Bolesti odraslih pčela

Odgovorite
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la Kreso »

Kolega Senade, dotkao si se dosta razlicitih tema u zadnjem postu. Da ne citiram, probacu ovako.
Kad se prica o brizi za pcelare ovdje, neznam kakvu vi sliku imate. Konkretno, za ovih desetak godina pcelarenja placam clanarinu svom maticnom drustvu i savezu, od kojih dobivam mjesecni casopis. Nemam nikakve potpore ni u lijekovima ili bilo cemu. Nit me ko sta pita nit .ebe. Zivim pcelarim i to je to. Dakle znas il´neznas. Mislim da ima neke nadoknade ukoliko dodje do sanacije pcelinjaka zbog ATL-a. Za nabavku materijala, skoknem do Njemacke. blize i jeftinije. Jednom godisnje i do Belgije.OPet blize i jeftinije negoli u NL. Sto se tice informacija, bar je to danas dostupno svima.
Medenje ili nemedenja bilja. Kad sam poceo ovdje, zao mi nekako bilo citajuci balkanske forume sto nema vise bagrema u okruzenju. Te sam poceo saditi neke sadnice, donio sam i nesto kestena(puno bolje). dok nisam skont´o da to ovdje nepije vode. Bagrem nije interesantan u toj mjeri. Jednostavno, slabo medi. Jednom u pet sest godina. I to ni blizu kao kod vas.
S druge strane, uvijek sam citao kako lipa mora bit stopalima u vodi, inace nista od nektara. Moja je vecinom pored asfalta, i vrcam lipu svake godine. Jednom, doduse nisam. Bila jaka susa, ali zato bilo medljike.
Svi znamo lanjsku sezonu u Bosni.Ne ponovila se. Tu treba traziti razloge nemedenja. Mislim da su klimastki, tj vremenski uvjeti presudni hoce li sta mediti ili ne. Ako ima temeperature i vlage bez vjetra, mora biti nektara. Te tvoje sadnice moraju mediti kad im uvjeti budu povoljni. Nema tu hocu necu.U sve druge price, uz duzno postovanje, ne vjerujem. Ono u stilu nagovjestaj kijametskog dana ili takvo sto.E sad nas ovo polako dovodi i do ekonomike pcelarstva.
Svi mi volimo pcele. To je ,mislim, svima jasno. Medjutim, ako imam lose uvijete za pcelarenje, nista onda pedeset i vise kosnica. Nema nikakve svrhe. Svoju ljubav ja mogu upraznjavati i na samo par drustava. Korist, dakle, koju mi imamo od pcelarstva, nije nimalo zanemarljiva. Ti se naso u prici oko MM i polena. Odmah dobro. Ogranicen broj drustava, korist dobra, zadovoljili potrebe oko njeege pcela. Ako zbog uvjeta ne ide, boze moj. Moze se covijek baviti ovcarstvom, golubarstvom i cim sve ne. Sta ce mi umjetnost prezivljavanja drustava ako ne ide. Bolje, vele, djaba lezati nego djaba raditi. Dakle, bez ikakve melodrame, moze ili nemoze. Uvijek su govorili, nema ljubavi s praznim friziderom.
Kad jerijec o nozemozi, i ovdje se ponavljam ko´papagaj.
Na jednom predavanju, veli moj stari drug Liebig slijedece,`Moj sef na institutu digo frku u stilu stizu uznemirujuce informacije o cerani. MOramo i mi dobro istraziti stanje kod nasih pcela. I mi veli, istrazimo i vidim cerane ko u prici. Ja, kaze, i sta sad`. Kolege, kaze on, ocitite drustva od varoe, za ostalo se ne sekirajte.
Uporno pricam, obezbjedite dobru peludnu pasu, pogotovo u proljece i to je to. Nalomite vrbovih grancica i zadijte u zemlju. To je bar lako. Nista preventiva, nista paprika forsapin i ostali aditivi. Samo secer, evt jabukovo sirce. Tacka.
Ako je pcelinjak blizu sume, te je ocekivati medljiku, obavezno seceni sirup u jesen. Nista vise.
Sto prezivi, prezivi. Zamisli molim te sad, da svakodnevno uzimas nesto protiv proljeva, kaslja, svraba, usiju ili cega sve ne. Ja, jos i antibiotike usput.Preventivno. A zdrav, nista ti nije. Sta mislis koliko dugo bi bio zdrav. Pusti ih, snaci ce se one i bez tebe za nozemozu. Kad mogu ovdje, sto ne bi mogle i u Bosni. Uzgoji koje drustvo vise da pokrujes evt gubitke.
Za par godina, imas dobre pcele. Otporne. Vec sam pisao da ramove iz stradalih drustava podjelim drugim drustvima.
I ide, fercera. Citam koliko cesto se pcele poljevaju Beevitalom i nekim drugim vasim eko sredtvima. Smatram to kontraproduktivnim. Ako je to tako dobro, cemu tako cesto. Na duze staze, donijet ce samo probleme.
Pustit pcelu da i ona nesto radi.
Odosmo podaleko u diskusiju. Bojim se da ovo nije zadnji post. Al´eto, kad nas je krenula prica.
Avatar
Ismet
Čita i piše, odličan
Postovi: 594
Pridružen/a: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la Ismet »

da i ja koju ovdje prozborim :)
lijep pozdrav tebi, Kreso, drago mi je da se upoznasmo uživo i nadam se da se još ponekad vidimo.
džaba ne znam kakvi klimatski uvjeti ako na lokaciji gdje se nalazi pčelinjak, tj. u radijusu koji pokrivaju pčele sa tog pčelinjaka, nema medonosnih biljaka i biljaka sa kojih pčele donose polen. prije nekoliko godina jedan pčelar mi je pričao za jednu lokaciju u okolini Zenice da tu nema ništa za pčelu. tada nisam imao pčelinjak i mislio sam da taj pčelar lupa i da svugdje mora nešto biti za pčelu. i bio sam u krivu, naravno. fakat postoje u prirodi lokacije na kojima pčela može preživljavati uz pčelarevu pomoć ali tu nema meda za otimanje. na tim lokacijama ima jako malo biljaka za pčelu i to je to. osim toga očevidci smo mijenjanja klime kako na globalnoj tako i na mikro razini, pa je i to jedan od uzroka manjeg "materijala" za pčelu. klima je inače promjenljiva kategorija plus je mijenja čovjek svojim raznoraznim aktivnostima na Zemlji. šta nama valja činiti? ili kao Senad - držati se stacionara i osim meda imati u ponudi širu paletu pčelinjih proizvoda. ili kao Stipo - seliti pčele sa lokacije na kojoj jednostavno ne medi. ne može se biti pčelar samo zbog interesa, takvi brzo propadaju. pčela se mora voljeti a naravno da i interes postoji. ko ne želi interes, zaradu od pčela taj može i ose uzgajati, iz hobija, razonode, lakše je i manje stresno :D
Dobru srcu sreća dođe.
mugdo
Čita i piše, odličan
Postovi: 724
Pridružen/a: 26 sij 2014, 15:16

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la mugdo »

kvalitetna ishrana je od presudnog značaja za život svakog živog bića pa tako i pčele.milionima godina pčela je opstajala na polenu i medu,a onda se čovjek dosjetio pa joj u zadnjih nekoliko decenija nudi ko biva zamjenu za ono što joj je oduzeo ili na drugi način uskratio i nada se da to neće ostaviti posljedice. po meni tu nema mnogo filozofije dobri pašni uslovi i rezultat neće izostati, ako nema na jedom mjesta valja nam poći za pašom a kako je krenulo zadnjih godina valja nam "trčati" za polenom i nektarom.pašne prilike se definitivno mjenjaju bar u ovom dijelu regiona, a mi se moramo prilagođavati novonastaloj situaciji ako želimo pozitivan rezultat.
Avatar
sahista
Aktivan
Postovi: 1053
Pridružen/a: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la sahista »

Varoa je jedna od dominantnijih bolesti na pčelinjacima u BiH. Njegov uzročnik se razmonožava u pčelinjem leglu a parazitira na odrasloj pčeli. Suzbijanje je teško, jer je teško naći lijek koji će djelovati na parazita a da pri tome nema posljedica po pčelinju zajednicu, odnosno čovjeka kao konzumenta pčelinjih proizvoda

behija dukicDoc. dr. Behija Dukić sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu kaže da smo svjesni svakodnevnih gubitaka na pčelinjacima zbog varoe. Iako hvali pčelare, ipak i na njihov rad ima nekih zamjerki, koje se odnose na određenu organizovanost i poštivanje zakona.

Prema njenim riječima, trenutno se najviše pažnje posvećuje pčelinjem oboljenju koje se zove varooza i to ne bez razloga. Uzročnik ovog oboljenja se razmonožava u pčelinjem leglu a parazitira na odrasloj pčeli. Suzbijanje je teško, jer je teško naći lijek koji će djelovati na parazita a da pri tome nema posljedica po pčelinju zajednicu, odnosno čovjeka kao konzumenta pčelinjih proizvoda, obzirom da se neki akaricidi (sredstva za suzbijanje varoe) deponuju u medu, vosku, propolisu.

Najveća greška koja se učinila jeste i što su bila aplicirana 3 – 4 lijeka istovremeno u istoj košnici ili što se više različitih lijekova koristilo na istom području, a to je doprinijelo da se parazit vremenom adaptirao na sve njih. Samo prisustvo varoe u pčelinjoj zajednici omogućava nastanak i drugih oboljenja pčela: virusnih, bakterijskih, parazitarnih. Jedno od rješenja je i da se aplicira isti lijek, onaj koji je registrovan, u isto vrijeme na istom području.

– Naime, neophodno je da svaki lijek za upotrebu u pčelarstvu prođe određeno ispitivanje (kliničko, laboratorijsko), odnosno registraciju, da bi se ustanovilo da li je djelotvoran. Naši pčelari se trenutno najviše žale na lijekove, jer je do sada u opticaju bio veliki broj neregistriranih lijekova koje su kupovali i primjenjivali, a bilo je slučajeva i otrovanja pčela takvim, nazovimo “lijekovima”.

Problem varooze je prisutan i u svijetu, tako da mnogi naučnici iz oblasti pčelarstva, farmacije, hemije, biologije idr. rade na otkrivanju sredstava za suzbijanje varooze, koja su bazirana na biljnoj bazi i koja nisu štetna po pčele ili ljudsko zdravlje. Nada se da će pčelari uskoro upotrebom ovakvih preparata prevazići probleme o kojima se sada razgovara.

Pored problema sa neefikasnim lijekovima te njihovom neadekvatnom primjenom, dr. Dukić otkriva da pojavi pčelinjih bolesti, čija je posljedica ugibanja pčela, doprinosi i neadekvatno održavanje košnica. Pojašnjava da razni mikroorganizmi kao što su bekterije, virusi, gljivice, paraziti najpogodnije tlo nalaze u zapuštenim košnicama, kao i priboru koji nije dezinficiran, te vodi na pčelinjacima.

Osim pobrojanog, uzrok ugibanja pčelinjih zajednica može biti i glad. Postoji jedan manji broj nesavjesnih pčelara koji pčele zazime na malim količinama polena i meda, tako da one uginu od gladi. Pčelama se mora ostaviti dovoljna količina meda i polena, koji je u zadnje vrijeme postao “popularan” i dosta se prodaje. Pčelari uvijek moraju imati na umu da bez polena nema ni razvoja pčelinje zajednice.

Behija dukic 2Dodaje da se pčelinji fond u svijetu općenito iz godine u godinu smanjuje, a tome je uzrok i nagla promjena temperature, nedostatk pčelinje paše u prirodi, sve pomenuto o liječenju bolesti, greške u tehnologiji pčela – što sve zajedno kod pčela izaziva “stres”

Doc. dr. Behija Dukić kaže da zna da na klimu i prirodu ne možemo utjecati, ali možemo na brojne druge stvari koje mogu doprinijeti poboljšanju trenutnog stanja u pčelarstvu. Ovi gubici nisu nastali “preko noći”, nego se proces odvijao godinama, ali očigledno nije bio ozbiljno shvaćen.

Svih ovih godina, tvrdi naša sagovornica, u laboratoriji na Vterinarskom fakultetu u Sarajevu vršene su i besplatne analize zdravstvenog stanja pčela. Tvrdi da su doslovno molili putem dopisa pčelare, veterinarske stanice, imaoce pčela iz svih krajeva BiH da im šalju uzorke svojih pčela sa svojih pčelinjaka. Mole i danas!

Dugo se šutjelo o tim podacima, te su se bolesti skrivale. Međutim, stvari idu nabolje, pčelari sve otvorenije govore o ovoj temi. I to je dobar put za borbu protiv varoe.

Neodgovorni voćari

Doc. dr. Behija Dukić u jedan od razloga ugibanja pčela svrstava i neodgovorne voćare. Mnoga pčelinja društva bila su žrtva neodgovornog tretiranja voćnjaka raznim pesticidima u blizini kojih su se nalazili.

Svih ovih godina zabilježena su po cijeloj BiH uginuća pčela zbog pesticida kojima su tretirane voćke. Pčelari o tretiranju voćnjaka rijetko kada su bili obavješteni. Znam da trebaju i voćari raditi i tretirati voće, ali između njih i pčelara mora postojati saradanja. Bar bi ih trebali obavijesiti o svojim postupcima kako bi pčelari na vrijeme mogli reagirati. Voćari nisu ni svjesni kakvu grešku i štetu time čine, ponajviše sami sebi. Urod bi im bio zasigurno duplo veći ako se u blizini njihovog voćnjaka nalazi i pčelinjak.

(A. H./BH pčelar)
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Avatar
Ismet
Čita i piše, odličan
Postovi: 594
Pridružen/a: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la Ismet »

dobar tekst, manje-više sve je to poznato.
spominje se i kliničko, laboratorijsko ispitivanje i to je korektno sa naučnog aspekta. međutim, šta je sa praktičnim, pčelarskim aspektom? trenutno ima desetine tekućina (da ih tako nazovem) koje su pčelari provjerili u svojoj pčelarskoj praksi i koje djeluju protiv varoe? lažu li to ti pojedini pčelari? šta kaže nauka - treba li te tekućine, sredstva ispitati klinički, laboratorijski da bi ih tek onda pčelari smjeli koristiti? pošto se danas sve vrti oko novca - ko će platiti to ispitivanje? itd. itd.....
pčelarstvo je specifično po mnogim stvarima pa i po borbi protiv varoe. meni ne treba totalno nepostojanje varoe na pčelinjaku ali mi treba držanje varoe pod kontrolom i to mi, za sada, uspijeva sa jednom tekućinom i oksalnom. varoa je veliki problem i kamo sreće da je i jedini u pčelarstvu...
Dobru srcu sreća dođe.
mugdo
Čita i piše, odličan
Postovi: 724
Pridružen/a: 26 sij 2014, 15:16

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la mugdo »

Ismet je napisao/la:dobar tekst, manje-više sve je to poznato.
spominje se i kliničko, laboratorijsko ispitivanje i to je korektno sa naučnog aspekta. međutim, šta je sa praktičnim, pčelarskim aspektom? trenutno ima desetine tekućina (da ih tako nazovem) koje su pčelari provjerili u svojoj pčelarskoj praksi i koje djeluju protiv varoe? lažu li to ti pojedini pčelari? šta kaže nauka - treba li te tekućine, sredstva ispitati klinički, laboratorijski da bi ih tek onda pčelari smjeli koristiti? pošto se danas sve vrti oko novca - ko će platiti to ispitivanje? itd. itd.....
pčelarstvo je specifično po mnogim stvarima pa i po borbi protiv varoe. meni ne treba totalno nepostojanje varoe na pčelinjaku ali mi treba držanje varoe pod kontrolom i to mi, za sada, uspijeva sa jednom tekućinom i oksalnom. varoa je veliki problem i kamo sreće da je i jedini u pčelarstvu...
kažu da je svaki zakon bolji od anarhije, a kod nas anarhija vlada u mnogim poljima pa i na polju pčelarstva. kupuje lijekove ko šta hoće, prepakiva,proizvodi,tretira kad se kome ćefne bez ikakvog nadzora države jer država je nezainteresirana za taj problem i ljudi se snalaza kako znaju i umiju. izostala je saradnja nauke i prakse a kako i nebi kad nemamo državni savez pčelara, federalni i većina kantonalnih saveza uglavnom ne funkcionišu tako da nauka nema s kim ni sarađivati sve kad bi htjeli. dok je tako na nama je da se snalazimo kako znamo i umijemo, ali nije sve tako crno npr. ovaj forum,iako se mi članovi ponekad se slažemo oko nekih pitanja, ponudit će više preporuka i korisnih savjeta nego svi savezi u državi,volio bih da griješim ali izgleda da je baš ovako, na žalost svih nas pčelara
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la Stipo »

Imamo mi zakone. Istina nisu baš svi dorečeni i jasni ali ih imamo. Veći je problem u ljudima koji ih ne sprovode. Mi smo takvi ljudi ako nam zakon odgovara pozivat ćemo se na njega. Ako nam ne odgovara negiramo ga. Nemože država regulirati sve. Pogotovo nemože ako ima lijene zakonodavce. Kod nas je problem što za svaki zakon treba saglasnost 3 strane.
Za one ljude koji vole loviti u mutnom ovo stanje odgovara. Imamo mi zakon o pčelarstvu ali sprovodi se onako kako kome odgovara. Državne službe nemogu , a i ne trebaju nadzirati baš sve.
Mi građani samo govorimo kao oni ništa ne rade. Zapravo oni rade onoliko koliko hoće i mogu. Nigdje u svijetu državne službe bez pomoći građana nemogu dovoljno kvalitetno raditi svoje poslove. Upitajmo se koliko smo mi kao građani za uočeno kršenje zakona odmah prijavili ispekciji ili policiji. Nas jednostavno ako se nas direktno ne tiče prekršitelji zakona nas ne interesuju.
Okrenemo glavu i odemo svojim poslom. Na zapadu nije tako. Njihovi građani bolje i češće vrše prijave ako uoče neke sumnjive radnje.
Da se vratim na bolesti.
Na tržištu ima mnoštvo proizvoda. Neki se vode kao lijekovi neki kao suplimenti neki kao tko zna kako sve ne.
Država je pod kontrolu stavila one naj opasnije i naj bitnije lijekove. Neke od njih je stavila na listu odobrenja , a neke na listu zabrana. Druge je pustila da se slobodno prodaju kao svaka druga roba i na sve njih ubire poreze. Mi pčelari imamo svoje potrebe za lijekovima i dođemo u kontakt sa onim lijekovima koji su u slobodnoj prodaji i tako iz straha i sumnje ljutimo se na državu što im je dozvolila da se prodaju bez silnih potvrda i odobrenja. Šta mislite da država zabrani prodavati svaku robu koja nema dozvolu i provjeru nauke i instituta. Šta mislite da u tu skupinu roba uđe i naš med,vosak, roj, matica i mnoštvo pčelarskih proizvoda. Kakva bi nam onda država bila.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
mugdo
Čita i piše, odličan
Postovi: 724
Pridružen/a: 26 sij 2014, 15:16

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la mugdo »

slažem se stipo da dam je zakonska regulativa poprilično komplikovana i zamršena, zakon postoji na papiru ali slabo funkcioniše u praksi dijelom zbog naše apatije i nezainteresiranosti kao građana a dijelom zbog onih koji su plaćeni da to slovo zakona provode na terenu,kamo puke sreće da se sve u ovoj zemlji zakonski reguliše pa i proizvodi od pčela bar bi imali manje patvorenog meda na štandovima pored puta i policama tržnih centara.
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la Kreso »

Mali osvrt na gornji tekst o varoi.
Manje vise sve poznato. Ima ipak jedna stvar koja se ne uklapa u pricu. Bar ne po meni. Nekako mi nelogicno.
Sjecam se jednog predavanja od prije par godina u Belgiji. Predavac, neki biolog, prica nesto ovako:
Kad su se, nakon prve pojave varoe i prve zbunjenosti, pronasla sredstva za suzbijanje iste, sve je ferceralo besprijekorno. Mislilo se problem rijesen u potpunosti, i niko nije razmisljao o rezistenciji. Onda se, veli, kod pojave otpornosti strucnjaci razlete i spakuju neko novo sredstvo. I onda to opet sljaka neko vrijeme, pa opet ponovo. Da se praktizirala praksa od pocetka sa dva razlicita sredtva, puno bi teze varoa bila u stanju prilagodit se i steci otpornost.
A taj mehanizam sticanja rezistencije ide nekako u stilu: Zamislite da ima nekom drustvu 200 komada varoe.
Tretiramo nekim sredstvom i imamo ucinak od 95% oborene varoe. Sasvim zamisliv scenario jel da.
Ostalo nam je dakle 10 jedinki varoe iliti 5%. Ajmo sad reci da je devet od deset varoa bilo u leglu, s pcelom napolju ili je na bilo koji nacin sredstvo nije dokacilo. Ona deseta je problem. Ona je prezivila sredstvo na neki cudan nacin. Jer, zivot je zilav. U namjeri da opstane uvijek nadje nacina da nem doskoci, odnosno da nam dohaka. Zivot(gospodin Bog) je, u nakani ocuvanja i produzenja vrste ugradio nekakav iskrivljen gen, koji je proradio u momentu kad je zatrebalo i sacuvao ovu jednu varou na taj nacin. Narode, nadam se da me jos pratite.
Sad nam je polazna situacija dakle, devet normalnih varoa, i ova jedna zilava. Pocetkom nove sezone ili nastavkom iste, varoa se dakle i dalje razmnozava i stvara probleme. Kad se udvadesetorostruci, i dostigne ponovno brojku od 200 komada situacija je slijedeca. Imamo 180 "normalnih' varoa, i 20 ovih zilavih. Ako sad, opet tretiramo, i imamo ucinak od 95%. dobivamo slijedecu situaciju. Ostane nam dakle ovih 20 zilavih i jos desetak normalnih varoica. Teska racunica jel, da.
Sad nam je ostalo vec 30-ak komada poslije tretmana u odnosu na prvih 10 poslije prvog tretmana. Veci problem je sto je od tih dvadesetak komada sad vec 66% rezistentno na sredstvo X. Da bi varou sveli na manji broj, mora sad vise tretmana.
Ovaj moj primjer je lako prosiriti sa drugim, vecim brojkama. Bit ostaje ista.
Vjerovatno bi kakav iskusan geneticar lako nasao nedostatke u ovoj mojoj prici, ali nekako tako fercera ova problematika.
Ako se, dakle, radi sa dva razlicita sredstva, malo je teze steci rezistentnost varoi.
Zato mi ova prica o problematici razlicitih sredstava ne pije vodu.
E sad, sta ako polivamo ili dimimo pcele po desetak puta godisnje. Kakvu varou uzgajamo, pod pretpostavkom da sredstva nemaju nikakv stetan ucinak na pcele?
Znalci kazu da organske kiseline cine sastavni dio metabolizma drustava, i da otpornost na ove nije za ocekivati.
Imamo dakle, Oxalnu, mravlju i mlijecnu kiselinu, te timol. Ako bi smo, dakle sarali s ovim sredstvima, nebi trebalo biti problema s varoom i bolestima koje ova prosiruje drustvima.
Ovo, gore napisano je nesto po sjecanju od predavaca, nesto moje razmisljanje na ovu temu. Vjerujem da nije strucno i ima rupa, ali ako potakne na razmisljanje, mozda se rodi malo svijesti o ovoj problematici.
Pozz, Kreso.
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la senad »

Ovo mi jaran javlja iz Njemačke
Radio vjesti WDR2
Bolesti pčele   bayer.jpg
Bolesti pčele   bayer 1.jpg
Evo i na web-u
Bienensterben: BUND vs. Bayer vor dem Landgericht Düsseldorf: (10.09 Uhr)

Vor dem Düsseldorfer Landgericht stehen sich heute der Bund für Umwelt- und Naturschutz BUND und der Bayer-Konzern gegenüber. Der BUND behauptet, dass Pestizide des Bayer-Konzerns mitverantwortlich für das Bienensterben seien. Bayer wehrt sich gegen die Behauptung. Aus Düsseldorf Thomas Kalus Es geht um die Mittel "Schädlingsfrei Calypso" und "Zierpflanzenspray Lizetan". Bayer pocht auf die gesetzliche Zulassung der Produkte. Außerdem seien sie von den Behörden als nicht-bienengefährlich eingestuft. Nach Ansicht der Umweltschützer tragen die Stoffe aber zum weltweiten Bienensterben bei. Studien hätten gezeigt, dass sie die Kommunikation, Navigation und Pollensammeltätigkeit der Bienen beeinträchtigten. Vor dem Gerichtsgebäude wollen als Bienen verkleidete Umweltaktivisten demonstrieren.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Jakov
Čita i piše, nedovoljno
Postovi: 12
Pridružen/a: 09 ožu 2015, 14:07

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la Jakov »

Da se uklucim i ja
isti znakovi kao na slici imamo i ja na svom pcelnjaku, pred kosnice imalo je po neka pcela koja edva ide ne moze poletiti , pri pritiskom sa prsta izadze zuta tecnost,
na poletaljku zdrve pcele nose polen a i izvadi mrtve pcele iza kosnica i te mrtve pcele su bile sa naduveni stomakom i zute tecnosti
prije jedan dan sam sam tretirao sa fumedil b nakaivanjem po satonosama, pre nedelju dana sam stavao pogace sa bjeli luk vitamin c b , jabukova kiselina , pekarski kvasac i sve su pojeli i opet pcela umire, narednjih dana planiram dodati jos jednu dozu fumedil b sa secernom sirupom a nahnadno po neki dan planiram da stavim nozevoj. i opet prethodne pogace.
Reci te mi jer mogu da suzbijem nozemozu , koji je sredstvo da spasim pcele ako ima

pomoc kolege , lepi pozdrav Jakov
cerex
Čita i piše, odličan
Postovi: 731
Pridružen/a: 04 tra 2013, 20:38
Lokacija: Sanski Most

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la cerex »

Odgovorite