Uvod u temu uzgoj matica

Odgovorite
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la senad »

Ne znam da li sam dosadan,prepostavljam da nisi vido ovomoje pitanje nisi mi Zvone odgovorio na ovo,, ako ne želiš OK više neću insistirat. :)
NA prethodnim komentarim tražio sam i ja pojašnjenje obzirom da svi vi više čitate od mene i pratite savremena dešavanja
senad je napisao/la:
Idemo malo u prirodu,,bez uplitanja čovjeka,, Samo da napravim uvertiru.

Zašto je važno na oplodnim stanicama imati TRUTOVE različete genetske informacije ili da kažemo da NISU U KRVNOM SRODSTVU SA MAJKOM tj. sa rodonačelnicom za uzgoj matica.? Ovo bi bilo i pitanje.

Da bi bolje razumjeli da vidimo šta se dešava u prirodi.
Ako preko HRANE prenosi se GENETSKA INFORMACIJA NA LARVU mi u vještačkom uzgoju možemo izbjeći i to KRVNO SRDOSTVO.

U prirodi , u pečlinjoj zajednici ista matica polaže jaja i za rojevne matičnjake i za pčele radilice

Šta se dešava ,, te iste pčele koje su od iste matice koja je položila jaja za orojevne matice HRANE ličinke tih budućih matica.

Ako se hranom prenosi genetska informacija zar to nije u KRVNOM SRODSTVU?

Šta se dešava ako imamo maticu koja je oplođena(genetski kod) sa trutom u krvnom srodstvu?

Šta se kaže ,da su ROJEVNE MATICE NAJBOLJE MATICE,, ako su najbolje ne moguće je da HRANOM se prenosi genetska informacija (krvno srodstvo), da se prenosi onda ne bi bile najbolje,, i u konačnici pčele bi nestale u tom krvnom srodstvu U TAKVOM GENETSKOM KODU,

Pčela kao čudo božijeg stavaranja je u mnogme nadnaravno,, da li se genetski kod prenosi hranom predložio bih jedan eksperiment znanstvenicima,, ne znam da li je to rađeno..

Uzeti našu čistu CARNIKU larve presaditi za matice i dati na odgajanje TALIJANKI ,, ako se pojave žuti prstenovi na matici i na pčelama, vjerovat ću da se prenosi genstski kod hranom,, pod uslovm da ta matica koju su odgajale pčele talijanke bude oplođena sa trutovima od CARNIKE..
MOžda ovakav eksperiment i postoji..
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la schumy »

9.4. UZGOJ TRUTOVA

Na oplodnoj stanici je potreban velik broj spolno dozrelih trutova koji osiguravaju brzu i potpunu oplodnju.
Da bi se osigurao i održao što veći broj plodnih trutova, neophodno je imati jake zajenice, dobru peludnu i nektarnu pašu.
Trutovi spolno dozrijevaju sa 12 do 16 dana starosti, a od jaja do valenja treba im 24 dana, tako da kompletan reprodukcijski ciklus spolno zrelog truta iznosi 36 do 40 dana.
U toku dana trutovi su različito aktivni, najveća se aktivnost dostiže u ranim poslijepodnevnim satima, kod mirnog vremena bez vjetra. Trutovi izlijeću iz košnice par puta na dan a ostaju van košnice oko pola sata.
Prema kraju sezone ili kad se jako smanji unos, zajednice slabije uzgajaju trutove. U takvim situacijama ih je moguće natjerati da zadrže trutove ograničenim obezmatičavanjem.

(30) slika
Slika 1. Trut svoj spolni organ "upotrebi" samo jednom...

9.5. SPARIVANJE MATICE I TRANSPORT DO PČELARA - KUPCA

U oplodnjaku pčele pčele radilice pripremaju maticu za sparivanje hraneći ju intenzivno medom kako bi stekla dovoljno snage za let. Na oplodnoj stanici matica počinje izlijetati isprva na orijentacijske letove, a potom na sparivališta na oplodnju. Matica se pari sa više trutova (oko 25), u literaturi je zabilježen podatak da je jednom znanstveniku uspjelo detektirati 32 truta koji su plodili maticu (ruska literatura). Matica se sparuje u više oplodnih letova, kroz par dana.

Matica je spremna za transport već nakon 2 do tri dana kako počinje nesti jajsa, a za potpunu kontrolu kvalitete matice, potrebno je pričekati dok se prvo leglo ne poklopi da se ocijeni broj poklopljnih i (eventualno) praznih stanica (ćelija saća).

Sam transport se obavlja u standardiziranim kavezima (Benson), a dodaje se u žičanim kavezima (Benton), ali postoji i kombinirani moderni kavez u kojem se matica transportira i dodaje u novu zajednicu.

10.) UZGOJNI CILJEVI UZGAJIVAČA U SELEKCIJI MATICA

Osnovni uzgojni cilj je ujednačavanje kvalitete uzgojenih matica uz usmjeravanje uzgoja i selekcije na povećanje proizvodnje pčelinjih proizvoda, selekciju tolerantnosti na bolesti i poboljšanje odlika ponašanja.


11.) UZGOJNI PROGRAM UZGAJIVAČA U SELEKCIJI MATICA

Uzgojnim programom želi se utvrditi i istaknuti dobre gospodarske odlike sive pčele uvažavajući njenu raznolikost i specifične ekotipove za pojedina makro i mikro rasprostranjenost u regiji jugoistočno od Alpa, gdje je njezina najveća zastupljenost i skoro 100%-tna prisutnost u pčelinjoj populaciji.
Vrlo važan cilj je ujednačavanje kvalitete uzgojenih matica sa usmjerenjem na svojstva koja će dati najveće gospodarske učinke na ukupnu populaciju sive pčele u regiji.

Usmjerenost selekcije usmjerena je na:

* Povećanje produktivnosti
* Mirnoću pčela
* Smanjenje agresivnosti
* Tolerantnost na bolesti
* Smanjenje rojivosti
* Brzinu proljetnog razvoja


12.) PASMINSKA SVOJSTVA I KARAKTERISTIKE PASMINE SIVE PČELE

Siva pčela ( Apis mellifera carnica ) je dobro obrasla kratkim dlačicama sive boje po čitavom tijelu , te je po boji dlačica i boje kutikule dobila ime.
Osnovne karakteristike pasmine sive pčele su:

(s31)slika

(s32) slika
Slika 1. Građa pčele je prilagođena skupljanju nektara, peludi i propolisa iz prirode....

Varijabilnost između jedinki pčela po fenotipu utvrđuje se morfomatrijskim analizama.
Morfometrijske karakteristike sive pčele raličite su od drugih pasmina pčela te se koriste za utvrđivanje čistoće pasmine u nekom uzgoju.
Od morfometrijskih parametara najčešće se koriste, boja kolutića, širina tomentuma na četvrtom kolutiću, duljina dlačica na petom kolutiću, duljina rilca, veličina goljenice zadnje noge, kubitalni indeks, dumb-bell indeks i diskoidalni pomak.

(s33)slika
Slika 2. Siva pčela je vrijedna sakupljačica nektara i peludi....

12.1. KUBITALNI INDEKS je odnos stranica a i b treće kubitalne stanice na prednjem krilu pčele radilice, a mjeri se na najmanje 50 krila pčela.Kubitalni indeka govorii o čistoči pasmine , odnosno utjecaju drugih pasmina pčela u uzgoju.

(s34)slika

Kubitalni indeks za sivu pčelu iznosi 2,7, a kreće se o granicama 2,4 -3,0.
Kubitalni indeks za melliferu je u prosjeku 1,7, a za ligustricu 2,3.
Dopušteno je da 15 % izmjerenih vrijednosti bude ispod 2,33.

12.2. DISKOIDALNI POMAK je udaljenost crte ( H ) koja okomito pada na srednju liniju koja povezuje dvije krajnje točke radijalne stanice i donje točke ( Di ) diskoidalne stanice. Diskoidalni pomak je pozitivan kod sive pčele.

(s35) slika

12.3. DUMB-BELL ( HANTEL ) INDEKS je odnos dužine stranica treće kubitalne stanice, a iznosi 0,94 ( 0,8 – 1,2 ) za sivu pčelu DB = 5-7/3-4

(s36) slika

12.4. KORELACIJE kubitlnog indeksa, diskoidalnog pomaka i Dumb-bell indeksa daju jasnije podatke o pasminskoj pripadnosti, te se jasno odjeljuje Apis mellifera mellifera i Apis mellifera carnica pasmine pčela.

(s37)slika

12.5. BOJA KOLUTIĆA

Boja kolutića na zatku je najbolje vidljiv znak pasminske pripadnosti pčela.
Leđni poluprstenovi kod sive pčele mogu biti sasvim tamni, mogu imati sa strane točkice, pjegice, ili je cijeli prsten smeđe-crvenkasto-žut.

(s38)slika

* Kod sive pčele ocjenjuje se drugi i treći prsten.
* Sive pčele mogu imati pjege i prstenove
crvenkasto-smeđe.
* Ruttner (1988 ) smatra da je kod sive pčele dopustivo do 5 % pčela sa žutim prstenovima.


12.6. ŠIRINA TOMENTUMA NA ČETVRTOM KOLUTIĆU

Širina tomentuma je jedan od pomoćnih morfoloških oznaka pčela.
Siva pčela ima srednje širok tomentum.

(s39) slika

12.7. DULJINA DLAČICA NA PETOM KOLUTIĆU

Duljina dlačica na petom kolutiću je ososbina po kojoj se siva pčela razlikuje od tamne europske pčele.
Kod sive pčele duljina dlačica je 0,25 – 0,35 mm. Oko 2/3 sive pčele je sa kratkim dlačicama.

(s40) slika

12.8. DULJINA RILCA

Duljina rilca utječe na prinos meda.
Siva pčela ima rilce duljine 6,4 – 6,8 mm
Talijanska pčela ima najkraće rilce 6,3 – 6,6 mm
Europska tamna pčela ima najkraće rilce 5,7÷6,4 mm
Kavkaska pčela ima najdulje rilce, oko 7 mm

(s41) slika

12.9. VELIČINA GOLJENICE ZADNJE NOGE

Veličina goljenice posredno utječe na prinos meda. Cale ( 1967 ) je utvrdio da postoji korelacija između količine sakupljenog peluda i količine proizvedenog meda.
Pčele s večom goljenicom mogu ponijeti više peluda te zajednica može uzgojiti više legla te time i povećati prinos meda.
Poklukar ( 1992 ) je utvrdio da površina goljenice u prosjeku kod sive pčele iznosi 2,647 mm2, a volumen kuglice peluda 1,54 – 20,89 mm3, što jasno pokazuje da pčele s većom goljenicom mogu donijeti više peluda.

(s42) slika
Slika 1. Viša goljenica kod pčele medarice znači i više "tereta" - peludi kojega može prikupiti

______________________________________________________________________________________
GENETIKA I SELEKCIJA PČELE MEDARICE • SEMINARSKI RAD •
Pazin, HRVATSKA • siječanj (januar)/2011. Pčelar Schumy • Središnja Istra • HRVATSKA
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la schumy »

13.) BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE PASMINE SIVE PČELE

Praćenje, selekcija i uzgojni ciljevi i oblici apis mellifere carnice na području Republike Hrvatske pokazali su da na ovim prostorima postoje tri ekotipa sive pčele koja su uvjetovana klimom, biljnim pokrovom i reljefom.

* Gorski tip je rasprostranjen na području Like i Gorskog kotara,
* Panonski na području Panonske nizine,
* Mediteranski na obalnom i otočnom području.

Zbog dostupnosti literature i objavljenih radova iz ovoga područja, bazirati ćemo daljnja razmatranja selekcije u pčela na ovom oprobanom hrvatskom modelu usvojene i provedive selekcije pčele apis mellifera carnica.

Biološke karakteristike sive pčele su:

* brz proljetni razvoj
* dobro zimovanje s malim brojem očela
* kako se smanjuje količina paše, tako se mijenja količina legal i broj pčela u košnici
* ima jak nagon za rojenje
* mirna je na saću
* nije sklona grabežu
* slabo lijepi propolis
* ima razvijen osječaj orijentacije
* daje dobar prinos pčelinjih proizvoda


(s43)slika
Slika 1. Rađanje pčele – radilice.....

14.) UZGOJNE METODE

Provodit će se masovna selekcija autohtonih ekotipova sive pčele prilagođedna panonskim, gorskim odnosno mediteranskim klimatskim, pašnim i tehnološkim uvijetima.
Radi očuvanja autohtonosti pasmine i raznolikosti provodit će se uzgoj u čistoj krvi uz odabir roditelja sljedeće genaracije temeljem više odlika: brzine proljetnog razvoja, proizvodnje meda, rojivosti, mirnoće na saću, agresivnosti i tolerantnosti na bolesti.
Odabir roditelja sljedeće generacije vršit će se selekcijskim putem majka – kćer
S obzirom na specifičnost oplodnje matica pčela, sparivanje matica i trutova provodit će se na tri načina:

* na oplodnim stanicama u kontinentalnom području,
* na izoliranim oplodnim stanicama,
* umjetnim osjemenjivanjem.


Na oplodnoj stanici u kontinentaklnom području osim trutova željenih odlika javlja se i utjecaj lokalne populacije pčela.
Izolirane oplodne stanice su prostori u prirodi potpuno izolirani od drugih populacija pčela u krugu 10 kilometara, te se može smatrati da su jadranski otoci dovoljno sigurni za izolirane oplodne stanice.
Umjetno osjemenjivanje omogučuje da se sparuju trutovi poželjnih odlika sa maticom odabrane linije.
Za prirodno sparivanje kao i za umjetno osjemenjivanje potrebno je proizvesti trutove od matica sa poželjnim odlikama.
U uzgoju matica će se paziti da ne dođe do uzgoja u srodstvu, odnosno test uzgoja u srodstvu ne smije pokazati više od 12,5 % praznih stanica na saću sa leglom.


14.1. ISPITIVANJE SVOJSTAVA MATICA

Ispitivanje svojstava pčelinjih matica vršit će se na pčelinjacima uzgajivača matica i na testnim stanicama, odnosno vršit će se performance i progeni testovi.

(s44)slika

14.2. ISPITIVANJE SVOJSTAVA NA PČELINJAKU UZGAJIVAČA MATICA

Odvija se kontinuirano na pčelinjaku uzgajivača.
Prate se odlike matica/zajednica matične populacije u vlasništvu uzgajivača matica :

* proizvodnost
* mirnoća na saću
* agresivnost
* tolerantnost na bolesti
* rojivost
* uzgoj u srodstvu


Ispitivanje svojstava vrši se na isti način kao što je to opisano kod testiranja matica u testnim stanicama.
Test nagona za čišćenje legla ("Pin – test"), test tolerantnosti na varoozu i test uzgoja u srodstvu uzgajivači matica vršit će samo na odabranim iznadprosječnim zajednicama koje će potencijalno koristiti za uzimanje ličinki za uzgoj nove generacije matica odnosno za uzgoj trutova na oplodnoj stanici.
Svaka matica mora biti označena jedinstvenim životnim brojem koji se vodi u matičnoj knjizi umatičenih pčelinjih matica.
Uzgajivači za svaku svoju zajednicu/maticu vode Matične listove. U Matične listove upisuju se podaci o pračenim odlikama zajednica, u pravilu prilikom svakog pregleda, odnosno najmanje tri puta godišnje.
Na kraju uzgojne sezone popunjeni Matični listovi se dostavljaju na obradu u Udrugu radi utvrđivanja uzgojne vrijednosti matica.

14.3. TESTIRANJA MATICA NA TESTNIM STANICAMA – "PERFORMANCE TEST"

Odvija se u neovisnim testnim stanicama u regiji u kojoj je matica uzgojena, uvažavajući tri ekotipa sive pčele u Republici Hrvatskoj. U testiranju će se osigurati anonimnost i objektivnost u provedbi testiranja. Test organizira Hrvatski stočarski centar, te proslijeđuje rezultate udruzi.
Testna stanica mora imati najmanje 20 pčelinje zajednice, smještenih u isti tip košnice.
Svaki uzgajivač matica dostavlja Hrvatskom stočarskom centru u test 12 matica sestara na početku prizvodne sezone.
Matice moraju biti obolježene opalitnim pločicama i dostavlja u propisanim transportnim kavezina.
Testiranje matica započinje pripremnim razdobljem koje traje od prijema matice u testnu stanicu do njezina uzimljavanja u tekućoj pčelarskoj godini.
Matica koja se testira stavlja se u zajednicu osnovanu iz umjetnog roja (težina pčela 1,5 kg), dakle izjednačuju se sve zajednice u početku testa. Umjetni rojevi stavljaju se u košnice samo na satne osnove i prihranjuju istom hranom.
Testiranje traje cijelu proizvodnu sezonu koja započinje uzimljenjem u tekućoj godini i uzimljenjem u narednoj godini završava.
Testne stanice provode ispitivanje genetskih svojstava testiranih matica:

* Prizvodnju meda
* Agresivnost
* Mirnoću na saću
* Rojivost
* Uzgoj u srodstvu
* Tolerantnost na bolesti
* Brzinu proljetnog razvoja


Svi podaci testiranja i praćenja propisanih svojstava upisuju se u Uzgojni karton.
Na kraju testiranja podaci odnosno Uzgojni kartoni dostavaljaju se Hrvatskom stočarskom centru radi obrade podataka i utvrđivanja uzgojne vrijednosti.

Dostignuti rezultati se iskazuju kroz:

14.4. POVEĆANJE PRODUKTIVNOSTI ocjenjuje se kroz proizvodnju meda.
Proizvodnja meda sastoji se od sveg prikupljenog meda – onog izvrcanog i onog ostavljenog za zimovanje zajednice.
Vaganjem ustanovimo težinu nastavka sa okvirima prije vrcanja i poslije vrcanja kako bi dobili količinu meda.
Prinos meda po košnici upisuje se u karton. U karton se upisuje i prosjek pčelinjaka za to vrcanje.
Relativnu vrijednost za pojedinu zajednicu dobijemo tako da prinos meda pojedine zajednice podijelimo sa prosjekom prinosa pčelinjaka i pomnožimo sa 100.

(s45)slika
Slika 1. Pčele radilice "skladište" svježi nektar.....

14.5 BRZINA PROLJETNOG RAZVOJA Procjena brzine proljetnog razvoja (što je temeljna pozitivna odlika sive pčele) provodi se kontinuiranim praćenjem zaposjednutosi broja ulica u zajednici.
Broj okvira zaposjednut s pčelama upisuje se prilikom svakog pregleda. Prilikom bilo kojeg otvaranja košnica jasno se može procijeniti broj zaposjednutih ulica.
Broj okvira s leglom upisuje se najmanje tri puta godišnje odnosno svaki puta kada se pregledava plodište.

(s46)slika
Slika 1. Pčele se u proljeće moraju brzo razvijati.....

14.6. AGRESIVNOST (ćud) ocjenjuje se ocjenama od 1 do 4 prema slijedećim kriterijima:

4 - vrlo blage, pčele prigodom otvaranja košnice i rukovanja mirno hodaju i ne izlijeću
3 - normalne, pčele se nemirno kreću, poneke polijeću i ne napadaju
2 - pomalo agresivne, pčele su izrazito nemirne, polijeću i pokušavaju ubosti
1 - agresivne pčele, pčele napadaju pri otvaranju košnice, a pri pregledu bodu pčelara


(s47)slika
Slika 1. Roj afrikaniziranih "pčela ubojica" u Brazilu.....

14.7. MIRNOĆA PČELA ("sjedenje") na saću okvira ocjenjuje se ocjenama od 1 do 4 prema slijedećem kriterijima:

4 - vrlo mirne, pčele prigodom rukovanja okvirima mirno hodaju po saću
3 - normalne, pčele se kreću po saću prema dijelu saća na kojem je med,
2 - uznemirene, poneke polijeću sa saća
1 - nemirne, pčele pri vađenju okvira polijeću i napuštaju saće


(s47)slika
Slika 1. Rojidbeni nagon se selekcijom sustavno suzbija.....

14.9. TOLERANTNOST NA BOLESTI

Procjenu stupnja obrambenih aktivnosti i tolerantnosti pčelinje zajednice na bolesti ocjenjujemo testom nagona za čišćenje legla i testom tolerantnosti na varoozu.
U slučaju da testirana zajednica oboli od neke pčelinje bolesti, izlučit će se odmah iz testa odnosno uzgoja.

14.10. NAGON ZA ČIŠĆENJEM LEGLA ("PIN TEST") testira se rombom koji pokriva 100 poklopljenih stanica legla.
Izbuši se tankom iglom 50 stanica i obilježe se krajnje točke flomasterom.

(s48)slika
Slika 1. PIN - TEST

Kontrola se vrši nakon 12, 24 i 48 sati. Rezultati se obilježavaju ocjenama od 1 – 4 prema slijedećim kriterijima:

4 - nakon 12 h očistile su izbušene stanice
3 - nakon 24 h očistile su izbušene stanice
2 - nakon 48 h očistile su izbušne stanice
1 - nakon 48 h nisu potpuno očistile izbušene stanice.


Ovim se testom procjenjuje nagon za čišćenjem legla, a važan je u borbi protiv bolesti pčelinjeg legla
Test se radi tijekom proljetnog razvoja zajednice.

14.11. TEST TOLERANTOSTI NA VAROOZU vrši se u vrijeme početka cvatnje maslačka u okolišu pčelinjaka utvrđivanjm broja prirodno otpalih varroa u periodu kroz 10 dana.
Test se ponavlja 60 dana nakon prvog testa, s tim da se u tom periodu ne koristi niti jedna medoda suzbijanja varooze.
Istodobno se utvrđuje snaga zajednice izražena brojem okvira zaposjednutih pčelama, kako u prvom tako i u drugom testu.

14.12. UZGOJ U SRODSTVU

Stupanj uzgoja u srodstvu ispituje se rombom za "pin-test", te se utvrđuje postotak praznih stanica legla.
Na početku sezone obavezno se provjerava rupičavost na prvom poklopljenom leglu – tad se očekuje da je rupičavost posljedica uzgoja u srodstvu, a ne bolesti ili izlazaka prethodne generacije pčela

(s49) slika
Slika 1. U rombu je 8 praznih stanica (do 12 je normalno)

______________________________________________________________________________________
GENETIKA I SELEKCIJA PČELE MEDARICE • SEMINARSKI RAD •
Pazin, HRVATSKA • siječanj (januar)/2011. Pčelar Schumy • Središnja Istra • HRVATSKA
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la schumy »

15. SAŽETO O GENETICI U PČELA

Što je najpotrebnije upamtiti od cijelog ovoga gradiva "GENETIKA PČELA"?

1.) Pčela je socijalni insekt koji živi u kolonijama koje se zovu pčelinja zajednica ili
pčelinje društvo

2.) Članovi pčelinjeg društva su:

* ŽENSKI – matica i radilice
* MUŠKI – trutovi


MATICA je jedina spolno zrela ženka, zadužena za produljenje vrste (nesenje jaja), živi oko
5 – 6 godina, ali se zamjenjuje nakon druge aktivne sezone zbog posustajanja u nesenju jaja.
Najvažniji organi su joj reprodukcijski, i po tome se razlikuje od ostalih pčela:

a) jajnici koji ispunjavaju najveći dio volumena zatka
b) spermoteka koja je organ za oplodnju ili neoplodnju jaja


U svakom društvu se nlazi sami jedna matica, izuzetak je tzv. «tiha smjena matice», kada se jedno kratko vrijeme u društvu nalaze dvije matice, majka i kćer, a redovito se ova tika selekcijska «smjena» generacija izvrši nauštrb majke, pa u drštvu ostaje samo kćer, sa svim nasljednim svojstvima majke i majke svog oca, jer je majka truta genetski otac njegovog potomstva.
Održava sklad i ravnotežu u društvu svojim izlučevinama koji se zovu feromoni.
Matica prosječno živi 3 do 4 godine, iako se zamjenjuje svake druge godine.
RADILICE, kojih ima od 15-tak tisuća (zimi) do 60-tak tisuća i više (proljeće-ljeto), kod glavne
nektarne i peludne paše, čine većinu populacije u zajednici.

Radilice obavljaju sve radove u društvu, a to su:

* uzgoj legla
* gradnja saća od voska
* čišćenje košnice
* obrana društva od vanjskih neprijatelja i uljeza
* skupljanje hrane


Radilice su u prosjeku duge 12÷14 mm, težina im je prosječno oko 0,1 gr., a razvijaju se iz oplođenog jajeta.
Zbog svoje tipične težine 10.000 pčela ima masu od 1kg!

TRUTOVI su spolno zreli muški čalnovi društva. Njihova brojnost u košnici je od nekoliko stotina do par tisuća, obično oko 1000÷2000 tisuće.
Zaduženje trutova je isključivo u reprodukciji, a i tu ulogu izvrše samo rijetki, i to samo jednom u životu.
Dužina trutova je veća nego kod radilica, širi su i krupniji od njih. Najizraženije su im oči, koje pokrivaju ½ glave, a služe u reprodukcijsku svrhu kod osmatranja gdje se nalazi matica na svadbenom letu.
Trutovi su duži i širi od radilica, dužina im je 15÷17 mm, a težina oko 0,196 gr., pa su kvadratučnog-zdepastog oblika. Trutovi su trajno prisutni u društvu samo dok traje aktivna sezona nektarne paše i reprodukcijskog ciklusa podizanja populacije pčela (proljeće, ljeto), najesen ih pčele likvidiraju izbacivanjem iz košnice.
Trutovi se razvijaju iz neoplođenih jaja, a ova se pojava naziva partenogeneza.
Tako cjelokupna organizacija u košnici i sav rad koji pčele obavljanu služe pčelinjem društvu kao cjelini.

3.) Hrana pčelama je nektar, slatki sok koji biljka proizvodi, a uopće ga ne treba, ali treba kukcu-pčeli da
se njime hrani. Nektar biljka proizvodi u nektarijama i to je nagrada pčeli za njezin trud i pomoć pri oprašivanju i oplodnji svojih budućih plodova. Hrana pčelama je i pelud kojega skuplja sa raznih cvjetova
u sezoni.

(s50)slika
Slika 1. Pčele unose nektar u košnicu, prerađuju ga u med – pčele medarice na poklopljenom saću zrelog meda.....

4.) Pasminska podjela medonosne pčele podijeljena je na osnovna četiri (4) tipa-vrste:

* Siva pčela, apis mellifera carnica
* Talijanska pčela apis mellifera ligustica
* Europska tamna pčela apis mellifera mellifera
* Kavkaska pčela apis mellifera caucasica


5.) Budući se cijela logika i usmjereni trud vrti oko potvrđivanja čistoće rase, kako zbog očuvanja vrste, a još više zbog stoljetne adaptibilnosti i mikrolokacije pčelinje populacije sa kojom u određenom kraju pčelarimo, sva naša genetska i selekcijska postignuća usmjeriti ćemo na našu autohtonu vrstu - Sivu pčelu, apis mellifera carnica

6.) GENETIKA - znanost o naslijeđivanju, koja proučava uzorke i zakonitosti naslijeđivanja, tj. prijenos životne tvari iz genercije u generaciju

GENETIKA je skup svih NASLJEDNIH gena u stanici ili organizmu, ili ukupna količina
deoksiribonukleinske kiseline (DNK) u tjelesnoj ili somatskoj (znači ne spolnoj ) stanici
jedinke određene vrste.

7.) Cilj proučavanja genetike je organizam, koji je produkt naslijeđa i okoline

To je mlada znanost - ime 1. put upotrijebio William BATESON 1907. godine, dakle «stara» je oko 100 godina.
Povezana s citologijom, molekularnom biologijom i evolucijom

8.) Zadaci genetike su:

* utvrditi kako se prenose osobine s roditelja na potomstvo
* koji čimbenici određuju te osobine
* na koji se način osobine mijenjaju i stječu nove
* primjena spoznaja u praksi (medicina, agronomija, farmacija, veterina, botanika...)


9.) Podjela genetike je:

* MOLEKULARNA (MOLEKULSKA) - istražuje molekularnu strukturu gena i njihovu funkciju u zavisnosti od strukture
* CITOGENETIKA (CITOLOŠKA) - proučava mehanizam promijenjivosti i nasljedne osobine kroz mikroskopsku građu pojedinih organela
* FIZIOLOŠKA - proučava na koji se način kod jedinki iste vrste ostvaruje razvitak pojedinih osobina
* HUMANA - nasljeđivanje kod ljudi
* POPULACIJSKA - proučava kretanje gena unutar populacije i uspostavlja vezu s evolucijom
* PRIMJENJENA - sva dostignuća primjenjuju se za poboljšanje života


10.) Osnovna obilježja nasljedne tvari:

* Pohranjivanje informacija-živi org. složene strukture i funkcije pa jezgra mora imati potrebnu info za njihov rast i razvoj
* Sposobnost udvostručenja-repliciranje-nastaju istovjetne kopije koje se prenose na nove generacije
* Stabilnost strukture genetičke informacije-zadržavanje postojanosti u samome toku evolucije, koja neprekidno traje
* Mogućnost promjene-mutacijama nastaju novi oblici gena koji nadziru nova svojstva , šro omogućuje vrstama da se bolje prilagođavaju promijenjenim okolišnim uvjetima


11.) Temeljne postavke GENETIKE počivaju na Mendelovim zakonima:

1. Mendelov zakon - zakon o jednoličnosti generacije F1 (engl. law of dominance). Taj zakon govori da križanjem čiste linije jedinki, tj. homozigotnih roditelja (AA, aa) nastaju potomci generacije F1 koji su međusobno identični.

2. Mendelov zakon - zakon segregacije (engl. law of segregation). Zakon segregacije govori o razdvajanju alela tijekom mejoze u generaciji F2 uz stalne omjere pojedinih obilježja. Npr., kod monohibridnog križanja s dominacijom u generaciji F1 pojavit će se samo dominantna osobina, dok u generaciji F2 dominantna osobina dolazi u omjeru 3:1.

3. Mendelov zakon - zakon nezavisnog nasljeđivanja (engl. law of independent assortment). Taj zakon govori o tome da se pojedina svojstva, koja se nasljeđuju odvojeno, pri križanju dviju jedinki raspoređuju slučajno, bez nekakva pravila (ako geni za ta dva svojstva nisu na istom haplotipu, tj. blizu jedan drugom na istom kromosomu).

Aleli ili genske varijante su alternativni oblici sekvencije DNK. Ako su pronađeni u više od 1% populacije, onda se njihove pozicije na genomu nazivaju polimorfičnim lokusima. Posljedično, varijacije u sekvenciji DNK dovode do razlika u fenotipovima pojedinaca. Analiza povezanosti (engl. linkage analysis) mjeri povezanost bolesti unutar zahvaćenih obitelji s genskim biljezima. Potrebno je imati više od jedne generacije obitelji da bi se mogla pratiti segregacija biljega i bolesti na potomstvo. Idealni su polimorfični biljezi jednoliko raspoređeni duž genoma. Ako je biljeg povezan s fenotipom, može se očekivati da će se zajedno prenositi na potomstvo. Udaljenost između biljega i fenotipa (gena) može se izračunati ovisno o broju rekombinacija tijekom mejoze.

GENETIKA, postavke

- P – roditelj (parent)
- F1 – prva generacija (sinovi i kćeri)
- F2 – druga generacija (unuci i unuke)
- Ge – genotip (geni – DNA) - formulama
- Fe – fenotip (vanjski izraštaj) – riječima
- G – gamete


Svojstva

- Izražajna (veliko slovo)
- Dominantna
- Neizražajna (malo slovo)


"OTAC GENETIKE" je GREGOR MENDEL (1822.-1884.)

(s51)slika

Johann Gregor Mendel rođen je 22. srpnja 1822. u malom selu Heizendorfu u Šleskoj, u današnjoj Češkoj Republici,
tada u sastavu Austrije. Podrijetlom iz seljačke obitelji i jedino dijete, od djetinjstva se najprije bavio vrtlarstvom.
Pošto je zapažen kao talentiran mladić, poslan je na školovanje, a zatim je dvije godine studirao na Filozofskom
institutu u Olmutzu, no kako mu obitelj nije imala dovoljno sredstava, pristupio je 1843. godine augustinskom
samostanu u Brnu i uzeo redovničko ime Gregor. Diplomirao je matematiku 1850. godine, no ironijom sudbine
ne uspijeva to isto učiniti u biologjji. Ipak, u svojim kasnijim istraživanjima primjenjivao je obe, naizgled teško spojive znanosti i tako i došao do otkrića koja su rodila novu granu biologije: genetiku. Usprkos nepoloženom ispitu iz biologije, nadstojnik samostana šalje ga u Beč, gdje tri godine izučava fiziku, kemiju, matematiku, zoologiju i botaniku.

Iako nikada nije postao učitelj, po povratku u Brno 1854. zapošljava se u Visokoj tehničkoj školi. Pokušao je položiti državni test kako bi postao učiteljem, no, vjerojatno zbog bolesti (epilepsija?), odustaje nakon više pokušaja te se 1856. vraća u Brno gdje je nastavio povremeno podučavati.

Za nadstojnika samostana izabran je 1868. godine.
Svoju je teoriju znanstveno dokazao uspjelim pokusima na grašku.

GRAŠAK. U malom samostanskom vrtu u Brnu, 1856. godine Gregor Mendel započinje svoja istraživanja na grašku (pisum sativum). Do tada su znanstvenici proučavajući nasljeđivanje kod biljnih i životinjskih vrsta pratili samo jedno svojstvo, što se pokazalo najvećom zaprekom znanstvenom razumijevanju procesa nasljeđivanja. Ostala su svojstva zanemarili smatrajući ih nevažnima. Mendel je, naprotiv, pratio svako nasljedno svojstvo u nizu generacija.
Grašak se, kao samooplodna biljka, pokazao najpovoljnijim organizmom za genetička istraživanja. S ozirom da se tučak oprašuje peludom vlastitog cvijeta, iz generacije u generaciju nastaju nasljedno čiste jedinke, dakle jedinke s uvijek istim karakteristikama. Tako biljka uvijek pokazuje samo jedno od nasljednih svojstava.

Mendel je promatrao sedam svojstava koja se lako prepoznaju i koja se većinom pojavljuju svako s dvije mogućnosti (dva oblika):
1. boja cvjetova - ljubičasti ili bijeli
2. položaj cvjetova - aksijalni ili terminalni
3. stabljika - visoka ili niska
4. sjemenke - okrugle ili naborane
5. boja sjemenki - žuta ili zelena
6. oblik mahune - napuhnuta ili stisnuta
7. boja mahune - zelena ili žuta

(s52)slika

Mendel je izvršio međusobnu oplodnju dviju različitih jedinki koje danas u genetici zovemo homozigotima, s imenom roditelja (parentalna generacija):
Svi pripadnici iduće generacije koja se zove 1. filijalna (sinovljeva) generacija pokazali su iste karakteristike – visoku stabljiku, jarko obojene cvjetove, glatke i žute sjemenke, odnosno svojstva koja je imao samo jedan od roditelja, dok se ona drugog roditelja nisu pojavila. Ta je svojstva Mendel nazvao dominantnima.
Međutim, ta se svojstva nisu izgubila, već su prenešena na biljku-potomka ali se nisu pokazala na njoj. To je Mendel zaključio pošto je potomke F1 generacije pustio da se samooplođuju, dakle križao je dvije jedinke s istim svojstvima (isti genotip). Rezultat su bile jedinke iz 2. filijalne generacije od kojih je tri četvrtine imalo iste dominantne osobine, a jedna četvrtina ostala svojstva, koja je nazvao recesivnima.

(s53)slika

Omjer 3:1 javlja se i u idućim generacijama. Mendel je shvatio da je upravo to ključ ka razumijevanju osnovnih mehanizama nasljeđivanja.

(s54) slika

Svoje rezultate s graškom Mendel nije uspio ponoviti na drugim vrstama, ali kasnije su genetičari pokazali da njegovi principi nasljeđivanja vrijede za sva živa bića koja se spolno razmnožavaju. Zaključio je da svaki roditelj ima dva činioca za svako nasljedno svojstvo (dva alela istog gena). Dominantni činilac u graška daje visoke stabljike, a recesivni niske. Križamo li grašak visoke stabljike s graškom niske stabljike, sve biljke u idućoj generaciji imat će visoke stabljike. Međutim, činilac koji uzrokuje pojavu niskih stabljika nije se izgubio, već se može ponovno pojaviti u kasnijim generacijama, i to ako se izvrši križanje s biljkom koja također nosi činilac za nisku stabljiku.

Tri važna zaključka do kojih je Mendel došao su:

1. Nasljeđivanje svojstava određuju činioci ili faktori (danas zvani geni) koji se na potomke
prenose nepromjenjeni.
2. Potomak nasljeđuje jedan alel gena za svako svojstvo od svakog roditelja.
3. Jedinka – potomak ne mora fenotipski naslijediti neku osobinu, ali ju može prenijeti na
sljedeću generaciju.

(s55)slika

Svaka biljka dakle ima dva činioca, koji se podijele nakon oprašivanja, ali mogu ponovno nastupiti u kasnijim generacijama. Te ''činioce'' danas nazivamo genima – kako je 1909. predložio danski biolog Wilhelm Ludwig von Johannsen (1857.-1927.). Naziv dolazi od grčke riječi i znači ''roditi nešto''.

Mendel je1866. godine napisao izvještaj o svom radu i kopiju poslao poznatom švicarskom botaničaru Karlu Wilhelmu von Nägeliju (1817.-1891.). Obeshrabrilo ga je što Nägeli nije podržao njegove ideje. Zbog povećanih obaveza u samostanu Mendel je polako zapustio rad na gredicama graška. Objavio ga je 1866. godine u jednom austrijskom časopisu malog značaja. Umro je 6. siječnja 1884. godine kao nadstojnik samostana, a da nitko u njemu nije prepoznao pionira genetike.
Zasluženo priznanje stiglo je nakon 16 godina.
Nizozemski profesor botanike Hugo de Vries (1848.-1935.) proučavao je jaglace na livadi kraj Amsterdama te uočio da rastu u tri različita oblika. Tijekom sljedećih 10 godina uzgojio je 53.509 biljaka smatrajući da je izdvojio 8 različitih ''vrsta'' koje su mutirale iz originalne vrste. U isto su vrijeme dva botaničara, Karl Correns u Njemačkoj i Erich von Tschermak u Austriji, također proučavali mutacije. Sva su tri znanstvenika provjeravala prijašnje publikacije i pronašla Mendelov rad. Nezavisno su objavili vlastita saznanja 1900. godine te citirali i u potpunosti priznali Mendelov rad. De Vriesov eksperiment ponovili su i drugi znanstvenici te pokazali da dobivene jedinke nisu pripadnici nove vrste, već samo jedinke iste vrste s novim obilježjima!

GENETIKA U PČELA je prikazana u prethodnim dijelovima ovoga uratka, te se unekoliko razlikuje od ovih teza i postavki znanstvenika koji su u prošlosti dokazivali genetiku na raznim živim organizmima flore (grašak!) i faune (stoka).
Revolucionarbo otkriće i početak razumijevanja o genetici pčela dogodio se kada je Đerzon otkrio partenogenezu, istovremeno sa otkrićem pokretnog okvira u košnici.
Zanimljivosti radi, vrijedno je napomenuti da su do pojave otkrića pokretnog okvira došli i Đerzon u Europi i Langstrot u Americi. Nisu se poznavali, nije bilo međusobne komunikacije ali su došli do istog zaključka zato jer su – poznavali genetiku pčele, njezinu biološku osobitost i sposobnost produljenja vrste da matica svojom voljom snese ili oplođeno jaje – žensku jedinku, ili neoplođeno jaje – mušku jedinku.......

Zato na kraju zaključimo ovo poglavlje uz slijedeći


______________________________________________________________________________________
GENETIKA I SELEKCIJA PČELE MEDARICE • SEMINARSKI RAD •
Pazin, HRVATSKA • siječanj (januar)/2011. Pčelar Schumy • Središnja Istra • HRVATSKA
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la schumy »

16. ZAKLJUČAK


16.1. GENETIKA SE PRIMJENJUJE U PČELARSTVU PREKO SELEKCIJE PČELA

Temeljno je pitanje - zašto je uzgoj pčelinjih matica toliko važan?
Svaka pčela ima svoje karakteristike naslijeđenne od oba roditelja.
Kod ostalih životinjskih vrsta se zato vode rodovnici u koje se zapisuju podaci o:

1.) Ženskoj – majčinskoj liniji iz prošlosti od predaka do danas
2.) Muškoj – očevoj liniji koja s etakođer proteže iz prošlosti do ovoga tranutka


Rodovnik se kod pčela bitno razlikuje – potomak ima naslijeđene gene od majčine strane (ženski roditelj) i od očeve strane (muški roditelj), ali zbog partenogeneze, gene preko oca-truta ne nassljeđuje od njega nego od njegove majke, matice-majke koja je reproducirala oca-truta promatrane jedinke.
Sve pčele u jednoj zajednici, ukoliko ne zalutaju u tuđu košnicu, jedna su obitelj i potomci su svoje matice. Sveukupan izbor i selekcija u pčelarstvu je iz tog razloga usmjeren na uzgoj pčelinjih matica.
Moramo si postaviti i etička pitanja, dali je to oravdano, dali se kosi sa osnovnim načelom o nepovredivosti privatnosti i naslijeđene genske baštine od svojih predaka?

Puno ljudi ne razumije ovo pitanje i stavlja u međusobnu ovisnost klasičnu genetiku i moderne metode genetskih mijena koje se odvijaju preko selekcije vrste kojoj nastojimo poboljšati svojstva u odnosu na naslijeđena koje posjeduje u ovome trenutku.

Ovo nije omraženi genetički inženjering, koji je ipak u raskoraku sa osnovnim moralnim principima produljenja bolje ili dominantnije jedinke u odnosu na postojeću.
U svakom slučaju, klasičan selekcijski rad u poljoprivredi izvodi se već nekoliko tisuća godina. Bez selekcije ne bismo imali učinkovite i raznolike tipove i vrste stoke. Prinos žita ne bi bio nekoliko desetaka kilograma po hektaru, već bismo kao pračovjek sakupljali pšenicu, koja ima dva zrna u klasu.
Budući smo u nasljeđe dobili našu zemlju, nju moramo obrađivati i voditi brigu o njoj, a tad a sigurno smijemo i izabrati, selektirati, i razviti najbolje jedinke među korisnim biljkama i životinjama, i to one, koja će se pokazati kao najkorisnije.

16.1.1. SINDROM – "IDEALNA PČELA"
Nastojimo kroz selekciju razviti – "idealnu pčelu"!
Osobine idealne pčele se opisuju u svim pčelarskim priručnicima a to su:

-nadprosječni prinos meda
-mirnoća (neagresivna pčela, ne napada)
-mirno sjedenje na saću
-mala sklonost rojenju
-tolerancija na bolesti, poglavito sve prisutne varroe

Tolerancija na bolesti se razvila kao problematika u zadnjih 30-tak godina, kada se gore nabrojenim idealnim osnovnim karakteristikama u pčela dodao i zahtjev za dobrom vitalnošću i otpornošću pčele na veću toleranciju prema svim bolestima.

16.1.2. KAKO MOŽEMO POSTIĆI SVE OVE ZAHTJEVE SELEKCIJE?

Osobine pčela ne možemo stvoriti, dakle nije riječ o genetičkom inženjeringu nego o selekciji koja nam se nameće kao izabirane, odvojene i "sakupljene" osobine koje se u prirodi normalno pojavljuju. Možda su rijetke, što je veoma dragocjeno, ali se pojavljuju.
Iskrenim odabirom možemo pojavu potrebnih osobina povećati.
To se odvija pogodnim križanjem roditelja, kada se te osobine kombiniraju i dobije se potomstvo

na razini i u kombinaciji naših traženih želja i nadanja.
Nadalje želimo, da ovako odabrane i selekcionrane jedinke, sa iznimnim osobinama, prenose te svoje osobine i na slijedeće generacije, na svoje potomke.
Pravila o tome kako se prenose osobine sa roditelja na potomke, pronašao je Gregor Johann Mendel (1822-1884), opat Sugustijanskog samostana u Brnu.
Mendel je svoje pokuse radio na grahu, ali istovremeno je bio i pčelar.
Ispravno je zvati ga ocem genetike, jer je ukazao na činjenicu, da su sve osobine zabilježene u stanicama u obliku kojega zovemo geni.
Tek nakon 100-tinjak godina od Mendelovog otkrića ljudi su shvatili, da je informacija zapisana u lančanim molekulama DNA (ili DNK), a za slijedećih 50-tak godina, točnije 2006. godine, (jučer!!??) je konačno cijela genetička informacija bila pročitana.
Godine 2006, je Weinstock sa suradnicima publicirao u prestižnom časopisu "Nature" članak o dosegnutoj potpunoj sekvenciji genoma medonosne pčele.
Puno se toga još mora "posložiti" da bi uopće došli do konačnog odgovora – što je to "idealna pčela", što iziskuje ogroman rad, ali sve je još na samom početku, jer tek se mora otkriti, sa čime koji od gena upravlja.

Tako se naeće odgovor – jesino je selekcija ta koja može dati odgovore na ova vječita pitanja, što kako i kada moramo napraviti da bi našu medonosnu pčelu "opremili" sa svim onim traženim osobinama da se može uspješno nositi sa zamkama našeg modernog doma, u kojem joj se stanište ipak nedvojbeno mijenja i propada u obliku koje je ona pozavalamilijunima godina.
Većina informacija, i uglavnom poznatih i nepoznatih odnosa u genetici u pčela, čeka na razrješenje i razumijevanje. Prije nego dođe do toga da analizom DNK (ili DNA) možemo reći da matica ima određenu ulogu, moramo nastaviti sa klasičnim procesom selekcije.
Selekcija je beskonačan posao, ali imamo iz čega kombinirati i birati jer su Europske pčele sa bogatim izvorom gena, one sobom nose potrebne osobine koje želimo izdvojiti i umnožiti - selekcionirati.

16.2. SELEKCIJA – to je detektiranje pojedinih osobina koje moramo nekako izmjeriti, zapisati i -ocijeniti. Kako?
U svakom slučaju, moramo o svojim pčelinjacima voditi detaljne zapise, i od tih zapisa moramo s vremenom izvući određene – zaključke.
Kod nabrojenih (klasičnih) osobina imamo bodovnu ljestvicu, koju je relativno lako sastaviti i sistematizirati.
Ali - možemo li nekako ocijeniti i očekivati otpornost prema bolestima?
Bolesti, koje napadaju i u različitim kombinacijama smanjuju naše pčelinjake veoma su različite naravi, to su

* Virusi
* Bakterije
* Gljivice
* Ektoparaziti

Na otpornost može utjecati imunitet, naučeno ponašanje i više drugih faktora.
Napor za stjecanje otpornosti protiv na tako velikom ektoparazitskom rasponu kao što je Varroa destructor, može biti čak i nerealna, kao da se ptovodi selekcija psa otpornog na buhe.
Zato su se u svijetu razvile različite ideje i pristup ovome problemu.

16.2.1. Neaktivnost. Neke skupina znanstvenika pokušale su realizirati jednostavnu ideju: …."ostavimo pčele same sebi, tako je bilo milenijima u prošlosti, a one koje prežive-razmnožimo"......
Veoma opširni i precizni eksperimenti provodili su se na otocima Unije (Hrvatska) i Gotlanda

(Danska). Rezultati su donijeli određena znanstvena otkrića, ali ne i materijal primjenjiv u praksi.
Potvrdilo se, da neki pčelinjaci bez ikakve pomoći, ili sa vrlo malom pomoći (jedno tretiranje godišnje), - prežive.
Ali ova uočena sposobnost preživljavanja, nažalost nije bila prenosiva na potomstvo.

16.2.2. Izolirane regije - "otoci u prirodi". Istu je sudbinu doživjelo i završilo opširno uspoređivanje otporne istočnoruske pčele sa pacifičke obale, nazvane prema regiji "Pčela Primorsky".
Ovo je naročito bilo bolno saznanje za većinu znanstvenika jer je ova pčelaprva koja je došla u kontakt sa varroom u prošlosti, i što se smatralo da je otporma-skoro imuna na nju.

16.2.3. Laboratorijska ispitivanja.

Ispitivanja u Americi (USA) i u Njemačkoj, nisu zabilježila očekivanu otpornost.
Prodirala je ideja o smanjivanju veličine ćelija u saću, obzirom na to da Varroa destructor radije zaposjeda trutovske (većih) od radiličkih (manjih) ćelija.
Ovo saznanje je u spoju sa selekcijskim radom, a rezultat je da sve linije pčela nisu sposobne živjeti na saću s manjim stanicama. Upotrebljavalo se čak 1000 stanica/dm2, umjesto standardnih 800/dm2.
Pokusi su se usmjerili na traženja pčela sa nižom razinom razmnožavanja raspona Varroe i provode se već više od 10 godina.
Pokusi su usmjereni su na čišćenje stanica, sposobnost aktivnog oštećenja raspona, i na utvrđivanje proporcija prisutnosti raspona na leglu i odraslim pčelama.
Kod nijedne od ispitivanih osobina se ne može govoriti ni o masivnosti ispitivanja (postizanje ponovljenog rezultata u raznim okolnostima), niti o upotrebljivoj nasljednosti (heritabilnosti) ispitivane skupine.

16.2.4. Praktična ispitivanja.

Pažnju zaslužuje radna skupina u Europi pod nazivom EurBee za uzgoj pod koordinacijom dr. Büchlera, koja trenutno ispituje postupak selekcije na cjelovitu vitalnost pčela, koja se prosuđuje iz klasičnih parametara, a nadalje i iz smanjenja snage košnice između jeseni i proljeća.
Prednost ove metode je što je upotrebljiva u širokoj izbornoj bazi, i za nju nisu potrebni nikakvi skupi postupci, pa ju je moguće približiti da se njome koriste i pčelari u širokoj bazi.
Dovoljno je da se matice označe, te da se vode pažljivi zapisi o košnici kroz par sezona.
Zato treba pri izboru bilo koje mjerljive osobine koju istražujemo, biti na oprezu, jer rezultati se bilježe kao uspjeh samo ako je ona dovoljno nasljedna, tj. ima visoku heritabilnost - stupanj prijenosa sa roditelja na potomstvo.

16.3. IZBOR POGODNIH PARTNERA, TJ. MATICE I TRUTA

Za ovakav stupanj selekcije pitamo se dali imamo li ovaj materijal (dobre pasminske odlike pčela) u Hrvatskoj, u široj regiji ili u Europi, ili ga moramo tražiti po svijetu?
U posljednjih 50-tak godina došlo je do "buma" i masovnog razvoja prometa i trgovine.
Uporedo sa time, došlo je do nekoliko značajnih i vrlo velikih katastrofa, a sve kao posljedica prijevoza pčela na veće udaljenosti od staništa odakle su potekle.
Svma su poznati slučajevi afrikaniziranh pčela u Brazilu, koje se šire brzinom stampeda na sjever i već su došle do južnih granica USA-e.
Sa ovom pasminom pčela i proširenje raspona Varroe strelovito raste, a sa ovom i ostalim pasminama koje "putuju" po svijetu širi se i raspon Tropilaelaps, kukac Aethina tumida,
nedavno je i u Europi otkrivena azijska Nosema ceranae, (KBV) Kašmirski virus, I-APBV (izraelski virus).
Do toga nije nikako moralo doći, da su se pčele razvijale, selekcionirale u regijama odakle su i potekle i kada se pčele ne bi prevozile okolo naokolo po cijelom svijetu.
Pčelinju maticu možemo prevoziti u džepu, ili poslati poštom, ali prirodne i klimatizacijske uvjete ne možemo poslati zajedno sa pčelom ili maticom u novu postojbinu, tj. pčela ju ne uzima sa sobom.

Katastrofalna je pogreška doprema navodno "fenomenalne" novozelandske pčele u Bavarsku, gdje će "pomoći" domaćoj pčeli da stekne imunitet na bolesti. Rezultat je bio loš i ništavan. Problem se odmah javio kod razvoja pčelinjaka.
Križanci dovezenih i domaćih pčela bili su veoma nervozni, a to je i osnovno genetsko naslijeđe – križanci različitih pasmina su agresivni i nervozni.
Nasuprot tome, domaća populacija pčela ima puno dobrih osobina, i treba ih znati iskoristiti, a ne ih ostaviti da iščeznu, i prekrižiti ih, jer su "uvozne-fenomenalne" i "nadpčele" sa svojim svojstvima iznad naše pčele.
Kako se to obično dešava. Ukoliko dođe do velikih pomora zbog bolesti kod pojedinih pčelara, umiru pčele i sa njima umiru i nestaju trajno i genetske informacije. Pčelari tada u očaju kupuju preko oglasa sve što im netko ponudi.
Geni nepodobnih pčela iz uvoza, slični su poznatoj Pandorinoj kutiji. Kad odlete, više ih nitko neće pohvatati.
Kod naše autohtone pasmine, izbor rasplodnog materijala je daleko precizniji, imamo li na raspolaganju ne samo na pojedinim pčelinjacima kao jednu grupu (uvoz), nego cijele grupe sestara, (vidi raniji tekst!).
Također, broj košnica na lokaciji treba biti manji, da bi se izbjegla konkurencija pri sakupljanju hrane, i zaletavanje pčela u tuđe košnice. Mjerenje DNA (DNK) pojedinih pčela jednog pčelinjaka pokazala su, da se 40 % nije rodilo u toj košnici.

16.4. KONTROLA PARENJA

Pčelinje matice se pare u zraku, na skupljalištima trutova.
Osigurati izbor partnera nije jednostavno.
Oplodne stanice u okolini nisu usamljene, kao što bi uzgajivači željeli, na ista mjesta uz pomoć vjetra dolaze i tuđi trutovi.
Otočne oplodne stanice imaju bolju prostornu izolaciju, ali tamo dolazi do velikih gubitaka matica. Rad takvih stanica nije jeftin. Dobro rješenje za dobivanje rasplodnog materijala iz željenih kombinacija je korištenje osjemenjivanja. Osjemenjivanje je u laboratoriju uspjelo u 30. godinama 20. stoljeća u USA. U Europi je začetnik ove tehnike bio prof. F. Ruttner (Njemačka), i ing. V. Vesely (Češka).
Tehnika osjemenjivanja je minijaturna, ali u mnogo stvari je slična osjemenjivanju velikih životinja, kao što su krave, ili ovce. U jednoj stvari je osnovna razlika.
Spermu truta medonosne pčele ne možemo konzervirati zamrzavanjem tekućim dušikom.
Kod pčelinje matice je ogromna razlika u tome, što nakon oplodnje, ima zalihu spermija u sjemenoj vrećici. Ovdje spermiji moraju biti živi i zdravi i izdrže čak četiri godine.
To dosada nije uspjelo ni jednom zamrznutom, i kasnije odmrznutom spermiju!


16.5. PONOVNO OCJENJIVANJE DOBIVENIH REZULTATA

Poštenog uzgajivača zanima, da li uzgojeni materijal ima dobre osobine, da li ih predaje i na svoje potomstvo.
Pri ovakvom ocjenjivanju, mogu se upotrijebiti "ispitne tablice-listovi", koje korisnik na kraju sezone ispuni, i vrati uzgajivaču.
Vrijednost pojedinih matica, koje korisnik (pčelar) nabavi u toku sezone, testirane na svojem pčelinjaku korisna su informacija uzgajivaču matica kako naprijed, i dali je zalutao u "slijepu ulicu".
Ova povratna veza nije neki trošak za korisnika (troškovi poštarine), ali je uzgajivaču veoma dragocjena.
U praksi se uzgajivači često uzdaju u poslovicu, da se dobra roba hvali sama, a samo se zadovoljan korisnik vraća.
Tradicionalne osobine (mirnost, "sjedenje" na okviru, rojivost, prinos meda) se selekcionira dobro i uspješno, čak i kad heritabilnost nije visoka.

Ali ocjenjivanje snage i truda za dobivanjem pčela otpornih na jednu bolest (varroa) ili više tolerantnih pčela protiv više tipova bolesti jasno govori, da trebamo biti skromni.
Imamo više rada ispred sebe, nego iza sebe.

16.6. SELEKCIJA PČELA IMA SVOJE GRANICE (LIMITE)

Pri selekciji pčela, prijeti nam tzv. "Genetički drift". Poboljšanja u selekciji pčela se očituju kroz strpljive postulate i pravila koji se je potrebno pridržavati:

16.6.1. SAČUVAJMO SVE GENSKE ODLIKE "KRVNIH RAZNOLIKIH LINIJA" NA PČELINJAKU.

Prva opasnost: Dok neke linije izabiremo, druge odbacujemo. Tako se može desiti da neke odbačene linije imaju i dobrih gena, koje će se s vremenom u populaciji javljati manje i manje, i na kraju nestati. Jednom će možda naši potomci zbog toga žaliti.
Iz tog razloga se svugdje u svijetu osnivaju programi za konzerviranje genske raznolikosti tzv. (diverzity). Ne radi se samo o zaštiti vrsta, koje se ugrožene, već i svih naizgled nepotrebnih gena.

16.6.2. ČUVAJMO SE PREVIŠE NAGLAŠENIH RODBINSKIH VEZA NA PČELINJAKU.

Druga opasnost pri selekciji pčela su rodbinske veze (inzucht). Tome se mora pristupiti pažljivim odabirom plana parenja - roditeljskim kombinacijama. U ovom je slučaju vođenje zapisa jako važno. U rodbinskim linijama nastojimo, da "koeficijent inbreedinga" ne prijeđe 10%, iznimno 15%.
Stoga je neophodna suradnja između svih uzgajivača, da bi mogli birati materijal iz široke (domaće, ne uvezene) izborne baze.

16.6.3. NE DOZVOLITI DA DOBRE LINIJE, POSTIGNUTE NAŠOM SELEKCIJOM - ODUMRU.

Treći ograničavajući faktor je, da dobre linije ne znamo zadržati dugo, i kao što je već bilo rečeno, ne znamo ih ni konzervirati zamrzavanjem. Radi toga je selekcijski rad još važniji i odgovorniji.

16.6.4. ČUVAJMO SE POGREŠAKA, NE DONOSIMO ZAKLJUČKE U AFEKTU I (ILI) EUFORIJI.

Četvrti limit su ljudske pogreške svih vrsta. Posljednje i jako važno je i to, da u prirodi postoje, često nama nerazumljivi, regulacijski mehanizmi. Oni često naizgled unište naš trud i naše želje. Moguće je, da je to za nas dobro, iako to neznamo u trenutku kada nam se to dogodi
(naš "kiks"), koji u taj čas neožemo objektivno prosuditi.

17. ZA KRAJ - UMJESTO ZAKLJUČKA......

- Selekcija pčela oslonjena na genetsku bazu je dugotrajan, kompleksan, ali neophodan rad.
- Moramo u tom radu pošteno i sistematski ustrajati.
- Svatko se može uključiti, ukoliko ima označene matice, i vodi o pčelinjacima uredne zabilješke.
- Svatko može izabrati iz svojih materijala, ili kupiti kvalitetne matice od dokazanih uzgajivača
matica, iz sličnih klimatskih uvjeta.
- Kod naše autohtone pasmine "sivke", kranjske pčele apis mellifera carnica moramo samo
ustrajati na dva faktora u kojima trebamo usmjeriti poboljšanje njezinih svojstava:

1.) Smanjenje rojivosti
2.) Povećati tolerantnost na bolesti, sa naglaskom na varrou


Kod svih ostalih faktora ona je ispred svoje "konkurencije" – dokazano!

Korištena literatura:

1) Kezić N., Bubalo D., Dražić M.& grupa autora.
"Pčelarstvo"..................................................................................Zagreb, 2009.

2) Čerimagić, H. "Pčelarstvo"........................................................Sarajevo, 1882.

3) Umeljić, V. "Enciklopedija pčelarstva"........................................Kragujevac, 2008.

4) Relić, B. "Pčelarenje kao profesija i hobi"........................................Beograd, 2005.

5) Belčić, J. "Moj način pčelarenja"....................................................Zagreb, 1973.

6) Guzman-Novoa E., Hunt G.J., Page R.E., Fondrik, M.K.

7) Genetic correlations among honey bee (Hymenoptera:
Apidae) behavioral characteristics and wing lenght".............................................2002

8 ) Titer D. "Želje, mogućnosti i granice pri selekciji pčela"......................Gudovac, 2009

9) Umeljić, D. "U svijetu pčela"............................................................Split, 2002.

10) Laktić, Z., Šegulja, D. "Suvremeno pčelarstvo"...................................Zagreb, 2008.

11) Rihar, J. "Odgajivajmo bolje pčele"..............................................Ljubljana, 1976.

12) Belčić, J., Katalinić, J., Loc D. & grupa autora.
"Pčelarstvo"....................................................................................Zagreb, 1977.

13) Belčić, J., Sulimanović, Đ. "Zlatna knjiga pčelarstva"..............................Zagreb, 1982.

14) Konstantinović B., "Praktično pčelarstvo II dop. Izdanje".........................Beograd, 1976.

15) Kezić, N., Kobra, M. "Uzgojni program sive pčele
(apis mellifera carnica)"..............................................Zagreb, 2005.
16) Puškadija, Z., "Uzgoj i selekcija pčela"...............................................Zagreb, 2004.


______________________________________________________________________________________
GENETIKA I SELEKCIJA PČELE MEDARICE • SEMINARSKI RAD •
Pazin, HRVATSKA • siječanj (januar)/2011. Pčelar Schumy • Središnja Istra • HRVATSKA
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la senad »

Nadam se da će biti još pitanja za schumiy.

Želio bih da se zahvalim schumy na ovoj temi . Zaista je trebalo mnogo truda,volje, i vještine da se sve ovo posloži. Nadam se da naša različitost u mišljenjima i stavovima neće uticati na naše druženje.

Ovoje bilo opširno i zaista poučno,,mnogo ilustracija,,JA sam ostao pri mom stavu da neću praviti cenzuru tekstova, što autori tekstova mogu da potvrde..

Poslije Zvoneta,(biologija pčele)
Azema,(ponašanje pčelinje zajednice u različitim situacija)
i schumy ( genetika) sad već imamo zaokruženu jednu cijelinu bez koje se ne može krenuti u planski uzgoj matica

Želio bih da sada najavim temu koju je pripremio Vahid da se upoznamo sa oplodnjom matica na OSTRVU
Poslije toga slijedi upoznavanje sa vrstama oplodnjaka ( senad) , formiranje odgoajivačkog društva ( pasha), Uzgoj matica sistemom JENTERA ( Stipo), Rezime ,i na kraju će pokušat obraditi ako ste zainteresovani za ručno presađivanje larvi.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Azem
Čita i piše, odličan
Postovi: 588
Pridružen/a: 01 pro 2010, 17:01
Lokacija: Modriča

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la Azem »

slika
slika
slika
slika
slika
slika
Postoje tri vrste ljudi- oni koji vide, oni koji vide tek kad im se pokaže i oni koji ne vide uprkos svemu. ( Leonardo da Vinci )
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

pITANJE # 1
SLIKA 2. Ako se matica iz takve zajednice pari s trutovima iz zajednice svoje bake tad će 50% od svih oplođenih jaja imati iste spolne alele i biti očišćeni iz legla dok će preostalih 50% imati različite spolne alele i iz njih će se razviti normalne, vitalne radilice, što se vidi na slici ispod.
znaci li to da je "najbolje "odmah zamijeniti?Smatrati da nije produktivna,zbog broja praznih stanica
Hvala lijepa :D
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

Neoplođene matice izlaze dvanaesti dan nakon presađivanja.
da nije mozda nakon zatvaranja?Ako presadjujemo 1 i po dan ,malo mi bzo zvuci,huh?
thanks
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

Na letu oplodnjaka potrebno je postaviti dovoljno velike poletaljke jer su mlade matice dosta neprecizne pri slijetanju
Ima li sanse da se vidi kako napraviti poletaljke na oplodnjaku ? :D :D :D
P.S. ja sam jos u zaostatku ali "stizem" :)
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la schumy »

beequeen je napisao/la:
Neoplođene matice izlaze dvanaesti dan nakon presađivanja.
da nije mozda nakon zatvaranja?Ako presadjujemo 1 i po dan ,malo mi bzo zvuci,huh?
thanks
Dobar dan Beequeen,
Presađuju se ličinke (larve), stare 3÷4 dana, a ne položena jaja od 1 dana, dakle
T = 4 + 12 = 16 dana.
Kada ja hoću "na brzinu" uzgojiti matice, a nemam vremena, to radim na slijedeći način:
Obezmatičim društvo iz kojega hoću "izvući" (uzgojiti) maticu, i nakon 5 dana otvaram košnicu.
To je tehnologija uzgoja matica poznata kao "pravilo petog dana".
Pokidam sve zatečene matičnjake, i ponovno metnem ramove u košnicu.
Nakon 5 do 7 dana pregledam sve ramove uj plodištu, začeti su novi matičnjaci od kojih ih ostavim onoliko koliko mi ih treba za tu i (ili) za više novih društava (nukleusa).
Tako se postiže da se matice začnu sa ličinkama (larvama) koje su najmlađe u trenutku kidanja prvih (prisilnih) matičnjaka.
Ako mi se kvalitet novouzgojenih matica ovom metodom pokaže dobar, ostavim ih, ako ne uzgojim nove, najčešće Millerovom metodom.
Nedostatak ovoga načina je da se moraju pokidati nakon 5 dana SVI matičnjaci, ako ostane samo jedan, kvaliteta matice je zasigurno slabija od uzgajenih nekom od oprobanih metoda, tj. sigurno je to matica prisilnog uzgoja.
Često je to pravilo velikih komercijalnih pčelara u USA, Australija, New Zeland, kada u jeku paše, ili neposredno prije iskorištavanja glavne paše ostanu bez matica, jer je bolje pašu dočekati sa bilo kakvom, nego sa nikakvom maticom. Poslije završene paše lako se ovakva matica uništi i uzgoji prava sa kojom košnica ulazi u zimu......
Nadam se da sam ti odgovorio na tvoje pitanje, ako treba još nešto, slobodno pitaj!
Pozdrav......schumy
Zadnja izmjena: schumy, dana/u 28 ožu 2011, 15:30, ukupno mijenjano 1 put.
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la schumy »

beequeen je napisao/la:pITANJE # 1
SLIKA 2. Ako se matica iz takve zajednice pari s trutovima iz zajednice svoje bake tad će 50% od svih oplođenih jaja imati iste spolne alele i biti očišćeni iz legla dok će preostalih 50% imati različite spolne alele i iz njih će se razviti normalne, vitalne radilice, što se vidi na slici ispod.
znaci li to da je "najbolje "odmah zamijeniti?Smatrati da nije produktivna,zbog broja praznih stanica
Hvala lijepa :D
Da, takva se matica isključuje iz uzgoja, "traje" samo dok se iskorištava glavna paša, ako ju tada detektiramo, ako ju "otkrijemo" na proljeće kada se društvo razvija, obavezno se zamjenjuje!
Pozdrav..........schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

hvala ucitelju ali ovo mi ne stima nekako
Obezmatičim društvo iz kojega hoću "izvući" (uzgojiti) maticu, i nakon 5 dana otvaram košnicu.
To je tehnologija uzgoja matica poznata kao "pravilo petog dana".
Pokidam sve zatečene matičnjake, i ponovno metnem ramove u košnicu.
i ako sad vratimo ramove bez maticnjaka-odakle larve mlade da se prave novi maticnjaci ako je matica izvadjena prije 5 dana :)
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la schumy »

Beequeen,
-1. (prvi) dan – pčele "osjete" da nemaju maticu, počinju graditi "zvončiće" matičnjaka, - ne
uzimaš ga "pod" vrijeme obračuna, jaja su stara 0,00 sati – sada netom
izležena
-2. (drugi dan), jučerašnja jaja imaju 1 dan
-3. (treći dan), jaja imaju 2 dana
-4. (četvrti dan), jaja imaju 3 dana, to su već ličinke na prijelazu iz jaja u ličinke (larve)
-5. (peti dan), jaja imaju manje od 4 dana, to su sada ličinke (larve) koje su do vrha
napunjene matičnom mliječi, pogodne za presađivanje, odnosno uzgoj u vlastitoj košnici….
Od ovih se matičnjaka sa da ostavljaju 2 komada, za rasplod samo u košnici u kojoj mijenjamo (uzgajamo) novu maticu. Poželjno je da ne budu oba iste starosti, odabiremo jedan pred zatvaranjem ijedan manje sagrađen.
Ovo stoga da se više izgrađeni matičnjak (sa starijom maticom), ali mlađom u odnosu na vrijeme kada je jaje snešeno, (!?) pripremi da se iz njega izvali nova matica, a ako slučajno strada, imamo jednu rezervu, koja sigurno daje novu maticu!
U normalnom slijedu događanja mlada matica br. 1 izlazi i ubija maticu br. 2, i život se u košnici nastavlja u normalnom ritmu.
Pozdrav............schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

schumy je napisao/la:Beequeen,
-1. (prvi) dan – pčele "osjete" da nemaju maticu, počinju graditi "zvončiće" matičnjaka, - ne
uzimaš ga "pod" vrijeme obračuna, jaja su stara 0,00 sati – sada netom
izležena
-2. (drugi dan), jučerašnja jaja imaju 1 dan
-3. (treći dan), jaja imaju 2 dana
-4. (četvrti dan), jaja imaju 3 dana, to su već ličinke na prijelazu iz jaja u ličinke (larve)
-5. (peti dan), jaja imaju manje od 4 dana, to su sada ličinke (larve) koje su do vrha
napunjene matičnom mliječi, pogodne za presađivanje, odnosno uzgoj u vlastitoj košnici….
Od ovih se matičnjaka sa da ostavljaju 2 komada, za rasplod samo u košnici u kojoj mijenjamo (uzgajamo) novu maticu. Poželjno je da ne budu oba iste starosti, odabiremo jedan pred zatvaranjem ijedan manje sagrađen.
Ovo stoga da se više izgrađeni matičnjak (sa starijom maticom), ali mlađom u odnosu na vrijeme kada je jaje snešeno, (!?) pripremi da se iz njega izvali nova matica, a ako slučajno strada, imamo jednu rezervu, koja sigurno daje novu maticu!
U normalnom slijedu događanja mlada matica br. 1 izlazi i ubija maticu br. 2, i život se u košnici nastavlja u normalnom ritmu.
Pozdrav............schumy
Znaci ne pokidas sve maticnjake?ostavis dva?mene je zbunilo vracanje praznog rama ucitelju,a opasno je zbuniti ucenika :D :D :D hvala lijepa
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la senad »

slika

Evo da i ja pokušam slikovno pomoći,
Datumi,
/ kategorije matičnjaka -0-1-2-3-4
/ stadiji jaja/legla po datumima
Unutar svake kategorije su dani

*1-3 žuto =jaje
* 4 do 8 larva otvoren matičnjak,
* 9-matičnjak poklopljen


Ako je matica polagala jaja od 1.5 sa 6.5 i dalje do 9.5 imamo situaciji razne starosne dobi kako jajeta tako i larvi

Ovdje sada dolazi do izražaja znanje o biologije pčele da stadiji jajeta je 3 dana 4-ti dan larva se ispili. itd.

Kada uklonimo maticu 9.5 imamo situaciju slijedeću .( ovo se odnosi da uvjek unutra u košnici imamo različitu starost jaja i larvi)

U 4-toj kategoriji pčele će da hrane larve starosti 5 dana -to nevalja
U 3-toj kategoriji pčele će da hrane larve starosti 4 dana -to nevalja
U 2-toj kategoriji pčele će da hrane larve starosti 3 dana -to nevalja
U 1-toj kategoriji pčele će da hrane larve starosti 2 dana -to nevalja
U 0-toj kategoriji pčele će da hrane larve starosti 1 dana -toje ono što j e pčelama najbolje a i mi možemo očekivati dobru maticu


Za 5 dana (9.5-13.5) kada uđemo u košnicu imamo ovakvu situaciju. Pogledaj na grafikon . Sve kategorije osim 0 (nulte) imaju poklopljene matičnjake. 9-ti dan

Ako ne porušimo matičnjake 9-tog dana ,pustimo da se izleže matica iz 4-te kategorije vidimo da će sve ostale matice u ostalim kategorijama nastradati od najjlošije matice ( crvena farba 16-ti dan 4-ta kategorija)
LOše matice su i u kategoriji 3-2-1, bilo kojimatičnjak da previdimo iz kategorija 1-2-3-4 ,, dobit će mo lošu maticu . Samo 0-te kategorija obezbjeđuje najbolju maticu Zašto nulta kategorija ?
Kada smo porušili sve matičnjake, pčele nastavljaju da hrane najmlađe larve koje su kavilitetnije od svih drugi u ostalim kategorijama.

5-dan kada smo ušli u košnicu rušimo sve matičnjake koji su poklopljeni.

Ako želimo da budemo još precizniji , što mlađi stadijj larve, uočili smo tek ispilene larve mogu se porušiti i svi otvoreni matičnjaci,,,,

Na okviru najviše se nalazi pokopljeni matičnjaka koji mogu biti i 5 ti dan starosti larve tj. pred samo poklapanje, Ovi matičnjaci se jako teško uočavaju

Ovdje treba napomenuti da je razvoj uobičajno 16 dana 17-ti dan treba da se matice izvale iz matičnjaka.

MOžete se vezat za bilo koji datum samo da se ispoštuje 5 ili 6 dana.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la schumy »

Bravo Senade,
baš ti hvala, slika kaže više od 1000 riječi, BQUEEN dali si razumjela ovo!?
To su osnove biologije pčele, i ovo mora biti abeceda u razumijevanju tema o uzgoju matica.
Pročitaj još moj opis Millerove metode uzgoja matica, za male pčelinjake to je zadovoljavajuća i optimalna metoda.
Jenter, nicot, New Zeland-metode, to je za komercijalni uzgoj matica i odveć je komplicirano za pčelara koji se uzgojem matica bavi samo da upotpuni i selekcijom osigura najoptimalnije-najkvalitetnije matice iz vlastitog uzgoja.
Pozdrav..............schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

jos ne kontam :D
sta je 9.5? ne slaze se,meni ide vise da je 6.5
sad cu da zavintam :D :D :D
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la schumy »

BQUEEN,
9.5 - kd 0-te serije je to 4 dan, znači 1 dan kada je larva (ličinka) naojobilnije hra jen asa MM (matičnom mliječi)
- kod 1-serije je to već 5 dan, i sve do 2-te serije koja je već "stara" 5 dana itd., do 4-serije koja je stara već 8 dana, tj. 1 dan do poklapanja (zatvaraja) matičnjaka.
Ne treba zaboraviti da jr matičnjak zatvoren 9 dan od nesenja jajeta u ćeliju saća.
Pažljivo pogledaj graf, najbolje ga sa cijelim tekstom kopiraj u svoju datoteku "PČELARSTVO_EDUKACIJA_UZGOJ MATICA_METODA 5-og DANA", pa pažljivo prouči graf, sve će ti biti jasno!
Pozdrav.......schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la senad »

Kalsično poznavanje BIOLOGIJE PČELE,,, Elvira nemoj ništa osobno uzet,,,

Hoću da kažem da nikad nije dosta priče o biologiji pčele sve dokse ne shvati susština.

1,2,3 jaje
4,5,6,7,8 larva od koj može da se uzgoji matica različite kvalitete
9,10,11,12,13,14,15,16, poklopljen matičnjak
17 dan matica se izvaljuje, prva koja izađe ruši sveostale toje u vještačkom uzgoju ( kod rojevni matičnjaka to nije slučaj)

Kategorije matičnjaka po datumu , kada larva počne da dobija matičnu mliječ
4- ta kategorija vezujemo za 9.5 jer smo tada makeli maticu iz košnice i tad pčele počinju da larve hrane MM. U ovoj kategoriji nalaze se larve pred poklapanje ,, Nama je cilj da larva dobija što više obraka MM a takva larva se nalazi u o -nultoj kategoriji ...

Ti svakako možeš porušiti sve matičnjake otvorene /zatvorene i da ti ostanu samo jaja ,, pčele će sačekat da se iz jajeta ispili larva i počet će da je hrane MM ,, nemaju izbora jer smo maticu uklonili
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

ma kakvo ljutiti,ocito da ucim :D :D :D bolje da pitam nego da ostane nejasno.Sutra moram opet ponovo prostudirati
Djaba pa ne mogu ja ljudi sve da znam ha,ha,ha :D
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

Kada uklonimo maticu 9.5 imamo situaciju slijedeću .( ovo se odnosi da uvjek unutra u košnici imamo različitu starost jaja i larvi)
opet ja!zar crvena linija ne oznacava "vadjenje matice"?To je onda 6.5 /text koji objasnjava je u skladu sa tim -6.5 ne sa 9.5 dana/ono sto govorite ne podudara se sa grafikonom.
valjda ne vintam opet :D
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la senad »

beequeen je napisao/la:
Kada uklonimo maticu 9.5 imamo situaciju slijedeću .( ovo se odnosi da uvjek unutra u košnici imamo različitu starost jaja i larvi)
opet ja!zar crvena linija ne oznacava "vadjenje matice"?To je onda 6.5 /text koji objasnjava je u skladu sa tim -6.5 ne sa 9.5 dana/
valjda ne vintam opet :D
Ako , znači kada bi 9.5 makela maticu pčele bi hranile sve larve koj se nalaze po kategorijama

1.5-6.5 i dalje do 9.5 matica je konstantno zalijegla jaja tako da imamo raznu starosnu dob kako jaja tako i larvi
Prva crvena linija označava da od O (nulte do 4 kategorije ) imamo različitu starosnu dob JAJA/ larvi koje će dobijat ili koje dobijaju MM.

Druga crvena linija označava AKO miticu maknemo iz košnice opet pogeldaš koja je starost larvi pokategorijama matičnjaka.

Treća crvena linija označava ako ne bi rušili ma tičnjake 5 ili 6 dana , pustimo da se izleže . Vidimo da iz 4 kategorije bi se izlegla najslabija matica i pobila ostela.

Samo vintaj dok ne bude jasno :mrgreen:

Azem je objasnio kako se ponaša pčelinja zajednica kada nema matice .
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

Matica je izvadjena dana 6.5 i najmladje jaje 1 dan staro u 0 grupi,kako sad je lijegala do 9.5?
od dana kada smo izvadili maticu (6.5) ako brojimo 5 dana onda nije 9.5 onda je 11.5 ?
Mora da ima neka cinjenica koju ja "ne vidim" ali nakon 6.5 nema vise novih jaja -kaput De odvintajte ovo
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la senad »

beequeen je napisao/la:Matica je izvadjena dana 6.5 i najmladje jaje 1 dan staro u 0 grupi,kako sad je lijegala do 9.5?
od dana kada smo izvadili maticu (6.5) ako brojimo 5 dana onda nije 9.5 onda je 11.5 ?
Mora da ima neka cinjenica koju ja "ne vidim" ali nakon 6.5 nema vise novih jaja -kaput De odvintajte ovo
Ako je matica polagala jaja od 1.5 sa 6.5 i dalje do 9.5 imamo situaciji razne starosne dobi kako jajeta tako i larvi


NIje izvađena 6.5 ,negoje to grafikon da pogledaš da u O (nultoj ) kategoriji matičnjaka 6.5 imaš tek položena jaja i kada pogledaš preko te prve crvene linije vidjet ćeš

da u prvoj kategoriji imaš već jaje staro 1 dan tj već je u drugom danu
u drugoj kategoriji jaje 2 dana tj. u trećem danu
u trećoj larva 1 dana i
četvrtoj 2 dana

NIje nužno da se sva jednodnevna jaja vide na grafikonu ,, ovo je sam da imaš koliko toliko predstvau koja je larva najbolja za uzgoj matice
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Odgovorite