinama tamnog i izuzetno kvalitetnog meda. Paša se javlja u vreme kada pčelinje zajednice smanjuju obim legla u plodištu i skoro redovno unose taj tamni med u tako nastali prazan prostor u plodištu. Neopisivo je zadovoljstvo pčelara da u ranim jutarnjim satima, kada se dan još ni najavio nije, vidi reke pčela koje u potmulom huku hrle iz košnica u njima znanom pravcu i teške padaju po celom prostoru pčelinjaka preopterećene silnim tovarom meda medljikovca. Ta lepota traje do otprilike 9 sati izjutra kada pčelinjak ućuti kao da nijedne pčele nema. Ako se vremenske prilike ne promene, nedelju dana je dovoljno da medišta budu krcata crnim medom.
Ali, da se vratimo nozemozi. Jasno nam je da je ovaj med u velikom procentu kriv za tako snažnu pojavu nozemoze kod pčela. Davljenik se i za slamku hvata pa i mi, nemajući kuda, posegosmo pre 5–6 godina za lekovima iz biljne apoteke (ljuta paprika i gorki pelin). Bilo je lutanja oko primene ova dva prirodna sastojka, međutim, unazad 4 godine ustalili smo proizvodnju pogača za zimsku prihranu pčela, uz dodatak sitno samlevene ljute paprike, kao i ekstrakta pelina koga sami spravljamo na našem pčelinjaku u Golom Brdu. U proleće, kada biljni život počne naglo da buja, oberemo mlado lišće pelina (Arthemisia absinchium) i u tankom sloju na lesama osušimo u sušari. Osušeni mladi list pelina do upotrebe upakujemo u veće papirne kese. U toku jula, kada pelin počne da žuti, odnosno počne da cveta, naberu se cvetne grane i kao i lišće pelina, osuše u sušari. Osušene cvetne grančice pelina, kao i osušeno lišće, sitno iseckamo i složimo u veće staklene tegle, zapremine 3–5 litara. Mešavinu lišća i cvetova osušenog pelina napravimo u odnosu 30:70 u korist cvetnih grančica.
Tegle napunimo do dve trećine zapremine ovom mešavinom. Teglu dopunimo alkoholom jačine 40° i istu zatvorimo. Teglu držimo na tamnom mestu najmanje dvadeset dana. Onda je otvorimo, ocedimo ekstrakt, sipamo ga u tamnu staklenu bocu i koristimo po uputstvu. Primenom naše pogače gubitke pčelinjih društava od nozemoze pčela smo smanjili na minimum. Društva izlaze iz zime snažna, vitalna i zdrava, bez vidnih znakova prisutnosti nozemoze.
Kako pravimo lekovitu pogaču?
Desetak dana pre izrade pogače, u specijalnom sudu za invertovanje šećera pomešamo 66,6 kg šećera sa 16,7 litara vode, uz dodatak 10 kg „zdravog“ livadskog meda, ceđenog iz naših medišta. Na temperaturi od oko 36 °C i uz povremeno mešanje dobijamo odličan invertovani gusti sirup. Na mlinu za mlevenje šećera sameljemo 20 kg šećera i svu tu količinu izručimo u posudu mešalice za pripremu pogača, sem 1 kg koga uz 1 kg kvasca i dodatak 400 ml vode skuvamo u loncu zapremine oko 10 litara. U drugi lonac iste zapremine odmerimo 5,25 kg invertovanog gustog sirupa i u isti ulijemo vruć skuvani kvasac. Dobro izmešamo i u dobijenu masu ulijemo 55 ml ekstrakta pelina. U već sipani šećer u prahu, u posudu mešalice, dodajemo odmerenih 68 g sitno samlevene ljute paprike. Tečnu masu iz lonca izručimo na samleveni šećer u posudu mešalice. I izvršimo mešanje testa za pogače. Dobro izmešanu masu uzimamo rukama i njome punimo pripremljene plastične kese koje se radi odmeravanja nalaze na podešenoj vagi, na 1 kg težine. Da ne bi došlo do brzog hlađenja mase u kesama (kako bi se kasnije testo lakše „peglalo“) potrebno je da nakon punjenja, kese odložimo u jednu kutiju.
Po završenom odmeravanju svih 26–27 pogača (koliko ih bude ako se dobro meri) pogače punjene na kraju idu prve na dasku za peglanje gde se lepo ispeglaju na željenu debljinu. Daska za peglanje je komad daske, dimenzija kese za pogaču, čije su bočne ivice podignute ukovanim drvenim lajsnama za 6–7 mm, koliko i treba da budu debele ispeglane pogače. Varenje, odnosno zatvaranje napunjenih i ispeglanih pogača obavlja se na dasci za varenje, koja je napravljena tako da je uređaj za dvostruko varenje plastike spušten u posebnu kutiju uz dasku, tako da visina grejača za otsecanje, odnosno varenje kese, bude u istoj ravni sa površinom daske na kojoj leži pogača. Dobro zatvorena pogača se slaže u kutije (po 10 u kutiji) i odlaže u hladnu prostoriju.
U januaru ili početkom februara naše pogače dajemo svim pčelinjim društvima, bez obzira na količinu prisutne hrane u košnici. Vrlo je važno da nastojimo da svim društvima obezbedimo našu pogaču sve do perioda kada pčele u proleće imaju učestaliji izlet iz košnica i primetan unos polena i nektara iz prirode. Zahvaljujući ovoj pogači koju naše pčele rado konzumiraju u najlošijim mesecima zime, sa puno optimizma i bez onog ranijeg straha – šta će ostati od pčela na proleće, čekamo novo leto i za nas unosnu kasno letnju pašu medne rose sa listova drveća iz nepreglednih šuma podno Kopaonika.
VAŽNO JE ZNATI
Spore nozemoze se šire izmetom odraslih pčela tako što ih mlade jedinke unose u sebe prilikom čišćenja zaraženog saća. Pčele u većoj meri defeciraju unutar klubeta krajem zime, posle svog dugog zatočenja, jer tada težina njihovog zadnjeg creva rapidno raste. Kada su pčele u mogućnosti da slobodno lete i izmet izbacuju izvan društva, saća postaju čistija, a šanse da pčele dospeju u kontakt sa sporama se smanjuju. Izvestan nivo infekcije opstaje na saćima tokom čitavog leta u dovoljnoj meri da može dovesti do inficiranja zimskog klubeta. Eksperimentalno je utvrđeno da spore mogu u izmetu opstati najmanje godinu dana.
Infekcija može ostati unutar jednog društva, ali je činjenica da ponovno inficiranje posredstvom pčela praktično nestaje tokom leta. Međutim, do izbacivanja izmeta u košnicama može doći u društvima i tokom leta kada se pčele nađu u košnicama usled neuobičajeno lošeg vremena. Postoji statistički značajna korelacija između hladnih, maglovitih, kišnih leta i infekcije društva sledećeg proleća, mada bi uzrok tome delimično mogao biti i usporeniji rast društava tokom kišnih godina, kao i nepotpunije čišćenje saća. Eksperimentalno je utvrđeno da je nivo infekcije u proleće znatno niži u društvima u kojima su zaražena saća stavljena u centar gnezda tokom prethodnog leta, nego u društvima u kojima su zaražena saća stavljena na periferiju gnezda. Razlog tome je što se saća u centru gnezda više koriste, pa samim tim i više čiste, nego ona na periferiji.
-
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 375
- Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
- Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc
Re: NOZEMOZA
oprostite mi pocetnik sam pa nerazumijem nekke stvari samo ovo oko dezinfekcije podnjace mrezaste dali se je ovdje mislilo kad se zajednica zarazio odnosno kada je u nekom vecem stadiju zarazenosti pa se vrsi ta dezinfekcija ili se je ovdje mislilo na uobicajno ciscenje podnice i dezinfekciju i kako da izvrsimo dezinfekciju i kojim srestvima jer ja opremu dezinficiram sa izosanom i dali se dmije izosano dezinficirati oprema
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: NOZEMOZA
Netreba se izvinjavati svi smo mi bili ili smo pocetnici!Sto se tice dezinfekcije podnice,koja se vrsi u proljece najbolje je sa let lampom opaliti unutrasnjost podnice ili u vreloj vodi je potopiti 1-2 min,bez hemije i stranih mirisa,za izostan nemogu ti nista reci,kako se koristi jer nisam taj preparat nikada koristio!balasevic je napisao/la:oprostite mi pocetnik sam pa nerazumijem nekke stvari samo ovo oko dezinfekcije podnjace mrezaste dali se je ovdje mislilo kad se zajednica zarazio odnosno kada je u nekom vecem stadiju zarazenosti pa se vrsi ta dezinfekcija ili se je ovdje mislilo na uobicajno ciscenje podnice i dezinfekciju i kako da izvrsimo dezinfekciju i kojim srestvima jer ja opremu dezinficiram sa izosanom i dali se dmije izosano dezinficirati oprema
-
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 375
- Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
- Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc
Re: NOZEMOZA
hvala medonosna a izosan ima velik spektar djelovanja na viruse bakterije i sta vec jos a nije opasan za ljude jer se moze koristiti za dezinfekciju vode za pce samo sto se daje u daleko manjim kolicinama
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
Re: NOZEMOZA
Nozema Cerana je kao i Varooa po gospodarskoj šteti.
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: NOZEMOZA
Nebih se bas slozio sa tvojom izjavom,a predpostavljam da si zakljucio zasto!saperica je napisao/la:Nozema Cerana je kao i Varooa po gospodarskoj šteti.
Re: NOZEMOZA
varoa je samo bitan vektor za širenje svih virusnih, gljivičnih i ostalih bolesti.
nozema cerana je tihi ubojica, barem se zagrebačko područje opeklo na njoj.
nozema cerana je tihi ubojica, barem se zagrebačko područje opeklo na njoj.
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: NOZEMOZA
Slazem se, i sa tim da je tihi ubojica Nozema Cerana,pa stoga i nanosi vece gospodarske stete,medjutim pronadjeno je sredstvo protiv nje u okolici Livna pa je i taj problem rijesen u BiH pcelarstvu!saperica je napisao/la:varoa je samo bitan vektor za širenje svih virusnih, gljivičnih i ostalih bolesti.
nozema cerana je tihi ubojica, barem se zagrebačko područje opeklo na njoj.