NOVA PRIJETNJA PČELAMA

Odgovorite
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

NOVA PRIJETNJA PČELAMA

Post Postao/la senad »

Autorski tekst; Dejan Kreculj

NOVA PRIJETNJA PČELAMA


ccd.jpg
Već pet godina naučnici širom sveta intenzivno rade na razrešavanju misterioznog sindroma nestajanja pčelinjih društava. Za to vreme, više puta je u stručnoj literaturi izveštavano kako je tajna gotovo odgonetnuta i uzročnik pronadjen, dok se istovremeno izumiranje pčela širilo po američkom kontinentu, a potom krenulo da hara i zemljama zapadne Evrope. U svim dosadašnjim mozaicima nedostajala je po neka kockica, da bi se od nedavno pojavila i mušica koja se, kako se čini, trenutno najbolje uklapa. Tako se posle varoe i male košnične bube u ozbiljne pretnje pčelama, ne računajući hemikalije, svrstala i mušica naučnog naziva Apocephalus borealis. Ovaj insekt nije nepoznat, ali je oduvek parazitirao na bumbarima i nekim vrstama osa. Nažalost, u Južnoj Dakoti i Kaliforniji pčeo je da se opredeljuje i za medonosnu pčelu.



Bubica veličine tek oko par milimetara, sletevši na pčelinji abdomen, u nju polegne jaja. Obolela pčela počinje da se čudno ponaša i obično noću izleće iz košnice, a nedugo potom ugiba. Naučnici sa Univreziteta u San Francisku koji su proučavali ovaj fenomen kažu da paraziti koji se nalaze u pčelama pretvaraju ih u pčele čije se ponašanje najslikovitije može opisati ponašanju zombija. Endrju Kor ukazuje kako to posebno dolazi do izražaja pošto pčele očajnički žele da nastave da se kreću. Umirući, zdrava pčela se sklupča poput loptice i umiri, dok ove pčele nastavljaju da se kreću uprkos tome što su sklupčane. One neprestano rastežu nožice pokušavajći da ustanu pre nego što iznova padnu.



Najnoviji dokazi takođe svedoče da mušice napadaju pčele koje prenose med. Jaja se razvijaju u uginuloj pčeli sedam dana da bi se nakon tog vremena izvele larve. One izlaze na vratnom delu pčele, izmedju glave i grudi, da bi svoj razvoj nastavile napolju. Analiza ostatka uginule pčele u kojoj je boravila larva i same larve utvrdila je virus deformisanih krila i gljivice noseme ceranae. Inače, na području gde se trenutno ova nova pčelarska muka pojavila, posebno u Južnoj Dakoti gde je utvrdjena u dve trećine košnica, samih letećih insekata nema u blizini pčelinjaka. Vrlo je verovatno da poleganje jaja vrši na pčelama dok su na paši, a kako takve pčele netragom napuštaju košnice mnogo je podudarnosti sa, za sada još uvek nerazjašnjenim, sindromom nestajanja pčelinjih društava.



Vođa istraživačkog tima, profesor biologije Džon Hafernik, koji je takođe predsednik Kalifornijske akademije nauka, kaže da je otkriće bilo sasvim slučajno. U potpuno drugom eksperimentu tražili su kojim će insektima moći da nahrane bogomoljku. On je otišao napolje i oko jedne lampe skupio razne vrste insekata, uključujući i nekoliko pčela. Potom je zaboravio na insekte i otišao da radi na drugom projektu. Kada se vratio, većina pčela je bila mrtva, a larvi parazita bilo je svuda. Pitanja je još uvek mnogo: naučnici još nisu sigurni da li obolele pčele svojevoljno napuštaju košnicu ili ih iz nje izbacuju zdrave pčele, zatim ne mogu da potvrde na kojem mestu ove mušice napadaju pčele i kako znaju koje biraju.



Kako bilo, uglavnom živeći u nadi da će nas svako, pa i ovo, zlo nekim čudom mimoići, upozorimo da se zbog nestanka velikog broja pčela u Britaniji već primećuje pad zaliha domaćeg voća i povrća koje se velikim delom uzgaja pomoću oprašivanja pčelama. Britanskih jabuka i mahunarki sve je manje zbog dramatičnog smanjenja pčelinjih društava. Populacija pčela u Velikoj Britaniji opala je za trećinu samo tokom porošle godine zbog lošeg vremena, insekticida, parazita i, treba priznati, nepoznatih razloga. Očekuje se da će stoga zalihe meda presušiti, kao i zalihe voća i povrća koje pčele oprašuju. Tim Lovet, predsednik Britanskog udruženja pčelara, rekao je da će se opadanje broja pčela nastaviti. Zbog malog broja pčela smanjuju se zalihe uljane repice, jagoda i mahunarki za oko 10 posto, grožđa za 20 posto, malina za oko 30 posto, jabuka i krušaka do 90 posto. „Ako izgubimo naše pčele, izgubćemo i med, a to ćemo odmah primetiti. Nakon toga počećemo primećivati gubitak voća i povrća, a već sledeće godine to bi mogli i osetiti’, rekao je Tim Lovet. S obzirom da veliki deo gajenih biljaka u svetu zavisi od oprašivanja pčelama, njihovo je nestajanje zabrinjavajuće. Njujork Tajms je objavio zlokobnu, ali nažalost na proračunima zasnovanu prognozu prema kojim bi štete stvorene nestajanjem pčela mogle doseći i 14 milijardi dolara. To nas samo podseća davno izrečenog upozorenja genijalnog Alberta Ajnštajna da bi, u slučaju nestanka pčela „čoveku ostale još četiri godine života“.

Izvorhttp://www.agropress.org.rs/tekstovi/18987.html
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Odgovorite