Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Odgovorite
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la senad »

slika
Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

U njemačkom pčelarskom časopisu Die Biene, od septembra 2004. godine, autori dr Reinhold Siede i dr Ralph Büchler iz pčelarskog instituta u Kirchhain-u objavili su rezultate svojih istraživanja koji se odnose na iščezavanje pčela radilica u proljeće i ljeto, u čemu po svoj prilici glavnu ulogu imaju nozemoza i neki prateći virusi, a ne Varroa destructor.

U Njemačkoj se poslednjih godina sve više javljaju pčelari čija pčelinja društva propadaju u proljeće i ljeto sa simptomima masovne pojave pčela radilica koje puze ispred košnica, ali se ne sakupljaju u gomilice na travi kako je to uobičajeno kada je u pitanju nozemoza, crevna bolest odraslih pčela. Sličnu pojavu je autor ovog članka imao priliku da vidi nešto prije bagremove paše posljednjih godina i na nekim našim pčelinjacima. Pregledom pod mikroskopom je konstatovano prisustvo uzročnika nozemoze (Nosema apis), ali na tome se stalo, jer mi nismo imali mogućnosti ni vremena da tražimo neke druge eventualne uzročnike, kao što je to urađeno u njemačkim istraživanjima.


Opis simptoma sa dva njemačka pčelinjaka

U vrijeme cvjetanja uljane repice, ispred leta košnica sve do desetak metara udaljenosti, puzale su pčele nesposobne da polete. To su uglavnom bile starije radilice. Puzeći po travi, ponašale su se individualistički, ne pokušavajući da se sakupe u gomile ili da se umire na vrhu vlati trave. Takve pčele uginjavale su nedaleko, uglavnom ispred samog pčelinjaka. Ovakva pojava je trajala od nekoliko dana do više nedelja. Prije nego što su primjećene pčele koje puze, pčelinja društva su se normalno razvijala, da bi ubrzo došlo do smanjenja populacije pčela u košnicama. Starije izletnice su nestajale, u pčelinjim društvima su ostajale samo mlade pčele radilice, koje nisu mogle u potpunosti da pokrivaju leglo. Dalji razvoj je stagnirao. Uobičajena jačina društava i uspjeh u paši nisu se mogli postići.

Uzrok pojave puzajućih pčela može se povezati sa nizom faktora kao što su razne vrste virusa, bakterija Pseudomonas apiseptica zbog koje nastaje septikemija, spiroplazma, rikecije, grinja koja izaziva akarozu, amebe i na kraju nozemoza. Isto tako, ovakva pojava može biti povezana sa djelovanjem pesticida i ishranom pčelinjeg društva. Iz ovoga se vidi koliko može biti složena problematika zdravstvenog stanja pčelinjeg društva.

Pošto je prethodno utvrđeno prisustvo kašmirskog virusa (KBV – kashmir bee virus) u uzorcima pčela iz društava koja su uginula u 2002/2003. godini, nova 24 uzorka puzajućih pčela uzeta su sa 14 pčelinjaka. Primjenjujući izuzetno osjetljivu PCR metodu, samo na 3 pčelinjaka nađen je kašmirski virus. Istom metodom, u ostalim uzorcima utvrđeno je prisustvo virusa crnog matičnjaka (BQCV). Od ranije je poznato da ovaj virus sam ne uzrokuje pojavu puzajućih pčela ispred košnica, pa se na osnovu toga moglo pretpostaviti da on bez nekog dodatnog faktora ne bi mogao biti uzrok slabljenja društava. Nasuprot tome, na čak 11 pčelinjaka nađena je veoma visoka zaraženost nozemozom.

Detaljnije istraživanje na dva pčelinjaka



U proljeće 2004. pčelari su se žalili na pojavu sličnih simptoma i šteta. Institut je riješio da izvrši detaljnija istraživanja na dva takva pčelinjaka. Oba su se nalazila u pokrajini Hesen, i u daljoj analizi stanja biće označavani sa A i B. Pčelinjaci su pripadali dobrim pčelarima kojima je pčelarstvo sporedna djelatnost. Pčelinjaci su bili dosta udaljeni jedan od drugog. Prirodni uslovi za život pčela mogli su se smatrati povoljnim.

Puzajuće pčele pojavile su se na pčelinjaku A u 2003. godini. Pčelinja društva nikako nisu mogla da dostignu normalan razvoj. Nije bilo prinosa meda. Pčelinjak B našao se u istoj situaciji 2003. i 2004. godine. Kada bi se puzajuće pčele podizale u vazduh, nisu mogle da polete. Bile su u stanju da pokreću krila i noge. Nije se moglo primetiti da podrhtavaju i nisu imale isturen jezik. Pčele su po svemu izgledale normalno. Na njima nije bilo varoe. Takve puzajuće pčele su u maju uzete za laboratorijsko istraživanje. Odmah je utvrđena visoka zaraženost nozemozom. Akaroza i amebe nisu nađene. Pošto su pčelari blagovremeno izvršili suzbijanje varoe, ni nje nije bilo na oboljelim pčelama. Nije bilo ni simptoma septikemije. Hemolimfa svih oboljelih pčela bila je bistra.

Da bi se utvrdilo prisustvo virusa, vršene su analize posebno glava pčela, a posebno drugih djelova. Ako se virusi nađu u glavama pčela, to je dokaz akutnog oboljenja izazvanog infekcijom virusom. Kašmirski virus nije nađen. Pčele sa pčelinjaka A bile su latentno inficirane (bez simptoma) virusom akutne paralize, ali su glave pčela bile slobodne od ove vrste virusa. Zato se može pretpostaviti da ovaj virus nije bio uzrok problema.

Virus crnog matičnjaka bio je prisutan kako u glavama, tako i u cijelom tijelu. Nije bilo moguće dokazati prisustvo virusa hronične paralize pčela (CPV).

Na osnovu svega izloženog, njemački autori su zaključili da je glavni uzrok slabljenja i propadanja pčelinjih društava bila nozemoza, jer su u 11 od 14 pogođenih pčelinjaka (14 od 24 uzorka) iz 2003. godine nađene spore ove crijevne bolesti. Nešto modifikovani simptomi odgovaraju onim za nozemozu. Ova istraživanja su definitivno pokazala da sa nozemoznom infekcijom idu i virusi. Slično je i sa varoom. I ona ide zajedno sa virusima.

Prema svemu iznesenom, izgleda da je nozemoza kompleksno oboljenje sa kojom kao prateći faktori idu kašmirski virus, virus crnih matičnjaka, ali to u drugim slučajevima mogu biti i filamentozni virus (FV), Y-virus (BVY) ili neki drugi mikroorganizmi.

Ranija engleska istraživanja, prije nekih 25 godina, pokazala su da kod mješovite infekcije nozemozom i virusom crnog matičnjaka, dolazi do skraćivanja dužine života pčela. Zimske pčele prerano uginjavaju, a mnoge od njih se poslije izleta ne vraćaju u košnicu. Kašmirski virus, kao novi jak infektivni faktor, zajedno sa nozemozom dovodi do brzog propadanja pčelinjih društava. U vezi sa tim je i uloga varoe u širenju virusa. Sasvim je moguće da opasnost od nozemoze postaje realno veća nego što je to bilo ranije.

Važnost zapažanja na letu i ispred košnice

Ukoliko pčelar češće ne prođe ispred košnica, neće ni zapaziti puzajuće pčele, jer se one često brzo udaljuju od košnica, gubeći se u travi, pa tako slab razvoj društava ostaje neobjašnjen. Jer, kao što je poznato, nozemoza se ne manifestuje uvijek uprljanim okvirima i izmetom na poletaljkama. Da bi se povećano uginuće i neobično ponašanje pčela zapazilo, dobro je ispred košnica prostrijeti ter papir ili češće kositi travu. Poslije maja, pčele počinju da prirodno žive kraće, pa sve manje ima pčela čijom pretragom ćemo naći spore nozemoze, a to vjerovatno važi i za prateće viruse. Međutim, zaraženost se može zadržati u latentnom (skrivenom) stanju, pa se ponovo manifestovati u jesen ili sljedećeg proljeća.

Preventiva kroz „zdravo“ pčelarenje

Pošto u Njemačkoj nije dozvoljeno suzbijanje nozemoze medikamentima kao što je antibiotik fumagilin, odlučujući faktor borbe je način pčelarenja. Preporučuje se izbor pogodnog mjesta za pčelinjak i da u okolini tokom proljeća i ljeta ima dosta izvora polena. Sugeriše se što manji broj pčelinjih društava na jednoj lokaciji, da bi se smanjila pašna konkurencija. Traži se da se pčelari odreknu stimulativnog prolećnog prihranjivanja, ali se ne kaže zašto. Ukazuje se na važnost obnove saća i uklanjanje starog tamnog saća iz košnica. Naglašava se da pčele u velikoj mjeri posjeduju osobinu samoizliječenja od nozemoze, i zato ih ne treba mnogo uznemiravati. Ne smiju se jako zaražena i oslabljena pčelinja društva spajati sa onima koja su na izgled zdrava, jer to će samo širiti oboljenje.

Nije uvijek sva krivica na varoi

Na kraju članka, autori pišu da svaka pčelinja bolest ima svoje vrijeme. U Evropi (svakako se misli na Srednju i Sjevernu Evropu) akaroza i nozemoza su do osamdesetih godina prošlog vijeka bila oboljenja pčela od prvorazrednog značaja. Danas to mjesto pripada parazitu varoi. Ali, jedna vrsta bolesti ne štiti od druge. Zato ne treba biti previše brz i pripisivati sve nejasne štete varoi. Akaroza se danas jedva može naći u Njemačkoj, ali nozemoza ostaje i postaje aktuelna kao i nekada. To još više važi za nas.

Još jednom napominjem da je više nego sigurno da i na našim pčelinjacima ima mnogo više istih ili sličnih kompleksnih oboljenja u koje mogu biti upleteni mnogi faktori pored sada svima vidljive varoe. Da bi se jedan od tih faktora suzbio (nozemoza), kod nas se još može primenjivati antibiotik fumagilin, ali je pitanje dokle, jer ako je zabranjen u Njemačkoj i EU, onda će u dogledno vrijeme biti zabranjen i kod nas. Trebalo bi više obratiti pažnju na neke biljne „izvore“ lijekova, kao što je to ekstrakt bijelog luka, koji može poslužiti kao neka vrsta preventive kod pčelinjih društava koja nisu teško zaražena i oboljela od nozemoze.

Preuzeto sa; http://www.pcelari.ba/index.php?option= ... &Itemid=62
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
sahista
Aktivan
Postovi: 1053
Pridružen/a: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la sahista »

Pošto u Njemačkoj nije dozvoljeno suzbijanje nozemoze medikamentima kao što je antibiotik fumagilin, odlučujući faktor borbe je način pčelarenja. Preporučuje se izbor pogodnog mjesta za pčelinjak i da u okolini tokom proljeća i ljeta ima dosta izvora polena. Sugeriše se što manji broj pčelinjih društava na jednoj lokaciji, da bi se smanjila pašna konkurencija. Traži se da se pčelari odreknu stimulativnog prolećnog prihranjivanja, ali se ne kaže zašto. Ukazuje se na važnost obnove saća i uklanjanje starog tamnog saća iz košnica. Naglašava se da pčele u velikoj mjeri posjeduju osobinu samoizliječenja od nozemoze, i zato ih ne treba mnogo uznemiravati. Ne smiju se jako zaražena i oslabljena pčelinja društva spajati sa onima koja su na izgled zdrava, jer to će samo širiti oboljenje.

Sahista i Kreso o ovome dijelu teksta trube vec par godina.Svih ovih godina protiv Nozemoze nisam davao nista.Kljuc uspjeha ili neuspjeha krije se u kolicini perge.Oni sto misle pri uzimljavanju da je ram perge dovoljan ,mislim da grijese.Neka ostave pola nastavka pa ce mo dalje pricati.
Pozdrav.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la senad »

Ako ima neko iskusan da pomogne našem kolegi oko dileme nestanka pčela.

Danas 21:06 Senahid Dizdarevic
Poz drug danas katastrofa osto mi samo 2sanduk pcela 6sanduka su ose sve unistile nisam gledo pcele zadnji 25dana Sve puno hrane i u sanducima ose Sad mi napadaju na ove sanduke sto su ostali

21:09 Senad Ćehić
Ose napadaju?

21:09Senahid Dizdarevic
Ma da vidis koje su

21:10 Senad Ćehić
pa tamo gdje nema pčele hoće ose ulazit
nisu njih ose uništile već su ti nestale pčele i tu se nastanile ose jel to nema nikako pčela nutra?

21:12Senahid Dizdarevic
Al danas sam gledo ose ulaze u ova sanduka sto su ostala nema pcela nikako hrane ima sve ok al njih nemaa

21:12Senad Ćehić
d a li je ostao legal iza njih

21:13Senahid Dizdarevic

Malo na mjestima do pola je med zatvoreni

21:13Senad Ćehić
pa jesili gledo to leglo kakvo je da ti nije truhlež

21:15Senahid Dizdarevic
Nisam gledo al sam danas zastitio ove sanduke sa stiroporomm da neizlaze pcele i da nista ne ulazi Oblepio stiropor sa trakom jbg ulaze ose

21:16 Senad Ćehić
pa samo ulaz zatvori stavi spužve na lijeto

21:17 Senahid Dizdarevic
Mozda su ih unistile na niskoj temperaturi jer one podnose temp bolje od pcela

21:17 Senad Ćehić
nisu ose čime si sve tretiro protiv varroe koliko puta

21:18 Senahid Dizdarevic
Varolikom sigurno po 10 puta
Kud cu sad sa ovim sanducima Dal u njh mogu rojevi

21:22 Senad Ćehić
Pa trebaš vidjet
ako imaš lego da ti je ostalo da kojim slučajem nije truhlež
ako je truhlež ond sve moraš spalit osim nastavaka
ti kontaš da su ose krive?

21:23 Senahid Dizdarevic
Mislim jer napadaju i ove sanduke

21:23Senad Ćehić
pa one to čine stalno al sigurno nisu ose
de mi reci moguli ove tvoje informacije prosljedit na forumo nestanku pčela

21:24 Senahid Dizdarevic
Trebam slikat da ti posaljem slike

senahid  dizdarević (2).jpg
senahid  dizdarević (3).jpg
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
cerex
Čita i piše, odličan
Postovi: 731
Pridružen/a: 04 tra 2013, 20:38
Lokacija: Sanski Most

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la cerex »

Mislim da ovde nema dileme, definitivno varoa je oslabila drustva a ose zavrsile posao.Mislim da ovdje nije kriv varolik, definitivno na vrijeme tretman nije odrađen i to je to.Dosta slucajeva i u S.Mostu je ovakvih gdje ljudi nisu na vrijeme odradili tretman a godina prilicno bogata varom.Po temi u koju si stavio ovaj post bi rekao da sumnjas u nesto drugo ili?
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la senad »

Ko što sam objavio, u konverziji razgovora vidi se da je odradio 10x dimljenje , Poslije ovakog tretmana mislim da tu varroa nema šta tražit zato sam i ofarba taj dio.
Većinu informacja koje dobijem od naših kolega, rade sa varolikom i imaju ove probleme.
Kao što i @Vesna reče u jednom svom pisanju, radila je svake godine isto (varolik) pa je izgubila 70 društava .
Da je varoa moralo bi biti u košnici pčela.

Moglo bi se postavit i pitanje zašto nema nikako pčele niti matice žive ili mrtve?! @Kreso spomenu kako se pribejgava terminu " energetski SRETRES" kod pčela, slažem se sa Kresom . Svako malo ako nema objašnenja onda se pribjegava izrazima od kojih boli glava.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
mugdo
Čita i piše, odličan
Postovi: 724
Pridružen/a: 26 sij 2014, 15:16

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la mugdo »

cerex je napisao/la:Mislim da ovde nema dileme, definitivno varoa je oslabila drustva a ose zavrsile posao.Mislim da ovdje nije kriv varolik, definitivno na vrijeme tretman nije odrađen i to je to.Dosta slucajeva i u S.Mostu je ovakvih gdje ljudi nisu na vrijeme odradili tretman a godina prilicno bogata varom.Po temi u koju si stavio ovaj post bi rekao da sumnjas u nesto drugo ili?
slažem se cerex, mislim da nije do varolika nego do onog ko ga koristi odnosno termina tretiranja, ranije dok je varolik kod mene bio u masovnoj upotrebi nikada pčele nisam tretirao više od 4-5 puta godišnje i nije bilo stradanja.
cerex
Čita i piše, odličan
Postovi: 731
Pridružen/a: 04 tra 2013, 20:38
Lokacija: Sanski Most

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la cerex »

Pa zar nije jedan od simptoma invazije varoe da pčele napustaju drustvo, ali mislim da je ovde varoa toliko ostetila drustva, svela ih na 1-3 ulice nakon čega su ose postepeno unistavale pčele i siguran sam da je na podnici bilo mrtve pčele i osa. Interesuje me koliki je zivotni vijek zimske pčele na kojoj sad imamo varou,citao sam da nakon tretmana oksalnom takva pčela brzo umire a sta se dogadja sa njom nakon tretmana npr varolikom,koliko jos dugo zivi?
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la senad »

Možda će pomoć podatak da je kolega prije 25 dana tretiro zadnji put i da je sve bilo OK .
Malo je nevjerovatno da nakon 10-tog tretman pčele odu iz košnice zbog varroe?
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
Postovi: 107
Pridružen/a: 16 kol 2016, 19:37

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la vesnaosijek »

Prenosim vam jedan tekst iz sa SPOS-a iz 2012.g. oko rasprave o amitrazu. Tekst je objavio dr.med. Živadinović (predsjednik SPOS-a).

"Rastvarač amitraza je alkohol Ksilen, koji je nosilac svih onih negativnih osobina koje se pripisuju amitrazu i kancerogenost, mutagenost, teratogenost.
U starom saću u kokonima od izleženih pčela nalazi se kemikalija L5 larvi koja podstiče proces polaganja jaja ženke varoe, s druge strane novi vosak ne posjeduje ovu kemikaliju
i samim tim je polaganje jaja ženke varoe usporeno.

Istraživanja vršena u Portugalu 2005. su pokazala da je od 1579 ispitanih društava 272 su imala varou koja pokazuje otpornost na amitraz (80% smrtnost varoe od amitraza).
Taj rad se nastavio podaci od 2007. g. kažu da je efikasnost amitraza u Portugalu 60%. U Italiji 70% (2006.g.) i to je glavni razlog što ga ne koriste - nema dovoljnu efikasnost.
U najnovijoj knjizi o varoi (2007.)autori Nestor Fernandez i Yves Coineau, kažu da u Portugalu, Španjolskoj i Francuskoj koriste preparat Apivar (amitraz na letvicama)
koji je kad se pojavio trebalo držati u košnicama 6 nedelja da bi pobio svu varou, a danas treba 10 nedjelja"
Ovo pita dr. Živadinović:
"Što mislite zašto? Ili neka oni koje je amitraz "spasio" i nisu čuli da postoje efikasnija sredstva, pitaju sebe, zašto su nekada dimili 4X i to je obaralo 99,9% varoe,
a danas dime i po 10x i po duplo više od toga (neki ) a obore 60-90% varoe. "
Tekst sam prepisala doslovno. Inače je dr. Živadinović veliki protivnik upotrebe amitraza (s pravom).

Međutim, ove godine (2016.) u proljeće u RH su zabilježeni veliki gubici cijelih pčelinjaka, ali doslovno svih košnica. Nestanak pčela. Poznajem ljude kojima je propalo svih 200 košnica, (Našice),
180 koš (Vinkovci - ovaj čovjek me je zvao jer sam prodavala AŽ nukleuse i rekao mi "Prvi put u 20 godina pčelarenja ja kupujem nukleuse jer sam izgubio sve pčele),
300 košnica Virovitica, 140 košn Našice (moj prijatelj) - koristio odobreno sredstvo od HPS Cheek M + (nije koristio amitraz, ovo znam sigurno jer mi je rakao da se kaje što nije).
A ovih "malih" pčelara od po 30, 40 košnica da ni ne spominjem. A nisu koristili amitraz. Pa su se kajali što nisu.
Ja sam imala oko 20% gubitaka (puno) a koristila sam amitraz, ali općenito su mi pčele bile jadne. Svi nukleusi od 80 kom 60 super, 10 dobrih i 10-tak kenjkavih.
Sad se opet vraćam na katastrofalnu 2014. godinu (o čemu sam pisala u jednom postu u Samirovom dnevniku ) kada me je krajem 4. mj. nazvao kolega iz Đakova i rekao
"da mu varoa doslovno plazi i skače po zatvorenom leglu, vidi je, ima je svuda i na leglu i na pčelama - moram tretirati " Kad sam ja pogledala kod sebe, nije bila baš takva situacija, ali kad sam
viljuškom počela otklapati trutovko leglo varoe kao u priči. Pitanje za vas (i za mene) odakle tolika varoa krajem 4. mj. ako smo odradili zimski tretman OK. Za mene više nema dvojbe (neću riskirati)
ide sigurno proljetni tretman poslije vrcanja bagrema (Organikom ZP). I obavezno razrojavanje. Stvaranje nukleusa. Kada su kolege koji su imali 100% gubitke na RH forumu izvještavali o tome,
nastala je doslovno zlurada "pljuvačina" ostalih, tipa da su neznalice, da nemaju pojma o pčelarstvu (ljudi imaju pčele desetljićima i pokoljenjima rade stotine košnica), da je pčelar sam kriv za propast pčelinjaka,
(svoje gubitke dobro skrivaju). Samo je jedan kolega napisao "ako pčelar izgubi 200 košnica - pčelar je tu nemoćan.
Onda su popljuvali i njega. Nisu svi ti ljudi budale. Nisu varou prepustili slučaju. Samo- ima ona narodna -"igra medo kod komšije doći će i kod tebe".
Moje je mimišljenje da uzrok gubitcima ovakvih razmjera nije samo varoa. Što je s Nozemozom ceranom, što je s virusima koji dokazano postoje (možda ih varoa prenosi). Kako utječe nedostatak peluda, usljed kišnih godina.
Nedostatak peluda smatram okidačem velikih problema i bolesti usljed slabljenja imunosnog sustava pčela. Jesam li u pravu ne znam. Ako je samo varoa u pitanju, pa valjda bi, od 300 košnica,
da ničim nisu tretirane, ostalo živih 10 ili barem 3. Pozd
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
Postovi: 107
Pridružen/a: 16 kol 2016, 19:37

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la vesnaosijek »

Senad. - Malo je nevjerovatno da nakon 10-tog tretman pčele odu iz košnice zbog varroe?

Slažem se. Evo još jedne priče. Prošle godine, pričala sam s jednim kolego baš o ovim problemima, slabim pčelam i nestanku pčela. Radi se o vrsnom pčelaru - selećem ima 140 LR koš na kontejnerima, (živi samo od pčelarstva).

Kad sam mu pričala o slabljenju pčela, priča on meni. Ove godine sam imao jednu košnicu mimo svih, donosila mi duplo više meda od ostalih. Toliko sam se divio kako doslovno "kipi" od pčela.
Svaki put kad sam došao na pčelinjak malo sam otklopio poklopnu dasku a košnica "kipi". O toj košnici pričao je svom jednom prijatelju i pozvao ga da dođe to vidjeti.
Kad su došli, kaže on, ja sav ponosan otklopim košnicu a ono 2 šake pčela. Pita ga prijatelj "jesi li me zato zvao - da ovo vidim".
Pregledao je košnicu nije se izrojila, nema mrtvih pčela ni na podnici niti ispred kontejnera. Nisam pametan što se dogodilo. Pozd.
cerex
Čita i piše, odličan
Postovi: 731
Pridružen/a: 04 tra 2013, 20:38
Lokacija: Sanski Most

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la cerex »

Mislim da je ova zadnja recenica pravac u kojem svi trebamo razmisljati,samo dosta polena i to je to.Kolege iz vana to cesto spominju, a mi preko toga olako prelazimo.U vrijeme pripreme matice za polijeganje jaja za zimsku pcelu mi imamo najmanje polena i obicno onog loseg kukuruzovog. A sto se tice polijevanja pcela poslije bagrema ne znam da li uopste ima smisla sa tolikom kolicinom zatvorenog legla.
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
Postovi: 107
Pridružen/a: 16 kol 2016, 19:37

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la vesnaosijek »

Kolega Rubiroza i ja kažem gluho bilo, (tako je govorila i moja pokojna majka). Kako mi je žao našeg kolege Senahida Dizdarevića. Ja znam kako je to.
Ne znaš odakle da kreneš. Više sad ima posla nego sa živim košnicama. Pošto imam puno nukleusa da ikako mogu ja bih mu poklonila 10 kom.
Evo kako sam ja to tada riješila. Dobro ugrijati prostoriju u kojoj će se vrcati. Donijeti save okvire s medom u tu prostoriju. Piše da ima nastavljače.
Na na nekakvo improvizirano postolje staviti 2 sanduka jedan na drugi odozgor poklopiti, a ispod staviti kalorifer ili obični fen da topli (ne vrući) zrak puše u sanduke tako da zagrije med.
Dobro paziti da ne bi došlo do pregrijavanja i curenja meda, nego samo malo da se zagreije da se može lakše vrcati. Izvrcati sve što se može i koliko se može.
Izvrcane okvire poslagati u kartonske kutije (one od banana) a potom ubaciti u velike najlonske vreće (one crne za smeće), dobro zatvoriti (zavezati vreću gumicom), ili ih zajedno sa kutijom
uviti u onu ljepljivu prozirnu foliju. Držati na hladnom mjestu u prostoriji gdje ne mogu ulaziti miševi. Stare okvire pretopiti (a one na kojima je ostalo imalo legla obavezno bez obzira jesu li stari ili novi).
Okvire koje misli koristiti u slijedećoj sezoni također posložiti u kartonske kutije, zatim jednu po jednu kutiju (ili više ako stane) staviti u zamrzivač (zamrzivač uključiti na najnižu tmperaturu) nakon
24 sata pakovati u vreće (paziti da se vreća ili folija ne podere) dobro zatvoriti .Ovako ih moljac neće napasti, ako je i bio u saću crknut će u zamrzivaču. Posložiti tako da zna koje su mu vreće sa izvrcanim okvirima
(koje će na proljeće odmah dodavati u društva) a koje su sa praznim okvirima. Nadam se da sam barem malo pomogla.
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
Postovi: 107
Pridružen/a: 16 kol 2016, 19:37

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la vesnaosijek »

Kolega Cerex slažemo se kolko je polen bitan u razvoju pčelinjeg društva. Kolega Rubiroza nas je "ispravio" i dodao ključnu riječ "raznovrsnog polena" - točno.
Ne možemo ni mi jesti samo kiseli kupus. Možemo samo dokle.
Ja sam već u Samirovom dnevniku pisala koliko je polen moćan u primjeni na ljudsko zdravlje. Sjetimo se samo da bez polena nema matične mliječi. U jednoj HR Pčeli sam pročitala znanstvena
istraživanja o tome kako matična mliječ sadrži "cjepiva" za pčelinje leglo. Potrudit ću se da pronađem tu Pčelu pa ću ovdje objaviti te podatke.
Međutim mi na količinu i raznovrsnost polena nemamo gotovo nikakv uticaj. Poljoprivreda nastoji na što većoj površini zasijati monokulture, kod nas u Slavoniji, mislim da sam o tome već pisala,
odvodni kanali se čiste u proljeće "obriju ih do zemlje", nama pčelarima su kanali bili livadska paša (raznovrsne biljke). Ja znam da se kanali moraju čistiti, samo neka mi neko objasni zašto se ne čiste u jesen.
A što se tiče polijevanja pčela poslije bagremove paše ima li to smisla sa toliko zatvorenog legla? Pravo da vam kažem ne znam. Znam samo da ću to sigurno napraviti (3 polijevanja u razmaku 5 dana).
Zašto? Dva tri posta ispred sam pisala za 2014. i exploziju varoe krajem 4. mj. i kod mene i kod mog kolege, a zimski tretman OK odrađen. Odakle onda toliko varoe krajem 4. mj. Ne znam.
Ove 2016. god. naš kolega Lesjak (urednik HR Pčele) na RH forumu i u HR Pčeli je upozorio pčelare da je početkom 6. mj. na svom pčelinjaku izvršio tretman nakapavanjem OK otpadalo 200, 300, pa i 500 varoa.
I boji se da pčele sa ovoliko varoe neće izdržati do našeg ljetnog redovnog tretmana u 7. ili 8. mj. Evo zbog ovoga.
Kad imate puno košnica i kad ste na pčelinjaku svaki dan (kao što sam ja) uočite puno toga, neke stvari znam objasnit a neke ne znam. Ali zadnjih godina uočavam nešto što ne znam objasniti, a to je
zašto propadaju (većinom) najjače zajednice, one srednje i slabije preživljavaju. Zašto nukleusi opstaju, bez problema. Tretirani u isto vrijeme sa istim sredstvom i ista osoba sve to uradila.
I što reče Senad, kad počnu predavanja (predavači s titulama) pa još to rade početnicima, prva rečenica je "držite samo jake i zdrave pčelinje zajednice". Jadni početnici oni su tek naježili. Što ih ne naučite! I njih i nas kako će
to ostvariti, kako će to postići, s čime? Mene od ovakvih predavača ne boli samo glava kao Senada, meni počne izlaziti para na uši. Zašto razrojavati ? O tome kasnije. Pozd.
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
Postovi: 107
Pridružen/a: 16 kol 2016, 19:37

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la vesnaosijek »

Evo link kolege o pisanju kolege Lesjaka 2016.
http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php ... ak#p143898
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
Postovi: 107
Pridružen/a: 16 kol 2016, 19:37

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la vesnaosijek »

Ma bravo kolega Rubiroza. Sve objašnjeno kao nacrtano. "Oteli" ste mi riječi iz usta. Baš sam neki dan pomislila, "kako taj čovjek zna pronaći prave riječi kad nešto pojašnjava" one što meni ponekad
ne padnu na pamet a baš sam to htjela reći. Primjerice poprskati - vi kažete raspršiti po pčelama tako da se stvori - kako vi kažete "fina sivkasta koprena". Svaka čast. Nadopunjujemo se.
Ovakve gole rojeve i ja radim kad iz AŽ košnice pravim LR nukleuse.
Međutim ja od jakih košnica formiram nukleuse i kad mi ne idu na rojenje. Obično to radim u sredini ili pri kraju bagremove paše. Npr. od jedne ili od više košnica oduzimam leglo, poprsakam da izjednačim mirise
i formiram nukleuse na slijedeći način. Ako formiram nukleus od jedne košnice koja ide na rojenje - Pun okvir meda (da bude baš težak) dva okvira zatvorenog legla sa svim pčelama na njima sa dva matičnjaka,
(ostale matičnjake pažljivo izrežem i stavim u kutijicu u kojoj je mekani papir) do legla dodam satnu osnovu (početnicu) i zatvorim. Na ovakav način formiram i nukleuse oduzimanjem zatvoreng legla iz više košnica, samo tada poprskam
okvire da izjednačim mirise. Sve odnesem kući (udaljenost od pčelinjaka 23 km). Postavim na stalno mjesto i školskom kredom, na nukleusu, napišem datum kad su formirani. E sad, ovim nukleusima koje sam formirala od više košnica,
za 5 -6 sati (od kad su formirani) dodajem matičnjak ili 2 (iz one kutijice) ovisi koliko ih imam i koliko sam nukleusa formirala. Nekad sam Nicotom odgajala matice (sad to dugo nisam radila).
Nakon 15-tak dana, otvorim nukleus, izvadim okvir sa početnicom i ako je iamlo početa izgradnja to mi je znak da se matica izlegla i oplodila (u 99% slučajeva). Tada je i leglo već izašlo poprskam pčele 15% mliječnom kiselinom (tako da se stvori fina sivkasta koprena :D )dodam još početnica i novih izgrađenih okvira (naizmjence) i za 10 dana prekontroliram kako izgleda zatvoreno leglo. Uvijek formiram puno nukleusa, oduzimanjem legla iz jakih zajednica. Zašto se nukleusi dobro razvijaju, sve ste rekli ne može bolje.
Samo još da dodam, da društvima kojima oduzimam leglo (tako im oduzimam i dio varoe koju poslije riješim u nukleusu) i dodajem početnice na izgradnju. Međutim, kako se posljednjih nekoliko godina, dešava da odlična društva
pred jesen "kleknu" pitam se jesmo li sprječavanjem rojenja pod svaku cijenu, napravili više štete nego koristi. Jesmo li takvim svojim postupcima širom otvorili vrata varoi. Pitam se koji je to (brojčani) biološki optimum pčelinje zajednice.
Jako mi se sviđa metoda pčelarenja našeg kolege Kreše, opisane na početku njegovog dnevnika. Dobro ću je proučiti i nekako pokušati prilagoditi AŽ košnici. Sve ovo što sam napisala, nije mi bila namjera da vas učim, sve ovo vi i ostali
iskusni pčelari znate, pisala sam ovo više radi početnika. Pozd.
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
Postovi: 107
Pridružen/a: 16 kol 2016, 19:37

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la vesnaosijek »

Teorija, à i iskusni pcelari kazu, da pcele vec za 2-3 sata osjete odsustvo matice. Mozda ne treba tako dugo cekati, ni u slucaju, ako umjesto matce, dodajemo zreli maticnjak. Ali ako je vase iskustvo pozitivno, ne treba nista mjenjati.

U knjigama sam pročitala da treba proći 5-6 sati. U pravu ste dodavala sam ja matičnjake i nakon 2 h i nije bilo problema. Kad formiram puno nukleusa pošto mi je pčelinjak udaljen od kuće 23 km, dok ja to formiram,
dok potovarim u kombi, dok dođem kući, pa smjestim na stalno mjesto prođe i 5 i 6 sati (ponekad i više). Sve ostalo što ste napisali, baš sve za 5. Tako ja to radim.
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
Postovi: 107
Pridružen/a: 16 kol 2016, 19:37

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la vesnaosijek »

Hvala kolega Rubiroza na pojašnjenju. Ja već imam AŽ košnice i 30-tak LR. Pošto više (zbog zdravlja) ne mogu raditi toliki broj košnica, a nije mi ni potreba. Već sam raspordala
veći dio košnica, LR skoro sve. Za sebe ću ostaviti 35-40 kom AŽ. Uz kuću imam voćnjak pa ću ih tu držati. E sad ću tek uživati u pčelarenju.Uživala sam i do sada, ali bilo je to
jako naporno i strašno puno posla. Sad ću si dati oduška i malo se "igrati" s pčelama, isprobati sve ono o čemu sam razmišljala, a što do sada nisam stizala uraditi.
Ovo što pišete o kazetama, tako radi moj mentor. A taj moj mentor je ko profesor Baltazar. Nesebično mi je pomagao i učio me. Pokazivao mi i beskrajno strpljivo objašnjavao, po sto puta, kad je trebalo, jednu te istu stvar.
Zahvalna sam mu do neba. Rijetki su početnici koji su imali takvog mentora kao što sam imala ja. Danas smo veliki prijatelji, samo je ostario (78 g.) al još pčelari sa 300 košnica. Neda se. :D.
Još uvijek stalno nešto smišlja i pravi kaže mi - probaću, ja mu uzvratim, samo naprijed mladi ste imate vremena. Onda on :lol: :lol: :lol:
On ima AŽ 12 standard (izrađene od daske 80 kom), napravio je kasete sa 6 okvira. Kasete koristi upravo ovako kako ste vi napisali.
Kasete ne stavlja na sve košnice, samo na one jake. U tim kasetama formira i nukleuse (tako su napravljene). Je komplicirano treba to sve stići uraditi, ali kako kažete društva se odlično razvijaju (kipe) i prinosi meda su izvanredni.
Ja moram tu Krešinu metodu nekako posložiti u svojoj glavi, pa pustiti mašti na volju, a da ne idem u neke investicije, nije to više za mene. Hvala još jednom.
cerex
Čita i piše, odličan
Postovi: 731
Pridružen/a: 04 tra 2013, 20:38
Lokacija: Sanski Most

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la cerex »

Sinoc kad sam nasao malo slobodnog vremena uzeo sam kolega rubiroza vas dnevnik da iscitam, i opet me je ko po zna koji put zainteresovala renson metoda, dvije godine je pokusavam ali ne fercera volio bih ako je neko sa naseg podrucja koristio da malo opise kako je zadovoljan. Ove godine sam uradio sve sto ste napisali ali se je drustvo zarojilo jer je npr taj 6 okvir poklopljen sa medom prebacila u mediste, zalegla i naravno zarojila se, iduce godine cu staviti 3 rama sa sperpločom.Doduse ova godina je bila slaba ali bez obzira drustvo nije donijelo nista vise u odnosu na druga drustva.Jedina dobra stvar koju sam vidio u rensonu je obilje polena u prvom nastavku koji mi je posluzio da formiram nukleuse.Posto radim vrijeme mi je stvarno problem,ne mogu uzeti godisnji u maju kad realno ima i najvise posla!Iduce godine plan mi je od svakog proizvodnog drustva uzeti po 2-3 okvira zatvorenog legla pred bagrem i formirati nukleuse i na taj nacin smanjiti rojidbeni nagon.Ove godine nisam imao gubitaka rojeva ali sam zbog obilja posla oko toga imao gubitak vremena.Cesto razmisljam da između dva proizvodna drustva stavim 1 lr nastavak podjeljen na pola pa cim se proizvodno drustvo zaroji da 1-2 okvira sa maticom prebacim u taj lr nastavak i onda cim dobijem mladu maticu u proizvodnom drustvu da sadrzaj nukleusa vratim bez stare matice u proizvodno drustvo i na taj nacin ne okrnjim mu snagu.Trazi to posla ali puno bolji nacin nego kontrolisi maticnjake svako malo i opet ne znas na cemu si!
cerex
Čita i piše, odličan
Postovi: 731
Pridružen/a: 04 tra 2013, 20:38
Lokacija: Sanski Most

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la cerex »

Izgleda kolega da je doslo do zabune oko imena, izvini.Mislim da je renson metoda dobra ne samo kod pčelara koji nemaju vremena nego i zbog toga sto su kod nas pasni uslovi sve slabiji i mozda tu lezi caka da se smanjenjem količine legla pokusa izvuci koja kila vise.Ono sto je meni zapelo za oko kod ove metode je sto nigdje nisam nasao podatak da je neko na balkanu primjenio ovu metodu i da je zadovoljan a pratim nekoliko foruma.Ali posto je ovo forum i iznosimo neka svoja zapažanja sta je to sto je po vama mana ove metode osim onih trutova koji čekaju da ih mi pustimo?
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la Stipo »

Lijepo je čitati ova vaša iskustva o tehnici pčelarenja ali da se vratimo temi.
Mislim da je ovu problematiku nestanka pčela najbolje objasnio profesor Stanimirović.
Vrijedi pogledati:
https://www.youtube.com/watch?v=W5hgIMJLaRA
https://www.youtube.com/watch?v=IQhHy3x8QcE
https://www.youtube.com/watch?v=WQUBM5NKwRE
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la Kreso »

Uspio sam pogledati dva i po dijela i ponavljam nije me se bog zna sta dojmilo.
U jednom dijelu tip kaze, sto vise secera vise nozeme.
POnavljam vec ko papagaj. Deset godina pcelarim, isto toliko dugo dopunjujem zimske zalihe secerom, i isto toliko dugo ne radim apsolutno nista protiv nozemoze. I fercera. Ja i moje kolege koji tako rade, zivi dokaz. S druge strane, ovdje nema ni krompirove zlatice.
I ta prica o slaboj kvaliteti polena mi bas i ne ide. Mislim da sam nekad procitao da u svako doba, u kosnici prisutan polen ima svu cini mi se 21 aminokiselinu. moze biti samo nedovoljna kolicina polena zbog prenapucenosti drustava na odredjenom podrucju. I jos nesto, ako mu je ono jako drustvo, pitajte sahistu kako izglda njegovo drustvo na rensonu kad otvori kosnicu u maju junu.
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la Stipo »

Ja se Krešo sa Stanimirovićem slažem 100% što se tiče šećera i bolesti.
U dobroj pašnoj sezoni ide sve dobro dok u lošoj pčelar je primoran dodavati mnogo šećera ili oduzme sav med i dodaje šećer i dobije baš ono o čemu Stanimirović govori. Ja isto za zimnicu uvijek dodajem 3 do 5 kg šećera i nikad nisam imao veće zimske gubitke max društvo ili dva.
Kako su kod mene paše slabe i prenapučenost velika mislio sam da mi šećer i pogača mogu riješiti te nedostatke.
Nakon nekoliko godina te prakse vidio sam da nešto ne valja. Kada ima polena društva dobro jačaju i budu prilično jaka ali nikad meda u košnici. Pojedoše sve živo da ih ne možeš namiriti. Kada sve sagledam dobijem ono što Stanimirović kaže. Dobijem punu košnicu legla i kućnih pčela, a gdje su izletnice ??? pa tko će donijeti med. Te silne kućne pčele ne idu daleko od pčelinjaka i nije ni čudo što u košnici nema meda jer površina koju one pokrivaju je mala i jedva donesu za sebe. Onda se žalimo da priroda ne medi. Sreća je ako u blizini pčelinjaka ima jaka paša pa će i te kućne pčele puniti medišta. Što je sa maticom a ona štanca ko luda i brzo se iscrpi. Dobro je pogledati i treći dio jer na kraju dobije se baš to. Društva bila jaka, a u zimu ulaze slaba. Ja sam promjenio praksu i već 2 godine vrcam i nemam slabih društava, a prije ih je bilo pola pčelinjaka jad. Ove godine izvrcao sam pola tone meda, a okolni pčelari nit kile i već pojedini zatvaraju košnice i preostali med vrcaju. Kada sam nedavno naišao na taj video odmah sam znao to je to i zato sam ga ovdje postavio da i drugi pčelari stave prst na čelo i dobro promisle. Šećer, pogača, što, kako i kada jer kvalitetna hrana je pčeli sve.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la Kreso »

@Stipo
Vrimo se u krug vec godinama, ponavljamo jedno te isto. Igramo se, izgleda, gluvih telefona. Evo ja cu jos jednom, pa necu vise.
Potkraj ljeta prihranim(o) pcele tako da imaju dostatne zalihe. I ne sa 3-5 kg, nego 10-15 kg po drustvu na dva nastavka. Ovisno, naravno o stanju zaliha u plodistu. Ove godine dosta unosa medljike, koju je po PS-u trebalo izvrcati i dodati sirup (nije mi se dalo). Sad molim boga da se ne potrefi jaka zima s dugotrajnim periodom hladnog vremena. Da sam im dao sirup, nebi strepio. Toliko o tome da je bolja medljika od secera (jeste, ali ne preko zime).
Na proljece, ne radimo nista. Pustimo pcele da idu svojim tempom. I nema tu kiksa. Pazi molim te. Los kvalitet polena. Ma hajde bogati.
Pri prvim toplim danima, stize svjez polen. I tada pocinje bal. Pogotovo ako u blizini imate vrbe. Ukoliko nemate, sadite sto prije. Samo nazabadajte grancice ukoso osjecene u zemlju. Stanje s leglom u, recimo martu, nije isto svake godine. Pcelice to osjete i shodno uvjetima spolja, usklade razvoj.
Ali ne. Imamo mi bolje metode. Uzimimo drustva s hranom kile-kile, pa ond strahujemo i pocnemo sa stimulacijom vec od nove godine.
Sta ce molim te raditi ta pcela stimulirana i zalezena u januaru. Vec u februaru bi trebala biti sakupljacica. Sta li ce samo sakupljati. Nozemozu?
P aonda okrecemo ovire, mijenjamo nastavke pa se onda kur.imo kako nam pcele u martu vec imaju X okvira legla. Pa sve ko nesto tempiramo za bagrem, pa ako vrijeme izda, muke zive. Bruka pcele i legla, nema unosa, pa udri opet secer. Pod ovim uvjetima se mogu sloziti s profesorom.
I kako to losa godina? Otkako pcelarim, imao sam samo dobre i bolje godine. Nikako lose. Ako prodje godina bez vrcanja, tu nesto nestima.
Ili se nezna, ili kosnice nisu prilagodjene okolini, pcele bolesne ili tehnologija pcelarstva nevalja. Mozda treba izabrati stoku krupijeg zuba pa praviti sireve.
Pricam ljetos u Bosni skolegom koji pcelari s LR-kama. 500 metara nadmorske visine, drustva na tri nastavka bez maticne cijele sezone. Pitam je li se sta vrcalo. Onako nevoljno veli on, vadio je lijevo desno po neki okvir. Pokusavam objasniti stvari koje i ovdje cesto pisem, tip me blijedo gleda.
Ljudi, ja neznam sta vise napisati. Ov su bazicne stvari. Kad se ovo zna, onda se mogu ganjati varijante. Osnovne stvari se moraju postovati. Ako hocete imati uspijha u pcelarstvu. Sve ostalo je suplja prica.
mugdo
Čita i piše, odličan
Postovi: 724
Pridružen/a: 26 sij 2014, 15:16

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la mugdo »

kreso kad ima u prirodi lahko je biti dobar pčelar, međutim kad nema u prirodi onda se i vrsni pčelari hvataju za glavu. kod nas ove godine mogao si raditi pčelama sve i svašta ali meda nema, vozati sa paše na pašu ali džaba. već sam ranije pisao ko je ove godine u bosni vrcao 10 i više kg po košnici taj je prošao izuzetno dobro.
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
Postovi: 107
Pridružen/a: 16 kol 2016, 19:37

Re: Izčezavanje pčela, nozemoza i pridruženi virusi

Post Postao/la vesnaosijek »

Reče, u jednom svom postu, naš poštovani kolega Zvones: "Ma neću ništa pisati, al opet mi vrag neda mira, pa prst poleti. " Tako i meni, poleti prst.

Sve je lako kad znaš. Lako je i klizati na ledu (baš se čini lako) onima koji znaju. Lako je i mom mehaničaru popraviti moj kombi. Međutim meni nije lako, kad otvorim haubu, a onoooo....Bojala sam se išta dotaknuti, da ne bi bilo još gore.
Međutim kad me je natjerala muka, ja g l e d a l a, što on radi, pa naučila kako se mijenja sajla kvačila. Vozim nukleuse, temperatura 32*C, pukne sajla; na pola puta, imam rezervnu pa sama promijenim. Naučio me i kako voziti bez kvačila.
Šta uraditi kad ljeti motor kuha. Kad sipati vodu, kako odzračiti itd. Sad mi je to lako. Tako je i nama lako raditi košnice, ali početnicima nimalo nije lako.
Nego Krešo, što ne nauči tog kolegu bar nešto, što mu ne objasni čemu služi matična rešetka itd. Ili ga, još bolje, ne sapoji s nekim kolegom kojeg poznaješ, da ga nauči, da g l e d a i vidi, što taj radi.
Nije svima ni internet dostupan, a i ako je, početnici se pitaju gdje to pronaći i šta uopće tražiti. Ovo što mi pišemo nije im jasno jer nemaju sliku pred sobom. Kad se mi ovdje "posvađamo" onda im tek ništa nije jasno.
Apeliram na mentore, kad objašnjavate svojim učenicima, kao prvo budite strpljivi. Objašnjavajte z a š t o nešto treba tako uraditi, (karikiram: ovaj okvir desno ovaj lijevo , ovaj nastavak gore ovaj dolje) može li i drugačije, kada može i koje su posljedice. Z a š t o nešto ne može drugačije, nego tako i koje su posljedice, ako drugačije uradi itd. Pčelarstvo je vrlo složeno. Ja nikada ništa nisam mogla učiti napamet, morala sam razumijeti ono što učim.
Jer mi je stalno u glavi bilo to z a š t o.
Konačno i sir treba znati napraviti, i to je lako onima koji znaju, meni ne bi bilo lako, trebao bi mi netko pokazati. Pozd.
Odgovorite